METOD NAJMANJIH KVADRATA

Σχετικά έγγραφα
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Beskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u :

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Parts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033

Svojstvene vrednosti matrice

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi


Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

!! " &' ': " /.., c #$% & - & ' ()",..., * +,.. * ' + * - - * ()",...(.

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

r r t r r t t r t P s r t r P s r s r r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.


Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Contribution à l évolution des méthodologies de caractérisation et d amélioration des voies ferrées

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Trigonometrijske nejednačine

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Računarska grafika. Rasterizacija linije

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Το άτομο του Υδρογόνου

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A


rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Προβολές και Μετασχηματισμοί Παρατήρησης

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1


Αυτό το κεφάλαιο εξηγεί τις ΠΑΡΑΜΕΤΡΟΥΣ προς χρήση αυτού του προϊόντος. Πάντα να μελετάτε αυτές τις οδηγίες πριν την χρήση.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Edexcel FP3. Hyperbolic Functions. PhysicsAndMathsTutor.com

( ) ΘΕ ΑΝ4 / 2 0. α) β) f(x) f ( x) cos x

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

π } R 4. ctg:r\{kπ} R FuncŃii trigonometrice 1. DefiniŃii în triunghiul dreptunghic 2. ProprietãŃile funcńiilor trigonometrice 1.

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

! " #$% & '()()*+.,/0.

Savijanje elastične linije

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

2.6 Nepravi integrali

1. ELEMENTI LOGIKE I TEORIJE SKUPOVA IZJAVE, VEZNICI, KVANTIFIKATORI

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Aritmetički i geometrijski niz

Edexcel FP3. Hyperbolic Functions. PhysicsAndMathsTutor.com

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

ΓΕΝΙΚΟ ΛΥΚΕΙΟ Λ. ΑΙΔΗΨΟΥ ΣΧΟΛ. ΕΤΟΣ ΓΡΑΠΤΕΣ ΠΡΟΑΓΩΓΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ ΠΕΡΙΟΔΟΥ ΜΑΪΟΥ ΙΟΥΝΙΟΥ ΓΕΩΜΕΤΡΙΑ Α ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ

Granične vrednosti realnih nizova

1 PRORAČUN PLOČE POS 1

ECE Spring Prof. David R. Jackson ECE Dept. Notes 2

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.

cz+d d (ac + cd )z + bc + dd c z + d

Elementi spektralne teorije matrica

Sunt variabile aleatoare care iau o infinitate numărabilă de valori. Diagrama unei variabile aleatoare discrete are forma... f. ,... pn.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1. písomná práca z matematiky Skupina A. 1. písomná práca z matematiky Skupina B

Ministerul Educaţiei Naționale Centrul Naţional de Evaluare şi Examinare

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Transfert sécurisé d Images par combinaison de techniques de compression, cryptage et de marquage

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

Transcript:

Grđeisi fultet u Beogrdu Ktedr z geodeziju i geoiformtiu MEOD NAJMANJIH KVADRAA Rču izrj osoi urs/ri_ Osoe studije 3. semestr, šols 6/7 Prof. dr Bro Božić, dil.geod.iž.

Sdržj Uod Prost ritmetič sredi Ošt ritmetič sredi Njolj oce rmetr model Vrijs, orijs, oftori i težie Jedostiji MNK rolemi mtrič iterretcij

UVOD - Defiicij i lsificij merej Crdll d Seloom (97: Mereje redstlj uoređije eozte eličie s oztim stdrdom omoću istrumet Rezultt merej je smo jed rosimcij redosti Ko tču redost ije moguće doiti, merej o defiiciji sdrže greše Merej mogu iti: diret i idiret

UVOD-Klsificij greš merej Podel greš rem rirodi uticj: grue (luders, mistes, sistemtse i c slučje (ccidetl, rdom Nei utori dodju i osttu grešu isti z i redost (r. dicio ostt Slučje greše siome: greše mle o itezitetu se češće, jed erotoće oje ozitiih i egttiih redosti greš, 3 ml erotoć oje greš eliih o itezitetu

