Visoka tehnička škola Niš

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Obrada signala

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Kaskadna kompenzacija SAU

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Periodičke izmjenične veličine

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

numeričkih deskriptivnih mera.

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Elementi spektralne teorije matrica

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

18. listopada listopada / 13

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

IZVODI ZADACI (I deo)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PREDMET: Upravljanje sistemima. Frekvencijske karakteristike

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Analogna mikroelektronika

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

7 Algebarske jednadžbe

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Telekomunikacije. Filip Brqi - 2/ februar 2003.

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

SIMULACIJA MREŽA U FREKVENCIJSKOM DOMENU

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Algoritmi zadaci za kontrolni

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Operacije s matricama

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

5. Karakteristične funkcije

Snimanje karakteristika dioda

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

IZVODI ZADACI (I deo)

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Teorijske osnove informatike 1

Dijagonalizacija operatora

Trigonometrijske nejednačine

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

Transcript:

Visoka tehnička škola Niš Studijski program: Komunikacione tehnologije Predmet: Merenja u elektronici (12) Merni izvori Prof. dr Zoran Veličković, dipl. inž. el. Decembar, 2015.

Merni izvori Generisanje mernih signala je veoma važno u procesima RAZVOJA i/ili ISPITIVANJA elektronskih uređaja. Uređaji za generisanje mernih signala poznati su pod imenom SIGNAL GENERATORI ili MERNI IZVORI. Osnovni zadatak mernih izvora je obezbeđivanje POZNATIH TEST USLOVA za najrazličitije elektronske sisteme u cilju njihovog ispitivanja ili reparacije. Postoje različiti tipovi SIGNAL GENERATORA, ali neke od osnovnih karakteristika su zajedničke za sve njih: 1. FREKVENCIJA generisanog signala mora biti DOBRO POZNATA i STABILNA. 2. AMPLITUDA generisanog signala se može podešavati od VRLO MALIH do VRLO VELIKIH VREDNOSTI u deklerisanom opsegu. 3. Sam signal mora biti BEZ IZOBLIČENJA.

Podela mernih izvora (1) Prema IZLAZNOJ SNAZI izvori naizmeničnog napona se mogu podeliti na: 1. MALE (1mW do 0.1W); 2. SREDNJE (0.1W do 10W) i 3. VELIKE SNAGE (10W do 100W). TAČNOST i STABILNOST FREKVENCIJE su od posebne važnosti kod generatora signala. Pri konstrukciji mernih izvora mora se obratiti posebna pažnja na projektovanju: 1. Izvora napajanja, 2. Temperaturnoj stabilizaciji i 3. Kvalitetu ugrađenih komponenata. Kod instrumenata koji su podložni POVREMENOJ KALIBRACIJI mora se obezbediti i MOGUĆNOST PODEŠAVANJA osnovnih parametara.

Podela mernih izvora (2) Oscilatori RC(audio) LC(RF) Kristal Direktna digitalna sinteza Sinusni generator Funkcijski generator Impulsni generator RF signal generator Sintetizator frekvencija Sintetizatorski signal generator Referentni oscilator za sintezu frekvencija Funkcijski generatori Generator proizvoljnog talasnog oblika

Generatori sinusoidalnog talasnog oblika Ovo je NAJRASPROSTRANJENIJA klasa generatora signala zbog važnosti same sinusne funkcije u ANALIZI SIGNALA. FURIJEVOM ANALIZOM je pokazano je da se svaki signal može RAZLOŽITI na NIZ SINUSNIH KOMPONENTI. Ova činjenica omogućava da se testiranje sistema može obaviti na RAZLOŽENIM FREKVENCIJAMA! Generatori sinusoidalnog talasnog oblika se mogu naći u frekvencijskom opsegu od nekoliko herca (xhz) do nekoliko gigaherca (xghz). Generička blok šema sinusoidalnih generatora se može predstaviti sa četri osnovna bloka: Izlazni NF oscilator RAZDVOJNI pojačavač IZLAZNI pojačavač IZLAZNI oslabljivač signal

Furijeova analiza Primer razalaganja SLOŽENO-PERIODIČNOG SIGNALA - povorke pravougaonih signala Furijeovom transformacijom. Sinusoidalne komponente složeno-periodičnog signala! Rezultujuća komonenta Amplituda pojedinih sinusoidalnih komponenti složeno-periodičnog signala! https://www.youtube.com/watch?v=-gyb7khbia0

