PLANETI
ZEMLJINA SKUPINA PLANETA ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI
Građa terestričkih planeta stjenovito središte, tanka atmosfera km ρ 4880 5,43 12104 5,24 12756 5,52 Mjesec 3475 3,3 6794 3,94
Merkur Velika poluos staze = 0,387 aj = 57 910 000 km ekscentricitet e = 0,206 inklinacija i = 7 o promjer ekvatorski = 4 879,4 km nagib ekvatora ε = 0 o M = 0,33. 10 24 kg = 0,055 M Z Gustoća relativna ρ = 5,43 spljoštenost 0 siderička godina P rev = 88 d siderički dan P = 58,65 d rot sinodički dan S d = 176 d B=0,007 B Z T= 100 K - 720 K Brzina oslobađanja iznosi 4,3 km/s Fizičko stanje Merkura razlikuje se od Zemljina. Merkur je planet čvrste površine, bez atmosfere i bez vode. U tome je, kao i po reljefu, veoma sličan Mjesecu. Led?
Venera Velika poluos staze = 0,723 aj = 108 160 000 km ekscentricitet e = 0,0068 inklinacija i = 177,3 o promjer ekvatorski = 12 103,6 km M = 4,869. 10 24 kg = 0,815 M Z Gustoća relativna ρ = 5,24 spljoštenost 0 siderička godina P rev = 224,7 d sinodička godina 583,9 d siderički dan P = 243,02 d rot sinodički dan S d = 116,7 d T= 750 K, p = 95 bar Brzina oslobađanja iznosi 10,3 km/s Lomonosov 1761. CO 2 0,965 HCl 0,5 ppm N 2 0,035 HF 5 ppb Venera je tek nešto manja od Zemlje, no fizičkim stanjem bitno se razlikuje od Zemljina. Venera je planet čvrste površine s gustom i neprozirnom atmosferom od ugljikova dioksida, u kojoj je učinak staklenika doveo do enormne površinske temperature. Po reljefu sliči Zemlji s time da je cijela litosfera jedna tektonska ploča. Od svih planeta ima najduži dan.
Usporedba atmosfera terestričkih planeta
Karta Venere
Stvarne boje pri Venerinu tlu Boje tla kad se ukloni učinak atmosfere
O čemu se ovdje radi?
Mjesec Velika poluos staze = 384 400 km ekscentricitet e = 0,055 promjer ekvatorski = 3 476 km M =7,35. 10 22 kg = M Z /81,3 gustoća relativna r =3,34 spljoštenost 0 siderički mjesec P rev,rot = 27,321 661 5 d sinodički mjesec S = 29,530 588 3 d -170 < T/ o C < 130 Brzina oslobađanja 2,37 km/s Mjesec je svemirsko tijelo najbliže Zemlji, uzrok pomrčina. Jedino je tijelo na koje je čovjek zakoračio. Nema ni atmosferu ni tekuću vodu, pa je čvrsta površina sačuvala obilježja po redu nastajanja. Izravna istraživanja njegove tvari znatno su unaprijedila poznavanje tijela Sunčeva sustava.
Albedo Mjeseca 0,12 albedo Zemlje 0,36
Način gibanja
Mars Velika poluos staze = 1,524 aj = 227 900 000 km ekscentricitet e = 0,093 nagib ekvatora ε = 25,2 o promjer ekvatorski = 6 794 km M = 0,642. 10 24 kg = 0,107 M Z Gustoća relativna ρ =3,94 spljoštenost 0,0065 siderička godina P rev = 687,0 d sinodička godina 583,9 d siderički dan P rot = 24,6229 h = 1 d 37 min 22,4 s sinodički dan S d = sol = 24,6597 h = 1 d 39 min 34,9 s ubrzanje sile teže 3,71 m/s 2 brzina oslobađanja 5,02 km/s Mars je gotovo dva puta manji od Zemlje. Trajanje dana i nagib njegove osi prema ravnini gibanja, oponaša Zemljina svojstva. Znatan ekscentricitet staze doprinosi pojavi godišnjih doba. Pogled sa Zemlje na Marsu otkriva bijele polarne kape, crvenkastonarančastu površinu tamnijih i svijetlijih dijelova, te veoma rijetku atmosferu od ugljikova dioksida koju katkada zamute globalne pješčane oluje. Pripovršinski tlak iznosi 140-ti dio tlaka na Zemlji, a temperatura se kreće ispod ništice. Ima dva malena pratioca, Phobosa (Fobosa) i Deimosa (Dejmosa).
Planetoidi
Korlević i dr.
