UPUTSTVO ZA PROJEKTOVANJE

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Algoritmi zadaci za kontrolni

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

IZVODI ZADACI (I deo)

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Elementi spektralne teorije matrica

Kaskadna kompenzacija SAU

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

18. listopada listopada / 13

Teorijske osnove informatike 1

Korektivno održavanje

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

CENOVNIK FIRECLASS PROTIVPOŽARNOG SISTEMA I PRATEĆE OPREME

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

10. STABILNOST KOSINA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Mašinsko učenje. Regresija.

Operacije s matricama

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

IZVODI ZADACI (I deo)

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Testiranje statistiqkih hipoteza

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Obrada signala

Uvod u neparametarske testove

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Snimanje karakteristika dioda

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Hardverska struktura plc-a

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

5. Karakteristične funkcije

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Transcript:

Privredno društvo QUADEL doo Niš, Zorana Radosavljevića Čupe 30 tel/fax: 381-18-538-600 tel: 381-18-538-599 info@quadel.rs www.quadel.rs Srbija UPUTSTVO ZA PROJEKTOVANJE Analogni adresibilni sistemi za dojavu požara Niš, septembar 2013.

2/49 UVOD Pojava analogno-adresibilnih sistema označila je početak nove ere u razvoju opreme za dojavu požara, i to ne samo u pogledu efikasnosti i pouzdanosti u radu, već i ekonomičnosti, usled smanjenja troškova montaže i održavanja. Upravo zbog toga je u razvijenim zemljama trend da se isključivo ovi sistemi primenjuju za zaštitu srednjih i velikih objekata od požara, dok je za manje objekte i dalje potpuno funkcionalno i ekonomski opravdana primena konvencionalnih sistema. Idući u korak sa vremenom QUADEL je, u saradnji sa liderom među svetskim proizvođačima detektora požara, kompanijom HOCHIKI (Japan), odnosno njenim proizvođačem za Evropu - HOCHIKI EUROPE (England), razvio kontrolne panele (centrale) bazirane na ESP komunikacionom protokolu, uz primenu analognih adresibilnih detektora serije ASX sa ravnom karakteristikom osetljivosti na razne dimove i odgovarajućih ulazno/izlaznih uređaja. Prilikom projektovanja analogno-adresibilnih sistema, u delu rasporeda, broja i tipa detektora i javljača požara, mogu se koristiti smernice i uputstva koja važe za konvencionalne detektore i javljače (videti Uputstvo za projektovanje konvencionalnih sistema - QUADEL Niš). Međutim, način kabliranja svih elemenata sistema, koji podrazumeva ne samo detektore i javljače već i pomoćne uređaje (elemente za uzbunjivanje, izvršne i kontrolne organe, itd), kao i izuzene nove mogućnosti (precizno lociranje svakog od elemenata sistema, individualno podešavanje osetljivosti svakog od detektora, itd.) čine ove sisteme bitno različitim od konvencionalnih. To nameće potrebu dodatne obuke projektanata čija su saznanja bazirana najčešće na klasičnim sistemima. Osnovna namena ovog uputstva je da pruži sve elemente neophodne za projektovanje analognoadresibilnih sistema upravo ovim projektantima. Zajedno sa QUADEL-ovim uputstvom za projektovanje konvencionalnih sistema, ovo uputstvo čini celovitu materiju na osnovu koje je moguće u potpunosti savladati problematiku projektovanja opreme za dojavu i upravljanje gašenjem požara, bazirane na trenutno najsavremenijim tehnološkim rešenjima. QUADEL zadržava pravo izmene svojih proizvoda tretiranih ovom dokumentacijom.

3/49 OPŠTI DEO Šta je to što analogno-adresibilne sisteme čini superiornim u odnosu na klasične ili sisteme koji se nazivaju samo adresibilnim i čime opravdavaju epitet "inteligentni" sistemi? Zašto adresibilni? Svaki od detektora, ručnih javljača, ali i modula za kontrolu ON/OFF ulaza ili izlaza, itd. ima jedinstvenu adresu i predstavlja sastavni element adresne linije (petlje). Maksimalan broj adresnih elemenata u jednoj petlji je 127. Sistemi većeg kapaciteta se konfigurišu sa više petlji. Adresna linija se realizuje pomoću dvožičnog kabla čije se performanse (minimalni poprečni presek, itd.) određuju za svaku primenu, na osnovu broja i tipova adresnih elemenata (videti poglavlje Proračun kablova). Ovaj kabl služi istovremeno i za napajanje elemenata petlje i za prenos informacija između njih i centrale. Opisana topografska struktura omogućava znatne uštede u kabliranju u odnosu na klasične sisteme, uz dodatni kvalitet preciznog lociranja požara na nivou detektora ili javljača. Ova osobina može biti od izuzetnog značaja kod objekata koji se sastoje od većeg broja manjih prostorija, kao što su hoteli, poslovne zgrade itd. Zašto analogni? Svaki analogno-adresibilni detektor dima ili termički detektor je u stvari mikroprocesorski merni uređaj koji punu vrednost merene veličine (koncentracije dima, odnosno temperature), nakon A/D konverzije, prenosi centrali na dalju obradu. Pri tom je moguća i komunikacija u obrnutom smeru. Na taj način centrala detektorima daje "uputstva" o načinu rada, inicira njihovo testiranje itd. Dakle, odrednica "analogni" ne označava način prenosa podataka, već činjenicu da se merena veličina prenosi u "punoj skali", kao 8-bitni podatak i to: temperatura u C kod termičkih detektora, a koncentracija dima (zadimljenost) u % kod detektora dima Način prenosa podataka je, naravno, digitalni, serijski, uz višestruku proveru ispravnosti, što sistemu daje visok stepen zaštićenosti od uticaja spoljnih smetnji ili eventualnih kvarova samih adresnih elemenata, a time i imunost na lažne dojave. Zašto inteligentni? Poznat je nedostatak klasičnih detektora dima da se sa povećanjem nivoa njihove zaprljanosti povećava i rizik od lažnih alarma, usled približavanja mirne radne tačke alarmnoj. S druge strane, obavezni periodični testovi detektora daju odgovor na pitanje da li oni mogu detektovati dim, ali ne i u kojoj su meri imuni na lažne dojave. Ovaj problem se donekle može rešiti njihovim periodičnim čišćenjem, ali čak ni tada, u periodu između dva čišćenja, oni ne rade sa podjednakom osetljivošću. Osim toga, ne rade svi detektori istog sistema u identičnom okruženju - neki će se zaprljati mnogo brže od ostalih, pa je prilično problematično oceniti interval potreban za periodično čišćenje. Dalje, usled različitog radnog okruženja, npr. uobičajene velike koncentracije duvanskog ili drugog dima koji nije uzrok stvarnog požara, doći će, kod klasičnih sistema, do čestih lažnih alarma koje korisnici sistema "rešavaju" trajnim isključenjem te dojavne zone, što je apsolutno neprihvatljivo. Primenom analogno-adresibilnih detektora ti problemi se u potpunosti razrešavaju. Naime, ovi detektori, uz odgovarajuću softversku podršku centrale, poseduju mogućnost autokalibracije, odnosno automatskog prilagođavanja karakteristike osetljivosti svakodnevnim promenama radnih uslova. Na taj način oni stalno rade sa podjednakom osetljivošću, sve do trenutka kada nivo zaprljanosti dosegne unapred definisanu kritičnu tačku. Nakon toga, na osnovu ove informacije, centrala "oglašava" da je dati detektor zaprljan preko mere i izoluje ga iz funkcionisanja sve do njegovog čišćenja. Dalje, zahvaljujući činjenici da centrala dobija podatke o punim izmerenim vrednostima koncentracije dima, odnosno temperature, moguće je za svaki od detektora ponaosob unapred definisati alarmni prag, odnosno nivo čije premašenje produkuje alarm. Time se eliminiše i problem nejednakog okruženja u kojima rade detektori (različita radna temperatura, nivo dima u normalnim uslovima), a mogućnost lažnih alarma svodi na minimum. Dakle, metodom autokalibracije se eliminiše problem promene radnih uslova detektora (zaprljanje i dr.), a pojedinačnim definisanjem alarmnog praga za svaki detektor, problem njihovog nejednakog radnog okruženja. Veoma važna osobina koja takođe čini sistem iteligentnim je mogućnost veoma efikasnog prevazilaženja problema neispravnosti instalacija signalnih linija, kako u fazi montaže, tako i u režimu neposredne eksploatacije sistema. Naime, prstenasto izvođenje adresne petlje, uz primenu izolatora kratkog spoja, omogućava da u slučaju prekida ili kratkog spoja na liniji centraia aktivira njeno obostrano napajanje i tako sačuva funkcionalnost svih elemenata, osim onih povezanih na odsečak linije u kvaru, između dva susedna izolatora.

4/49 STRUKTURA ADRESIBILNOG SISTEMA Analogno-adresibilni sistem se konfiguriše sa jednom ili više adresnih linija povezanih u obliku petlje na centralu (videti sliku 1). Maksimalan kapacitet svake petlje, diktiran komunikacionim protokolom, je 127 adresnih elemenata, ali u praktičnim primenama, zbog različite potrošnje pojedinih elemenata ili limita u kabliranju, može doći do njegovog smanjenja. Adresna linija se realizuje pomoću dvožičnog kabla i njena maksimalna otpornost se određuje za svaku primenu, na osnovu broja i tipova adresnih elemenata (videti poglavlje Proračun kablova). Uz poštovanje ovog parametra i na osnovu projektovane dužine petlje određuje se minimalni poprečni presek, a time i tip kabla. Pri tome treba uzeti u obzir i dodatni zahtev da ukupna kapacitivnost linije ne sme biti veća od 1 uf, a induktivnost od 1mH. Dvostrani pristup liniji, uz primenu izolatora kratkog spoja obezbeđuje da, u slučaju prekida ili kratkog spoja na liniji, van funkcije ostanu samo oni elementi povezani na odsečak prekinute ili kratko spojene linije između dva susedna izolatora. Sastavni elementi adresne linije (petlje) bazirane na primeni ESP protokola, svaki sa sopstvenom, jedinstvenom adresom, mogu biti: ALG-E - Analogno-adresibilni optički detektor dima ACB-E - Analogno-adresibilni termički detektor HCP-E - Adresibilni ručni javljač HCP-W - Adresibilni ručni javljač (vodootporni) CHQ-DIM - Kontrolni modul ON/OFF ulaza (2 ulaza) CHQ-DSC - Kontrolni modul za aktiviranje sirena (2 izlaza 1 ON/OFF ulaz) YBO-BS - Linijski napajana sirena CHQ-DRC - Kontrolni modul relejnih izlaza (2 izlaza 1 ON/OFF ulaz) CHQ-Z - Modul za povezivanje 2 klasične zone dojave sa do 25 konvencionalnih detektora CHQ-SZM - Modul za povezivanje 1 klasične zone dojave sa do 6 konvencionalnih detektora YCA-RL/5H2 - Master adresibilno podnožje za konvencionalni detektor, sa izvodom za eksterno priključenje do 5 dodatnih klasičnih detektora sa grupnom adresom YCA-RL/3H2 - Adresibilno podnožje za konvencionalni detektor YBO-R/SCI - Izolator kratkog spoja Napomena: 1) Pomenuti klasični detektori moraju biti tipa HOCHIKI (optički SLR-E ili kombinovani termički DCD-1E/2E) za slučaj da se montiraju direktno u podnožja YCA-RL/3H2 ili YCA-RL/5H2. Na module CHQ-Z, CHQ-SZM, ili na eksterni priključak podnožja YCA-RL/5H2 mogu se povezati bili koji standardni detektori radnog napona 24 V, sa njima odgovarajućim podnožjima. Ovo može biti od značaja za primene kod kojih je potrebno postojeće klasične zone dojave integrisati u novi adresibilni sistem. U slučaju da je master podnožje YCA-RL/5H2 predviđeno za montažu detektora plamena HF-24 (što je jedini mogući način za uključenje ovog, po svojoj prirodi pragovskog, dakle konvencionalnog detektora u adresnu petlju) na eksterni priključak se ne mogu vezivati dodatni klasični detektori. 2) Izolatori kratkog spoja YBO-R/SCI su elementi bez adrese, tako da njihov ukupan broj ne ulazu u sumu od 127. Na projektantu je da za konkretnu primenu izvrši podelu linije na odsečke i time odredi potreban broja izolatora, pri čemu je jasno da jedna petlja mora imati bar dva, a maksimalno onoliko izolatora koliki je broj adresnih elemenata. Za standardne primene se ipak, imajući u vidu ekonomski faktor, preporučuje srazmera od 10 do 15 elementa na 1 izolator.