LC oscilatori Ovo je vrlo široka klasa instrumenata koja koristi REZONANTNE KARAKTERISTIKE LC KOLA za generisanje stabilne frekvencije. LC oscilator se sastoji od POJAČAVAČA i kola POZITIVNE POVRATNE SPREGE. Za oscilatorno kolo oformljeno od LC komponenata za slučaj rezonanse ima se: HARTLEJEV oscilator ωl = 1 ωc f Pozitivna povratna sprega = 2π 1 LC KOLPICOV oscilator Tranzistorski pojačavač

Zadaci (1) Koji je odnos najviše i najniže frekvencije LC oscilatora ako se koristi promenljivi kondenzator u opsegu od C=50pF do C=350pF. 1 k f f max min 2 2 LC 1 LC min max C C max min k 350 50 7 2.645

Zadaci (2) Koliko različitih induktivnosti i kojih vrednosti treba upotrebiti u prethodnom zadatku da bi se pokrilo frekventno područje od 1 do 30 MHz. Dozvoljena su izvesna preklapanja opsega.

Ton generatori TON GENERATORI (RC oscilatori ili NF generatori) imaju dosta zajedničkih karakteristika sa visoko-frekvencijskim generatorima ali uz nekoliko značajnih razlika: Ovi generatori za razliku od LC oscilatora koriste RC MREŽE u povratnoj sprezi. Zahtevi za RC AUDIO (ton) generatore su identični onim za visokofrekvencijske. Oscilator sa VINOVIM (engl. Wien) MOSTOM proizvodi ČISTI SINUSOIDALNI SIGNAL korišćenjem RC mreže u povratnoj sprezi.

Vinov oscilator sa O.P. Filtar propusnik visokih učestanosti Pozitivna povratna sprega f = 1 2πRC A 3 Filtar propusnik niskih učestanosti

SVIP generatori SVIP GENERATOR (nem. Vobler) je merni izvor naizmeničnog napona koji daje sinusoidni izlazni signal čija se frekvencija AUTOMATSKI KONTINUIRANO MENJA u određenom FREKVENCIJSKOM OPSEGU. BRZINA PROMENE i FREKVENCIJE su UNAPRED zadate. AMPLITUDA izlaznog signala mora da ostane konstantna u čitavom frekvencijskom opsegu. Merni generatori sa SVIP-om se koriste prilikom snimanja FREKVENCIJSKIH KARAKTERISTIKA elektronskih uređaja. Najčešće se primenjuju za snimanje AMPLITUDNIH i FAZNO- FREKVENCIJSKIH karakteristika prijemnika, pojačavača ili filtera. Merenje frekvencijskih karakteristika je obavljeno u laboratorijskoj vežbi br. 1.

SVIP signal Početna frekvencija Krajnja frekvencija Zadato vreme promene frekvencije Amplituda treba da je konstantna u celom frekvencijskom opsegu

Blok šema SVIP generatora Naponski kontrolisan oscilator 400-700MHz Mešač Oscilator 400MHz Kolo za linearizaciju Pojačavač SVIP napon SVIP generator NF filtar Oslabljivač RF izlaz

Snimanje amplitudske karakteristike primenom SVIP generatora POJAČAVAČ koji se testira SVIP Generator Kristal detektor SVIP napon X-Y mod Vertikalni ulaz Horizontalni ulaz

Generatori funkcija (1) GENERATORI FUNKCIJA su merni izvori naizmeničnog napona koji generišu signale RAZLIČITIH TALASNIH OBLIKA. GENERATORI FUNKCIJA se koriste se za merenje i ispitivanje elektronskih uređaja. Osnovni talasni oblici generatora funkcije su: Sinusoidni, Trougaoni (testerasti) i Pravougaoni (četvrtasti). Frekvencijski opseg je širi od NF generatora, a uži od VF generatora. Pored osnovnih talasnih oblika, generatori funkcije uključuju i Pozitivne i negativne impulse, Pozitivni i negativni testerasti talasni oblik, Kao i pravougaone impulse različitog faktora ispune (form-faktora).

Generatori funkcija (2) Kako generator funkcije proizvodi TRI RAZLIČITA SIGNALA, svaki od njih može biti primarni talasni oblik OD KOJEG GENERIŠU druga dva talasna oblika. Primarni talasni oblik može biti sinusoidalni talasni oblik generisan RC ili LC oscilatorom. Zbog poteškoća sa stabilnošću amplitude i frekvencije, posebno na vrlo niskim frekvencijama, primenjuje se ČETVRTASTI TALASNI OBLIK kao primarni.

