Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Σχετικά έγγραφα
Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Moguća i virtuelna pomjeranja

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1.4 Tangenta i normala

Reverzibilni procesi

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

m i N 1 F i = j i F ij + F x

2.7 Primjene odredenih integrala

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

numeričkih deskriptivnih mera.

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Elementi spektralne teorije matrica

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Rotacija krutog tijela

Το άτομο του Υδρογόνου

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Dinamika rotacije (nastavak)

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. Kružno gibanje. Općenito krivocrtno gibanje. Kosi hitac.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ΡΟΠΗ ΑΔΡΑΝΕΙΑΣ (ΠΕΡΙΣΤΡΟΦΙΚΗ ΑΔΡΑΝΕΙΑ )

#%" )*& ##+," $ -,!./" %#/%0! %,!

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Kinetička energija: E

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TeSys contactors a.c. coils for 3-pole contactors LC1-D

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

A 1 A 2 A 3 B 1 B 2 B 3

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

5. Karakteristične funkcije

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

11 η Εβδομάδα Δυναμική Περιστροφικής κίνησης. Έργο Ισχύς στην περιστροφική κίνηση Στροφορμή

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Jasno je da je vektor količine kretanja tačke K r istog pravca i smera kao vektor brzine V r.

Transcript:

Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje kruog jela A. Translacjsko gbanje Gbanje kruog jela A. Translacja B. Roacja B. Roacjsko gbanje C. Složeno gbanje Planarno gbanje (ranslacja roacja) C. Složeno gbanje Korljanje aljkasog jela po horonalnoj podlo be klanja 5 A. Translacjsko gbanje kruog jela Pod djeloanjem sle F dooljno je ponaa gbanje jedne oke jela cenar masa (c.m.) l sredše masa. Jednadžba ranslacjskog gbanja kruog jela: a c.m. m F 6

Kneka energja kruog jela Translacja: se oke jela gbaju se sm brnama koje su jednake brn sredša masa ( k k m c.m. ) 7 Za dnamku kruog jela pr ranslacj ada rjede op akon dnamke maerjalne oke koj se odnose na cenar (sredše) masa:. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje. Zakon o ouanju mehanke energje. Zakon o promjen momena kolne gbanja 8. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje (c.m.) (c.m.) F F s B. Roacjsko gbanje kruog jela oko nepomne os pod djeloanjem momena. Zakon o ouanju mehanke energje (c.m.) + g h + g h 0. Zakon o promjen momena kolne gbanja d r ( c.m. ) r F 9 0 se esce jela gbaju se som kunom brnom ω rajekorjeesca su kružnce ja sredša leže na pracu praac koj spaja sredša kružnca predsalja os roacje os roacje prola sredšem masa os roacje: nepomna l pomna (rk) roacju n samo komponena sle koja lež u rann okomoj na os roacje F. Ukupn sak momen sla F oko os r F r m r ε ε m r omen romos masa: ε ( krocrnog gbanja : ε m r F m a m r a r ε )

. omen romos masa: m r omen romos kruog jela obrom na os roacje: m r omen romos masa je mjera romos jela pr roacjskom gbanje. m r r dm (kg m ) 5 omen romos šapa a os kro cenar masa: r dm Šap - duljne l - mase m dm ρ dv ρ A dx r x l x ρ A dx ρ A x V l x dx ρ A l l 6 ρ Al l ρ A l ρ A l m l l 8 8 omen romos homogene ploe radjusa R r dm m l omen romos šapa a os kro ežše cenar masa duljne l, mase m 7 dm ρ dv ρ rπ dr R r πρ πρ r dr πρ R 0 8

πρ R ρ m R R π R m R omen romos homogene ploe omen romos aljka radjusa r (pun aljak) m r 9 0 omen romos prsena r dm omen romos šupljeg aljka r dm R dm m R m R m R omen romos kugle radjusa r m r 5 omen romos jela a paralelnu os koja ne prola cenrom masa Senero eorem omoguuje raun momena romos a blo koju paralelnu os roacje ako je pona momen romos obrom na os roacje kro cenar mase