UVOD-Greše, orecije i reziduli Mere eliči: istiit ili jerotij redost Njerotij redost = jolj oce M olii roj merej relizoli ećemo doiti istiitu redost Aritmetič sredi sd u jolje ocee Rezultt merej - Istiit redost = Istiit greš Njolj oce Rezultt merej = Rezidul Korecij = - (Greš Korecij (or uzim se o sioim reči rezidul (

. Prost ritmetič sredi Ne je slučj eliči mere ut i e su doijee sledeće redosti,,...,. Ne je µ istiit redost, - ritmetič sredi. d je... Rezidul

.Gusso rici jmjih drt (lest squres ricile "... Njerotij redosti ee fiziče eličie iće o od oje je sum drt rzli između ožj i je sme, omože s merom recizosti ožj miiml."

.Prost ritmetič sredi rime rici jmjih drt Ne je relizoo rezultt merej,,..., ee fiziče eličie. Po defiiciji: Rezultt merej + Rezidul = Njolj oce ili,...,,,,..., Prici jmjih drt: Njolj oce se doij miimizirjem sume drt rezidul

.Prost ritmetič sredi rime rici jmjih drt Ne je rži se d d ili ( (... ( d d ( (... (... Deoom oe stre s i oslođjem od zgrde doij se

Mere recizosti uzor Pretoste: Pozt recizost merej (recizost = mer diserzije merej u odosu sredju redost, Vrijs sttistič mer recizosti Stdrdo odstuje - ozitii ore od rijse U zisosti od dimezij su, zise i izrzi z rijsu i stdrdo odstuje

Mere recizosti uzor iz oulcije očih dimezij Prem Dei d Kilde (999 od uzor oji ridju oulciji ogričee dimezije N N N N ( N ( N Sredj redost Vrijs oulcije Stdrdo odstuje oulcije

Mere recizosti uzor oji ridju oulciji esočih dimezij s s ( ( - = roj steei sloode Neomere oce rijse oulcije Neomere oce stdrdog odstuj oulcije, md Dei d Kilde (999 geerlo, md ez eog ročitog rtičog uticj ude drugi izrz s ( c 3 4 3 9-3 4 9 4 9 9 89 c.64.7. 3.3 8. 3. 8. 8. 88.

Odos teži i rijsi s s ili s Kostt roorciolosti ili referet rijs ili ftor rijse eži Z = s Vrijs ožj jediiče težie (Pretost: merej su eorelis PRIMER: Mereje :. (s =. Mereje :. (s =. Mereje 3:.3 (s =.3 Njece s (.3 3 (.3 (.3 (.3 9,,, 3 (. (.

3. Ošt ritmetič sredi Ne su,,..., merej s težim,,..., i e je jolj oce merej. Po defiiciji: Mereje + Rezidul = Njolj oce,...,,,,..., Rešeje tržimo rimeomi rici miimum sume drt roizod rezidul i teži ili

Ošt ritmetič sredi (... ( ( ( d d (... ( ( d d...... Deoom s i oslodjjem od zgrde

4. Jedostiji modeli - Njolj oce rmetr model - Lie of Best Fit, rmetri model, idiret merej rmetr Ngi re t Prese re s osom

Oce rmetr model merej iste recizosti ( d d, i d d X tč -4. -4. -. -4. 3. -. 4 38.. 67. 3. ( (... ( Neohod uslo miimum

( (... ( ( ( ( ( (... ( ( ( ( d d d d Normle jedčie Normle jedčie u mtričom oliu N N Oce rmetr model merej iste recizosti MNK ocee

( N,,,,, u u u u N. 378.. 6. 6. 788. 9.6737.4777 788. 6. 6.. 6. 6.. (788. Oce rmetr model jede težie MNK ocee

Oce rmetr model merej jede recizosti - reziduli 3 4 7.8 6. 7.9 3.6.