5/49 C NC NO C NC NO ALPHA 1100/2100 Petlja 1 HCP-E CHQ-DRC ALG-E YBO-R/SCI YBO-BS ALG-E DCD-AE3 SLR-E3 ALG-E HCP-E ALG-E SLR-E3 YCA-RL/5H2 ALG-E YBO-R/SCI Petlja 8 HCP-E ATG-E ATG-E HCP-E YBO-R/SCI YBO-BS ALG-E DCD-AE3 SLR-E3 CHQ-DSC ALG-E YBO-R/SCI QAS ALG-E ACB-E ALG-E ALG-E CHQ-DIM Izlaz 1 Izlaz 4 QAS QAS SLR-E3 SLR-E3 230V AKU HF-24 YCA-RL/5H2...... CHQ-SZM Slika 1. Struktura adresibilnog sistema

6/49 PRORAČUN KABLOVA Maksimalna dužina kabla je uglavnom diktirana padom napona na adresnoj liniji (petlji), odnosno njegovom podužnom otpornošću i brojem i tipom elemenata povezanih na liniju. Međutim, zbog digitalnog prenosa podataka i ostali podužni parametri takođe imaju uticaja - ukupna induktivnost jedne adresne petlje ne sme preći kritičnu vrednost od 1 mh, a kapacitivnost vrednost od 1 µf. Za proračun kablova usvajaju su pretpostavke: Minimalni napon na bilo kom elementu ne sme biti manji od propisanog - 17VDC Svi elementi su locirani na kraju petlje (teorijski najgori mogući slučaj) Otpornost pozitivnog i negativnog kraja (provodnika) petlje je jednaka Signalna struja je 22mA20 % = 26.4 ma Alarmna struja LED svakog elementa je 5mA Alarmna struja paralelnog LED indikatora je 10mA Linijski napon na centrali je 24 VDC ~ 32 VDC Koristeći tabelu individualnih faktora potrošnje adresnih elemenata (tabela 1), za svaku od petlji ponaosob izračunati maksimalnu otpornost kabla, koristeći sledeću proceduru: Korak 1: Izračunati ukupni faktor potrošnje petlje S na osnovu broja i individualnih faktora potrošnje njenih elemenata, po tipovima: S = N1xS1 N2xS2... NixSi gde je: i - ukupan broj različitih tipova priključenih elemenata N1, N2,...,Ni - broj elemenata po tipovima S1, S2,...,Si - faktor potrošnje po tipovima Korak 2: Izračunati ukupni LED faktor kao sumu individualnih LED faktora 5 elementa sa najvećim faktorom: L = L1 L2 L3 L4 L5 Korak 3: Izračunati maksimalnu otpornost kabla R pomoću sledećeg obrasca: R = 7000/(0.58xS 30xL) gde je: S - ukupan faktor potrošnje L - ukupni LED faktor Dobijena vrednost R se odnosi na otpornost jednog kraja (provodnika) petlje u Ohm-ima, što odgovara načinu na koji proizvođači daju podužne otpornosti kablova kao kataloške podatke.

7/49 Primer 1: Elementi adresne petlje su sledeći: 1) ALG-EN (optički detektor)...70 kom 2) ACB-E (termički detektor)...10 kom 3) HCP-E (ručni javljač)...25 kom 4) YCA-RL/3H2 (adresibilno podnožje za klasični detektor)...10 kom 5) YCA-RL/5H2 (master adr. podnožje za klasične detektore)...3 kom 6) CHQ-DIM (kontrolni modul ON/OFF ulaza)...5 kom 7) CHQ-DSC(kontrolni modul sir.)..4 kom S = 70x1.3 10x1.2 25x0.79 10x0.84 3x20 5x1.55 4x2.38 = 208.42 L = 3x2.9 2x1.14 = 10.98 R = 7000/(0.58x208.42 30x10.98) = 15.5 Ohm Zaključak: Dužina i poprečni presek kabla moraju biti takvi da otpornost jednog provodnika ( ili - kraj) ne premašuje 15.5 Ohma. Primer 2: Elementi adresne petlje su sledeći: 1) ALG-E (optički detektor)...100 kom 2) YCA-RL/3H2 (adresibilno podnožje za klasični detektor)...10 kom S = 100x1.3 10x0.84 = 138.4 L = 5x1.14 = 5.7 R = 7000/(0.58x138.4 30x5.7) = 27.9 Ohm Primer 3: Elementi adresne petlje su sledeći: 1) ALG-E (optički detektor)... 127 kom S = 127x1.3 = 165.1 Tabela 2. L = 5x1.14 = 5.7 R = 7000/(0.58x165.1 30x5.7) = 26.24 Ohm Primer 4: Proračun kablova pomoću programa LoopCalculator Alternativni i verovatno jednostavniji način proračuna kablova je pomoću programa LoopCalculator koji je izradila firma HOCHIKI u cilju pojednostavljenja proračuna adresibilne petlje. Ovaj program se može preuzeti sa sajta www.quadel.rs. Nakon instalacije i startovanja programa, neophodno je najpre izabrati tip kabla kojim se vrši instalacija, a zatim je potrebno uneti sve elemente koji su predviđeni za instalaciju na toj petlji.nakon toga klikom na dugme Calculate dobija se izveštaj kao na slici koja je prikazana iz kojeg se vidi maksimalna dužina petlje za izabrani tip kabla. Takođe, iz ovog izveštaja se vidi i maksimalna alarmna struja, koja je važan parametar u proračunu rezervnog napajanja, što će biti prikazano u delu o proračunu rezervnog napajanja. Tip kabla Poprečni presek Induktivnost po km Kapacitivnost po km Otpornost po km Maksimalna dužina kabla I-Y(ST)Y (2-žilni) LYCY (2-žilni) PP (2-žilni) 0,6 mm (0,28mm 2 ) 0,8 mh 0,120 µf 65 Ω 1,25 km 0,8 mm (0,50mm 2 ) 0,8 mh 0,100 µf 36,6 Ω 1,25 km 0,75mm 2 0,652 mh 0,129 µf 24,4 Ω 1,53 km 1,0 mm 2 0,688 mh 0,124 µf 18 Ω 1,45 km 1,0 mm 2 0,34 mh 0,461 µf 18 Ω 2,17 km 1,5 mm 2 0,335 mh 0,476 µf 12 Ω 2,1 km Tabela 3.

8/49 Izbor tipa kabla Analogni adresibilni sistem Hochiki je projektovan tako da omogućava primenu tipova kablova standardnih za ovu vrstu opreme. To znači da nije neophodna upotreba specijalnih komunikacionih kablova i da mogu biti upotrebljeni i nešildovani kablovi. Iako je sistemski protokol takav da obezbeđuje visoki stepen imunosti na spoljne elektromagnetne uticaje, prilikom projektovanja i instaliranja ipak treba sprovesti mere razdvajanja od mrežne instalacije i drugih poznatih izvora takvih smetnji. Izbor tipa kabla za datu primenu uslovljen je zahtevom da sledeći njegovi parametri ne smeju biti premašeni: - Otpornost - mora biti manja od one proračunate prethodno opisanim postupkom. - Kapacitivnost - mora biti manja od 1µF - Induktivnost - mora biti manja od 1mH. U tabeli 3 su date tipične karakteristike kablova dostupnih na našem tržištu. Tabela sadrži i maksimalne dužine kablova po tipovima, ali uzimajući u obzir samo granične vrednosti za kapacitivnost i induktivnost, ne i za otpornost. Tabela 2 daje pregled maksimalne dužine kabla (po tipu u kolonama), za hipotetičku konfiguraciju petlje od 127 istovetna adresna elementa (po tipu datom u redovima), ali sa stanovišta samo jednog njegovog parametra - otpornosti, bez uzimanja u obzir induktivnosti i kapacitivnosti.

9/49 ESP KOMUNIKACIONI PROTOKOL ESP je protokol za komunikaciju između kontrolnog panela (centrale) i instaliranih analognih adresibilnih detektora i ulazno/izlaznih adresnih elemenata. Razvijen je tako da predstavlja zajedničku platformu za sadašnje ali i budiće tipove uređaja i podrazumeva veoma visok novo zaštite podataka. ESP prevazilazi tradicionalne probleme analognih adresibilnih sistema sa komunikacijom u uslovima izraženih električnih smetnji, primenom metode detekcije greške. Ovo ESP protokol čini imunim na šum i na ostale komunikacione probleme kao što su preslušavanje između kablova, i tako eliminiše lažne dojave usled neispravnosti podataka. Brz odziv na alarme je postignut primenom metode prekida (interrupts). Osnovne osobine ESP protokola su: Digitalna komunikacija sa detekcijom greške u prenosu Eliminacija lažnih alarma usled neispravnosti podataka Veoma brz odziv na alarme Podržava i samo adresibilne ali i analogne sisteme Detekcija duplog adresiranja (više elemenata sa istom adresom) Sinhronizacija zvučne signalizacije POSTAVLJANJE ADRESA Svaki detektor ima svoju adresu od 1 do 127, koja se postavlja od strane instalatera veoma jednostavno pomoću ručnog, baterijski napajanog ASX programatora (slika 2). Jednom postavljena adresa ostaje memorisana u samom umetku detektora, u "nonvolatile" memoriji (sadržaj je sačuvan i kada on nije pod naponom), sve do eventualnog novog programiranja. Time je postignut i visok stepen zaštite od neovlašćene promene adrese detektora i nepravilnosti u radu sistema koja bi na taj način bila izazvana. Ova tehnika programiranja ukida potrebu za postavljanjem mikroprekidača, što je uobičajena praksa kod drugih tipova detektora. Time se bitno uprošćava i ubrzava proces adresiranja, a zaštita od neovlašćene promene adresa ostvaruje u potpunosti. ASX programator adresa, osim čitanja i postavljanja adresa, omogućava i prikaz odgovarajuće analogne vrednosti izmerene od strane detektora. Programiranje ostalih uređaja koji su sastavni elementi adresne petlje se ostvaruje pomoću mikroprekidača. Slika 2. INSTALACIJA I ODRŽAVANJE Svi detektori serije ASX su niskoprofilni, veoma kompaktnog i estetski doteranog dizajna, sa dve alarmne LED ugrađene u podnožju, što omogućavaju ugao vidljivosti od 360. Jedinstveni tip podnožja za sve tipove detektora iz ove serije omogućavaju njihovu jednostavnu međusobnu zamenu uz sačuvan kontinuitet linije i kada je umetak izvađen. Podnožje je bez elektronike, sa veoma jednostavnim postupkom uvođenja i fiksiranja kablova. Specijalni mehanizam zaštite onemogućava neovlašćeno skidanje uloška bez specijalne opreme. Komoru optičkog detektora ALG-E je moguće jednostavno skinuti radi čišćenja ili zamene, što u mnogome olakšava održavanje. Takođe, ovaj tip detektora ima funkciju samotestiranja, što omogućava kontrolnom panelu (centrali) da podesi njegov alarmni prag u cilju kompenzovanja zaprljanja. Na taj način detektor radi sa podjednakom osetljivošću sve do momenta kada zaprljanje dosegne kritičnu vrednost, nakon čega ga centrala izoluje iz dojave i signalizira da se dati detektor mora očistiti. Ulazno-izlazni elementi adresne petlje se instaliraju uz sam izvršni uređaj (razvodni orman, protivpožarna klapna i sl.), pri čemu treba imati na umu da je za neke od njih potrebno obezbediti i posebno napajanje (napr. adresni modul za aktiviranje sirena CHQ- DSC). Posebno pogodna za instalaciju može biti linijski napajana sirena YBO-BS koja se montira direktno na podnožje detektora, bilo samostalno, bilo zajedno sa umetkom detektora i koja energiju potrebnu za aktiviranje uzima sa same adresne linije.

