STRUKTURA ATOMA Proton Neutron Elektron

Σχετικά έγγραφα
BOROV MODEL ATOMA. V vek p.n.e. Osnovni nedostatak ovog modela je nemogućnost objašnjenja stabilnosti atoma

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

STRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)

SASTAV MATERIJE STRUKTURA ATOMA I PERODNI SISTEM ELEMENATA

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Granične vrednosti realnih nizova

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

Operacije s matricama

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

STRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)

Elementi spektralne teorije matrica

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Dijagonalizacija operatora

Atomska fizika Sadržaj

radni nerecenzirani materijal za predavanja

18. listopada listopada / 13

Doc. dr Milena Đukanović

5. Karakteristične funkcije

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

7 Algebarske jednadžbe

Teorijske osnove informatike 1

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Kaskadna kompenzacija SAU

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elektron u magnetskom polju

IZVODI ZADACI (I deo)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

METODA SEČICE I REGULA FALSI

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

T r. T n. Naponi na bokovima zubaca

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Atomska fizika Sadržaj

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Linijski spektri. Užarena čvrsta tijela, tekućine i gasovi pri visokom pritisku i temperaturi emitiraju svjetlost s kontinuiranim valnim duljinama

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Elektronska struktura atoma

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

DALTONOV ATOMSKI MODEL Nastao je čitavih 2300 godina posle DEMOKRITA!

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Obrada signala

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Broj e. Nadja Radović, Maja Roslavcev, Jelena Tomanović December 14, 2006

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Elementarne čestice Elementarne ili osnovne ili fundamentalne čestice = Najmanji dijelovi od kojih je sastavljena tvar. Do 1950: Elektron, proton,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Το άτομο του Υδρογόνου

Društvo matematičara Srbije. Pripreme za Juniorske olimpijade školske 2007/2008. Matematička indukcija

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Elektronska struktura atoma

TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI RAZLIKE

Atomska fizika Sadržaj

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Aritmetički i geometrijski niz

Transcript:

STRUKTURA ATOMA

STRUKTURA ATOMA Čestica Simbol Masa, kg Naelektrisaje, C Proto p +,673 0-7 +,60 0-9 Neutro 0,675 0-7 0 0 Elektro e - 9,09 0-3 -,60 0-9 -Prečik jezgra je 0000 puta maji od prečika atoma, a čii 99,9% mase atoma. -Najveći deo atoma je prostor ispuje oblakom egativog aelektrisaja.

ATOMSKI BROJ I MASENI BROJ NUKLEARNI SIMBOL ELEMENTA: A Z X A MASENI BROJ = broj protoa + broj eutroa Z ATOMSKI (redi) BROJ = broj protoa Hemijski elemet se sastoji od atoma istog atomskog broja, Z. Z određuje položaj elemeta u Periodom sistemu i jedak je broju protoa, odoso broju elektroa.

STRUKTURA ATOMA 8 (?) hemijskih elemeata, od toga 94 (?) u prirodi P O R E K L O E L E M E N A T A V e l i k i p r a s a k oko 4 0 9 godia

p + + e - + ν e t / =,3 mi H Svemir: 88,6 at.% H,3 at.% He 99,9 at.% 0, at.% ostali (O, C, Ne, N, Mg, Si, Fe, S) atieutrio Zvezde kao termoukleari reaktori (proces fuzije)! Zemlja: (zemljia kora, atmosfera i hidrosfera) Elemet mas.%. O 45,5 Si 7, Al 8,3 Fe 6, Ca 4,6 Mg,7 Na,3 K,8 Ti 0,44 0. H 0,4 Σ 99,08 ostali 0,9

Istorijski pregled razvoja ideje o atomu Demokrit 400 p..e. Dalto 803 Tomso 903 Raderford 9 Bor 93 Ajštaj, Hajzeberg, Šrediger, Čedvik 930

Istorijski pregled razvoja ideje o atomu Demokrit (400 godia p.. e.) grč. atomos - edeljiv Dalto (803) - hem. elemet sastoji se od atoma jedakih svojstava i jedake mase - ema trasmutacije atoma (elemeata) - reakcijom atoma dva ili više elemeata astaju jedijeja Tomso (903) model pudiga sa šljivama a osovu otkrića pozitivog i egativog aelektrisaja, to jest elektroa i pozitivih joa Raderford (9) plaetari model - a osovu svog ogleda (otkriće jezgra) Bor (93) a osovu elektroskih spektara atoma H

Bor i Zomerfeld (96) a osovu fie strukture atomskih spektara težih atoma 99. Raderford dokazuje postojaje protoa kao idividuale čestice. Šrediger i drugi (96) Čedvik (otkriće eutroa, 93) Daas: puo subatomskih čestica (pozitro, atieutro, eutrio i atieutrio, razi mezoi, kvarkovi, bozo, itd.) NIŠTA NOVO O ELEKTRONU!

