GRAĐEVINSKI FAKULTEТ. Katedra za a geodeziju i geoinformatiku GEODETSKA MREŽA U INŽENJERSKIM RADOVIMA

Σχετικά έγγραφα
Vrste objekata Po veličini objekti jedne te iste vrste uslovno se razvrstavaju na: male objekte (po značaju lokalni, po veličini mali ili niski); sred

numeričkih deskriptivnih mera.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

- Geodetske točke in geodetske mreže

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

7 Algebarske jednadžbe

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

5. Karakteristične funkcije

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Testiranje statistiqkih hipoteza

Matematika 1 { fiziqka hemija

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Visinska predstava na topografskim podlogama. Pojedine tačke sa kotama Izohipse Hipsometrijska skala Šrafura Senčenje. Kombinacija

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Periodičke izmjenične veličine

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Građevinski fakultet Podgorica, specijalističke studije saobraćajni smjer Inženjerska geodezija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Proračunski model - pravougaoni presek

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Obrada signala

Kaskadna kompenzacija SAU

Zadaci iz trigonometrije za seminar

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Mašinsko učenje. Regresija.

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

18. listopada listopada / 13

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Uvod u neparametarske testove

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

10. STABILNOST KOSINA

Operacije s matricama

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Racionalni algebarski izrazi

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Neophodno da bude razvijena poligonska ili linijska mreža Na jednu poligonsku tačku se centriše instrument a druga se signališe Mere se dužine,

Obrada rezultata merenja

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Teorijske osnove informatike 1

Transcript:

GRAĐEVINSKI FAKULTEТ Katedra za a geodeziju i geoinformatiku GEODETSKA MREŽA U INŽENJERSKIM RADOVIMA Doc. dr Zagorka Gospavić, dipl.geod.inž. Školska 2010/110

Geodetska mreža a objekta - Geodetska mreža objekta sastoji se od geodetskih tačaka izvan objekta (osnovna mreža) i tačaka na objektu (kontrola geometrije i deformaciona analiza) koje su međusobno povezane merenim veličinama. - U inženjerstvu različiti nazivi: 1. Mreže posebne namene 2. Kontrolne mreže 3. Geodetske mreže objekata - Namena osnovne mreže je: - Definiše matematičku osnovu za prostorno lociranje objekta, - Obeležavanje objekta, - Kontrola geometrije mreža se proširuje tačkama na objektu, - Monitoring objekta - mreža se proširuje tačkama na objektu

Geodetska mreža objekta Opšte karakteristike: 1. Mreža se projektuje u idejnom projektu imamo raspored svih glavnih i pomoćnih objekata 2. Projekat mreže treba obuhvatiti celo gradilište i služiti do kraja radova na objektu 3. Mreža se kod većih objekata (npr. brane, visoki objekti) razvija po nivoima a kod visokih objekata mreža se razvija po spratovima. 4. Standardno odstupanje položaja tačaka osnovne mreže treba da je zanemarljivo u odnosu na proračunatu tačnost obeležavanja ili drugih geometrijskih zahteva objekta (npr. raspon stubova, pripadnost tačaka nekoj geometrijskoj figuri) Po principu zanemarljivosti 1/5< σ <1/3 proračunatog kriterijuma 5. Oblik mreže, plan opažanja i tačnost merenja zavise od: - karakteristika objekta, - konfiguracije terena i - zahtevane tačnosti. 6. Uklopiti glavne tačke objekta u skup tačaka geodetske mreže definisati objekat u sistemu tačaka mreže

Geodetska mreža geometrijska definicija Geometrijska konfiguracija tri ili više tačaka koje su povezane geodetskim merenjima Geodetsko pozicioniranje određivanje položaja (Y,X,Z) u odnosu na prethodno definisan koordinatni sistem Geodetsko pozicioniranje: - pozicioniranje jedne tačke, - relativno pozicioniranje relativan položaj jedne tačke u odnosu na drugu, - pozicioniranje mreže relativan položaj između tri ili više tačaka mreže

Geodetska mreža algebarska definicija - Potrebno je odrediti brojne vrednosti nekih veličina tražene veličine (nepoznate koordinate tačaka) merene veličine (merenja u mreži ) Nekada postoje ranije određene veličine date veličine - Za potrebe izravnanja i ocene nepoznatih, mora postojati veći broj linearno nezavisnih merenja od broja traženih veličina n > u Broj u merenih veličina je broj neophodnih veličina, a ostale merene veličine su prekobrojne i prestavljaju broj stepeni slobode f = n-u redudantnost i one dovode do višeznačnog rešenja sistema