10/49 CENTRALA ALPHA 1100 Centrala tipa ALPHA 1100 A predstavlja savremen mikroprocesorski uređaj namenjen procesiranju analogno-adresibilnih, ESP protokolu kompatibilnih detektora požara i pomoćnih uređaja. Ona ima zadatak da, na osnovu prethodno isprogramiranih konfiguracionih parametara, prikuplja podatke od uređaja na adresnoj petlji i inicira odgovarajuću signalizaciju i reakciju sistema. Signalizacija centrale je takva da omogućava potpun pregled stanja sistema i u najsloženijim situacijama, uz detaljan tekstalni opis ne samo statusa već i lokacije zona/ detektora na LCD displeju. Projektovana je za potpuno autonoman rad, ali sa mogućnošću povezivanja u informacionu mrežu putem jednostavne dvožične veze (napr. sa personalnim računarom), u cilju povećanja preglednosti stanja sistema i centralizacije funkcija nadzora. Istovetan interfejs može biti upotrebljen za daljinsku signalizaciju putem dislociranih paralelnih tabloa (do 16 tabloa). Svi događaji od važnosti sa tačnim vremenima nastanka se memorišu u LOG-EVENT memoriji (do 400 poslednjih događaja), uz mogućnost njihovog štampanja na opcionom eksternom matričnom štampaču sa serijskim portom. Hardver Centrala može biti konfigurisana za do 2 adresne petlje sa 127 adresnih elemenata po petlji. Broj i raspodela detektora po zonama nije direktno zavisna od izvedene instalacije (videti poglavlje Organizacija zona). Kao što je već rečeno, centrala ALPHA 1100A podržava sve ESP kompatibilne detektore požara i pomoćne ulazno/izlazne uređaje opisane u ovom uputstvu. Signalizacija centrale je takva da omogućava pregled kompletnog stanja sistema i podrazumeva: Interni biper LED indikatore LCD alfanumerički displej 2x40 karaktera sa tekstualnim opisom događaja i lokacija Centrala sem izlaza kontrolisanih na prekid i kratak spoj za pobudu sirena, poseduje i tranzistorske, kao i relejne izlaze sa beznaponskim kontaktima namenjenih uključenju-isključenju sklopki sa radnim naponom 220VAC (vidi tabelu). Aktivacija svih ovih izlaza je, kao što je slučaj i sa izlazima koji pripadaju adresnim modulima, takođe programirljiva na licu mesta, putem servisnog računara. Ukupan broj adresnih linija (petlji) Broj adresnih elemenata po petlji Za vezu sa eksternim štampačem, centralnim PC računarom ili nekim drugim dislociranim uređajem za daljinsku signalizaciju dostupna su 2 serijska porta, pri čemu je za svaki od njih moguće definisati tip interfejsa kao RS232 ili RS485, selektovanjem odgovarajućeg interfejsnog modula. Softver Izlazi Displej upravljačke konzole Veza sa PC ili paralelnim tabloom Centrala ALPHA 1100A max 2 max 127 4 x 24VDC/10A - sirene 4x24VDC/3A open collector 4 x 220VACV/5A - beznaponski kontakti LCD - 2x40 znaka (sa pozad. osvetljenjem) 3-žična RS 232 (do 20m) 2-žična RS485 (do 2km) ethernet GSM-GPRS Mrežno napajanje 220 VAC ± 15% Potrošnja Rezervno napajanje Kućište (Š x V x D) Montaža Tabela 4. 20W max 24V/7/12Ah 400 x 280 x 95 mm Crno plastificirani čelični lim na zid Softverska podrška čini analogno-adresibilne sisteme ne samo inteligentnim, već i veoma fleksibilnim i prilagodljivim zahtevima korisnika. Sledeće funkcije

11/49 softvera kojim su opremljene centrale tipa ALPHA 1100A se mogu smatrati najznačajnijim: 1) Konfigurisanje sistema na licu mesta ( On site programming) Svi parametri bitni za funkcionisanje konkretnog analogno-adresibilnog sistema se pomoću servisnog PC računara definišu na licu mesta, od strane ovlašćenog instalatera i prenose centrali preko serijskog porta (download). Parametri dostupni za konfigurisanje su sledeći: Tekstualni opis lokacije svakog adresnog elementa (40 karaktera) Alarmni prag za svaki analogni detektor ponaosob Organizacija zona (raspodela detektora po zonama) Tip detektora/uređaja za svaku adresu Vremenski termin za dnevnu autokalibraciju Definisanje akcije ON/OFF ulaza Tabela zavisnosti izlaza od ulaznih veličina sistema (podrazumeva I, ILI, funkciju koincidencije, i može se odnositi na zone ali i individualne adrese). 2)Autokalibracija detektora Korišćenje osobine analognih detektora da prilagođavaju svoju karakteristiku osetljivosti svakodnevnim promenama radnih uslova moguće je samo uz softversku podršku centrale. Naime, centrala svakoga dana, u unapred definisanom terminu (obično rano izjutra, napr. 4h), kada su najverovatniji "mirni" radni uslovi, inicira proceduru autokalibracije. To rezultira time da detektori konstantno rade sa podjednakom osetljivošću, sve do trenutka kada nivo zaprljanosti dosegne unapred definisanu kritičnu tačku. Nakon toga, zbog nemogućnosti dalje kompenzacije radne Fizički izgled centrale ALPHA 1100

12/49 karakteristike, centrala "oglašava" da je dati detektor zaprljan preko mere i izoluje ga iz funkcije sve do njegovog čišćenja. 3) Korelacija ulazi - izlazi Zahvaljujući visokom stepenu programirljivosti moguće je formiranje i veoma složenih logičkih izraza za definisanje reakcije sistema na promene ulaznih veličina. Za definisanje uslova za aktiviranje ma kog od lzlaza pojedinačno dostupne su logičke funkcije: I, ILI, koincidencija, negacija. To sistem čini veoma fleksibilnim i prilagodljivim čak i najsloženijim zahtevima korisnika. 4) Informaciona mreža - standardna dvožična veza Primena već postojećih slobodnih telefonskih veza unutar kruga objekta koji se štiti, ili postavljanje novih, dvožičnih kablova za serijsku komunikaciju, otvara prostor za korišćenje veoma bogatih resursa komercijalnih PC računara (prikaz objekta na monitoru, štampanje izveštaja o stanju sistema, itd.), u cilju centralizacije funkcija nadzora i upravljanja kompletnim sistemom. Za ovu svrhu raspolaganju je interfejsni modul QIN/485 koji podržava mutipoint vezu do 32 uređaja Slika 3. Prednji panel centrale ALPHA 1100A

13/49 na jedinstvenu signalnu liniju (jednoparični upredeni kabl max dužine 1km). Ovaj tip interfejsa je namenjen i za spregu sa drugim, jednostavnijim uređajima za daljinsku signalizaciju (dislocirani LED ili LCD paralelni tabloi, itd.) 5) Alph@Net Ekspanzija telekomunikacione infrastrukture u domenu Internet i GSM mreže omogućila je uklanjanje barijera koje su do sada postojale kod centralizacije funkcija nadzora i upravljanja dislociranih objekata. Za umrežavanje sistema putem Etherneta- Interneta na raspolaganju su: - QIN/ET - interfejsni modul namenjen umrežavanju putem Etherneta/Interneta - centrale tipa ALPHA 1100 mogu, poput bilo kog PC računara, biti integrisane preko sopstvenog Ethernet priljučka u jedinstvenu Internet mrežu. Na taj način su omogućene funkcije centralnog nadzora i upravljanja priključenih sistema potpuno nezavisno od njihove udaljenosti, uz korišćenje postojeće Internet infrastrukture. - QIN/GSM - interfejsni modula za daljinsku signalizaciju preko GSM mreže mobilne telefonije uz mogućnost umrežavanja primenom GPRS prtokola. 1 2 1 - Otvori za uvođenje kablova x6 2 - Otvori za pričvršćenje na zid x4 Slika 4. Dimenzije centrale ALPHA 1100 (pogled spreda na zadnju stranu centrale)

14/49 Rukovanje Rukovanje sistemom je jednostavno, ali dostupno samo ovlašćenom licu, nakon unošenja lozinke, zavisno od nivoa rukovanja. Obavlja se pomoću tastature izrađene u savremenoj, folijskoj tehnologiji i podrazumeva sledeće funkcije: 1) Nivo dežurnog lica potvrda predalarma/alarma/kvara uključenje/isključenje zona/detektora pregled statusa adresnih elemenata, uključujući i tačne analogne vrednosti izmerene od strane detektora (temperatura u C ili koncentracija dima u %/m) resetovanje sistema 2) Nivo ovlašćenog lica Osim funkcija iz predhodnog, na ovom nivou su dostupne i sledeće: pregled memorije događaja na LCD displeju štampanje statusnih informacija i događaja od važnosti na opcionom štampaču (događaji se i inače automatski štampaju odmah po nastanku) testiranje sistema (LED, interna i eksterna zvučna signalizacija, test detektora) unos tačnog vremena definisanje lozinki definisanje vremena vezanih za organizaciju alarma. 3) Nivo instalatera Funkcije dostupne na ovom nivou su predviđene samo za lica ovlašćena od strane proizvođača. Organizacija zona Raspodela adresnih elemenata po zonama, odnosno definisanje njihove pripadnosti odgovarajućim zonama je potpuno nezavisno od hardverske strukture sistema - odvija se isključivo na softverskom nivou, u fazi programiranja odnosno konfigurisanja sistema. To praktično znači da u sastav jedne iste zone mogu ući detektori ili neki drugi adresni elementi sa različitih adresnih petlji i sa potpuno proizvoljnim adresama. Ovim je omogućena optimizacija kablovske instalacije bez uzimanja u obzir, u toj fazi, funkcionalne raspodele adresnih elemenata. Proračun rezervnog napajanja Koristeći kolonu tabele 5 koja se odnosi na potrošnju svakog od pojedinačnih elemenata adresne petlje u režimu rezervnog napajanja (poslednja kolona), najpre sračunati potrošnju svake adresne linije (petlje). Na primer, elementi petlje su: 50 ALG-E, 10 ATG-E, 25 HCP-E, 5 CHQ-DIM, 4 YBO-BS Potrošnja date petlje u režimu rezervnog napajanja je: Ip = 50x120 10x110 25x85 5x97 4x105 = 10138 µa = 10,138 ma Na isti način sračunati i potrošnju ostalih petlji, a potom izračunati potrošnju sistema u mirnom stanju po sledećoj formuli: Is(mst) = Ip(1)... Ip(n) Icen(mst) gde je: n - ukupan broj petlji Ip(1) - potrošnja 1. petlje... Ip(n) - potrošnja n-te petlje Icen(mst) - potrošnja centrale, pri čemu je Icen(mst) = 70mA, Icen(al) = 90mA Potrošnju sistema u alarmnom stanju ukalkulisati na sledeći način: Is(al) = Icen(al) Ipu(al) gde je: Icen(al) = potrošnja centrale u alarmu i Ipu(al) = potošnja svih uređaja koji se uključuju u alarmnom stanju, a koji se vezuju na adresibilnu petlju. Ovaj parametar se dobija iz programa LoopCalculator kao maksimalna alarmna struja. Minimalni potrebni kapacitet baterija je sada: C=1,25x(Is(mst)xT(mst) Is(al)xT(al) Isig xt(al)) gde je: C - potreban kapacitet rezervnog napajanja (u Amper satima ) Is(mst) - potrošnja sistema u mirnom stanju (u Amperima) T(mst) - potrebno vreme mirnog neprekidnog rada (u satima) Is(al) - potrošnja sistema u alarmnom stanju (u Amperima) T(al) - potrebno vreme alarmnog neprekidnog rada (u satima, tipično T(al)=0.5) Isig - potrošnja (u Amperima) eksternih signalizacionih uređaja koji se povezuju na samu centralu (ne na adresnu petlju već na modul ugrađen u samu centralu), kao što su konvencionalne alarmne sirene i slično. Imajući u vidu zahteve standarda SRPS N.S6.061 kompletna potrošnja se uvećava faktorom 1,25. Raspoloživi kapaciteti baterija (2x12V) za smeštanje u samo kućište centrale su: 7 i 12Ah. Za veće

15/49 kapacitete potrebno je predvideti rezervno napajanje u posebnom kućištu. Napomena: 1) Kalkulacija potrošnje se odnosi na struju rezervnog napajanja (24 VDC) 2) Potrošnju sistema datu ovom kalkulacijom treba razlikovati od potrošnje u režimu funcioniosanja mrežnog napajanja, kada je u funkciji i punjač baterija. 3) Potrošnja elemenata adresne linije u koloni predviđenoj za režim rezervnog napajanja je manja od potrošnje u normalnom režimu rada zbog primene redukovanog režima procesiranja petlje, u skladu sa evropskim propisima za ovu vrstu opreme. Tabela 5.