Generatori funkcija: Karakteristike FREKVENCIJSKI OPSEG generatora funkcije je 0,1 mhz do 50 MHz. Dvostruka amplituda izlaznog signala je od 1mVdo 20 V na opterećenju od 50. Greška postavljanja amplitude sinusoidnog signala je 1% do 5%. Amplitudno frekvencijska karakteristika sinusoidalnog signala je RAVNA unutar 2% u frekv. opsegu do 1 MHz Od 10 % do 15 % u CELOKUPNOM frekvencijskom opsegu.

Generatori funkcija: Blok šema -V Frekvencija Strujni izvor H Strujni izvor L C Integrator Komparator S1 Pojačavač 1 Pojačavač 2 Izlazi Spoljnje upravljanje frekvencijom Simetriranje S2 sinusni Pravougaoni Trougaoni Funkcijski generator iz naše laboratorije

Impulsni generatori IMPULSNI GENERATORI su merni izvori naizmeničnog napona koji generišu PRAVILNO OBLIKOVANE IMPULSE. Sastavni sklopovi generatora impulsa omogućavaju promenu SVIH PARAMETARA impulsa i stvaranje: Pojedinačnih impulsa, Dvostrukih impulsa, Impulsnog rafala ili Povorke impulsa. Osnovne karakteristike impulsa koje se mogu podešavati su: Amplituda impulsa, Frekvencija ponavljanja ili perioda ponavljanja impulsa, Trajanje impulsa, Trajanje prednjeg prelaza i trajanje zadnjeg prelaza, Faktor ispune (odnos trajanja impulsa i periode ponavljanja impulsa), Vreme kašnjenja impulsa u odnosu na neki referentni impuls i polaritet impulsa.

Karakteristike impulsa

Generatori proizvoljnog T.O. (1) GENERATORI PROIZVOLJNOG TALASNOG OBLIKA AWG (engl. Arbitrary Waveform Generator) omogućavaju korisniku da GENERIŠE PROIZVOLJAN TALASNI OBLIK signala. Ovi uređaji su veoma korisni prilikom automatskog testiranja u vreme razvoja ili provere ostvarenih karakteristika. AWG GENERATORI se efikasno koriste za simulaciju: Radarskih signala, Signala prilikom čitanja podataka sa magnetnih diskova, Mehaničkih vibracija, video signala,... Na sledećem slajdu je prikazana komparativna analiza funkcija standardnih i AWG generagtora. Složeno-periodični signal generisan AWG generatorom

Generatori proizvoljnog T.O. (2) KONVENCIONALNI FUNKCIJSKI GENERATORI Samo standardni talasni oblici Konstrukcija pretežno analogna Talasni oblik se ne može zapamtiti Specifikacije su bazirane ne analognoj tehnici Podešavanje talasnih oblika nije računarski podržano AWG GENERATORI Bilo koji talasani oblik Digitalna konstrukcija Talasni oblik se može zapamtiti Specifikacije su bazirane ne digitalnoj tehnici Podešavanje talasnih oblika je računarski podržano

Generatori proizvoljnog T.O. (3) Referentni ulaz Generator kloka Triger ulaz Adresni generator Memorija talasnih oblika DAC Podešavanje izlaza signala Izlaz IEEE- 488 Intefejs Mikroprocesorski sistem

Izlazni oslabljivači OSLABLJIVAČ je deo generatora koji treba na izlazu da obezbedi TAČNU AMPLITUDU generisanog signala. U ispitivanju prijemnika često je poterbno dovesti VEOMA MALE SIGNALE na njihov ulaz. Ove relativno male signale je TEŠKO POUZDANO MERITI I KALIBRISATI, tako da se u svrhu postavljanja signala malih amplituda koriste OSLABLJIVAČI. Oslabljivači REDUKUJU ULAZNU SNAGU SIGNALA na takav način da je ODNOS ULAZNE I IZLAZNE SNAGE KONSTANTAN. Redukcija snage može biti prikazana u logaritamskom odnosu: A ( db) = 10log P P U I dbw P 10log 1W = A( dbm) P = 10log 1mW

Izlazni oslabljivači Vout/Vin 1 0.7071 0.5 0.25 0.125 0.0625 0.03125 0.01563 0.00781 [db] 0-3dB -6dB -12dB -18dB -24dB -30dB -36dB -42dB

Zadatak Konvertuj: +5dBw u dbm; -60dBw u dbm; Rešenje: P 10 log = 5 1W P 5 log = = 1 W 10 1 2 P = 10 1W 1 2 P = 10 1W = 3. 162W kako je 10 log P 1mW = dbm konačno 3. 162 10 log 10 log. -3 10 5 dbw = 35dBm 3162 10 3 5 35dBm

Domaći Konvertuj: +56dBm u dbw; +13dBm u W; 2W u dbw; 1V u dbw; -120 dbm u W