Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. Kružno gibanje. Općenito krivocrtno gibanje. Kosi hitac.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. Kružno gibanje. Općenito krivocrtno gibanje. Kosi hitac."

Transcript

1 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Fakule elekoehnke, sojasa booganje Suj ačunasa Fzka 1 Peaanje 3 Kužno gbanje. Općeno kocno gbanje. Kos hac. 13. lsopa 8. D. sc. Ica Puljak (Ica.Puljak@fesb.h) Sažeak (1) Mehanka: o fzke koj poučaa zakon gbanja jela Mehanka Knemaka Dnamka Knemaka: poučaa gbanje bez obza na uzoke gbanja na sojsa jela koja se gbaju Dnamka: poučaa uzoke gbanja ujecaj sle mase na gbanje Moanje je poseban oblk gbanja 1. Maejalna očka Maejalna očka: jelo zanemah menzja, pkazano jenom očkom Položaj maejalne očke oos o efeennom susau Refeenn susa je sa zboa (najčešće zabemo laboaojsk susa) Raj ekoom oeđujemo položaj česce ( yj zk ) Puanja: skup sh očaka koz koje polaz maejalna očka koja se gba Pu (skala): pjeđena ualjenos po puanj o neke počene očke Pomak (eko): pomjena ekoa položaja ( B A ) 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 Ica Puljak, FESB 1

2 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Sažeak () Jenolko paocno gbanje. Bzna. Bzna: omje peđenog pua za o poebnog emena, s U oom pmjeu bzna je konsanna Položaj maejalne očke mjenja se po zakonu ( je počen položaj): o Gafčk pkaz(s- jagam): - pu je lneana funkcja emena - koefcjen smjea paca os o bzn Nejenolko paocno gbanje. Akceleacja. Smje bzne konsanan, al se znos mjenja (pupomak) Senja bzna: omje pjeđenog pua za o poebnog emenskog neala, Tenuna bzna: emenska eacja pua, lm lm & Pealjen pu: emensk negal bzne, pošna spo kulje (), s lm Senja akceleacja: omje pomjene bzne za o poebnog emenskog neala, Tenuna akceleacje: emenska eacja enune bzne, uga emenska eacja položaja a a & lm lm && 1 ( ) a 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 3 Sažeak (3) Gbanje s konsanom akceleacjom. Slobon pa. Bzna: emensk negal akceleacje ( je počena bzna), a a Položaj: emensk negal bzne, 1 a Ubzano gbanje: akceleacja bzna u som smjeu Uspoeno gbanje: akceleacja bzna u suponom smjeu Slobon pa: gbanje s konsannom akceleacjom g9,81 m/s 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 4 Ica Puljak, FESB

3 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Danas ćemo a: P. Kulšć: Mehanka oplna, Poglalje Jenolko kužno gbanje Nejenolko kužno gbanje Općeno kocno gbanje u ann Kos hac 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 5 Pča 19. gone jean o članoa poznae ckuske obelj Zacchns, bo je p čojek koj je spaljen z opa uspješno sleo u mežu. Kako b poećal uzbuđenje obelj je posupno poećaala snu ualjenos lea, ok l 194. Emanuel Zacchn nje peleo z. Fesoa koača (panoamsk koač) sleo na hozonalnoj ualjenos o 69 m. Kako je Emanuel mogao zna gje će sa mežu, kako je mogao b sguan a neće zape za Fesoe koače? Ogoo ćee sazna na anašnjem peaanju. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 6 Ica Puljak, FESB 3