Geodetska mreža geodetska definicija Skup geodetskih tačaka sa skupom merenih veličina koje mogu biti raznorodne ( pravci, uglovi, dužine...) predstavlja geodetsku mrežu, ako se između tih n merenih veličina, može naći q (q u n) nezavisnih veličina koje ćemo nazvati neophodnim, tako da se bilo koji element (veličina) u mreži, čija vrsta pripada vrsti merenih veličina može izraziti pomoću tih q neophodnih veličina. Merenja se modeluju pomoću nepoznatih parametara, Naprimer: merimo uglove i dužine, a ocenjujemo parametre koordinate tačaka Izravnanjem najverovatnije vrednosti parametara, i iz njih računamo najverovatnije vrednosti merenja

Geodetska mreža a objekta - Mreže su lokalne (lokalni koordinatni sistem) za objekte skoncentrisane na manjoj lokaciji a gde se traži visoka tačnost obeležavanja ( mostovi, brane, tuneli... Uklopljene u državni sistem za linijske objekte sa puno pratećih objekata koji moraju biti u istom koordinatnom sistemu hidrosistemi, putevi, komunikacije

Geodetska mreža a objekta Oblik mreže zavisi od objekta, mogućnosti stabilizacije tačaka, i konfiguracije terena Veličina mreže - prilagođena objektu, (može biti veoma atipičnog oblika, da dužine pojedinih strana budu < 10 m) Tačnost mreže homogena sve tačke određene sa približno istom tačnosti, odnos B/A ~1:2

Uspostavljanje geodetske mreže e objekta 1. Projekat mreže - geometrija mreže, plan opažanja sa vrstom merenih veličina, tačnost merenih veličina, način stabilizacije tačaka, metode merenja sa uslovima za merenje, izbor instrumenata i pribora, tehnički uslovi za realizaciju merenja, način obrade i sadržaj elaborata.. 2. Realizacija (izvođenje) projekta - elaborat - rekognosciranje, stabilizacija, merenje terenski deo 3. Analiza tačnosti mreže ( iz merenja i iz izravnanja - ocena) - analiza tačnosti merenja - analiza tačnosti a posteriori iz izravnanja

1. Projekat geodetske mreže e objekta - Izvodi se pre izlaska na teren (merenja), ili nakog sagledavanja (vizuelnog obilaska terena) na kom se planira graditi neki objekat, Projekat mreže, mora sadržati: - Formalni deo - Podaci o preduzeću koje je izradilo projekat - Podaci o odgovornim licima licenca, reference... - Izveštaj komisije o tehničkoj kontroli projekta (revizija projekta) - Stručni deo - Oblik (konfiguraciju) mreže i plan merenja, - a priori ocenu tačnosti merenja, - izbor: - metode i tehnike merenja, instrumentarija, - broja ponavljanja merenja, - kriterijume za praćenje i kontrolu merenja, - modela izravnanja, - organizacija rada (broj izvršilaca, oprema i dr...) - predmer i predracun radova.

2. Realizacija geodetske mreže rekognosciranje, stabilizacija, merenje geodetski četvorougao dvostruki četvorougao lanac četvorouglova lanac trouglova mreža trouglova

centralni sistemi kombinacija centralnih sistema lanac centralnih sistema Primeri: 1. mreža za visoke objekte 2. mreža za brane

3. Operativni poligon saobraćajnice 4. Mreža za most

5. Mreža za tunel 5.1. Sukcesivno razvijanje mreže sa iskopom zemljišta

6. Mreža za ranžirnu rampu

7. Spoljašnja i unutrašnja mreža visokog objekta

2.1 Stabilizacija tačaka mreže - Mali broj tačaka visokoprecizne radove centrisanje na stubovima - greške centrisnja instrumenta i signala < mm -Veći broj tačaka manje precizne radove centrisanje na stativu, stabilizacija belegama i metalnim bolcnama - Prisilno centrisanje iznad svih tačaka se centrišu i horizontiraju stativi koji se ne pomeraju dok traju merenja

2.2. Signalizacija tačaka mreže - visokoprecizne radove prisilno centrisanje manje precizne radove centrisanje prizme na stativu iznad geodetske tačke

Vrste geodetskih mreža i metode merenja Metode merenja Metode merenja GPS, GLONASS; GALILEO

3.Povezivanje objekta sa geodetskom mrežom 1. Grafičko očitavanje sa plana iz projekta neophodan broj elemenata:, d od A - P1,

