Jednostavne nelinearne zavisnosti

Σχετικά έγγραφα
Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijske nejednačine

Reverzibilni procesi

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZVODI ZADACI (I deo)

Aritmetički i geometrijski niz

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Moguća i virtuelna pomjeranja

( , 2. kolokvij)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Teorija verovatnoće i teorijski rasporedi verovatnoća

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

1.4 Tangenta i normala

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

2. Linearna teorija štapa

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

18. listopada listopada / 13

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

Metoda najmanjih kvadrata

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

numeričkih deskriptivnih mera.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Start. Vstup r. O = 2*π*r S = π*r*r. Vystup O, S. Stop. Start. Vstup P, C V = P*C*1,19. Vystup V. Stop

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

5 Ispitivanje funkcija

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

KOPOLIMERIZACIJA. UGRADNJA VIŠE RAZLIČITIH MONOMERA u istu makromolekulu Je li stupnjevita polimerizacija tipa A 2. kopolimerizacija?

Bojana Bodroža, Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Novi Sad Ivana Jakšić, Institut za pedagoška istraživanja, Beograd

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Poglavje 5. Poglavje 5. Poglavje 5. c = 1! SPOMNIMO SE!!! Regulacijski sistemi. Regulacijski sistemi

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

VI RAČUNSKE VEŽBE TERMODINAMIČKE OSNOVE HEMIJSKIH REAKCIJA

HEMIJSKA RAVNOTEŽA.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Elementi spektralne teorije matrica

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

7 Algebarske jednadžbe

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Ekonometrija 2. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Obrada signala

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Projektovanje integrisanih kola. I. I. Uvod Uvod - sistem projektovanja. Sadržaj:

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Transcript:

Prfesr Zrca Mladenvć Jednstavne nelnearne zavsnst 1 Uvd Prmena metda ONK zahteva da mdel bude lnearan, št znač da parametr mdela fguršu na lnearan načn ( 0 ). Mdel ne mra da bude lnearan p prmenljvma ( ). Pstje jednstavne nelnearne frme kje su d nteresa u eknmskm analzama, a kje se jednstavnm transfrmacjama mgu prevest na lnearne. 2 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 1

Prfesr Zrca Mladenvć Jednstavne nelnearne zavsnst Dvjn-lgartamsk mdel (lg-lg mdel) Ekspnencjaln mdel (lg-ln mdel) Inverzn mdel Plu-lgartamsk mdel (ln-lg mdel) Za svak d mdela: Frma grafčk prkaz Interpretacja parametra Kak se dbjaju cene margnalne zavsnst elastčnst? 3 Dvjn-lgartamsk mdel: frma ln ln + { ln { ln { 0 ln 0 + + ln 4 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 2

Prfesr Zrca Mladenvć Dvjn-lgartamsk mdel: nterpretacja 1 / / relatvna (prcentualna) prmena relatvna (prcentualna) prmena 5 Dvjn-lgartamsk mdel: nterpretacja II : 16, 18, 23, 18, 26, 30, 36 : 10, 9, 6, 9, 5, 4, 3 tražnja, - cena je prprcnalna prmena (%) kja je rezultat prprcnalne prmene (%). Ak se prmen za 1%,će se prment za %. je elastčnst u dnsu na. Ocena: -0.65, cenvna elastčnst tražnje 6 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 3

Prfesr Zrca Mladenvć Jednstavn lnearn mdel lg-lg mdel na datm prmeru: prlagdjene funkcje 40 40 36 36 32 32 traznja 28 24 traznja 28 24 20 20 16 16 12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 cena cena 7 Dvjn-lgartamsk mdel: grafčk prkaz 8 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 4