4 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Kužna gbanja Tanslacja Roacja je psuna sugje u semu, na sakoj poonoj emenskoj skal. Galaksja pkazana na ljeoj slc napa jenu oacju oko cena u emenu o nekolko mljuna gona. Djeojka na klzaljkama u sen slke oa oko soje os nekolko pua u sekun. Bakeja na esnoj slc gba se pomoću lo bzog oanja sojh kakoa (ankh n koje zlaze z sešnjeg jela) Roacja 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 7 Pno gbanje zjeza Tago zjeza aju nam lo ljepu lusacju eze zmeđu kua, uljne luka ajusa ko kužnog gbanja. Naano, zjeze se ne gbaju po nebeskom sou, al zbog oacje Zemlje, zglea kao a maju kužnu puanju na noćnom nebu, sa Polanom zjezom lo blzu seša nje. Oa slka je napaljena oaanjem ooa objeka fooapaaa u oeđenom emenskom peou. Pmjee a se za jeme ajanja ekspozcje saka zjeza pomakne za s ku. Međum, zjeze ualjenje o os nje maju eće uljne luka kojeg opsuju. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 8 Ica Puljak, FESB 4

5 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Kocno gbanje Puanja nje paac, posoj pomjena ne samo znosa eć smjea bzne. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 9 Gbanje po kužnc, ku, kuna bzna Ko gbanja po kužnc položaj česce jenoznačno je oeđen samo kuom koj aj eko položaja zaaa s nekm efeennm pacem. Ku je eko, čj je smje okom na ann u kojoj se nalaz puanja. y s() () obona (lneana) bzna Oznaka za smje kune bzne s( ) ( ); ( ) paz ku eba zaz u ajanma s( ) ( ) ( ) ( ( )) ( a ) kuna bzna s Ku () () su eko čj se smje oeđuje po palu esne uke: ps lana se zake u smjeu njeapalacpokazujesmje kua onosno smje kune bzne. Paac už kojeg lež kuna bzna ujek je okom na annu kuženja. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 1 Ica Puljak, FESB 5

6 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Oeđanje smjea ekoa kune bzne Smjeekoakunebzneoeđujesepopaluesne uke: Ps lana esne uke zakenu se u smjeu oacje česce a palac pokazuje smje ekoa kune bzne. oacja 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 11 Gbanje po kužnc Peo nje l ophono jeme je jeme poebno a česca napa jena okeaj j. a pebše pun ku (π ajana): [ ] s ππ π T [ T ] Fekencja je boj okeaja u jenc emena: f 1 T π [ f ] Hz 1 s Ku koj česca pebše gbajuć se jenolkom kunom bznom: ( ) o 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 1 Ica Puljak, FESB 6

7 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Cenpealna akceleacja Cenpealna akceleacja ogoona je za pomjenu smjea bzna, njen znos je / ( obona bzna česce koja se gba po kocnoj puanj čj je polumje zakljenos ), a usmjeena je pema cenu zakljenos puanje. Ka se česca gba po kužnoj puanj bznom konsannog znosa sejeno posoj akceleacja zbog pomjene smjea bzne, u akceleacju zoemo cenpealna l ajalna l nomalna, zao je je usmjeena pema cenu puanje, lj. ež už ajusa onosno okoma (nomalna) je na eko obone bzne. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 13 Nejenolko kužno gbanje P nejenolkom kužnom gbanju česca se gba po kužnoj puanj nejenolkom bznom, znos ekoa kune obone bzne se mjenja jekom emena. Zbog pomjene znosa kune onosno obone bzne posoj uz cenpealnu akceleacju, koja je ogoona za pomjenu smjea obone bzne, akceleacja koja uzokuje pomjenu znosa kune bzne kuna akceleacja onosno angencjalna l lnearna akceleacja osoj jenoznačna eza zmeđu kune angencjalne akceleacje a α ( a ) angencj alna akceleac ja smje už angene na puanju ( ) a α kuna akceleac ja s 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 14 Ica Puljak, FESB 7