16/49 5 6 7 8 9 1 8 1 10 1 8 1 6 1 12 1 2 3 4 Slika 5. Pogled na unutrašnjost centrale ALPHA 1100 LEGENDA - Moduli: 1 - Centralni modul 2 - Modul napajanja 3 - Aku baterije 4 - Transformator LEGENDA - Konektori: 5 - Priključci za adresne linije (petlje) 6 - Priključci za ON-OFF ulaze 7 - Priključci za sirene 8 - Priključci za tranzistorske izlaze 9 - Relejni beznaponski kontakti (220VAC/5A)

17/49 Konektor 5: 1 - S1 ( odlazna adresna linija 1) 2 - SC1 (- odlazna adresna linija 1) 3 - R1 ( dolazna adresna linija 1) 4 - RC1 (- dolazna adresna linija 1) 5 - S2 ( odlazna adresna linija 1) 6 - SC2 (- odlazna adresna linija 1) 7 - R2 ( dolazna adresna linija 1) 8 - RC2 (- dolazna adresna linija 1) Konektor 6: 1 - IN1 - ON/OFF ulaz 1 2 - IN2 - ON/OFF ulaz 2 3 - IN3 - ON/OFF ulaz 3 4 - IN4 - ON/OFF ulaz 4 5 - INC - masa ulaza 6 - INC - masa ulaza 7 - IN5 - ON/OFF ulaz 5 8 - IN6 - ON/OFF ulaz 6 9 - IN7 - ON/OFF ulaz 7 10 - IN8 - ON/OFF ulaz 8 Konektor 9: 1 - C1 beznaponski relejni kontakti 1 2 - NC1 3 - NO1 4 - C2 beznaponski relejni kontakti 2 5 - NC2 6 - NO2 7 - C3 beznaponski relejni kontakti 3 8 - NC3 9 - NO3 10 - C4 beznaponski relejni kontakti 4 11 - NC4 12 - NO4 Konektor 7: 1 - S1- - sirena 1-2 - S1 - sirena 1 3 - S2- - sirena 2-4 - S2 - sirena 2 5 - S3- - sirena 3-6 - S3 - sirena 3 7 - S4- - sirena 4-8 - S4 - sirena 4 Konektor 8: 1 - T1 - tranzistorski izlaz 1 2 - T2 - tranzistorski izlaz 2 3 - TC- masa izlaza 4 - TC- masa izlaza 5 - T3 - tranzistorski izlaz 3 6 - T4 - tranzistorski izlaz 4

18/49 CENTRALA ALPHA 2100 Centrala tipa ALPHA 2100 predstavlja savremen mikroprocesorski uređaj namenjen procesiranju analogno-adresibilnih, ESP protokolu kompatibilnih detektora požara i pomoćnih uređaja. Ona ima zadatak da, na osnovu prethodno isprogramiranih konfiguracionih parametara, prikuplja podatke od uređaja na adresnoj petlji i inicira odgovarajuću signalizaciju i reakciju sistema. Signalizacija centrale je takva da omogućava potpun pregled stanja sistema i u najsloženijim situacijama, uz detaljan tekstalni opis ne samo statusa već i lokacije zona/ detektora na grafičkom LCD displeju. Projektovana je za potpuno autonoman rad, ali sa mogućnošću povezivanja u informacionu mrežu putem više tipova interfejsa (RS232, RS485, Ethernet), u cilju povećanja preglednosti stanja sistema i centralizacije funkcija nadzora. Jedan od njih može biti upotrebljen za daljinsku signalizaciju putem dislociranih paralelnih tabloa (do 16 tabloa). Interna struktura kontrolnog panela ALPHA 2100 je takva da može biti ne samo centralizovana, već i distribuirana (u topološkom smislu). Naime, moguće je izvršiti dislokaciju adresnih linijskih modula ALPHA 2100 LCU, uz njihovo smeštanje u sopstvena kućišta sa nezavisnim napajanjem i povezivanje na jedinstvenu informacionu liniju (QBUS). Ova linija je, kako joj ime kaže, informaciona magistrala na koju se vezuju svi elementi (moduli) koji u funkcionalnom smislu čine sastavne delove kontrolnog panela - linijske module, prikazno-manipulativne jedinice (konzole), itd. Inače, sam QBUS u fizičkom smislu može biti izveden pomoću jednog 2-žičnog signalnog kabla ("twisted pair"), ali se on može proširiti i dodatnim paricama u cilju daljinskog napajanja elemenata kao što su konzole, dopunski paralelni signalizatori i sl., od strane naponskih izvora smeštenih u kućištima adresnih linijskih modula. Svi događaji od važnosti sa tačnim vremenima nastanka se memorišu u LOG-EVENT memoriji, uz mogućnost njihovog štampanja na opciono ugrađenom matričnom štampaču (40 karaktera po liniji). Hardver Centrala može biti konfigurisana za 2 do 32 adresne petlje (max. 16 linijska modula ALPHA 2100 LCU sa po 2 petlje) i 127 adresnih elemenata po petlji. Broj i raspodela detektora po zonama nije direktno zavisna od izvedene instalacije (videti poglavlje Organizacija zona). Kao što je već rečeno, centrala ALPHA 2100 podržava sve ESP kompatibilne detektore požara i pomoćne ulazno/izlazne uređaje opisane u ovom uputstvu. Signalizacija centrale je takva da omogućava pregled kompletnog stanja sistema i podrazumeva: Interni biper LED indikatore LCD grafički displej (240x128 tačaka - 16x40 karaktera) sa tekstualnim opisom događaja i lokacija. Softver Softverska podrška čini analogno-adresibilne sisteme ne samo inteligentnim, već i veoma fleksibilnim i prilagodljivim zahtevima korisnika. Sledeće funkcije softvera kojim su opremljene centrale tipa ALPHA 2100 se mogu smatrati najznačajnijim: 1) Konfigurisanje sistema na licu mesta ("On site" programming) Svi parametri bitni za funkcionisanje konkretnog analogno-adresibilnog sistema se pomoću servisnog PC računara definišu na licu mesta, od strane ovlašćenog instalatera i prenose centrali preko serijskog porta (download). Parametri dostupni za konfigurisanje su sledeći: Tekstualni opis lokacije svakog adresnog elementa (40 karaktera) Alarmni prag za svaki analogni detektor ponaosob Organizacija zona (raspodela detektora po zonama) Tip detektora/uređaja za svaku adresu Vremenski termin za dnevnu autokalibraciju Definisanje akcije ON/OFF ulaza Ime kompanije Tabela zavisnosti izlaza od ulaznih veličina sistema (podrazumeva I, ILI, funkciju koincidencije, i može se odnositi na zone ali i individualne adrese). 2) Autokalibracija detektora Korišćenje osobine analognih detektora da prilagođavaju svoju karakteristiku osetljivosti svakodnevnim promenama radnih uslova moguće je samo uz softversku podršku centrale. Naime, centrala svakoga dana, u unapred definisanom terminu (obično rano izjutra, napr. 4h), kada su najverovatniji "mirni" radni uslovi, inicira proceduru autokalibracije. To rezultira time da detektori konstantno rade sa podjednakom osetljivošću, sve do trenutka kada nivo zaprljanosti dosegne unapred definisanu kritičnu tačku. Nakon toga, zbog nemogućnosti dalje kompenzacije radne karakteristike, centrala "oglašava" da je dati detektor

19/49 zaprljan preko mere i izoluje ga iz funkcije sve do njegovog čišćenja. 3) Korelacija ulazi - izlazi Zahvaljujući visokom stepenu programirljivosti moguće je formiranje i veoma složenih logičkih izraza za definisanje reakcije sistema na promene ulaznih veličina. Za definisanje uslova za aktiviranje ma kog od izlaza pojedinačno dostupne su logičke funkcije: I, ILI, koincidencija, negacija. To sistem čini veoma fleksibilnim i prilagodljivim čak i najsloženijim zahtevima korisnika. 4) Informaciona mreža - standardna dvožična veza Primena već postojećih slobodnih telefonskih veza unutar kruga objekta koji se štiti, ili postavljanje novih, dvožičnih kablova za serijsku komunikaciju, otvara prostor za korišćenje veoma bogatih resursa komercijalnih PC računara (prikaz objekta na monitoru, štampanje izveštaja o stanju sistema, itd.), u cilju centralizacije funkcija nadzora i upravljanja kompletnim sistemom. Za ovu svrhu raspolaganju je interfejsni modul QIN/485 koji podržava mutipoint vezu do 32 uređaja na jedinstvenu signalnu liniju (jednoparični upredeni kabl max dužine 1km). Ovaj tip interfejsa je namenjen i za spregu sa drugim, jednostavnijim uređajima za daljinsku signalizaciju (dislocirani LED ili LCD paralelni tabloi, itd.) 5) Alph@Net Ekspanzija telekomunikacione infrastrukture u domenu Internet i GSM mreže omogućila je uklanjanje barijera koje su do sada postojale kod centralizacije funkcija nadzora i upravljanja dislociranih objekata. Za umrežavanje sistema putem Etherneta- Interneta na raspolaganju su: - QIN/ET - interfejsni modul namenjen umrežavanju putem Etherneta/Interneta - centrale tipa ALPHA 1100 mogu, poput bilo kog PC računara, biti integrisane preko sopstvenog Ethernet priljučka u jedinstvenu Internet mrežu. Na taj način su omogućene funkcije centralnog nadzora i upravljanja priključenih sistema potpuno nezavisno od njihove udaljenosti, uz korišćenje postojeće Internet infrastrukture. - QIN/GSM - interfejsni modula za daljinsku signalizaciju preko GSM mreže mobilne telefonije uz mogućnost umrežavanja primenom GPRS prtokola. Rukovanje Rukovanje sistemom je jednostavno, ali dostupno samo ovlašćenom licu, uz upotrebu električnog ključa ili nakon unošenja lozinke, zavisno od nivoa rukovanja. Obavlja se pomoću tastature izrađene u savremenoj, folijskoj tehnologiji i podrazumeva sledeće funkcije: 1) Nivo dežurnog lica potvrda predalarma/alarma/kvara uključenje/isključenje zona/detektora Fizički izgled centrale ALPHA 2100 (kućište CS 2100-8L)