Prfesr Zrca Mladenvć Intepretacja parametra nagba u lnearnm lg-lg mdelu Mdel Frma Parametar nagba Parametar elastčnst ( ) Lnearn 0 + + ε Knstantan Prmenljv / Lg-lg mdel t e ε Prmenljv / Knstantan Rezultat cenjvanja za plazne pdatke Mdel Ocena parametra nagba Ocena parametra elastčnst 0 + + ε 2. 569 / 0. 708 2. 569 6. 571/ 23. 857 ln 0 + ln + ε / 2. 364 0. 651 0. 65123857. / 6. 571 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 5

Prfesr Zrca Mladenvć Vežba za sledeć čas Psmatram prvh deset pdataka z prmera 3 sa prezentacje Glava 3. Ocent: Jednstavn lnearn mdel Dvjn lgartamsk mdel Odredt cene margnalne zavsnst elastčnst z dva mdela Ekspnencjaln mdel Lgartamsk-lnearn mdel: frma ln ln e ln { ln { + + + 12 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 6

Prfesr Zrca Mladenvć Lgartamsk-lnearn mdel: nterpretacja ln + ln / relatvna (prcentua lna) prmena apslutna prmena 13 Lgartamsk-lnearn mdel: nterpretacja II Ak se prmen za 1 jedncu, se prmen za prcentualn zns d 100. Parametar nagba je plu-elastčnst. Značajna prmena Ak je lnearn trend (1,2,...), a eknmska velčna merena recm na gdšnjem nvu, nda je 100 gdšnja stpa rasta (pada) te eknmske velčne. 14 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 7

Prfesr Zrca Mladenvć Lgartamsk-lnearn mdel: grafčk prkaz 15 Lgartamsk-lnearn mdel: nterpretacja III Ak je lnearn trend (t1,2,...), a eknmska velčna merena na gdšnjem nvu, nda je 100 gdšnja stpa rasta (pada) te eknmske velčne. ln ln t + t, t 1,2,... t 1 0 0 + ( t 1) lnt lnt 1 14243 4 aprksmac ja stpe rasta t t t 1 1 16 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 8

Prfesr Zrca Mladenvć Lgartamsk-lnearn mdel: prmer Na snvu kvartalnh pdataka u perdu 2001:1-2008:4 cenjen je sledeć mdel zavsnst za BDP prvrede Srbje: ln BDPt 13. 14 + 0. 0154t + rezdual, Kvartalna stpa rasta prcenjena je na 1.54% 13.8 13.6 13.4.15.10.05 13.2 13.0.00 -.05 -.10 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Rezdual Stvarn kretanje Mdelm cenjen kretanje 17 Lgartamsk-lnearn mdel: prmer I Na snvu kvartalnh pdataka u perdu 2001:1-2015:3 cenjen je sledeć mdel zavsnst za BDP prvrede Srbje: ln BDPt 13. 25 + 0. 007t + rezdual, Kvartalna stpa rasta prcenjena je na 0.7%, al je rezultat nepuzdan zbg nehmgenst perda 13.8 13.6.2 13.4.1 13.2.0 13.0 -.1 -.2 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 Rezdual Stvarn kretanje Mdelm cenjen kretanje 18 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 9

Prfesr Zrca Mladenvć Lgartamsk-lnearn mdel: Kaganva funkcja tražnje za nvcem mr e ln ( mr) -απ, α > 0 mr traznja za nvcem, e π cekvana nflacja α απ plu - elastcnst traznje 1 NIVO INFLACIJE PRI α KOJOJ SE MAKSIMIZIRA PRIHOD OD EMISIJE NOVCA; TO JE MAKSIMUM LAFEROVE KRIVE e e za nvcem Ov je elementarn mdel tražnje za nvcem u uslvma vske nflacje hpernflacje Št je vrednst pluelastčnst veća: t je tražnja za nvcem setljvja na dalje ubrzavanje nflacje t se maksmaln nflacn prhd stvaruje pr nžm stpama nflacje. 19 Lgartamsk-lnearn mdel: Kaganva funkcja tražnje za nvcem II Petrvć and Mladenvć (2000), Jurnal f Mney, Credt and Bankng Mdfkacja za uslve hpernflacje Umest stpe nflacje krst se stpa deprecjacje devzng kursa Tražnja za nvcem, kja se brazuje ka klčnk nvčane mase ndeksa cena, frmra se uz uptrebu devzng kursa umest cena Mdel vg tpa blje bjašnjava uslve hpernflacje u Srbj d klasčng Kaganvg mdela na snvu mesečnh pdataka u perdu 1991:1-1994:1. Mladenvć and Petrvć (2010), Jurnal f Internatnal Mney and Fnance Ocena mdela prema dnevnm pdacma za perd ekstremne hpernflacje u Srbj pkazala je da je hpernflacja trajala relatvn dug zat št je država ubrala rastuće prhde d emsje nvca za dug perd vremena. 20 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 10