8 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Nejenolko kužno gbanje Konsanna kuna akceleacja ( α kons. ), može b u smjeu kune bzne pa je ječ o jenolko ubzanom kužnom gbanju, a ako je kuna akceleacja u suponom smjeu o smjea kune bzne ona je ječ o jenolko uspoenom kužnom gbanju. a a a a a cp 4 a a a a a cp ( ) cp Ka je α kons,. obju se () zaz za kunu bznu ku: ( ) α ± α ; za α kons. o o 1 ( ) ( o α) o o ± ( ) α 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 15 Rakoca Jean o najbolje spanh objekaa u semu je Rakoca, maglca osaak eksplozje supenoe, pmjećene o Kneza 154. gone gone oken je pulsa neuonska zjeza koja lo bzo oa ema pulsee ao aloa p sakom okeu - u blzn seša Rakoce. Peo oog pulsaa je 33 ms. Kolka je kuna bzna (u a/s) pulsaa u Rakoc? Rezula: 19,4 a/s. Slka ljeo je Rakoca pkazana u paoj boj obena ljm sjelom. Slka esno je poećanje jenog jela ljee slke, oaj pu u ugom speku. Pulsa je lje član ojnog susaa zjeza malo zna cena slke. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 16 Ica Puljak, FESB 8

9 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Kužna gbanja u kompjueu CD/DVD Nekolko poaaka o CD-u Rajus ska, R 6 mm Zaps: Počeak, p 5 mm Kaj, k 58 mm Šna 33 mm Jenosaan ačun (auo CD): Ukupan boj kugoa zapsa (N) ukupna šna zapsa (33 mm)/azmak a susjena zapsa (1,6 µm) 65 Pblžna užna zapsa N * posječn opseg (*π*(558)/) 5,38 km (pocjena lo blzu sane užne o 6,5 km) Kuna bzna nje N/emensko ajanje zapsa (oko 6 mn) 344 okeaja/mn 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 17 CD/DVD - nasaak Nekolko načna nje: Konsanna lneana bzna (engl. CLV, consan lnea elocy) Kuna bzna se smanjuje o sene pema kaju Np. 1X CLV kuna bzna: 5 ok/mn na unuanjem ajusu, 3 ok/mn na anjskom ajusu 16 X CLV: kuna bzna zmeđu 8 3 ok/mn Konsanna kuna bzna (engl. CAV consan angula elocy) Poac se čaju spoje na unuanjem nego na anjskom ajusu Većna CD e-oa kos kombnacju oa a načna: Pacjalna konsanna kuna bzna (engl. PCAV paal consan angula elocy) CAV na unuanjem ajusu, CLV na anjskom Np. Yamaha 16 X ma 1X-16X CAV na unuanjem ajusu, a 16X CLV na anjskom Zonska konsanna lneana bzna (engl. ZCLV zona consan lnea elocy) CLV u azlčm zonama na sku Np. RICOH MP9A, 16X CLV na unuanjem ajusu, X CLV na anjskom 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 18 Ica Puljak, FESB 9

10 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. DVD Dgal Vesale Dsk DVD (Dgal Vesale Dsk) Dgaln šenamjensk sk Gušć zaps nego ko CD-a Vše nego uplo manj azmak zmeđu susjenh zapsa Vše nego pe pua manja pošna zbočna Zaps moguć u še slojea Kapace 4,7 o 17 Gb, pema,68 Gb ko CD-a 1X ko DVD-a znač oko 16 o oko 6 okeaja/mn 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 19 Floppy sk Domać a Floppy sk o 3,5 nča u kompjueu oa s peoom o, s. Izačunaje: a) kunu bznu ska, b) obonu bznu očke na ubu ska, c) Je l očka blzu cena ska ma manju, eću l su kunu bznu nego šo je kuna bzna začunaa po a). (Napomena: pomje ska je 3,5 nča) Unuašnjos floppy ska. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 Ica Puljak, FESB 1