20/49 Struktura sistema za dojavu požara ALPHA 2100

21/49 pregled statusa adresnih elemenata, uključujući i tačne analogne vrednosti izmerene od strane detektora (temperatura u C ili koncentracija dima u %/m) resetovanje sistema testiranje sistema (LED, interna i eksterna zvučna signalizacija, test detektora) unos tačnog vremena 2) Nivo ovlašćenog lica Osim funkcija iz predhodnog, na ovom nivou su dostupne i sledeće: štampanje statusnih informacija i događaja od važnosti na opcionom štampaču (događaji se i inače automatski štampaju odmah po nastanku) pregled memorije događaja na LCD displeju pregled statusa adresnih linija 3) Nivo instalatera Funkcije dostupne na ovom nivou su predviđene samo za lica ovlašćena od strane proizvođača. Organizacija zona Raspodela adresnih elemenata po zonama, odnosno definisanje njihove pripadnosti odgovarajućim zonama je potpuno nezavisno od hardverske strukture sistema - odvija se isključivo na softverskom nivou, u fazi programiranja odnosno konfigurisanja sistema. To praktično znači da u sastav jedne iste zone mogu ući detektori ili neki drugi adresni elementi sa različitih adresnih petlji i sa potpuno proizvoljnim adresama. Ovim je omogućena optimizacija kablovske instalacije bez uzimanja u obzir, u toj fazi, funkcionalne raspodele adresnih elemenata. Slika 3. Prednji panel centrale ALPHA 2100

22/49 Proračun rezervnog napajanja Koristeći kolonu tabele 5 koja se odnosi na potrošnju svakog od pojedinačnih elemenata adresne petlje u režimu rezervnog napajanja (poslednja kolona), najpre sračunati potrošnju svake adresne linije (petlje). Na primer, elementi petlje su: 50 ALG-EN, 10 ACB-E, 25 HCP-E, 5 CHQ- DIM, 4 YBO-BS Potrošnja date petlje u režimu rezervnog napajanja je: Ip = 50x120 10x110 25x85 5x97 4x105 = 10138 µa = 10,138 ma Na isti način sračunati i potrošnju ostalih petlji, a potom izračunati potrošnju sistema u mirnom stanju po sledećoj formuli: Is(mst) = Ip(1)... Ip(n) Icen(mst) gde je: n - ukupan broj petlji Ip(1) - potrošnja 1. petlje... Ip(n) - potrošnja n-te petlje Icen(mst) - potrošnja centrale, pri čemu je Icen(mst) = 135mA za centralu sa 2 petlje Icen(mst) = 180mA za centralu sa 4 petlje Icen(mst) = 225mA za centralu sa 6 petlji Icen(mst) = 270mA za centralu sa 8 petlji Potrošnju sistema u alarmnom stanju ukalkulisati na sledeći način: Is(al) = Icen(al) Ipu(al) gde je: Icen(al) = potrošnja centrale u alarmu (potrošnja u mirnom stanju Icen(mst) uvećana za 20%) i

23/49 Ipu(al) = potošnja svih uređaja koji se uključuju u alarmnom stanju, a koji se vezuju na adresibilnu petlju. Ovaj parametar se dobija iz programa LoopCalculator kao maksimalna alarmna struja. Minimalni potrebni kapacitet baterija je sada: C=1,25x(Is(mst)xT(mst) Is(al)xT(al) Isig xt(al)) gde je: C - potreban kapacitet rezervnog napajanja (u Amper satima ) Is(mst) - potrošnja sistema u mirnom stanju (u Amperima) T(mst) - potrebno vreme mirnog neprekidnog rada (u satima) Is(al) - potrošnja sistema u alarmnom stanju (u Amperima) T(al) - potrebno vreme alarmnog neprekidnog rada (u satima, tipično T(al)=0.5) Isig - potrošnja (u Amperima) eksternih signalizacionih uređaja koji se povezuju na samu centralu (ne na adresnu petlju već na modul ugrađen u samu centralu), kao što su konvencionalne alarmne sirene i slično. Imajući u vidu zahteve standarda SRPS N.S6.061 kompletna potrošnja se uvećava faktorom 1,25. Raspoloživi kapaciteti baterija (2x12V) za smeštanje u samo kućište centrale su: 12Ah, 14Ah, 17Ah, 20Ah. Za veće kapacitete predvideti rezervno napajanje u posebnom kućištu. Napomena: 1) Kalkulacija potrošnje se odnosi na struju rezervnog napajanja (24 VDC) 2) Potrošnju sistema datu ovom kalkulacijom treba razlikovati od potrošnje u režimu funcioniosanja mrežnog napajanja, kada je u funkciji i punjač baterija. 3) Potrošnja elemenata adresne linije u koloni predviđenoj za režim rezervnog napajanja je manja od potrošnje u normalnom režimu rada zbog primene redukovanog režima procesiranja petlje, u skladu sa evropskim propisima za ovu vrstu opreme.

24/49 Sporedni prikazno-upravljački modul ALPHA 2100-SCU LCD displej Grafički, 16 x 40 karaktera, CCFL pozadinsko osvetljenje Tastatura Folijska, industrijski standard Komunikacioni interfejsi 4 QBUS / USB / RS485 / RS232 Ethernet modem / GSM modem Nivoi rukovanja 3 Zaštita putem sistema lozinki Štampač Sistemska informaciona linija - QBUS Eksterni matrični sa serijskim RS232 portom (napr. Epson LX 300) - Dvožična signalna linija: 50 Kbps, upredena parica max. dužine 1 km. - do 64 upravljačkih jedinica Daljinska signalizacija - Dvožična signalna linija - paralelni tablo QPT-2A upredena parica max. dužine 1 km. - do 32 paralelna tabloa Umrežavanje - Ethernet/Internet Alph@Net - GSM - RS 485 multipoint, upredena parica Linijski kontrolno-upravljački modul ALPHA 2100-LCU Adresne linije (petlje) 2 max 127 adresnih elemenata po petlji Interni izlazi za sirene 4 - opteretivost 2A Interni tranzistorski izlazi 4 - individualno programirljivi - kontrola linije na prekid i kratak spoj - opteretivost 2A Interni ON/OFF ulazi 4 - individualno programirljivi - beznaponski ulazni kontakti - individualno programirljivi Pomoćni naponski izlaz 1 12/24 VDC 1A max Komunikacioni kanal 1 QBUS Radni uslovi - od -5 do 50 C - do 90% releativne vlažnosti Kućište centrale sa napajanjem CS 2100-8L Maksimalni broj adresnih linija (petlji) 8 max 127 adresnih elemenata po petlji Maksimalni broj linijskih modula 4 ALPHA 2100-LCU Centralni upravljački modul 1 ALPHA 2100-MCU Radni uslovi - od -5 do 50 C - do 90% releativne vlažnosti Mrežno napajanje 230 VAC / 15% Baterijsko napajanje 2x12 VDC / 24Ah Dimenzije ( š x v x d ) 470 x 530 x 180 mm Težina 11 kg (bez baterija) Izrada kućišta Plastificirani čelični lim boja svetlo siva (RAL7032) Kućište centrale sa napajanjem CS 2100-2L Maksimalni broj adresnih linija (petlji) 2 max 127 adresnih elemenata po petlji Maksimalni broj linijskih modula 1 ALPHA 2100-LCU Centralni upravljački modul - Radni uslovi - od -5 do 50 C - do 90% releativne vlažnosti Mrežno napajanje 230 VAC / 15% Baterijsko napajanje 2x12 VDC / 7Ah / 12Ah Dimenzije ( š x v x d ) 430 x 335 x 115 mm Težina Izrada kućišta 7.5 kg (bez baterija) Plastificirani čelični lim boja svetlo siva (RAL7032)

25/49 a b c 220V A A C B Slika 5. Pogled na unutrašnjost centrale ALPHA 2100 LEGENDA - Moduli: LEGENDA - Konektori: A - Adresni linijski modul Alpha 2100-LCU B - Modul napajanja C - Baterije (2 x 12VDC) Konektor a: a1 - S1 ( odlazne adresne linije 1) a2 - SC1 (- odlazne adresne linije 1) a3 - RS1 ( dolazne adresne linije 1) a4 - RSC1 (- dolazne adresne linije 1) a5 - S2 ( odlazne adresne linije 2) a6 - SC2 (- odlazne adresne linije 2) a7 - RS2 ( dolazne adresne linije 2) a8 - RSC2 (- dolazne adresne linije 2) a - Priključak za adresnu liniju (petlju) b - Priključak za ulaze c - Priključak za sirene (kontrolisane izlaze) Konektor b: b1 - IN1 (ulaz 1) b2 - IN2 (ulaz 2) b3 - IN3 (ulaz 3) b4 - IN4 (ulaz 4) b5 - INC (Gnd) Konektor c: c1 - S1 (siren 1) c2 - S1- (siren 1-) c3 - S2 (siren 2) c4 - S2- (siren 2-) c5 - S3 (siren 3) c6 - S3- (siren 3-) c7 - S4 (siren 4) c8 - S4- (siren 4-)

26/49 ANALOGNI OPTIČKI DETEKTOR DIMA ALG-EN Optički detektori dima iz serije ASX su realizovani u tehnologiji ravnomernog odziva ("flat response"), čija je karakteristika takva da se mogu smatrati gotovo podjednako osetljivim na sve vrste dimova. Podesni su za veoma široko područje primene, praktično za sve uslove u kojima su do sada bili primenjivani tradicinalni optički ili jonizacioni detektori dima. Time je eliminisana potreba za radioaktivnim jonizacionim detektorima i problemi i troškovi vezani za njihovu instalaciju, održavanje i rashodovanje Slika 6. Adresiranje detektora se obavlja veoma jednostavno pomoću ručnog, baterijski napajanog ASX programatora. Jednom postavljena adresa ostaje memorisana u samom umetku detektora, u "non-volatile" memoriji (sadržaj je sačuvan i kada nije pod naponom), sve do eventualnog novog programiranja. Podnožje detektora je bez elektronike, sa dve alarmne LED diode koje omogućavaju vidljivost od 360. Za nazidnu kablovsku montažu dostupne su dve varijante adaptera podnožja: YBD-RA i MBB- 1. U pogledu održavanja značajna je činjenica da ALG-EN, uz softversku podršku centrale, poseduje mogućnost autokalibracije, odnosno automatskog prilagođavanja karakteristike osetljivosti svakodnevnim promenama radnih uslova. Na taj način on stalno radi sa podjednakom osetljivošću, sve do trenutka kada nivo zaprljanosti dosegne unapred definisanu kritičnu tačku. Nakon toga, na osnovu ove informacije, centrala "oglašava" da je dati detektor zaprljan preko mere i izoluje ga iz funkcije sve do njegovog čišćenja. U tu svrhu veliku pogodnost predstavlja mogućnost jednostavnog skidanja komore detektora, radi čišćenja ili zamene. Zahvaljujući činjenici da centrala dobija podatke o punim izmerenim vrednostima koncentracije dima moguće je za svaki od detektora ponaosob unapred definisati predalarmni nivo kao i alarmni prag, odnosno nivo čije premašenje produkuje alarm. Time se eliminiše i problem nejednakog okruženja u kojima rade detektori (različiti nivoi dima u normalnim uslovima), a mogućnost lažnih alarma svodi na minimum. Za posebne zahteve u pogledu dizajna (galerije, muzeji, crkve) dostupna je varijanta detektora u crnoj boji. Tabela 6.