Senero eorem: + m d Senero eorem: + m d m l + m l omen romos obrom na neku os jednak je momenu romos obrom na paralelnu os kro sredše mase, ueanom a produk mase jela kadraa udaljenos 5 me u h dju os. m l m l + m l 6. Rad kruog jela pr roacj Rad kruog jela pr roacj da FT ds Pu: ds r d da FT r d Obrn momen: r F T da d ϕ A da d ϕ a kons. 0 A ϕ 7 8. Kneka energja kruog jela Roacja: oko nepomne os ω k m r 9 Kneka energja kruog jela k m m r k ω m m r k ω r 0 5

5. Kolna gbanja K ω m K a os oko koje jelo rora Podsjenk: L O - momen kolne gbanja a maerjalnu oku L O K m r m L O m kg s 6. omen kolne gbanja a kruo jelo L L r m ω L L r m omen kolne gbanja a kruo jelo L - obodna brna: r L L r m nos momena kolne gbanja jela koje rora jednak je produku momena romos kruog jela kune brne roacje jela oko nepomne os 7. Vea meu momena sle momena kolne gbanja L f L r K L r m 5 L r m d r 0 + r F dm m + r m + r F 6 6

r F L L d dl d ( ) L ε Os je os roacje ω ε 7 8 Fko njhalo ε ϕ G l ϕ + ϕ 0 ϕ + G l sn ϕ 0 Z Z ϕ + ω ϕ 0 d ϕ ε ϕ sn ϕ ϕ Torjsk osclaor J momen romos mase m kružne ploe k orjska kruos opruge (Nm/rad) ϕ + ω ϕ 0 ϕ R sn ω ( ω + α) G l Z k ϕ + J ϕ 0 ω k J 9 0 Roacja šapa oko nepomne os: Reulrajua cenrfugalna sla: F m c r T opereuju oslonce A B Podsjenk: Gbanje maerjalne oke po kružnoj puanj D`Alembero prncp F F 0 cp c c F F cp m a n m m r ω r 7

Roacja šapa oko nepomne os: Roacja šapa oko nepomne os: Reulana parcjalnh cenrfugalnh sla F c jednaka je nul nema opereenja oslonaca A B cenrfugalne Parcjalne sle F c spregom opereuju oslonce A B Roacja šapa oko nepomne os: - Cenrfugalna sla: F m a c n m m r r u osloncma se jaljaju jednake reakne sle F C / D Alembero prncp Dodamo l nekom susau sla slu nercju, susa e b u ranoež. Tme adaak dnamke možemo rješaa pomou sakh ujea ranoeže. 5 6 Op akon dnamke kruog jela:. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje Op akon dnamke kruog jela:. Zakon o promjen kolne gbanja m (c.m.) m F ranslacja. Zakon o ouanju mehanke energje. Zakon o promjen momena kolne gbanja 0 roacja 7 8 8

Op akon dnamke kruog jela:. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje m (c.m.) m 0 ϕ F s roacja ranslacja Op akon dnamke kruog jela:. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje. Zakon o ouanju mehanke energje m (c.m.) + m g h m + m g h 0 9 50 Op akon dnamke kruog jela:. Zakon o promjen kolne gbanja. Zakon o promjen kneke energje. Zakon o ouanju mehanke energje. Zakon o promjen momena kolne gbanja C. Planarno gbanje kruog jela knemake: se oke na okomc opsuju denne me usobno paralelne puanje u sakom renuku maju jednake ekore brna ubranja sod se na prouaanje gbanja presjeka S u rann Π. 5 5 Sako gbanje presjeka S može se ralož na ranslacjsko gbanje roacjsko gbanje oko prooljno odabranog pola - oke A Trenun pol brna P Trenun pol brna je oka P u presjeku S kruog jela ja je brna u odre enom renuku jednaka nul ( P 0). 5 5 9

Kneka energja kruog jela k(pg) pr planarnom gbanju k(pg) P - momen romos kruog jela u odnosu na os roacje kro renun pol brna P P 55 k(pg) k(pg) k(pg) k(pg) P ( + m r ) c. m. c.m. c.m. P c.m. c. m. + m r PC r + m r + m c.m. 56 Prmjer planarnog gbanja kruog jela: Korljanje be klanja aljkasog jela po horonalnoj podlo Prmjer: ehanka : Knemaka dnamka Kraj! 57 58 0