11 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Kolo seće U oeđenm gama na seću, kao šo je np. Kolo seće, gač za kolo kaa ođe njego e. Peposae a jean gač za kolo bznom o 3,4 a/s. Nakon šo se lo jean pun kug jenu čenu ugog kuga, kolo se zausa na mjesu BANKROT. a) Izačunaje kuno ubzanje kola, peposaljajuć a je konsanno? b) Kolko je emena pošlo oka se kolo zalo o enuka kaa se zausalo? Rezula: a) -,736 a/s, b) 4,6 s. Domać a: Kolka je kuna bzna kola nakon jenog punog kuga? (Rezula: 1,5 a/s) 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 1 Pmje z žoa Na slc je pkazan ueđaj koje se zoe cenfuga, a nsalan je u Gagan Cosmonau Tanng Cene, kos se za ježbanje j uskh asonaua. Oaj ueđaj koj oa 36 okeaja u mnu, može pozes cenpealnu akceleacju peko 9 m/s, šo je oko 3 pua eće o akceleacje sle eže. Najjača cenfuga na sjeu, u U. S. Amy Cops of Engnees, može pozes cenpealnu akceleacju o 35 pua eću o akceleacje sle eže. Na slc goe pkazan je mecnsk ueđaj koj se zoe cenfuga mkohemaok, a kos se za oajanje knh znaca o plazme. Kolčna cenh knh znaca u k je glan fako u oeđanju kapacea k a penos ksk, šo je lo ažan klnčk nkao boles. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 Ica Puljak, FESB 11

12 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Analogja paocnog kužnog gbanja Paocno Kuzno a α a α 1 1 a α a( ) α ( ) 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 3 Pncp supepozcje Pncp supepozcje : Ako jeno jelo slje soemeno a l še gbanja, aa je kajnja očka koju jelo m gbanjem osegne neosna o ome š l se gbanje soemeno l u sasm pozoljnom eu. Pmje: Oao koj soj na gan 19,5 m zna oe, pmje bu kako pla lo blzu pošn oe. U om enuku pole s gane počne se spuša pema o. Plagođaajuć oblk sog jela u leu, oao zažaa salnu bznu o 3,1 m/s po kuem o, o spo hozonale (pema slc). a) Kolko emena eba olu a osgne pošnu oe? b) Kolka je hozonalna ualjenos koju je pešao ka je osegao ou? Rezula: a) 18,4 s, b) 53,5 m. Domać a: Koj je položaj ola, s nakon počeka lea. (Rez.: 5,8 m, y17,4 m) 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 4 Ica Puljak, FESB 1

13 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Kos hac Ineakn pmje kosog hca (golf): hp:// Ujecaj zaka na kos hac (balsčka puanja): Puanja 1 (zak) Puanja (akuum) Dome 98,5 m 177 m Maksmalna sna 53, m 78,6 m Vjeme lea 6,6 s 7,9 s 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 5 Obelj Zacchn - Rješenje Na slc je pkazan le Emanuela Zacchnja peko Fesoa koača, sak sne 18 m, smješenh pema slc. Zacchn je spaljen bznom 6,5 m/s, po kuem o θ 53 o pema hozonal, s sne o 3, m zna pošne la. Meža na koju sljeće nalaz aa se na soj sn. a) Je l Zacchn peleo Fesoe koače? b) Ako je osegao maksmalnu snu kaa je bo zna sešnjeg koača, za kolko ga je pomašo? c) Kolko aleko o opa je ebala b smješena meža? Rezula: a) Zacchn je peleo koače. b) 7,9 m, c) 69 m. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 6 Ica Puljak, FESB 13