Asteroidi Trojanci
a = 5,203 aj = 778 400 000 km ekscentricitet e = 0,049 nagib ekvatora ε = 3,1 o promjer ekvatorski 142 984 km Jupiter M = 1898,8. 10 24 kg = 317,8 M Z Gustoća ρ =1,33 sploštenost 0,065 sid. godina P rev = 11,87 god = 4335 d sinod. godina 398,88 d siderički dan P rot =9h55min ubrzanje sile teže 24,8 m/s 2 =2,53g Z brzina oslobađanja 42,6 km/s Najveći planet, promjerom 11 puta veći od Zemlje, ima najkraći period vrtnje. Oblačna atmosfera ima bijele zone i smeđkaste pojase, s temperaturom daleko ispod ništice. Po elementalnom sastavu sličan je Suncu. U središtu vodik poprima neobične faze, kao što je tekući metal. Ima bogatu svitu pratilaca, s četiri galilejanska satelita, od kojih je Ganimed veći odmerkura,te tanak magličasti prsten. Jovijanski planeti (još Saturn, Uran i Neptun) sazdani su od plinova poput zvijezda. Svi brzo rotiraju Toplinskom proračunu bitan im je doprinos unutrašnjeg izvora topline.
Jupiter molekulski vodik tekući metalni vodik stjenovita jezgra 142 984 km
D / km ρ JUPITEROVI SATELITI 3 630 3,53 3 138 2,99 5 262 1,94 4 800 1,85 Io Europa 5 150 1,9 Ganimed Kalisto Saturnov Titan
Saturn Velika poluos staze = 9,54 aj = 1 429 400 000 km ekscentricitet e = 0,058 nagib ekvatora ε = 25,1 o promjer ekvatorski 120 536 km polarni 108 728 km M = 568,5. 10 24 kg = 95,08 M Z gustoća r =0,7 spljoštenost ~0,1 siderička godina P rev = 29,68 god siderički dan P rot =10h39min 22s B = 1000 B Z T = 95-105 K Najspljošteniji planet i planet najmanje prosječne gustoće. Sunčeva mu je rasvjeta stotinu puta slabija no na Zemlji. Na njegov sjaj jako utječe ploština prstenova koja se vidi pod različitim kutom zato što ima znatan nagib ekvatora prema putanji. Ukrašen znamenitim prstenom koji se, vidljiv sa Zemlje, širi do polumjera od 136 000 km. Praćen je sa 62 satelita.
Titan
Enceladus 499 km
Uran a = 19,22 aj ekscentricitet e = 0,048 nagib ekvatora ε = 97,9 o promjer 51 108 km 49 946 km Hubble u bliskom IC Voyager 2 1986. M = 14,5 M Z gustoća ρ =1,27 godina P rev = 83,83 god dan P rot = 17,24 h E=3,72 W/m2 T =49K
Neptun 49 528 km a = 29,96 aj Masa = 17,2 MZ Promjer 49 532 km = 3,88 R Z 48 682 km spljoštenost 0,017 nagib osi: 28,32 o gustoća ρ =1,65 godina P rev = 164 god dan P rot = 16,11 h albedo 0,41 E = 1,52 W/m 2 T =58K
Σ = 27 Triton 2706 km
1999. 1979.
Transneptunska tijela
transneptunska tijela (Kuiperov pojas), više od 1000 mnogi s promjerom >200 km OORTOV Kuiperov pojas
transneptunska tijela 4. Neptun 2. Pluton 1. + satelit 3.
Plutini/plutoni - tijela s periodom ophoda oko 248 god (kao i Pluton), ima ih 250. Osim Plutona, tu se nalaze 90482 Orcus, 28978 Ixion, 38083 Rhadamanthus, and 38628 Huya. Rezonancija perioda s Neptunom: 164 : 248 = 0,66 = 2 : 3 Sunce Pluton albedo promjer /km Orcus: 0,09 1600 km, šesto po veličini transneptunsko tijelo, poslije Eris, Pluto, (136472) 2005 FY9, (136108) 2003 EL61 i 90377 Sedne. Većina plutina ima staze s malim nagibom, od 10-25 o i s numeričkim eksccentricitetima 0,20-0,25, pa su im periheli blizu ili unutar Neptunove staze, a afeli u daljim dijelovima Kuiperova pojasa (tamo su tijela u 1 : 2 rezonanciji s Neptunom).
Nova vrsta tijela: patuljasti planeti Promjer i masa mjereni Zemljinim veličinama Otkriće: Ceres (930 km) 1800. Pluton (2390) 1930. Haumea (1500 km) 2004. Makemake ( 1600 km) 2005. Eris ( 2600 km) 2005.
Ekstraterestrički planeti