Oce rmetr u modelu merej rzličite recizosti č i -4. -4. -. -4. 3. -. 7 4 38.. 3 67. 3. 3 (... ( (, d d i d d ( (... ( ( ( ( ( (... ( ( ( ( d d d d

Oce rmetr u modelu merej rzličite recizosti 7. 6.. 3. 3. 84..6693.9968.9..3.4.4 4 3 De ormle jedčie Pr je omere i 3, zog teži

Jedostiji MNK rolemi mtrič iterretcij Miimum sume drt rezidul...... P........ Neorelis merej

4 4 4 3 3 3 c Ošti model PRIMER.... l d f f A Vetor sloodih člo Vetor ostti (ul etor od lierog model Vetor ožj Mtric oeficijet Vetor rezidul Jedostiji MNK rolemi mtrič iterretcij oce rmetr model regresioe re

Jedostiji MNK rolemi mtrič iterretcij oce rmetr model regresioe re f P Pf ( f ( f (f f A (A P(f A A PA P(f A P(f A A Pf A PA = A f ili = f - A Slood čl (od elierih model = riližo mereo, od lierih model f = l f Pf f PA A Pf A PA Slri f Pf f PA (A PA d d d d f PA (A PA (A PA A Pf Normle jedčie N

Korijcioe mtrice K I A riori ftor diserzije Korijcio mtric ožj K ˆ K A A A A A A A K A A Korijcio mtric oce eoztih rmetr A A K K ˆ ˆ K Aˆ K AK H I H ˆ A A(A (I H K A K ˆ A (I HK (I H Korijcio mtric oce ožj Korijcio mtric oce rezidul

Oce rijse osteriori u u E H (I ˆ ˆ ˆ ( ˆ ( ˆ ˆ ˆ Oce ftor diserzije ili osteriori diserzij (rijs

Jedostiji MNK rolemi mtrič iterretcij oce rmetr model regresioe re N N f A ˆl l Izrz izrje idiretih ožj, redložili su Mihil i Grice 976 i 98. godie uzuje d so ožje redstlj jedo idireto mereje eoztih rmetr. U geodetsom remeru oriste se i drugi zii, o: rmetrso izrje, izrje jedči ožj metodom jmjih drt ili izrje jedči rezidul metodom jmjih drt. Osoe rteristie MNK: - Mtemtiči model (jedči oezuje ožj, rezidule i eozte rmetre - Z ožj ostoji miimlih o eohodih z rešje u eoztih rmetr (u oom slučju o = u do je r = o roj suiših merej - Z so ožje ostlj se jed jedči, tj. je uu roj jedči

Primer N lirciooj zi mereo je šest rso: AB=6.8, BC=.4, CD=4.8, AC=9.3, AD=.63 i BD=7.. Oceiti eozte rsoe duži ze, AB, BC i CD rimeom MNK. 6 3 6 3 4 4 3 3 3 l l l l l l A B C D 3 6 4 3 3 7.6 4.3 9. 4.76.37 6.84 4.8.4 6.83 ˆ l A A (A N.6..6.6..6 ˆ.4m s

Primer 3 - model role RMI Uiersit - Dei c c c Z = 6 i u = 3 Neozti rmetri:,, c A f Mtemtiči model role

MNK oce rmetr model role 6 (6, (3, 6 6 (6,3 6 (6,.,,...,. c f A P I Z N N A f l l ˆ

Primer 4 - model elise č X Y 7-4.8 7. 8-4.47 36.6 9-8.4 3. -. 63.7 8. 63.44 7.49. 3 8.8 34. 4 98.8 9.4.69-7.3 6 3.83-46.96 7 88.4-7. 8 6.6-86.84 9 6.47-9.7-6.9-8.37-34. - 9.4 -. - 9.8 3-6.3 -.3 u u u u cos si si cos ( ( (3

c s s c u s c si, cos rsoojem rethode mtrice c s s c u (4 ( Zmeom (4 i ( u ( c s cs cs cs cs s c c s s c c s s c ( MNK oce rmetr u modelu elise