14 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Sažeak - Jenolko kužno gbanje Bzna konsanna po znosu, al salno mjenja smje Lneana (obona) bzna s znos umnožak polumjea kužnce kune bzne, lm lm smje angena na puanju (kužncu) Kuna bzna znos: emenska eacja pjeđenog kua, smje: palo esne uke, ps sljee maejalnu očku, palac pokazuje smje Vje ekoska elacja: Rajalna akceleacja a lm lm lm znos umnožak obone kune bzne, smje pema sešu kužnce a Osnos pjeđenog kua o emenu: 1 π Fekencja: boj okea u sekun, T f πf Ophono jeme: jeme za koje maejalna očka jenom obđe kužncu, 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 7 Sažeak - Nejenolko kužno gbanje Iznos obone bzne nje še konsanan, eć se mjenja s emenom Kuna akceleacja: znos: α lm smje: s l supoan smjeu kune bzne Osm ajalne posoj angencjalna akceleacja: nasaje zbog pomjene znosa obone bzne znos: ( ) a α smje: angena na puanju (kužncu), a α Ukupna akceleacja: ekosk zboj ajalne angencjalne akceleacje, a a a 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 8 Ica Puljak, FESB 14

15 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Ica Puljak, FESB 15 Sažeak (3) Analogja paocnog kužnog gbanja: Kuzno Paocno Općeno kocno gbanje u ann Gb j j ć k l ž j ( ) ( ) ( ) ( )k j ) ( 1 ) ( 1 a α α α α a a a 13. lsopa 8. 9 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 Gbanje opsujemo pomoću ekoa položaja: Bzna: Akceleacja: ( ) ( ) ( ) ( )k z j y () () ( ) ( ) ( ) () () ()k j k z j y z y () ( ) ( ) ( ) ( ) () () ()k a j a a k z j y a z y Sažeak (4) Pncp supepozcje: Ako jeno jelo slje soemeno a l še gbanja, aa je kajnja očka koju jelo m gbanjem osegne neosna o ome š l se gbanje soemeno l u jelo m gbanjem osegne neosna o ome š l se gbanje soemeno l u sasm pozoljnom eu. Kos hac Gbanje po os : Gbanje po os y: Spe j ln l č je α cosα cos sn sn g y y g y α α 13. lsopa 8. 3 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 Specjaln slučaje: hozonaln hac ( ) ekaln hac ( ) hac pema olje ( ) Balsčka kulja: puanja uz opo zaka o α o α 9 o 7 α

16 Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje lsopa 8. Panja za pojeu znanja 1. Defnaje knemačke elčne p kužnom gbanju maejalne očke: ku, kunu bznu, kunu akceleacju, peo, fekencju, obonu bznu, ajalnu akceleacju, angencjalnu akceleacju, ukupnu akceleacju. (obaezno). Izee zaz za ajalnu (cenpealnu) angencjalnu akceleacju p kužnom gbanju. 3. Uoče fomalnu analogju zmeđu paocnog kužnog gbanja. Načne ablcu koja aje koesponencju fomula za paocno kužno gbanje. 4. Defnaje pomak, bznu akceleacju p općenom kocnom gbanju u ann (obaezno). 5. Napše pncp supepozcje. Pokaže kako se jenolko kužno gbanje može azmaa kao supepozcja neosnh paocnh gbanja po međusobno okomm osma. 6. Objasne kos hac. Dskuaje posebno hozonaln hac, ekaln hac hac pema olje. 13. lsopa 8. Suj acunasa, Fzka 1, Peaanje 3 31 Ica Puljak, FESB 16

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika. Kinematika. Kinematika

Kinematika. Kinematika. Kinematika Oblas mehanike koja poučaa keanje ne uimajući u obi uoke keanja i osobine ela koja se keću. Keanje maeijalne ačke. efeenni sisem. Puanja, pu, pomeaj i bina. anomeno keanje. (P - 3) Ubanje. Paolinijsko

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Po iznosu sile F 12 i F 21 su jednake po iznosu:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Po iznosu sile F 12 i F 21 su jednake po iznosu: Stanca:I lektostatka Coulombov zakon. Homogeno nehomogeno elektčno pole. lektčno pole nabene beskonačne avnne. lektčno pole točkastog naboa. lektčno pole vlo ugog avnog voča. lektčno pole nabene kugle.