Svojstva elektroa pozata pre Tomsoovog modela: e - /m e =,759 0 8 C g - m e = m(h)/837 m e = 9,09 0-3 kg e - =,60 0-9 C RADERFORDOV MODEL ATOMA prethodi mu otkriće radioaktivog raspada: α-zraci (čestice) - 4 He+ β-zraci (čestice) - e - γ-zraci - elektromageti talasi Rutherford.exe Uvećai prikaz:

Kuloove sile verovato ajvažije sile u hemiji! Kuloov zako apisa a raze ačie: F Q Q Ze = + = = 4πε 0 r 4πε0 r 4 πε 0 e r

Elektromageti talasi spektar ν = c / λ; E = h ν; E = h c / λ; λ νh Eh Vidljiva oblast: 400 800 m lj u b i č a s t a p l a v a z e l e a ž u t a o r a ž c r v e a Svaku boju u spektru određuje skup svetlosih zraka defiisaih λ, koje mogu da se izmere! 400 m 800 m

Vidljivo zračeje Boja hemijskih jedijeja, rastvora i predmeta je posledica apsorpcije i refleksije svetlosti Propuštajem sopa vidljive svetlosti kroz prizmu dolazi do razlagaja svetlosti i astaje KONTINUALNI emisioi spektar (čvrste supstace daju kotiuali spektar!) λ, m

DISKONTINUALNI (liijski) emisioi spektar atoma H (gasovite supstace daju liijski spektar!) DISKONTINUALNI (liijski) apsorpcioi spektar atoma H (deo tzv. Balmerove serije) Svaki elemet ima karakterističa elektromageti spektar a osovu koga se može idetifikovati, pa čak i kvatitativo odrediti. Elektroski spektri mogu se povezati sa apsorpcijom i emisijom eergije od strae elektroa, ali je pitaje zašto su oi DISKONTINUALNI?

Nils Bor i Borovi postulati - Elektro se kreće po kružim putajama orbitama. - Dozvoljee su samo eke orbite, =,, 3,... - Elektro koji se kreće po orbiti e emituje eergiju. - Kada elektro prelazi a višu orbitu dolazi do apsorpcije eergije, kada prelazi a ižu orbitu dolazi do emisije eergije. pobuđeo (ekscitovao) staje stacioaro staje Suštia: eergija elektroa je kvatovaa, otuda i aziv KVANTNO-MEHANIČKI MODEL ATOMA.

Matematički opis Borovog modela mυ impuls elektroa (m = m e ); rπ dužia orbite h mυrπ = h () m υ r = = h mυ r ugaoi momeat elektroa π privlača (Kuloova) sila = cetripetala sila: e mυ = 4πε () 0 r r kada se () izrazi po υ =..., zamei u () i sredi dobija se: ε 0h r = πme = : r = a 0 = 5,9 pm 53 pm = : r = 4a 0 = 3: r 3 = 9a 0 = 4: r 4 = 6a 0... (a 0 Borov radijus) r = a 0 poluprečik orbite

E = E k + E p E E k p = mυ = 4πε 0 e r υ =... iz () r =... E 0 4 me = 8ε h E = k (zamo!) ENERGIJA ELEKTRONA h E Svojstva elektroa u atomu H: r 5,9 pm υ,9 0 6 m s - t E,5 0-6 s -3,6 ev ev =,60 0-9 J E m = N A E = -3 kj mol -

Eergija pobuđivaja elektroa, ΔE, i serije spektralih liija c E E = ΔE = hν = h = hc λ λ E = ; E = (zamo!) 0 4 me = λ 8ε h = R λ R =,09678 0 7 m - Ridbergova kostata = f Serije liija: =cost., = +, +,, 6, 7 k ako je E = = Eergija joizacije, E i : A(g) A(g) + + e - E početo (pobuđeo) staje krajje (osovo) staje Bohr.exe = Balmer =3 Paše =4 Braket =5 Pfud (videti kasije!)