Prfesr Zrca Mladenvć Lgartamsk-lnearn mdel: Kaganva funkcja tražnje za nvcem III Pdac z Mladenvć and Petrvć (2010) 4.0 Realn nvac (lg) 160 Dnevna prmena devzng kursa (u %) 3.6 3.2 120 2.8 80 2.4 2.0 40 1.6 0 1.2 0.8 M6 M7 M8 M9 M10 M11 M12 1993-40 M6 M7 M8 M9 M10 M11 M12 1993 21 Inverzn mdel: frma + 1 + { + 22 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 11

Prfesr Zrca Mladenvć Inverzn mdel: nterpretacja + 2 Ak se prmen za 1%, se prmen za apslutn zns d 0.0 p jednc. Pstj asmetrčna reakcja u zavsnst d nva. Pr nžm vrednstma, njegva prcentualna prmena dvd d štrje reakcje, neg kada se pr všm vrednstma menja. 23 Inverzn mdel: grafčk prkaz 2 f f ja za < 0 ja za > 0 24 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 12

Prfesr Zrca Mladenvć Inverzn mdel: prmer Lev grafk: Engelva krva ptršnje ( ptršnja dređeng przvda, dhdak) Ispd zvesng nva dhtka ptršnja nje mguća. Pstj saturacn nv ptršnje: nezavsn d nva dhtka ptršnja se ne stvaruje znad grnjeg praga. Desn grafk: Flpsva krva ( stpa rasta plata, stpa nezapslenst ) Pstj asmetrčna reakcja plata na prmenu nezapslenst na razlčtm nvma nezapslenst. Ak je nv nezapslenst spd prrdne stpe (presek krve sa x-sm), tada jednprcentna prmena nezapslenst dvd d snažnje reakcje plata neg kada je nezapslenst znad prrdng nva ( veće d tačke preseka krve sa x- sm). 25 Plu-lgartamsk mdel Lnearn-lgartamsk mdel: frma + ln + ln { + 26 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 13

Prfesr Zrca Mladenvć Lnearn-lgartamsk mdel: nterpretacja + ln ln ln / apslutna prmena relatvna(prcentualna) prmena 27 Lnearn-lgartamsk mdel: nterpretacja Ak se prmen za 1%, se prmen za apslutn zns d 0.0 jednca. Ak je parametar nagba pztvan, tada sprje raste d rasta. Tražnja za trajnm ptršnm dbrma Prft u zavsnst d ulženg kaptala 28 Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 14

Prfesr Zrca Mladenvć Lnearn-lgartamsk mdel: grafčk prkaz f f ja za > 0 ja za < 0 29 Rezme uptrebe mdela I Mdel Frma Parametar nagba Parametar elastčnst ( ) Lnearn + + ε Knstantan Prmenljv 0 / Lg-lg mdel ln + ln + ε Prmenljv / Knstantan Inverzn mdel + + ε Prmenljv 2 / Prmenljv / Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 15

Prfesr Zrca Mladenvć Rezme uptrebe mdela II Mdel Frma Parametar nagba Parametar elastčnst ( ) Lg-ln Prmenljv Prmenljv ln mdel + + ε Ln-lg mdel + ln + ε Prmenljv / Prmenljv / Eknmsk fakultet, Begrad,2017. 16