27/49 ANALOGNI TERMIČKI DETEKTOR ACB-E Termički detektor ACB-E je mikroprocesorski uređaj sa velikom linearnošću termičke karakterisitike, i u potpunosti podržava ESP komunikacioni protokol. Zahvaljujući činjenici da centrali prosleđuje podatke o punim izmerenim vrednostima, ovaj detektor se može smatrati veoma preciznim instrumentom za merenje temperature ambijenta, koji u slučaju premašenja unapred definisanih nivoa ( C) produkuje alarm ili predalarmno stanje. Detektor ACB-E ima dvostruku funkciju - reaguje kako na premašenje temperaturnog alarmnog praga (termomaksimalni), tako i na brzinu porasta temperature (termodiferencijalni). Pragovi predalarma i alarma, kako termomaksimalni tako i termodiferencijalni, se za svaki od detektora definišu na centrali, čime se eliminiše problem različitog radnog okruženja (različite temperature u normalnim uslovima), i mogućnost lažnih alarma svodi na minimum. Osim pragovske, implementirana je i funkcija detekcije rasta temperature sa standardizovanim gradijentima (Grade 1, 2 i 3). Adresiranje detektora se obavlja veoma jednostavno pomoću ručnog, baterijski napajanog ASX programatora. Jednom postavljena adresa ostaje memorisana u samom ulošku detektora, u "non-volatile" memoriji (sadržaj je sačuvan i kada nije pod naponom), sve do eventualnog novog programiranja. Podnožje detektora je bez elektronike, sa dve alarmne LED diode koje omogućavaju vidljivost od 360. Za nazidnu kablovsku montažu dostupne su dve varijante adaptera podnožja:ybd-ra i MBB- 1. Slika 8. Slika 7. Univerzalno analogno adresibilno podnožje YBN-R/3 Tabela 7.

28/49 ANALOGNI KOMBINOVANI DETEKTOR ACA-E ACA-E je kombinovani, multisenzorski detektor koji u osnovi ima dva elementa - dimni i termički. Dimni senzor je sa velikom linearnošću karakterisitike, gotovo podjednako osetljiv na sve vrste dimova (flat response), dok termički element reaguje na premašenje temperaturnog alarmnog praga. Pragovi predalarma i alarma, kako dimnog tako i termičkog senzorskog elementa, se za svaki od detektora ponaosob definišu na centrali, čime se eliminiše problem različitog radnog okruženja (različita zadimljenost i temperature u normalnim uslovima), i mogućnost lažnih alarma svodi na minimum. Adresiranje detektora se obavlja veoma jednostavno pomoću ručnog, baterijski napajanog ASX programatora. Jednom postavljena adresa ostaje memorisana u samom ulošku detektora, sve do eventualnog novog programiranja. Podnožje detektora je bez elektronike, sa dve alarmne LED diode koje omogućavaju vidljivost od 360. Za nazidnu kablovsku montažu dostupne su dve varijante adaptera podnožja: YBD-RA i MBB- 1. Radni napon Slika 8. ACA-E 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 350 µa odziv 22 ma ± 20 % alarmno stanje 5 ma Adapter podnožja za nazidnu montažu YBD-RA Komunikacioni protokol Merni opseg (temperatura) Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije Težina (sa podnožjem) ESP -20 C ~ 88 C -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 100 mm x 48 mm 140 g Boja slonovače Kućište Polikarbonat Standard EN54-Pt5 AS 1603-1 Kompatibilno podnožje YBN-R/3 Adapter podnožja za nazidnu montažu MBB-1 Tabela 7.

29/49 Centrala - petlja Paralelni indikator QIP-2 (polaritet nije bitan) - petlja Paralelni indikator QIP-2 (polaritet nije bitan) 3 4 1 2 6 5 7 3 4 1 2 6 5 YBN-R/3 YBO-R/ SCI izolatorsko podnožje Primer 1 3 4 1 2 6 5 Primer 1: Vezivanje dva ili više detektora na jedan isti paralelni indikator. YBN-R/3 standardno podnožje Žica za izjednačavanje potencijala (cable screen) Paralelni indikator QIP-2 (polaritet nije bitan) Primer 2 4 1 3 2 6 5 YBN-R/3 Primer 2: Vezivanje jednog paralelnog indikatora. Primer 3 4 3 6 5 1 2 YBN-R/3 - petlja nazad ka centrali Primer 3: Vezivanje podnožja bez paralelnog indikatora. Slika 9. Šema vezivanja analogno adresibilnih podnožja YBN-R/3

30/49 ADRESIBILNI RUČNI JAVLJAČ HCP-E (SCI) Adresibilni ručni javljač HCP-E (SCI) je mikroprocesorski uređaj razvijen za primenu u analognoadresibilnim sistemima za dojavu požara i u potpunosti podržava ESP protokol. Sastoji se od modula sa pratećom elektronikom koji je smešten u KAC kućište. Aktiviranja ručnog javljača produkuje signal prekida (interrupt) najvišeg mogućeg prioriteta definisanog protokolom, što omogućava gotovo trenutni odziv centrale na alarm. Ručni javljač sadrži LED indikator koji osim alarmne funkcije kada svetli kontinualno, ima i funkciju indikacije ispravnosti (treperi kod svake prozivke javljača od strane centrale). Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Takođe, poseduje funkciju testiranja bez razbijanja stakla, koja se ostvaruje umetanjem test ključa sa bočne strane kućišta. Priključci javljača su takvi da omogućavaju njegovo jednostavno, nepolarizovano povezivanje na adresnu petlju. Za otežane radne uslove dostupna je varijanta javljača (tip HCP-W) izrađena u kućištu otpornom na vodu i pogodna za spoljnu montažu. Adresiranje javljača (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. prekidači 1-7 : adresa prekidač 8 nije u funkciji Radni napon HCP-E 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 230 µa odziv 22 ma ± 20 % alarmno stanje 4.1 ma Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) Težina Boja Kućište Vodootporna varijanta ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 89 x 93 x 27,5 mm 100 g crvena modifikovani polifenilen oksid HCP-W (IP 67 zaštita) Slika 10. Tabela 8.

31/49 TheFirebeam LINIJSKI DETEKTOR DIMA TheFirebeam je foto-električni linijski detektor namenjen detekciji dima u velikim prostorijama (halama, skladištima, muzejima, pozorištima i sl.), gde je primena tačkastih detektora nepraktična, znatno skuplja ili, zbog specifičnih radnih uslova, čak i nemoguća. Detektuje pojavu dima u zaštićenom prostoru (opseg detekcije 40m, 80m ili 100m, zavisno od primenjene reflektorske jedinice) i to u ranoj fazi, pre širenja požara, uz veliku linearnost u radu i automatsku kompenzaciju promena radnih uslova. TheFirebeam se izdvaja od ostalih uređaja iz te klase u svim aspektima primene, počev od faze instalacije pa do eksploatacije, zahvaljujući inovativnim rešenjima: 1) Motorizovani samo-podešavajući optički sistem koji znatno smanjuje vreme inicijalnog postavljanja detektora i vrši automatsku korekciju u promena radnih uslova. 2) Izdvojena upravljačka kontrolno-prikazna jedinica koja se postavlja na mestu dostupno operateru za nadzor stanja detektora (stepen zaprljanja i podešenosti) i podešavanje parametara (osetljivost, brzina odziva,...) Detektorski sistem TheFirebeam detektora se sastoji od integrisane kontrolne jedinice (primo-predajnika) i reflektora koji se montiraju jedan naspram drugo na zid ili neki drugi nosač u štićenom prostoru, bez međusobne električne veze. Čestice generisane požarom smanjuju količinu infra-crvenog (IC) zračenja koje nakon emisije i refleksije dopire nazad do kontrolne jedinice, što ona interpretira kao prisustvo vatre. Važna osobina ovog detektora je linearnost u odnosu na gustinu dima (čestica) u nadgledanom prostoru, što omogućava detektoru da identifikuje požar pre njegovog širenja, čak i kada je dim rasejan po velikoj površini. Osetljivost detektora se programski definiše putem izdvojene kontrolno-upravljačke jedinice, koja se postavlja na visini dostupnoj za rukovanje i nadzor i povezuje dvoparičnim signalnim kablom 2x2x0,6/0,8mm sa kontrolnom jedinicom detektora. Adresibilna varijanta detektora FIRE- BEAM-40/80/100A U osnovi, TheFireBeam je po načinu signalizacije konvencionalni detektor koji sa ugradnjom adresnog modula CHQ-POM kompatibilnog Hochiki ESP protokolu postaje adresibilni (sa sufiksom A pridodatoj oznaci detektora). Otud je neophodno u okviru proračuna kablova i rezervnog napajanja adresibilnog sistema koristiti parametre ovog modula, sa eksternom potrošnjom detektora u radnom režimu od 3.5mA datom u tabeli.

32/49

33/49

34/49 MODUL ZA KONTROLU ULAZA CHQ-DIM (SCI) Modul za kontrolu ulaza CHQ-DIM (SCI) je mikroprocesorski uređaj razvijen za primenu u analogno-adresibilnim sistemima za dojavu požara i u potpunosti podržava ESP protokol. Montira se na samoj lokaciji u kojoj treba ostvariti nadzor određenih beznaponskih kontakata ili prekidača. Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Modul se sastoji od 2 nezavisna ON/OFF ulaza za kontrolu beznaponskih kontakata/prekidača na jedinstvenoj adresi. Režim kontrole - kontakt normalno zatvoren (NC) odnosno normalno otvoren (NO), se za svaki od ulaza ponaosob selektuje pomoću mikroprekidača na samom modulu. Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. Kontrolna crvena LED treperi kod prozivke modula od strane centrale, a svetli kontinualno kod aktiviranja bilo kog od ulaza. prekidač 1/2 (DIL2): Tip ulaza 1/2 (A1-B1/A2-B2) ON - normalno zatvoren kontakt (NC) OFF - normalno otvoren kontakt (NO) Radni napon CHQ-DIM 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 280 µa odziv 22 ma ± 20 % oba ulaza aktivirana 4.3 ma Slika 11. Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) Težina ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 157 x 127 x 35 mm 75 g Boja slonovača Kućište ABS (IP66) prekidači 1-7 (DIL1): adresa prekidač 8 (DIL1) nije u funkciji Tabela 9. Petlja S SC S S SC SC Petlja A1 NO B1 Centrala CHQ-DIM A2 NC B2 Slika 12. Šema vezivanja modula za kontrolu ulaza CHQ-DIM

35/49 MODUL ZA KONTROLU SIRENA CHQ-DSC (SCI) Modul za kontrolu sirena CHQ-DSC (SCI) je mikroprocesorski uređaj razvijen za primenu u analogno-adresibilnim sistemima za dojavu požara i u potpunosti podržava ESP protokol. Montira se na lokaciji na kojoj je predviđena i montaža sirena, ali uz obavezan lokalni izvor namenjen napajanju sirena (sama adresna petlja ne bi bila u stanju da obezbedi energiju neophodnu za njihovo aktiviranje). Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Modul na jedinstvenoj adresi objedinjuje sledeće funkcije: - 2 izlaza za aktiviranje sirena čija se kontrola od strane centrale ostvaruje pomoću odgovarajuće, protokolom predviđene komande - 1 ulaz za kontrolu prekidača ili nekog drugog beznaponskog kontakta Svaki od dva izlaza je zaštićen osiguračem od 1.25 A i ima crvenu kontrolnu LED za signalizaciju aktiviranosti. Način aktiviranja (kontinalno ili impulsno) je diktiran od strane centrale, pri čemu je za impulsni režim predviđena sinhronizacija kod istovremenog rada više sirena. Režim kontrole ispravnosti pobudnih linija se može selektovati pomoću dvostrukog mikroprekidača i ostvaruje uz primenu završnih otpornika vrednosti 10 kohm. U slučaju detekcije neispravnosti linija aktiviraju se žute kontrolne LED diode, a centrali se prosleđuje informacija o tipu nastalog kvara. Modul CHQ-DSC (SCI) zahteva primenu posebnog, eksternog izvora za napajanje nepohodnog za obezbeđenje energije potrebne za pobudu sirena u alarmu. Ovaj uređaj čiji je napon takođe nadgledan od strane modula se mora sastojati od 24 V-tnog baterijskog napajanja i odgovarajućeg punjača. U tu svrhu koristiti uređaj tipa ASUP (videti poglavlje Uređaj za lokalno napajanje ASUP) koji ispunjava navedene zahteve, s dodatnom pogodnošću da je u njegovo kućište moguće ugraditi i sam modul CHQ-DSC (SCI). Definisanje uslova za aktiviranje svake od pobudnih linija ponaosob odvija se u fazi programiranja (konfigurisanja) sistema, uz korišćenje logičkih izraza za zavisnost od ulaznih veličina sistema. Kontrolna zelena LED treperi kod svake prozivke modula od strane centrale. Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog DIL prekidača. Radni napon petlja lokalno eksterno napajanje CHQ-DSC 17 ~ 41 VDC 19.2 ~ 30 VDC Potrošnja (petlja) mirno stanje 290 µa odziv 22 ma ± 20 % aktivirana sirena 8 ma po liniji Max. opterećenje izlaza 1A po liniji (iz ekster. izvora) Završni otpornik izlaza Alarmni otpornik ulaza Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) Težina Boja Kućište Slika 13. Tabela 10. 1kOhm± 20%, 0.25 W 470 Ohm± 5%, 0.25 W ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 157 x 127 x 35 mm 120 g slonovača ABS (IP66)