KVANTNI BROJEVI glavi kvati broj l orbitali kvati broj m l mageti kvati broj m s spiski kvati broj Potpuo opisuju položaj i eergetsko staje svakog elektroa u atomu.

glavi kvati broj (ajva (ajvažiji iji za određivaje eergije) 3 4 5 6 7 ljuska K L M N O P Q (sloj, glavi ivo) Borov model ije mogao da objasi fio cepaje liija elektromagetog spektra a više bliskih liija (bez dejstva magetog polja ili sa jim): maget λ u agstremima (Ǻ), Ǻ = 0-0 m = 0-8 cm

Zomerfeld: osim kružih postoje i eliptiče orbite l - sporedi (orbitali, azimutski) kvati broj l = 0,,, 3... - s p d f pr. za = sledi l = 0 (s), za = sledi l = 0 i (s, p) itd. s sharp (oštra) p pricipal (glava) d diffuse (difuza) f fudametal (osova) Savremei ači pisaja: s, s, p, 3s, 3p, 3d, 4f - pokazuje oblik (eliptičost) putaje i određuje podljusku (eergetski podivo)!

m l - mageti kvati broj (u ekim kjigama samo m) m l = -l... -3, -, -, 0,,, 3... l pr. za l = 0 sledi m l = 0, za l = sledi m l = -, 0, Suštia je da elektricitet (elektro) u kretaju stvara mageto polje koje iteraguje sa spoljašjim magetim poljem. - pokazuje usmereost orbite u prostoru i određuje pod-podivoe, ali tek u magetom polju!

m s - spiski kvati broj (kvati broj spia, spi) m s =+ ½, -½ pokazuje smer rotacije elektroa oko sopstvee ose! ili Paulijev pricip isključeja: u atomu e mogu postojati dva elektroa sa jedakim kvatim brojevima. Posledice: - maksimala broj elektroa a jedoj orbiti (tri kvata broja su jedaka, samo se mogu razlikovati po spiu, m s ): - maksimala broj elektroa a podljusci: s, p 6, d 0, f 4 - maksimala broj elektroa a ljusci:.

PRIMERI ljuska broj e - 3 4 5 6 7 K L M N O P Q 8 8 3 50 7 98 Nivoi se popujavaju elektroima po složeijim pravilima. p s 3 l 0 0 0 m l 0 0 0-0 0-0 - - m s

PRIMERI, dalje Ako je glavi kvati broj = 4, apisati sve moguće vredosti ostalih kvatih brojeva. Objasiti koji od setova kvatih brojeva ije moguć: a) (4,,, 0) ili (3,,, +½) b) (3, 0, 0, ½) ili (,,, ½) Kada je =, vredosti l mogu da budu 0 i. Kada je l =, vredosti m l mogu da budu, 0 i, a podivo se obeležava sa p. Kada je l =, podivo se aziva d podivo. Kada je podivo ozače sa s, vredost l je 0, a m l ima vredost 0. Kada je podivo ozače sa p, u jemu se alaze 3 orbitale. Kada je podivo ozače sa f, ima 7 vredosti m l i u jemu se alazi 7 orbitala.

Redgesko zračeje i Mozlijev zako - Redgeski zraci (X-zraci) su elektromageti talasi dužie od 0-8 do o 0 - m (male λ, velike E - reda veličie kev). - redgesko zračeje potiče od elektroa iz uutrašjih ivoa, čak od elektroa ajbližih jezgru atoma metala. Mozli je pratio talase dužie, λ, redgeskog zračeja u zavisosti od metala aode i jegovog položaja u Periodom sistemu (takođe postoji više liija).

Za tzv. Kα-liiju važi: = k Z λ λ ( Z ) ili = k ( ) Z ATOMSKI (redi) BROJ Hemijski elemet se sastoji od atoma istog atomskog broja, Z. Z određuje položaj elemeta u Periodom sistemu i jedak je broju protoa, odoso broju elektroa. Nastaak redgeskog zračeja: Z- zači da elektroi zasejuju jeda drugog privlača sila jezgra u majoj meri deluje a spoljašje elektroe jer je jezgro delimičo zaklojeo uutrašjim elektroima.

Za kraj, Borov model atoma tačo opisuje atom vodoika, ali e i ostale atome. Ipak... 0 4 r e F πε = Atom H Ostali atomi 0 4 r Ze F πε = ( ) f r = = Z f r = f E = Z f E = R λ ( ) = R Z f λ sledi: Z h; F h; r ; E ; /λ h (λ, ν h,e h)