MNK oce rmetr u modelu elise A A H H H A B (6 Jedči elise cetris u oorditi očet, ri s osm i i uglom rotcije β Ne je r cos r si Acos Pozitii ugo mere suroto od retj zlje stu u odosu osu H cos si B si Rdijlo rstojje od cetr elise r (7 Miimum i msimum jedčie (7 defiiše dužie i rce os elise Acos f H Acos cos si H si Bsi Bsi r Ndjimo ri i drugi izod od f (8

MNK oce rmetr u modelu elise f f f m f i je d je mi f i ( B Asi H cos ( B Acos 4H si f f (9 Pri izod Drugi izod Msiml redost od f sledi d ri izod izjedčimo s ulom t H A B ( Vredost od θ može se ezti i z msimum ili miimum od f. o, osou redosti drugog čl u (9 i redosti od θ u ( eodređeost se defiiše reo z drugog izod od f m mi d je f f (

MNK oce rmetr u modelu elise U olroj jedčii elise (7, f m je oresodeto s r mi, f mi s r m to d se ugo β u odosu osu (oziti redost je surot retju zlje stu elioj osi elise određuje o r r m mi d je f i f N osou slie i ošte jedčie elise u rouglom sistemu, sledi X hxy X Y X dx ey i Y Y gde je Jedči elise h (X (Y X hy hx hx Y I zmeom u rethodi izrz d e Y dx r m =, r mi = ey Koeficijeti uz, ostt

Kd su oeficijeti uz, jedi uli, td je ishodište elise u cetru, sistem ( ey dx Y Y hx X c c h, e Y hx d hy X e d h h h Y X Y X h h e d Ili, mtričo (, ( h e dh Y h d eh X ( (3 MNK oce rmetr u modelu elise

MNK oce rmetr u modelu elise Deoom ( s c, A A H c, H h c B, B c Idetičo s (6 (4 N osou ošte jedčie elise u D sistemu, X hxy Y dx ey ri čemu tre imti u idu d i u gorjoj jedčii isu oluose elise. Polzeći od rici jmjih drt, eličiu, oli i orijetciju elise doijmo osou su jedči ožj, oli X hx Y Y dx ey Rezidul s lee stre izrz uzuje eoistetost model izzu meteim moorditm X, Y

Sglso rimeru P I,....... 7 7 7 7 7 e d h Y X Y Y X X Y X Y Y X X Y X Y X Y X Rešeje o doij se rem sledećoj roceduri: A f N N Pf A PA A N Rčuje oeficijet ormlih jedči Rčuje etor Rčuje ierze mtrice od N Oce etor eoztih rmetr Oce rezidul MNK oce rmetr u modelu elise

MNK oce rmetr u modelu elise Iteresto je istći d reziduli u oom slučju imju mli rtič zčj jer se e odose dužie ili oordite. Veći zčj im h (ur duži od elise do tče Vredost h se rču rem sledećem: - oceiti,h,,d i e rimeom MNK - srčuti oordite X,Y i osttu c (izrz - srčuti oeficijete A,H i B (izrz 4 i elemete elise β, i (izrzi 7 do - srčuti u, oordite (izrz 3 - srčuti h

MNK oce rmetr u modelu elise si e f ( f e f cos u h u si e t se reš itertio

Pitj z oljje. MNK rešeje z rostu i oštu ritmetiču srediu. Mere recizosti, rijs, orijs, orelcij, težie, oftori 3. Oce eoztih rmetr u modelu re 4. Oce eoztih rmetr u modelu role. Oce eoztih rmetr u modelu elise