1 ORGANIZMI I ORGANSKA TVAR TLA - u širem smislu: (živa i mrtva organska tvar tla) - organizmi - neizostavna karika u ciklusu tvari i energije u terestričnom ekosustavu 2 - brojnost organizama u kompleksnom ekosustavu? 3 - koncentracija organizama u pedosferi znatno je veća nego u atmosferi i litosferi! - osobito visoku razinu biotiziranosti u nekim slučajevima pokazuje tlo poljoprivrednog ekosustava - u šum. tlu umjerenog klimata ima 1,5-15 t/ha mikroflore i 0,5-3,5 t/ha faune - i do 10 9 jedinki bakterija po gramu tla 1
4 - BIOLOGIJA TLA - poznavanje značajki i ekoloških odnosa organizama čije su životne aktivnosti vezane uz tlo - stalni organizmi tla - povremeni organizmi tla - djelomični organizmi tla 5 6 2
7 površinski dio tla šumska prostirka rizosfera 1. FAUNA TLA stalne, povremene i djelomične životinje tla 8 prema prirodi hrane: saprofagi (detritofagi) i humofagi nekrofagi i koprofagi mikrofitofagi... prema značajkama tla (ph- vrijednost, prozračnost) gujavice slabo kiselo do slabo alkalno tlo grinje i skokunci sirovi humus 9 Mikrofauna praživotinje (bičaši, trepetljikaši, korjenonošci, truskovci) osjetljivost na sušu vlažnija staništa 3
10 Mezofauna dugoživci nematode (oblići) kolnjaci grinje skokunci bezrepci i duplorepci 11 Makrofauna enhitreide jednakonošci stonoge chilopoda diplopoda kukci puževi 12 Megafauna gujavice kralježnjaci 4
2. MIKROORGANIZMI TLA mikrofauna virusi bakterije arhebakterije gljive alge lišajevi 300-700 (-15 000) kg/ha 1-3 % mase C org. mineralnog dijela tla 13 1. virusi 14 regulatori unutar populacija edafona najbrojniji entitet 2. bakterije 15 najbrojnija skupina organizama na Zemlji najznačajniji organizmi tla u tlu i više od 20.000 vrsta, obično 1.000-5. 000 nekoliko desetaka milijuna do milijarde u 1 g tla veličina 0,2-2 μm 5
1. Heterotrofne bakterije koje se koriste dušikom vezanim u organskoj tvari 16 a) Razgrađivači bjelančevina (amonifikatori) proteolotički mikrobi aerobi anaerobi b) Denitrifikatori (Bacillus denitrificans) c) Razgrađivači masti lipolitički mikrobi d) Razgrađivači ugljikohidrata aerobi anaerobi 2. Heterotrofne bakterije koje se koriste atmosferskim dušikom nitrogene bakterije ili diazotrofi (nitrofiksatori) a) Nesimbiotski fiksatori dušika aerobi (Azotobacter chroococcum) anaerobi (Clostridium pasteurianum) b) Simbiotski fiksatori dušika (Rhizobium, Frankia) 3. Autotrofne bakterije a) Kemoautotrofne bakterije energija iz oksidacije anorganskih spojeva nitrifikacijske bakterije (nitritacijske i nitratacijske) Nitrosomonas i Nitrobacter sumporne bakterije (endo- i ektotiobakterije) željezne, manganove i dr. bakterije b) Fotoautotrofne bakterije (cijanobakterije, modrozelene alge ) 17 4. Arhebakterije od manjeg su značaja za tlo većinom kemoautotrofni anaerobi u tlu najčešće metanogene i termofilne arhebakterije 3. gljive tla 18 - nakon bakterija najzastupljeniji predstavnici mikroflore tla - najznačajnija uloga u kiselim šumskim tlima - razgaradnja organske tvari, micelijem popravljaju strukturu tla, utječu na stvaranje humusa - simbioza s višim biljkama mikoriza (ektomikoriza i endomikoriza) 6
prema ulogama i značaju u ekološkim odnosima: 19 1. degradatori lignina, celuloze i sl. ugljikohidrata bjelotruležnice smeđetruležnice mekanotruležnice 2. degradatori bjelančevina 3. predatori 4. patogeni 5. mikorizne gljive 6. hidrorepelentne gljive 4. alge pretežno vodeni i fotoautotrofni organizmi značajnije su za trošenje anorganske sastavnice (gole stijene i površinski dio tla) 20 5. lišajevi 3. VIŠE BILJKE 21 proizvodnja organske tvari rizosfera ciklus tvari fitoklima 7
22 4. MIKORIZA redovita pojava u tlu Na temelju morfoloških značajki: 1. Arbuskularna mikoriza (endomikoriza) 2. Ektomikoriza 3. Ektoendomikoriza 4. Arbutoidna mikoriza 5. Monotropoidna mikoriza 6. Erikoidna mikoriza 7. Orhidejna mikoriza 23 najčešće: endomikoriza (arbuskularna mikoriza) veliki broj gljiva slabo izražena mikorizosfera ektomikoriza - mješinarke i stapčarke većinom karakteristična za drvenaste vrste Biomasa tla živuće korijenje i edafon mikroflora 75-90 % mase edafona 1,5 15 t/ha fauna 0,4 3,5 t/ha 24 gujavice ponekad i do 4 t/ha 8
Uloga organizama u tlu - sudjeluju u slijedećim procesima: 1. nakupljanje i razgradnja organske tvari 2. neosinteza (humusa) 3. biološko kruženje tvari u sustavu tlo - biljka 4. trošenje anorganske sastavnice tla 5. redoks procesi i dinamika tvari u tlu (mobilizacija / imobilizacija) 6. regulacija ekoloških odnosa (anabioza, komenzalizam, mutualizam itd.) 25 9