36/49 prekidači 1-7 (DIL1): adresa prekidač 8(DIL1): režim kontrole ul.linije DA-DAC ON - nema kontrole linije OFF - ima kontrole linije na prekid prekidač 1/2 (DIL2): Režim kontrole linije za pobudu sirena 1/2 (B1-BC1/B2-BC2) ON - nema kontrole linije OFF - ima kontrole linije na prekid/kratak spoj Petlja S SC Centrala S BB BBC S SC SC Petlja CHQ-DSC B1 BC1 B2 TE-RH-E TE-RH-E DA DAC BC2 220V AC AKU 24V DC 470 Ω Kvar 10k Ω Lokalno napajanje Slika 14. Šema vezivanja modula za kontrolu sirena CHQ-DSC Uređaj za lokalno napajanje ASUP Uređaj za lokalno napajanje ASUP obezbeđuje energiju potrebnu potrošačima kao što su sirene, izvršni organi ili konvencionalni detektori sa grupnom adresom i kao takav je neophodan adresnim modulima tipa CHQ-DSC i CHQ-Z. Sastoji se od rezervnog baterijskog napajanja sa odgovarajućim punjačem, smeštenih u istom kućištu u koje je moguće ugraditi i sam adresni modul. Montira se na mestu optimalnom sa stanovišta kabliranja (blizu samih sirena, izvršnih organa ili zona sa konvencionalnim detektorima), ali uz obezbeđenje pristupa adresnoj liniji (petlji) i priključka mrežnog napona ~220 V. ASUP Mrežno napajanje 220 VAC ±15% Rezervno napajanje Dimenzije kućišta (š x v x d) Boja kućišta Tabela 11. 2 x 12 VDC/1,2 Ah 220 x 280 x 60 mm bela

37/49 LINIJSKI NAPAJANA SIRENA YBO-BS Sirena tipa YBO-BS predstavlja inteligentan akustički signalizator koji može biti instaliran kao samostalan uređaj (može biti montiran na zid ili plafon i tada zauzima jednu od adresa is skupa od 1 do 127), ali i kao podnožje za analogni detektor (tada je određen adresom samog detektora). Adresira se pomoću ručnog, baterijski napajanog programatora (kada je predviđen za samostalan rad), ili automatski od strane centrale (kada je istovremeno i podnožje za analogni detektor). Predstavlja idealno rešenje za primenu u manjim prostorima, kada nije neophodna veća akustička snaga od 95 db na 1m. U fazi konfigurisanja sistema moguće je za datu primenu definisati ne samo logički izraz za njeno aktiviranje, već i njenu snagu, ton i režim rada (impulsno/kontinualno). U takvim primenama eliminiše potrebu za posebnim instalacijama i izvorom napajanja, što je bio slučaj kod modula CHQ-DSC za aktiviranje standardnih sirena. Akustičku snagu u rasponu od 85 do 95dB/1m, kao i ton i režim rada (impulsno/kontinualno) moguće je definisati za svaku primenu, pomoću softvera za konfigirisanje sistema. Za slučaj samostalne montaže YBO-BS neophodna je upotreba poklopca tipa SI/CAP Radni napon YBO-BS 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 220 µa odziv 22 ma ± 20 % alarm (nivo zvuka 85 db) 2.7 ma alarm (nivo zvuka 95 db) 11 ma Komunikacioni protokol Slika 15. ESP Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Prečnik Visina sa detektorom Visina sa poklopcem S/I-BC Težina Boja Kućište -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 100mm 68 mm 45 mm 200 g slonovača ABS Tabela 12.

MODUL RELEJNIH IZLAZA CHQ-DRC (SCI) CHQ-DRC 38/49 Modul relejnih izlaza CHQ-DRC (SCI) je mikroprocesorski uređaj razvijen za primenu u analogno-adresibilnim sistemima za dojavu požara i u potpunosti podržava ESP protokol. Montira se na samoj lokaciji u kojoj treba ostvariti kontrolne funkcije (napr. isključenje mrežnog napajanja u alarmu, aktiviranje Radni napon 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 300 µa odziv 22 ma ± 20 % Max. opterećenje releja 30 VDC / 1A Završni otpornik ulaza Alarmni otpornik ulaza Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) 10kOhm± 5%, 0.25 W 470 Ohm± 5%, 0.25 W ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 157 x 127 x 35 mm Slika 16. protiv-požarnih klapni i sl.). Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Za njega nije potrebna primena lokalnog izvora kao što je to bio slučaja kod modula CHQ-DSC za kontrolu sirena, jer su njegovi relejni izlazi neenergizovani (beznaponski). Težina Boja Kućište Tabela 13. 85 g slonovača ABS (IP66) Petlja S SC Centrala S S SC SC Petlja CHQ-DRC Ulaz DA DAC Rele 1 Rele 2 NO NC C NO NC C 30V, 1A max 30V, 1A max 10k Ω 470 Ω Slika 17. Šema vezivanja modula relejnih izlaza CHQ-DRC

39/49 Modul na jedinstvenoj adresi objedinjuje sledeće funkcije: - 2 nezavisna relejna izlaza čija se kontrola od strane centrale ostvaruje pomoću odgovarajuće, protokolom predviđene komande - jedan ulaz za kontrolu prekidača ili nekog drugog beznaponskog kontakta. Definisanje uslova za aktiviranje svakog od izlaza ponaosob odvija se u fazi programiranja (konfigurisanja) sistema, uz korišćenje logičkih izraza za zavisnost od ulaznih veličina sistema. Kontrolna crvena LED treperi kod prozivke modula od strane centrale. Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. prekidači 1-7: adresa prekidač 8 nije u funkciji

40/49 MODUL RELEJNIH IZLAZA CHQ-MRC (SCI) Ulazno-izlazni modul CHQ-MRC (SCI) je mikroprocesorski uređaj razvijen za primenu u analogno-adresibilnim sistemima za dojavu požara i u potpunosti podržava ESP protokol. Montira se na samoj lokaciji u kojoj treba ostvariti kontrolne funkcije (napr. isključenje mrežnog napajanja u alarmu, aktiviranje protiv-požarnih klapni i sl.). Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Činjenica da je relejni izlaz modula opteretiv sa 250VAC-5A omogućava direktno upravljanje mrežno napajanih sklopnih uređaja bez primene sprežnih releja. Napajanje samog modula je sa petlje tako da za njega nije potrebna primena lokalnog izvora napajanja. Radni napon CHQ-DRC 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 300 µa odziv 22 ma ± 20 % Max. opterećenje releja Završni otpornik ulaza Alarmni otpornik ulaza Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) 30 VDC / 1A 10kOhm± 5%, 0.25 W 470 Ohm± 5%, 0.25 W ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 157 x 127 x 35 mm Težina Boja Kućište 85 g slonovača ABS (IP66) Tabela 13. Petlja S SC Centrala S S SC SC Petlja Rele CHQ-MRC NO NC COM Ulaz 250VAC, 5A 470 Ω 10k Ω Slika 17. Šema vezivanja modula relejnih izlaza CHQ-MRC

41/49 Modul CHQ-MRC na jedinstvenoj adresi objedinjuje sledeće funkcije: - jedan ulaz NOFF tipa, sa kontrolom linije na prekid i kratak spoj, za kontrolu prekidača ili nekog drugog beznaponskog kontakta. - jedan relejni izlaz (beznaponski kontakt opteretivosti 250VAC-5A) koji omogućava direktno upravljanje mrežno napajanih sklopnih uređaja bez primene sprežnih releja. Definisanje uslova za aktiviranje svakog od izlaza ponaosob odvija se u fazi programiranja (konfigurisanja) sistema, uz korišćenje logičkih izraza za zavisnost od ulaznih veličina sistema. Kontrolna crvena LED treperi kod prozivke modula od strane centrale. Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. prekidači 1-7: adresa prekidač 8 nije u funkciji

42/49 DVOZONSKI MODUL CHQ-Z (SCI) Dvozonski modul CHQ-Z (SCI) je mikroprocesorski uređaj koji omogućava priključenje konvencionalnih detektora požara sa grupnom adresom na analogno-adresibilni sistem i u potpunosti podržava ESP protokol. Uz njega je obavezna primena lokalnog izvora za napajanje specificiranog broja konvencionalnih detektora (ukupno do 2x25), jer sama adresna petlja ne bi bila u stanju da obezbedi za to potrebnu energiju. Ova napojna jedinica treba da sadrži 24 V- tno baterijsko napajanje sa odgovarajućim punjačem. U tu svrhu koristiti uređaj tipa ASUP (videti poglavlje Uređaj za lokalno napajanje ASUP) koji ispunjava navedene zahteve, s dodatnom pogodnošću da je u njegovo kućište moguće ugraditi i sam modul CHQ-Z (SCI). Modul se sastoji od 2 nezavisne zone dojave nadzirane od strane centrale na alarm ali i kvar (prekid ili kratak spoj), i izlaza za aktiviranje paralelnog indikatora - sve na jedinstvenoj adresi. Kontrola dojavnih linija se ostvaruje uz primenu specijalnih završnih opterećenja (tipski broj TE-RH-E). Aktiviranje paralelnog indikatora sledi nakon alarma u bilo kojoj od dve dojavne zone. Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Kontrolna crvena LED treperi kod prozivke modula od strane centrale, a svetli kontinualno kod aktiviranja bilo koje od zona. Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. Napomena: 1) Modul ne obezbeđuje priključenim detektorima funkcije koje imaju analogni adresibilni detektori (autokalibracija, itd), tako da je preporučljivo koristiti ga samo u slučajevima kada treba iskoristiti već postojeće klasične detektore kao deo novog, analognoadresibilnog sistema, ili za priključenje INFRA- BEAM SPC-ET i SRA-ET detektora na analognoadresibilne sisteme, pošto su ovi detektori po tipu alarmnog izlaza pragovski (konvencionalni) i kao takve moguće ih je vezati na njegove dojavne ulaze. Za izvođenje ostalih instalacija specifičnih za ovaj tip detektora slediti instrukcije iz uputstva za projektovanje konvencionalnih sistema (QUADEL Niš). 2) Za povezivanje detektora u EX varijanti za potencijalno eksplozivne sredine treba koristititi IS varijantu modula (tipska oznaka CHQ-Z(IS)) Radni napon petlja lokalno eksterno napajanje CHQ-Z 17 ~ 41 VDC 19.2 ~ 28.8 VDC Potrošnja (petlja) mirno stanje 300 µa odziv 22 ma ± 20 % Potrošnja (eksterni izvor) mirno stanje 800 µa obe zone u alarmu 70 ma Završno opterećenje zone TE-RH-E Br. klasičnih detektora/zoni Broj klasičnih ručnih javljača/zoni Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) Težina Boja SLR,DCD: 25 max HF-24, SPB-ET/SRA- ET: 6 max neograničen ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 185 x 97 x 30 mm 100 g slonovača Tabela 14.