2. Očitavanje koordinata dve tačke koje definišu osu objekta u sistemu geod. mreže

3. Projektant na terenu označava glavnu osu objekta uključuje se u geodetsku mrežu

4.Primer: : GeodetskG eodetska mreža Toranj Avala 2D 50370 50360 50350 Skica polozaja tacaka geodetske osnove 50340 50330 S3 S2 50320 50310 Raspored stubova geodetske osnove, 2D mreze, sa mogucim pravcima 50300 50290 S4 SC S1 - razmera 1 : 1000-50280 50270 50260 BEOGRAD - Avala 50250 maj 2007. godine 50240 S6 50230 S5 LEGENDA: 50220 50210 - betonski stubovi sa priborom za prisilno centrisanje 5020061870 61880 61890 61900 61910 61920 61930 61940 61950 61960 61970 61980 61990 62000 62010 62020 62030 62040 62050 Prilog 4

Geodetska mreža Toranj Avala 1D 50370 NR2 50360 50350 NR1 Skica polozaja tacaka geodetske osnove 50340 50330 S3 S2 50320 50310 StR2 Raspored repera geodetske osnove, 1D mreze 50300 - priblizna razmera -- 50290 S4 SC S1 50280 50270 50260 50250 StR1 BEOGRAD - Avala maj 2007. godine 50240 50230 S5 S6 LEGENDA: - reper na osnovi betonskog stuba, 2D mreze 50220 50210 - reperi izvan zone mogucih deformacija 5020061870 61880 61890 61900 61910 61920 61930 61940 61950 61960 61970 61980 61990 62000 62010 62020 62030 62040 62050 Prilog 5

Način stabilizacije tačaka mreže betonski stubovi 40 1020 10 Mesing ploca 160 Mesing ploca 160 ~ 15 1. 6 10 10 Dilatacija Reper MB 30 MB 20 100 60 130 I. + Q- 335-2. U 6/15 3. 8R 12 4. U 6/15 130 60 80 MB 20 nije armiran 140 40 1020 10 Mesing ploca 160 3. 8R 12 1. 6 10 2. U 6/15 4. U 6/15 cvrsta podloga, stena MB 30 armiran reper, mesing 40 60 SKICA STUBA TACAKA GEODETSKE OSNOVE Razmera 1 : 25 SKICA ARMATURE STUBA TACAKA GEODETSKE OSNOVE Razmera 1 : 25 SKICA NOVO POSTAVLJENIH REPERA GEODETSKE OSNOVE Razmera 1 : 10 PRILOG 1 PRILOG 2 PRILOG 3

Izvod iz Projekta 2D mreže: Projektnim zadatkom definisana Δ od 10 mm σ PT 1/5 Δ < <1/3 Δ σ PT -Tačnost obeležavanja karakterističnih tačaka objekta je σ PT = 3 mm - Položajna tačnost tačaka osnovne mreže ne sme biti veća od 1 mm na osnovu principa zanemarljivosti Lokalni koordinatni sistem Osnovne 2D mreže odredio Projektant Centar tornja SC i direkcioni ugao SC na S1. S1 ν CS

Izvod iz Projekta 2D mreže: Tačnost merenja - deklarisana tačnost instrumenata. Usvaja se plan opažanja i tačnost elementarnih veličina. Kvalitet predloženog projektnog rešenja. Proračun mera kvaliteta Osnovne 2D mreže zasnovan je na: Usvojena tačnost merenja pravaca: s 0 = 2 Usvojena tačnost merenja duzina s p = " 2 s p = = s 4 2 0 2 2 p sp s D = 1mm+ 1ppm p s = = s 4 2 0 2 2 D sd

Koncept Оsnovne 1D mreže Izvod iz Projekta 1D mreže: usvojena je vrednost Δ od 1 mm standardna odstupanja ocena visina tačaka Osnovne 1D mreže, pri nivou poverenja od 95% (2 σ) ne sme biti veća od, σh =0. 4mm Osnovni podaci o 1D mreži 11 repera. Sedam repera se nalazi na stubovima osnovne 2D mreže ( sa oznakama: S1, S2, S3, S4, S5, S6, SC), dva nova repera (NR1 i NR2) i dva stara repera (iz perioda građenja prethodnog tornja- SR1 i SR2). Koordinatni sistem 1D mreže definišu stari reperi StR1 i StR2.

Izvod iz Projekta 1D mreže: Za usvojen standard ocena visina tačaka u Osnovnoj 1D mreži od σ H = 0. 4mm Tačnost merenja je usvojena na osnovu deklarisane tačnosti instrumenta. Usvojena tačnost merenja visinskih razlika: s h = s 0 n gde su: n broj stanica; a priori standard s 0 = 0.2 Težinama merenja visinskih razlika: p = s s 2 0 2 h, 2 s0 = 2 s n 0 = 1 n Defekt Osnovne 1D mreže d=1.

Pitanja za diskusiju