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi: tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Potrebne su relacije za put slobodnog pada za jedno i drugo nebesko tijelo (nepoznato (X)

Potrebne su relacije za put slobodnog pada za jedno i drugo nebesko tijelo (nepoznato (X) MEĐUISPIT_3. gupa zadaaka, -0, svaki zadaak 3 boda:. Maja je bacila kamen hoizonalno bzinom v, a Mako s ise visine pema dolje i isom bzinom v. Koja je od navedenih vdnji očna? (Zanemaimo opo zaka). A.

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke Prakkm Maemaka III Prredo DJočć smen br : Raz Forero red nkc eroda dan ormom za < za < : Izračna ds gde e k araboe od shodša o očke M : Izračna koordnae ežsa homogenog ka ckode a sn a ; : Izračna I e [

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina? Paamet ubzanja: veme zaleta put zaleta Kolko sekund / metaa je potebno da b se dostgla odeđena bzna? Važnost: gadska vožnja petcanje bezbednost Utcaj: dnamčke kaaktestke pogonskog motoa vozla boj penosnh

Διαβάστε περισσότερα

4.2 SEGMENTIRANJE KRIVULJE

4.2 SEGMENTIRANJE KRIVULJE . SEGMETIRAJE KRIVULJE oezanje segmenaa z očanje konnea na sojema segmenaa C, C, C... h://www.bblo.og/e-noes/vrml/anm/flydemo.wl h://www.heacle.com/ales/ny/bezeale/ košenje caće lece h://www.bblo.og/e-noes/vrml/anm/moh.wl

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Specijalna teorija relativnosti

Specijalna teorija relativnosti Podoslono matematčk fakultet Seučlšte u Spltu Spejalna teoja elatnost Skpta z kolegja lektodnamka II Pof. Željko Antunoć SPCIJALNA TORIJA RLATINOSTI. Uod 3.. Gallejee tansfomaje 3.. Klasčna elektodnamka

Διαβάστε περισσότερα

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMAGNETSKE POJAVE

ELEKTROMAGNETSKE POJAVE ELEKTROMAGETSKE POJAVE ELEKTROMAGETSKA IDUKCIJA IDUKCIJA SJEČEJEM MAGETSKIH SILICA Pojava da se u vodiču pobuđuje ii inducia eektomotona sia ako ga siječemo magnetskim sinicama, zove se eektomagnetska

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac ) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009. Fakule elekoehnike, sojasva i bodogadnje Računasvo Fiika Audione vježbe - 7 lekomagneski valovi 15. avnja 9. Ivica Soić (Ivica.Soic@fesb.h) Mawellove jednadžbe inegalni i difeencijalni oblik 1.. 3. 4.

Διαβάστε περισσότερα

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

!!# $ %% %$ & % !'!  #$! " "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto

Διαβάστε περισσότερα

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

σ (otvorena cijev). (34)

σ (otvorena cijev). (34) DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci 3 H 12.35 Y β Low 80 1 - - Betas: 19 (100%) 11 C 20.38 M β+, EC Low 400 1 5.97 13.7 13 N 9.97 M β+ Low 1 5.97 13.7 Positrons: 960 (99.7%) Gaas: 511 (199.5%) Positrons: 1,199 (99.8%) Gaas: 511 (199.6%)

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE

MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO INŽENJERSKA FIZIKA I -- pednj -- MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE.1 Kinemik meijlne čeice Mehnik je dio fizike koj pouč zkone kenj/gibnj ijel, j. emenku pomjenu položj ijel

Διαβάστε περισσότερα

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj

Διαβάστε περισσότερα

HONDA. Έτος κατασκευής

HONDA. Έτος κατασκευής Accord + Coupe IV 2.0 16V (CB3) F20A2-A3 81 110 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0 16V (CB3) F20A6 66 90 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0i 16V (CB3-CC9) F20A8 98 133 01/90-09/93 0802-9205M 237,40 2.0i 16V