43/49 Petlja S SC Centrala 24V In 24V Out 0V In 0V Out S 24V 0V S SC SC Petlja CHQ-Z Indikator Zona 1 Zona 2......... SPC-ET (predajnik) P P- TE-RH-E P P- I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm Ka sledećem SPC-ET predajniku Ka centrali Varijanta 1 (*) 220V AC AKU 24V DC Lokalno napajanje Varijanta 2 (*) P P- SPC-ET (prijemnik) I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm * Napajanje SPC-ET predajnika 24VDC je moguće obezbediti na bilo koji od načina datih varijantom 1 (od centrale) ili varijantom 2 (od prijemnika), pri čemu je u varijanti 1 moguće koristiti jedinstvenu liniju. I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm PAN PAN- Z(EOL) Z-(EOL) TE-RH-E REM - Paralelni indikator Slika 19. Šema vezivanja dvozonskog modula CHQ-Z Petlja S SC Centrala 24V In 24V Out 0V In 0V Out S 24V 0V S SC SC Petlja CHQ-Z (IS) Indikator Zona 1 Zona 2 Zener barijera Zener barijera.................. TE-RH-E TE-RH-E 220V AC 24V DC AKU Lokalno napajanje Slika 20. Šema vezivanja dvozonskog modula CHQ-Z (IS)

44/49 JEDNOZONSKI MODUL CHQ-SZM (SCI) Jednozonski modul CHQ-SZM (SCI) je mikroprocesorski uređaj koji omogućava priključenje do 6 konvencionalna detektora na jedinstvenu adresu analogno-adresibilnog sistema i u potpunosti podržava ESP protokol. Standardno se isporučuje sa ugrađenim izolatorom kratkog spoja. Uz njega nije potrebna primena lokalnog izvora za napajanje kao što je to bio slučaj kod dvozonskog modula CHQ-Z (SCI), ali je zato broj detektora limitiran na 6 po modulu, ili jedan SPB-ET odnosno SRA- ET. Modul ne obezbeđuje priključenim detektorima funkcije koje imaju analogni adresibilni detektori (autokalibracija, itd), tako da je preporučljivo koristiti ga samo u slučajevima kada treba iskoristiti već postojeće klasične detektore kao deo novog, analognoadresibilnog sistema, ili za priključenje detektora u Ex izvođenju, preko Zener barijere na dojavnoj liniji. Modul sadrži jednu dojavnu liniju (zonu) nadziranu od strane centrale na alarm ali i kvar (prekid ili kratak spoj) i izlaz za aktiviranje paralelnog indikatora. Kontrola dojavne linije se ostvaruje uz primenu specijalnog završnog opterećenja (tipski broj TE-RH-E). Aktiviranje paralelnog indikatora sledi nakon alarma dojavne zone. Kontrolna crvena LED treperi kod prozivke modula od strane centrale, a svetli kontinualno kod aktiviranja dojavne zone Adresiranje modula (postavljanje adrese od 1 do 127) se ostvaruje pomoću 7-strukog mikroprekidača. Napomena: 1) Modul ne obezbeđuje priključenim detektorima funkcije koje imaju analogni adresibilni detektori (autokalibracija, itd), tako da je preporučljivo koristiti ga samo u slučajevima kada treba iskoristiti već postojeće klasične detektore kao deo novog, analognoadresibilnog sistema, ili za priključenje INFRA- BEAM detektora tipa SPB-ET i SRA-ET na analognoadresibilne sisteme, pošto su ovi detektori po tipu alarmnog izlaza pragovski (konvencionalni) i kao takve moguće ih je vezati na njegove dojavne ulaze. Za izvođenje ostalih instalacija specifičnih za ovaj tip detektora slediti instrukcije iz uputstva za projektovanje konvencionalnih sistema (QUADEL Niš). 2) Činjenicu da modul CHQ-SZM za napajanje konvencionalnih detektora ne koristi energiju dodatnog eksternog izvora već same adresne petlje, treba uzeti u obzir prilikom proračuna kabla (videti poglavlje Proračun kablova). prekidači 1-7: adresa prekidač 8 nije u funkciji Radni napon CHQ-SZM 17 ~ 41 VDC Potrošnja mirno stanje 260 µa odziv 22 ma ± 20 % alarm 67 ma Završno opterećenje zone TE-RH-E Broj klasičnih detektora/zoni Broj klasičnih ručnih javljača/zoni Komunikacioni protokol Temperaturni opseg (radni) Temperaturni opseg (skladištenja) Dozvoljena vlažnost vazduha Dimenzije (š x v x d) Težina Boja Kućište Tabela 15. SLR,DCD: 6 max HF-24, SPB-ET/SRA- ET: 1 max neograničen ESP -10 C ~ 50 C -30 C ~ 70 C 95 % RH (bez kondenzacije) 157 x 127 x 35 mm 75 g slonovača ABS (IP66)

45/49 Petlja S SC S S SC SC Petlja L... TE-RH-E Centrala CHQ-SZM C L H Slika 22. Šema vezivanja jednozonskog modula CHQ-SZM (primer sa konv. detektorima) *Napajanje SPC-ET predajnika 24VDC je moguće obezbediti na bilo koji od načina datih varijantom 1 (od centrale) ili varijantom 2 (od prijemnika), pri čemu je u varijanti 1 moguće koristiti jedinstvenu liniju. Ka sledećem SPC-ET predajniku I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm P Ka centrali P- Varijanta 1 (*) Varijanta 2 (*) SPC-ET (predajnik) P P- I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm S SC P P- SPC-ET (prijemnik) S S SC SC Petlja CHQ-SZM Zona I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm PAN PAN- Z(EOL) Z-(EOL) TE-RH-E REM - Paralelni indikator Slika 23. Šema vezivanja jednozonskog modula CHQ-SZM (primer sa SPC-ET) Reflektor S SC SRA-ET (primo-predajnik) S S SC SC Petlja CHQ-SZM Zona I-Y(ST)Y 1x2x0,8mm Z(Pan) Z-(Pan) Z(EOL) Z-(EOL) TE-RH-E REM - Paralelni indikator Slika 24. Šema vezivanja jednozonskog modula CHQ-SZM (primer sa SRA-ET)

46/49 QCH ADRESNI MODULI Kombinovanjem postojećih perfomansi detektora požara i ostalih elemenata kompatibilnih HOCHIKI ESP komunikacionom protokolu i razvojem sopstvenih senzorskih interfejsnih modula koji imaju generički karakter i omogućavaju integraciju eksternih mernih pretvarača različite namene, QUADEL je proširio opseg delovanja sistema sa tipično požarnih i na ostale parametre i merne veličine koje mogu biti od značaja za monitoring objekata. Adresni moduli serije QCH su moduli bazirani na primeni generičkog, ESP protokolu kompatibilnog interfejsnog modula ipa CHQ-FIO, koji omogućava monitoring kako digitalnih (ON/OFF), tako i analognih veličina. Time je otvoren prostor za integraciju mernih pretvarača različite namene u jedinstveni sistem sa senzorskim i pomoćnim uređajima za dojavu i upravljanje gašenjem požara (BUILDING MONI- TORING sistem), uz korišćenje svih pogodnosti koje pružaju savremeni inteligentni adresibilni sistemi (jednostavno ožičavanje, mogućnost formiranja i veoma kompleksnih logičkih izraza u procesu programiranja izvršnih funkcija sistema). Svaki od modula zauzima samo jednu adresu iz opsega 1-127 po adresnoj petlji što omogućava formiranje sistema veoma velikog kapaciteta. Neki od raspoloživih modula iz ove serije su: - QCH-A3 - interfejsni modul sa 3 analogna ulaza (8-bitna rezolucija, naponski ili strujni ulazi 4-20mA). Ovi moduli omogućavaju integrisanje sistema za detekciju gasa ili drugih kontrolno-mernih sistema. - QCH-Z8 - interfejsni modul za povezivanje do 8 ulaznih linija sa kolektivnom adresom - QCH-IO8 - interfejsni modul sa 8 ulaza (ON- OFF tipa) i 8 izlaza (relejni ili open collector) - QCH-GV - modul za govornu alarmnu signalizaciju, sa mogućnošću snimanja 8 govornih poruka (do 1 minuta po poruci) i njihove reprodukucije putem eksternog zvučnika ili integracije u eksterni sistem ozvučenja. - SQS-101A - podcentrala za upravljanje gašenjem. - Analogni adresibilni elementi kao što su detektori dima, temperature, ali i drugi merni pretvarači kao što su merači relativne vlažnosti, gasni detektori i sl. - Adresibilni elementi ON/OFF tipa kao što su ručni javljači ili interfejsni moduli opšte namene. - Detektori požara sa kolektivnom adresom kao što su linijski (BEAM) detektori dima, detektori plamena itd. Njihovo povezivanje na adresnu liniju (petlju) je moguće samo uz upotrebu odgovarajućih sprežnih (interfejsnih) adresnih modula. Izlazni elementi Razni svetlosni i zvučni signalizatori kao i kontrolni elementi, sklopke itd. mogu se priključiti na izlaze na samoj centrali ili na odgovarajućih izlazne module koji su sastavni elementi adresne petlje. Programiranjem matrice njihovog aktiviranja u okviru konfiguracionog programa za servisni računar, moguće je formirati veoma fleksibilnu strukturu odziva sistema u zavisnosti od ulaznih parametare. Tipična primena je uključenje-isključenje požarnih ventilacionih klapni, energetskog napajanja itd. Priključenjem podcentrala za upravljanje gašenjem tipa SQS-101A na samu adresnu liniju moguće je konfigurisati distribuirane sisteme za gašenje veoma velikog kapaciteta, uz korišćenje svih pogodnosti koje pružaju savremeni analogno-adresibilni detektori požara (videti poglavlje 8. SQS101 sistem za upravljanje gašenjem - Integracija u analogno-adresibilni sistem - varijanta SQS-101A, Uputstvo za projektovanje konvencionalnih sistema). Napomena 1) Prilikom projektovanja modula serije QCH nezavisno od tipa modula u proračunu kablova i rezervnog napajanja sistema ukalkulisati parametre adresnog modula CHQ-FIO date u tabelama. 2) Za primenu QCH modula neophodno obezbediti posebno mrežno napajanje - rezervno napajanje se smešta u samo kućište modula. Pri tome je moguće smestiti i više QCH modula u jedinstveno kućište, ukoliko to nalaže topološka struktura sistema. Ulazni elementi

47/49

48/49 IZOLATOR KRATKOG SPOJA YBO-R/SCI Izolator YBO-R/SCI ima funkciju detekcije kratkog spoja na liniji, nakon čega odsečak linije u kratkom spoju lociran između dva najbliža susedna izolatora biva izolovan. Tada se aktivira dvostrani pristup liniji što omogućava da svi elementi petlje, sem onih povezanih na izolovani odsečak, ostanu potpuno operativni, uz odgovarajuću signalizaciju od strane centrale. Takođe, na samom izolatoru postoji signalizacija kvara na liniji (žuta LED dioda). U slučaju prekida adresne linije takođe se aktivira dvostrani pristup i time na isti način obezbeđuje operativnost sistema. Izolator je dostupan u sledećim varijantama: - forma podnožja za adresibilni detektor (pojednostavljena instalacija). - forma u DIN kućištu za montažu na šine u razvodnim ormanima (oznaka CHQ-SCI/DIN ). Slika 26. Napomena: 1) Izolatori kratkog spoja su elementi bez adrese, tako da njihov ukupan broj ne ulazi u sumu od 127. Mogu biti locirani bilo gde na liniji. Na projektantu je da za konkretnu primenu izvrši podelu linije na odsečke i time odredi potreban broja izolatora, pri čemu je jasno da jedna petlja mora imati bar dva, a maksimalno onoliko izolatora koliki je broj adresnih elemenata. Za standardne primene se ipak, imajući u vidu ekonomski faktor, preporučuje srazmera od 10 do 15 elementa na 1 izolator. 2) Za slučaj samostalne montaže YBO-R/SCI u formi podnožja neophodna je upotreba poklopca tipa SI/CAP