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

! # $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 $ 6, ::: ;<$& = = 7 + > + 5 $?# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,. ! " #$%&'()' *('+$,&'-. /0 1$23(/%/4. 1$)('%%'($( )/,)$5)/6%6 7$85,-9$(- /0 :/986-$, ;2'$(2$ 1'$-/-$)('')5( /&5&-/ 5(< =(4'($$,'(4 1$%$2/996('25-'/(& ;/0->5,$ 1'$-/%'')$(($/3?$%9'&-/?$( 5(< @6%-'9$

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b) BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN

Διαβάστε περισσότερα

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Građevinski fakultet, Beograd

Građevinski fakultet, Beograd Građesk fakule Beogra Eksploaaa zaša pozeh oa Obašea ežbe VEŽBA Pree ežbe e raspor aere u porozo sre. raspora eača presala zako oržaa ase pree a supsau koa se rasporue. Oržae ase rasporoae supsae ože a

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. 1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα

Διαβάστε περισσότερα

Kinetička energija: E

Kinetička energija: E Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M

Διαβάστε περισσότερα

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u

v = = 4 = je vektor cu u n Npr. u = je vektor s komponentama u, u. v = su jednaki ako je u Vektori u Primjer 1 Vektori u VEKTORSKI PROSTOR. peaaje..5. st.. VEKTORI U R atie koje imaj koje samo jea stpa (tipa ) zo se -ektoi ili kaće ektoi. Np. je ekto s kompoetama,., K, Vektoi i s jeaki ako je i i za se i,, K,. Pimje Vektoi

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA 5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMEARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINAAMA 5. Funkcije zadane u paametaskom obliku Ako se koodinate neke tocke,, zadaju u obliku funkcije neke tece pomjenjive, koja se tada naziva paameta,

Διαβάστε περισσότερα

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΗΛΕΚΤΡΟΝΙΚΗ ΟΜΗ ΚΑΙ Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΤΟ ΜΕΓΕΘΟΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Ατομική ακτίνα (r) : ½ της απόστασης μεταξύ δύο ομοιοπυρηνικών ατόμων, ενωμένων με απλό ομοιοπολικό δεσμό.

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Im{z} 3π 4 π 4. Re{z}

Im{z} 3π 4 π 4. Re{z} ! #"!$%& '(!*),+- /. '( 0 213. $ 1546!.17! & 8 + 8 9:17!; < = >+ 8?A@CBEDF HG

Διαβάστε περισσότερα

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH

Διαβάστε περισσότερα

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι

Διαβάστε περισσότερα

Srednjenaponski izolatori

Srednjenaponski izolatori Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ Περίοδοι περιοδικού πίνακα Ο περιοδικός πίνακας αποτελείται από 7 περιόδους. Ο αριθμός των στοιχείων που περιλαμβάνει κάθε περίοδος δεν είναι σταθερός, δηλ. η περιοδικότητα

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti? Kiemik Zdk: Kojom bziom e gib pješk ko 4 km pijee z 35 mi. 4 km 35 mi? Jedoliko poco gibje:. 4,9 (m/) 35 3 Zdk: Kolik je obod bzi ok koj e gib po kužici pomje 4 cm oke u miui? d 4 cm d/ cm, m o/mi π π

Διαβάστε περισσότερα

PREGLED FORMULA IZ MEHANIKE

PREGLED FORMULA IZ MEHANIKE PREGLED FORMULA IZ MEHAIKE KIEMATIKA. OSOVI POJMOVI KIEMATIKE. GIBAJE PO PRAVCU a Veo položaa b Bna c Aceleaca a Peđen pu e Paocno bane a f Jenolo paocno bane: on. a - peđen pu o enua Jenolo ubano (upoeno

Διαβάστε περισσότερα

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak: Zadaak 8 (Jaca, auranca) Kolk je rad poreban da bo oprugu konane N/ raegnul z ranoežnog položaja za 3 c? Kolk je pr o rad elačne le opruge? Rješenje 8 k = N/, x = 3 c = 3, =?, el =? oreban rad da bo oprugu

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα