Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005."

Transcript

1 ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5.

2 SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE KARAKTERISTIKA DIODE 5 3. STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA I STEPEN SA ZAJEDNIČKIM SORSOM 3 4. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA 5. OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM 3 6. DIFERENIJALNI POJAČAAČ 4 7. IŠESTEPENI POJAČAAČI ELEKTRIČNE KARAKTERISTIKE KORIŠĆENIH POLUPROODNIČKIH KOMPONENTI LITERATURA 6

3 UOD Sadržaj laboratorijskih ežbi iz Osnoa elektronike usklađen je sa nastanim planom i programom iz istoimenog predmeta na Odseku za elektroniku. ežbe su prediđene da pruže praktično obrazoanje iz gradia pokrienog oim predmetom. Izođenjem ežbi studenti proeraaju stečena teorijska znanja, i stiču početna praktična znanja o elektronskim komponentama, instrumentima i opremi u modernoj elektronskoj laboratoriji. ežbe su koncipirane tako, da se u prom delu rezimiraju neophodna teorijskih znanja za izradu ežbi, a potom dolaze eksperimenti na maketama i na kraju PSPIE simulacija. Uodna laboratorijska ežba služi da se kandidati upoznaju sa postupkom rada u laboratoriji, prailima ezanim za bezbednost ljudi i opreme, instrumentima i komponentama. Laboratorijske ežbe su tematski ezane za osnone poluproodničke komponente: diodu, bipolarni tranzistor i MOSFET. Pra ežba bai se ispitianjem karakteristika poluproodničkih dioda, statičkih i dinamičkih karakteristika. U drugoj ežbi se određuju statičke karakteristike bipolarnog tranzistora. U trećoj ežbi se obrađuju osnone pojačaačke sprege sa bipolarnim tranzistorom. Četrta ežba se bai određianjem statičkih karakteristika MOS tranzistora. U njoj se obrađuje i stepen sa zajedničkim sorsom. Peta ežba ima za temu diferencijalni pojačaač. U njoj se određuju parametri diferencijalnog pojačaača sa bipolarnim tranzistorima. Šesta ežba pruža mogućnost eksperimentalnog rada sa išestepenim pojačaačima. U njoj su obrađena da dostepena pojačaača. Pri dostepeni pojačaač ima ulazni stepen u spoju sa zajedničkim emitorom, a izlazni u spoju sa zajedničkim kolektorom. Drugi dostepeni pojačaač ima ulazni stepen sa zajedničkim drejnom i izlazni stepen sa zajedničkim emitorom. ežbe se izode u paroima, sa ciljem da se kod studenata razija timski rad u rešaanju praktičnih problema. Saki student je dužan da pre dolaska u laboratoriju prouči ežbe i uputsta za opremu. Osim uodne, se ostale ežbe se izode na maketama. Priključianje izora za napajanje, generatora, unierzalnih mernih instrumenata i osciloskopa obalja se prema ma na maketi i uputstima za ežbu. Aktiiranje (deaktiiranje) pojedinih deloa makete obalja se pomoću kratkospojnika. Izdaanje oog priručnika je finansirano korišćenjem sredstaa Tempus projekta JEP 78-. Priručnik je urađen prema koncepciji koju su autori razradili zajedno sa predmetnim nastanikom i recezentom prof. dr Draganom asiljeićem. Sugestije i primedbe pažljiih čitalaca će biti primljene sa zahalnošću. U Beogradu Autori

4 . PONAŠANJE U LABORATORIJI Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike UODNA LABORATORIJSKA EŽBA.. Opšte preporuke u ezi ponašanja u laboratoriji: a) izbegaati šetanje između stoloa u toku ežbe, zbog smanjenja nepotrebne guže; b) konzumiranje hrane u laboratoriji nije dozoljeno; c) ne razgoarati i komentarisati preglasno. d) oblačiti se prikladno za laboratorijske ežbe da deloi odeće ne bi upadali u instrumente i makete; e) mobilne telefone držati isključene... Opšte preporuke u ezi rada u laboratoriji: a) pažljio odabrati instrumente s obzirom na rstu i opseg merenja; b) instrumente postaiti stabilno i poezati sigurnim spojeima; c) proeriti spojee kao i merna područja, pre poezianja na maketu; d) saku zapaženu neispranost smesta jaiti dežurnom u laboratoriji, zbog uođenja u laboratorijsku knjigu. Strogo je zabranjeno: a) skidanje, premeštanje ili obaljanje bilo kakih drugih promena na maketama, ma i upozorenjima koje su drugi postaili, bez dozole ili prisusta dežurnog u laboratoriji; b) poršan, nepažlji i neodgooran rad kod merenja; c) namerno, neodgoorno, nepažljio ili lakoumno oštećenje uređaja, instrumenata ili predmeta u laboratoriji; d) namerno skrianje ili neprijaljianje nastalih šteta i primećenih neispranosti; e) spajanje, prespajanje, premeštanje instrumenata sa drugih stoloa; f) skidanje sondi sa osciloskopa i signal generatora; g) podešaanje preklopnika za slabljenje signala na sondama osciloskopa. Nepridržaanje oih praila, u zaisnosti od nastale štete i stepena prestupa, polači kao konsekencu udaljenje sa ežbe, diskalifikaciju sa kompletnih ežbi i, u krajnjem slučaju, prijau disciplinskoj komisiji..4. Studenti su olašćeni da uključe instrumente i napajanja tek po direktnom odobrenju dežurnog, uz pridržaanje dobijenih pismenih i usmenih uputstaa. Ukoliko na maketi postoji iše nezaisnih kola na koja se napajanje posebno doodi, priključenje napajanja na sako kolo posebno zahtea odobrenje dežurnog.. PRAILA O BEZBEDNOSTI LJUDI I OPREME.. Strujni udar nastaje najčešće dodirianjem proodnih predmeta poezanih na napon jane mreže, što nastaje kao posledica slučajnog kara instrumenta, nepažljiog rukoanja opremom i instrumentima i nepridržaanja praila o bezbednosti. a) Šuko utikači instrumenata i šuko utičnice na razodnoj kutiji, najčešća su mesta gde se zbog nepažljiog postupanja može dožieti strujni udar. Ukoliko je uz dozolu dežurnog u laboratoriji potrebno uključiati ili isključiati mrežno napajanje, raditi to uz maksimalne mere opreza. Ogoljene priključke na šuko utikačima i utičnicama NIKAKO ne dirati rukama. b) Instrumenti poezani na napon mreže su osciloskop, generator signala i izor za napajanje. U slučaju kara metalni neizoloani deloi instrumenata mogu se naći na potencijalu od. Zbog toga treba izbegaati dodirianje golim rukama metalnih neizoloanih deloa instrumenata sa njihoe zadnje strane... Mehaničke porede a) Porede alatom ili laboratorijskim priborom. Ukoliko se koristi alat (pinceta, šrafciger, klešta) potrebno ih je koristiti sa razumnim oprezom, jer može doći do posekotina, ogrebotina, oštećenja instrumenata, laboratorijskog materijala ili odeće. Isto aži i za sonde osciloskopa i instrumenata, šestare, lenjire i tehničke oloke. b) Porede usled pada ili udara. Nastaju kao posledica šetanja kroz laboratoriju u toku ežbi i postojanja mehaničkih prepreka (torbe, jakne, pomerene stolice) ili nepažljiog ponašanja (sedenje na iici stolice, ljuljanje na stolici itd.). Da bi se take porede smanjile na najmanju moguću meru, potrebno je jakne i torbe odložiti na unapred određeno mesto, stolice složiti nakon zaršetka ežbi, a tokom ežbi se ponašati skoncentrisano i profesionalno. Saku ozbiljniju poredu treba prijaiti dežurnom radi eidencije, a zatim se uputiti u studentsku polikliniku radi saniranja porede. Naplata osiguranja nije moguća bez lekarskog uerenja. Praa u ezi naplate osiguranja regulisati u studentskoj službi. 3. UPOZNAANJE SA LABORATORIJSKOM OPREMOM 3. Izor za napajanje. Izor za napajanje sadrži tri podesie baterije. Koristi se za obezbeđenje jednosmernog napajanja električnih kola koja su predmet ispitianja u ežbama. Si izlazni priključci izora su galanski odojeni od jane mreže. Trenutno podešena rednost izlaznog napona sake baterije kao i izlazna struja, mogu se ideti na displeju izora. 3. Generator signala. Njegoa uloga je generisanje pobudnih signala za kola koja se mere. Ima podesiu izlaznu otpornost, a izlaz mu je galanski odojen od jane mreže. Posebno je potrebno obratiti pažnju na izlaznu otpornost jer ona može prouzrokoati sistemske greške u merenjima. Može da generiše različite talasne oblike, sa podesiom amplitudom, učestanošću i srednjom rednošću. Detaljnije informacije o radu generatora, mogu se naći na Osciloskop. Namenjen je za posmatranje signala u remenskom domenu kao i za posmatranje funkcionalnih zaisnosti između da signala. Ulazne sonde osciloskopa su preko mase spojene za uzemljenje jane mreže. Ukoliko se koriste obe mase na sondama, oditi strogo računa da se uek poežu na tačke istog potencijala u kolu da se preko njih ne bi ostario neželjeni kratak spoj. Pošto se tačka poezianja masa kratko spaja sa uzemljenjem jane mreže, oditi računa da se tačka poezianja masa nekim drugim putem ne poeže na potencijal koji može biti različit u odnosu na potencijal uzemljenja jane mreže. Sonde osciloskopa mogu imati preklopnik za podešaanje slabljenja signala : ili :. Potrebno je uskladiti slabljenje podešeno na sondi sa prikazianjem na osciloskopu isključio podešaanjem osciloskopa! Preklopnik na sondama ne pomerati bez prethodne konsultacije sa dežurnim nastanikom. Detaljnije informacije o radu osciloskopa, mogu se naći na AO-metar. AO-metar je unierzalni instrument, baterijski napajan, gde se konfiguracijom priključaka i odgoarajućih kontrola ostaruje funkcija oltmetra, ampremetra i ommetra. Instrument ne sme da se konfiguriše u režim ampermetra, a da se u kolo poeže kao oltmetar jer to doodi do kratkog spajanja tačaka različitog potencijala. 3.5 P računar. Namenjen je za računarsku simulaciju električnih kola korišćenjem studentske erzije programa SPIE. Kratko uputsto za rad sa opremom i korišćenje PSPIE-a može se naći na site-u Odseka za elektroniku

5 4. ZADATAK Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 3. Pritiskom na prekidač sa oznakom Power uključiti izor za napajanje. Podesiti rednost napona na izlazima izora jednosmernog napona na rednosti i u odnosu na zajedničku masu (OM).. Konfigurisati AO-metar u režim merenja napona (priključci OM i ). Korišćenjem oltmetra, merenjem napona na izlaznim priključcima izora za napajanje erifikoati podešene rednosti napona na izlazu izora za napajanje. Izmerene rednosti napona su: [] i []. 3. Isključiti izor za napajanje. I R 4. Podesiti AO-metar u režim merenja struje (priključci OM i A). Potom poezati izor za A R ampermetar u kolo prema slici. napajanje kω 5. Uključiti izor za napajanje i na ampermetru očitati rednost struje Slika Poezianje ampermetra u kolo za merenje struje. I. R 6. Isključiti izor za napajanje, a potom i unierzalni AO-metar. 7. Uključiti generator signala i proeriti da li na displeju generatora piše Output Off (taster Output ne treba da setli). Oo znači da je napon generisan u generatoru signala odojen od njegoih izlaznih priključaka. Ukoliko oo nije slučaj aktiirati taster Output. 8. Koristeći tastere kojim se pokreću opcije Freq, Ampl i Offset podesiti prostoperiodični napon na izlazu generatora signala na rednost G sin t t. 9. Uključiti osciloskop i podesiti ga u režim za prikazianje remenskih dijagrama (pritiskom na taster Display, a potom sa FORMAT merenja podesiti na YT). Pri kanal osciloskopa (H) podesiti za D merenja (pritiskom na taster H MENU podesiti da je opcija oupling podešena na D). Preklopnicima za podelu po naponskoj i remenskoj osi podesiti da su naponska i remenska podela,5/di i μs/di, respektino.. Poezati pri kanal osciloskopa tako da meri napon na izlazu generatora signala. Potom sa Output spojiti napon iz generatora signala na ulaz osciloskopa i izmeriti amplitudu i periodu oog napona m ; T. Ukoliko grafik na displeju osciloskopa ne miruje pokrenuti opcije za sinhronizaciju osciloskopa. Aktiiranjem tastera TRIG MENU podesiti Source na H, a potom aktiirati i taster SET To 5%. Merenje amplitude i perioda obalja se pritiskom na taster Measure, a potom podesiti da se na kanalu H prikazuje merenje razlike maksimalne i minimalne rednosti napona (Type Pk-Pk). Amplituda merenog napona jednaka je poloini oe rednosti. Sa Back se ratiti u meni za podešaanje i podesiti još jedno merenje na kanalu H, merenje perioda ulaznog napona (Type Period). Na displeju osciloskopa treba da se pojae obe merene rednosti. Radi ispranog merenja poećati podelu po remenskoj osi na μs/di.. Podesiti signal generator da generiše napon pri neprilagođenom potrošaču ZOUT. Oo se podešaa redoslednim pokretanjem sledećih opcija na signal generatoru: Utility, Output Setup High Z i Done. Uočiti promenu amplitude napona na osciloskopu i objasniti razlog.. Podesiti prostoperiodični napon na izlazu generatora signala na rednost t sin t. G 4 3. Na osciloskopu izmeriti amplitudu, srednju rednost (Type Mean) i period napona iz prethodne tačke. m ; G ; T. 4. Pritiskom na taster Output odojiti generator od kola, a zatim podesiti da generator signala H osciloskop GND nf prostoperiodični napon na njegoom izlazu R ima nultu srednju rednost, amplitudu i kω učestanost khz. 5. Poezati kolo prema šemi sa slike. Pritiskom na taster Output doesti napon iz generatora signala u kolo. Merenjem kašnjenja signala od ulaza do izlaza t može se odrediti fazni pomeraj ft [ ]. H Slika Kolo za merenje faznog pomeraja. generator signala H osciloskop GND H X Kašnjenje je najlakše izmeriti merenjem razlike remena prolazaka kroz nulu (bilo uzlaznog, bilo silaznog) signala na oba kanala osciloskopa. oditi računa o znaku faznog pomeraja. 6. Pritiskom na taster Output odojiti generator od kola, a zatim ga podesiti da generiše prostoperiodični napon nulte srednje rednosti, amplitude 4 i učestanosti khz. 7. Poezati kolo prema šemi sa slike 3. Pritiskom na taster Output doesti napon iz signal generatora na ulaz kola. 8. Na osciloskopu podesiti da naponska pokazianja na oba kanala budu /di, a remensku podelu podesiti na us/di. 9. Potom osciloskop prebaciti u režim za snimanje prenosnih karakteristika (zaisnost napona na kanalu H u funkciji napona na kanalu H). Oo se postiže pritiskom na taster Display, a potom sa FORMAT merenja podesiti na XY.. Dobijeni dijagram ucrtati na grafik prikazan na slici 4. Y /di R kω Slika 3. Kolo za snimanje prenosne karakteristike. X Y R kω /di Slika 4 Eksperimentalno određena prenosna karakteristika kola sa slike 3.

6 .TEORIJSKA OSNOA Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 5 EŽBA ISPITIANJE KARAKTERISTIKA DIODE U oblasti rada diode izan proboja, strujno-naponska statička karakteristika diode, prema referentnim smeroima na slici., je: D / I T D IS e, gde je: Dp D i IS -inerzna struja zasićenja n D IS qni A. N d L p N a L n D -5 Kod dioda za male snage oa struja je reda A Slika. Pozitini smeroi za termički napon T kt / q 5,7 m@3 K strujno-naponsku Otpornost diode za male signale u okolini mirne radne tačke Q je: karakteristiku. rd did / d. D Q Na osnou strujno-naponske karakteristike diode je: did d / DQ / D I T T IDQ IS I S S e e, dd d Q D Q T T odakle se dobija dinamička otpornost diode u okolini zadate mirne radne tačke: r T d. did / dd I Q DQ IS Kada je I DQ IS dinamička otpornost diode je: rd T / IDQ. Dinamička otpornost diode se meri u kolu prikazanom na slici.. Radna tačka diode postalja se izborom struje strujnog izora I DQ. Na ulaz kola doodi se prostoperiodični napon g m sin ft. Prema slici.3 amplituda promenljie komponente napona na diodi je: r d dm m, dm DQ. rd R Na osnou oe rednosti i amplitude napona pobudnog generatora određuje se otpornost diode za male signale u okolini zadate mirne radne tačke: r dm d R R /. m dm m dm 6. OPIS EŽBE.. Određianje statičke karakteristike diode Za snimanje statičke karakteristike diode I I koriste se šeme prikazane na slici.4 i D D D.5 za merenja tačku po tačku i šema na slici.6 za snimanje statičke karakteristike pomoću osciloskopa. Šema sa slike.4 koristi se pri direktnoj polarizaciji diode, dok se šema sa slike.5 koristi pri inerznoj polarizaciji. Merni instrumenti su postaljeni tako da sojim unutrašnjim otpornostima najmanje utiču na grešku merenja. Kolo se napaja iz jedne baterije za napajanje B, koju treba priključiti na maketu. Merenje napona i struje obalja se unierzalnim AO-metrom. I R D R I D A A 5 5 B R D D B R D k D k Slika.4 Kolo za snimanje statičke karakteristike diode ID f D u prom kadrantu. Na slici.6 prikazana je šema koja se koristi za snimanje statičke karakteristike diode pomoću osciloskopa. Prim kanalom osciloskopa meri se napon na diodi H, dok se na drugi kanal doodi napon na otpornosti R 3, koji je proporcionalan negatinoj rednosti struje diode H R3iD. Da bi se dobio prai podatak o struji, na drugom kanalu osciloskopa treba uključiti opciju za inertoanje napona. Postaljajući osciloskop za XY merenja (zaisnost napona na jednom kanalu od napona na drugom kanalu), na ekranu osciloskopa će se prikazati strujno-naponska karakteristika diode. eličina struje diode dobija se na osnou poznate otpornosti R 3 i izmerenog napona. g R 3 5 D Slika.5 Kolo za snimanje statičke karakteristike diode ID f D u trećem kadrantu. Osciloskop H H in Slika.6 Kolo za snimanje statičke karakteristike diode pomoću osciloskopa. XY H g R D Slika. Kolo za merenje dinamičke otpornosti diode. I DQ D g R r d d Slika.3 Ekialentna šema za male signale kola sa slike.... Određianje dinamičke otpornosti diode Određianje zaisnosti dinamičke otpornosti diode u funkciji struje direktne polarizacije obalja se prema šemi eza sa slike.7. Na ulaz kola se doode jednosmerni izor čiji je napon B i prostoperiodični napon amplitude gm m i učestanosti f khz sa signal generatora. Pomoću potenciometra R 4 podešaa se željena struja diode u mirnoj radnoj tački koja se očitaa pomoću ampermetra. Otpornik R 5 određuje maksimalnu rednost struje ispitne diode. Na osciloskopu se očitaa amplituda promenljie komponente napona na diodi.

7 B g Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 7 R 5 R 4 k kω A R g 47μF 5 D Pribor, instrumenti i materijal maketa DIODA jednosmerni izor za napajanje od signal generator da unierzalna AO-metra osciloskop P sa instaliranim PSPIE programom. 3. ZADATAK I D Osciloskop. Na maketu priključiti jednosmerni izor za napajanje B i signal generator. Ampermetar i oltmetar priključiti u kolo za merenje statičkih karakteristika diode tačku po tačku.. Dioda čija se strujno-naponska karakteristika određuje je Šotki dioda sa oznakom D (N589). Na maketi na prekidaču SW postaiti kratkospojnike tako da su spojeni priključci 3 i 4, odnosno i. Oim se postiže direktna polarizacija ispitne diode D. 3. Na maketi na prekidaču SW postaiti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i 3. Oim se postiže raspored mernih instrumenata kao na slici Uključiti izor za napajanje. 5. Promenom položaja potenciometra R snimiti zaisnost struje diode u funkciji napona na diodi. Rezultate uneti u sledeću tabelu m D I D ma m D I D ma Slika.7 Kolo za merenje dinamičke otpornosti diode. 6. Na osnou rezultata iz tabele ucrtati strujno-naponsku karakteristiku diode na grafik prikazan na slici Slika.8 Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N589 pri direktnoj polarizaciji. 7. Isključiti izor za napajanje. Da bi se dioda D inerzno polarisala potrebno je kratkospojnike na maketi na prekidaču sa oznakom SW postaiti da budu spojeni priključci i 3, odnosno i 4. Potom na prekidaču SW postaiti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i. Oim se postiže konfiguracija kola za snimanje strujno-naponske karakteristike diode pri inerznoj polarizaciji, slika Uključiti izor za napajanje. Promenom položaja potenciometra R snimiti zaisnost struje diode u funkciji napona na diodi pri inerznoj polarizaciji. Rezultate uneti u sledeću tabelu. -, D I D I D [ma] μa 9. Na osnou rezultata iz prethodne tabele ucrtati strujno-naponsku karakteristiku diode na grafik prikazan na slici.9..5 I D [μa] D [] Slika.9 Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N589 pri inerznoj polarizaciji. D [m]

8 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 9. Isključiti bateriju za napajanje i odspojiti ampermetar i oltmeter iz kola.. Na maketi na prekidaču SW3 postaiti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i 4. Oim je u kolo za automatsko određianje strujno-naponske karakteristike diode, slika.6, postaljena dioda sa oznakom D (N4).. Sa prekidača SW4 ukloniti kratkospojnike, a na mesto prediđeno za priključianje osciloskopa priključiti oba kanala. Uključiti osciloskop, a zatim na njemu podesiti da je drugi kanal inertoan (H IN). 3. Uključiti signal generator, a tasterom Output podesiti da je izlaz generatora odojen iz kola. Podesiti generator tako da generiše prostoperiodični napon amplitude gm, srednje rednosti G i učestanosti f Hz. 4. Pritiskom na taster Output na ulaz kola za snimanje strujno-naponske karakteristike doesti napon iz signal generatora. Potom osciloskop podesiti za XY merenja (DISPLAY XY), a zatim snimiti strujno-naponsku karakteristiku diode N4. Dobijeni grafik ucrtati na sliku.. 7. Pritiskom na taster Output odojiti generator od kola. Na prekidaču SW3 prebaciti kratkospojnik tako da budu spojeni priključci 3 i 6. Oim je u kolo spojena Zener dioda D4 (BZX 3.9). 8. Pritiskom na taster Output na ulaz kola se doodi isti signal kao u tački 3. Dobijenu karakteristiku na ociloskopu ucrtati na grafik prikazan na slici.. ma/di ma/di /di Slika. Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika Zener diode BZX 3.9. /di Slika. Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N4. 5. Pritiskom na taster Output odojiti generator od kola. Na prekidaču SW3 postaiti kratkospojnik tako da budu spojeni priključci i 5. Oim je u kolo spojena LED dioda D3 (LED, Light-Emitting Diode). 6. Pritiskom na taster Output na ulaz kola se doodi isti signal kao u tački 3. Dobijenu karakteristiku na ociloskopu ucrtati na grafik prikazan na slici.. ma/di /di Slika. Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika LED diode. 9. Uporediti karakteristike testiranih dioda po naponu praga proođenja, naponu pri kome dolazi do proboja i inerznoj struji zasićenja.. Pritiskom na taster Output odojiti generator od kola, a zatim ga podesiti da generiše prostoperiodični napon amplitude gm m i učestanosti khz. Na prekidaču SW4 postaiti kratkospojnike tako da su spojeni priključci i 4, odnosno i 3. Postaiti osciloskop i ampermetar prema slici.7.. Uključiti izor za napajanje od, a zatim pritiskom na taster Output doesti napon iz signal generatora u kolo. Osciloskop postaiti da prikazuje remenske dijagrame (DISPLAY YT) i podesiti ga za A merenja. Promenom položaja potenciometra podešaati jednosmernu struju diode N448, a zatim očitati amplitudu promenljie komponente napona na diodi. Na osnou unutrašnje otpornosti generatora Rg R 5 izračunati otpornost diode za male signale r d. Rezultate uneti u sledeću tabelu. I ma,,3,4,5, D dm d r m. Na osnou prethodne tabele, na grafik sa slike.3 ucrtati zaisnosti otpornosti diode u funkciji r r I. Obratiti pažnju da su ose u logaritamskoj razmeri. struje direktne polarizacije d d D

9 I + Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike rd DODATAK 5 + AMPERMETAR - IN DIR 5 5 KON NAPAJANJE 3 R SW + KRATKOSPOJNIK ZA NAPON KRATKOSPOJNIK ZA POLARIZAIJU DIODE 5R SW R D K 3 4 N587 + OLTMETAR - -,,,5 5 I D ma Slika.3 Zaisnost otpornosti diode N448 u funkciji struje direktne polarizacije. 3. Isključiti izor za napajanje i signal generator. 4. SIMULAIJA dc R 5 R 5 R3 5 Z=3.9 D DN589 D DN4 D3 DN748 Slika.4 Kolo za simulaciju strujno-naponske karakteristike diode.. Koristeći PSPIE napraiti simulaciju i odrediti statičku karakteristiku dioda N589, N4 i N748. Dobijene rezultate uporediti sa slikama.8-.. Pri simulaciji koristiti kolo prikazano na slici.4. Parametri u D SWEEP analizi su: Sweep ariable oltage source Sweep type Linear -,, m. Da bi se dobila strujno-naponska karakteristika pojedinih dioda potrebno je postaiti urrent Marker na anodu željene diode, a zatim u programu PROBE podesiti da nezaisna promenljia bude napon na toj diodi. Oo se podešaa u prozoru PROBE redoslednim pokretanjem sledećih opcija: Plot Axis Settings Axis ariable, a potom izabrati napon na željenoj diodi (D:), (D:) ili (D3:). KON GENERATOR G+ H R5 3 + KRATKOSPOJNIK ZA TIP DIODE k 6 OSILOSKOP H D3 D4 LED BZX 3.9 G- SW4 3 GND 4 R3 G+ OSILOSKOP H 5R - H IN G- SW3 4 D N4 5 Slika.5. Električna šema makete DIODA. R4 k 47U/6 D6 N448 + AMPERMETAR - H OSILOSKOP H GND 3. Koristeći PSPIE napraiti simulaciju pomoću koje se određuje arijacija statičkih karakteristika dioda iz tačke sa temperaturom. Za simulaciju koristiti kolo sa slike.4. Pored zadatih parametara u tački potrebno je pri zadaanju D analize aktiirati i Temperature (Sweep), a potom zadati temperature (u ) Ako se temperatura ambijenta promeni od 5 do 85, odrediti promenu napona na diodi N589 pri ulaznom naponu od i promenu inerzne struje zasićenja pri ulaznom naponu od - i. D I S 5. Ako se temperatura ambijenta promeni od 5 diodi N748 pri ulaznom naponu od - do 85, odrediti promenu napona na Zener. Z

10 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 3 EŽBA STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA I STEPEN SA ZAJEDNIČKIM SORSOM A. STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM SORSOM A.TEORIJSKA OSNOA: Na slici. je prikazan NMOS tranzistor u spoju sa zajedničkim sorsom, sa podesiim naponom GS. Struja drejna je opisana formulama:, GS T B B ID GS T DS GS T, GS T, DS GS T B GS TDS DS, GS T, DS GS T gde je B noxw / L. Ukoliko se nacrta grafik funkcije ID f( GS) za konstantan napon DS dobija se prenosna statička karakteristika tranzistora ID( GS), slika.. Ukoliko se nacrta familija funkcija ID f( DS) gde se kao parametar uzima napon GS, dobijaju se izlazne statičke karakteristike tranzistora u spoju sa zajedničkim sorsom ID( DS) za konstantne napone GS. Na slici.3 je prikazan primer jedne take karakteristike za slučaj tranzistora sa dugim kanalom. I D T GS 3 I D [ma] DS GS T triodna oblast zasicenje 3 4 G GS GS GS GS GS 9 8 GS GS 7 GS 5 5 I D D S DS [] DS Slika. NMOS tranzistor sa indukoanim kanalom u spoju sa zajedničkim sorsom. 4 A. OPIS EŽBE Na slici.4. je prikazana šema kola koje služi za merenje statičke karakteristike MOS tranzistora ID( GS). Preko potenciometra P od 5kΩ doeden je izor jednosmernog napona na gejt tranzistora. Podešaanjem i merenjem rednosti napona na gejtu moguće je menjati struju drejna, dok se ampermetrom meri struja drejna i time utrđuje zaisnost ID( GS). Na slici.5, preko potenciometra P od 5kΩ, doeden je izor jednosmernog napona na gejt tranzistora. ezianjem AO-metra između gejta i sorsa moguće je merenje i precizno podešaanje rednosti napona GS. Ukoliko se na drejn tranzistora sa signal generatora preko otpornika R 3 doede promenlji napon DS koji je oblika linearno rastućeg napona u remenu (rampa), moguće je automatski izmeriti familiju kriih ID( DS) za konstantne napone GS. Pribor, instrumenti i materijal maketa MOS TRANZISTOR stabilisani izor napajanja + 4 generator signala unierzalni AO-metar osciloskop A3. ZADATAK A3.. Merenje zaisnosti ID( GS) + B R k P 5k G D S Slika.4 Šema kola koja služi za merenje statičke karakteristike MOS tranzistora ID ( GS ). R3 D h XY Generator signala Osciloskop. Podesiti AO-metar i njegoe sonde konfigurisati, tako da radi kao ampermetar. Poezati se instrumente na maketu, saglasno slici.4. Ampermetar priremeno ukloniti iz kola tako da kroz drejn tranzistora nema struje. Poezati u kolo bateriju od 4, priključak Kon na maketi. Sondu i masu kanala osciloskopa poezati sa kontrolnim tačkama označenim sa Kon, odnosno na gejt i sors tranzistora Q. Podesiti na osciloskopu opciju merenja srednje rednosti napona kanala, tako da se na ekranu očitaa rednost napona GS.. Spustiti pomoću potenciometra napon na gejtu na. Poezati ampermetar u kolo, merne tačke Kon3 na maketi. Podizati napon na gejtu tranzistora počeši od do trenutka kada struja drejna dostigne 5mA, a zatim, postepeno smanjujući struju drejna i ucrtaajući tačku po tačku direktno na dijagram snimiti karakteristiku ID( GS). Na kraju merenja spustiti napon na gejtu na. B P 5k R k G h Slika.5 Šema kola za automatsko snimanje familije kriih I D ( DS ) za konstantne napone GS. A D S Slika. Prenosna statička karakteristika ID f( GS ) za konstantan napon DS. Slika.3 Izlazna statička karakteristika ID ( DS ) za konstantne napone GS.

11 ID [ma] Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 5 Slika.6 Statička izlazna karakteristika NMOS tranzistora I D ( GS ). 6 B. POJAČAAČ SA MOS TRANZISTOROM U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM SORSOM B.TEORIJSKA OSNOA: Polarizacija Polarizacija stepena sa zajedničkim sorsom i jednom baterijom za napajanje izodi se prema slici.8a. Na slici.8b prikazana je ekialentna jednosmerna šema pojačaača u mirnoj radnoj tački, dok je na slici.8c prikazan model pojačaača za male signale. 3. Na osnou snimljene karakteristike za I D = 5mA odrediti g m parametar modela za mle signale g m [s] A3. Merenje zaisnosti ID( DS) pri konstantnom naponu GS. Podesiti AO-metar i njegoe sonde konfigurisati, tako da radi kao oltmetar. Sonde AO metra priključiti na merne tačke označene sa Kon4. Generator signala poezati na Kon5 ali ne uključiati! Poezati sonde osciloskopa prema slici.5. Kanal inertoati. Podesiti prikazianje na XY format. Skalu na kanalu (X) podesiti na m/di a na kanalu (Y) /di. Podesiti da napon na gejtu bud.. Podesiti da signal na izlazu generatora bude oblika rampe, pp (amplitude 5), srednje rednosti 5 (offset 5) i učestanosti 5Hz. Za napone na gejtu od,.5,.3,.45 i.6 snimiti zaisnost ID( DS). Prilikom merenja pomeriti karakteristiku u donji lei ugao ekrana. Na kraju merenja ratiti inertoani kanal u normalno stanje. ID[mA] 3 4 GS[] DS[] Slika.7. Familija kriih I D ( DS ) za konstantne napone GS. u R4 k μf R5 k R7 k DD M R 6 k F P R P k 3 F 6k DD DD Slika.8 Polarizacija stepena sa zajedničkim sorsom. Prema slici.8b aži: RI 7 DQ GSQ DD /. Pošto tranzistor radi u zasićenju, tada je B / DD R7 GSQ T GSQ, odnosno B R7 GSQ T GSQ T DD /T. Rešaanjem kadratne jednačine po GSQ T dobija se rednost napona GSQ a preko njega i struja I DQ. Ukoliko se dobije da je GSQ T proerom usloa to znači da tranzistor proodi. Potrebno je još proeriti da li radi u režimu zasićenja: DSQ GSQ T DD R6IDQ R7IDQ GSQ T DD /R6IDQ T R 6 M R 7 R P P u G + gs R 6 g m gs a) b) c) R 7 S p R P pošto je:

12 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 7 GSQ DD / R7IDQ i R7 R6 GSQ DD / R6IDQ, to je potrebno da aži GSQ T što je sigurno ispunjeno jer je GSQ T. Na osnou izračunate struje drejna određuje se parametar g m pojačaača za mali signal gm BIDQ Pojačanje za mali signal i izlazna otpornost 8 3. Na osnou izmerenih napona odrediti jednosmernu struju drejna u mirnoj radnoj tački: IDQ [A]. 4. Na ulaz pojačaača iz signal generatora doesti prostoperiodični napon amplitude m 3 m i učestanosti f khz. 5. Nacrtati remenske oblike napona na potrošaču, gejtu, drejnu i sorsu. Prema slici.8c napon na izlazu je: p gm RP R6 u. G / di S / di Pojačanje za mali signal iznosi: ref ref a gm( R6 RP). Očigledno je da je izlazna otpornost koju idi potrošač Ri R6. Ukoliko se ukloni kondenzator 3, tada će sors tranzistora preko otpornika R 7 biti priključen na masu, a pojačanje će po modulu da se smanji: B. OPIS EŽBE gm( R6 RP) a. gmr7 D / di ref time/ di P / di ref time/ di Za izođenje ežbe se koristi šema pojačaača prikazana na slici.8a. Kolo se napaja iz baterije za napajanje od, koju treba priključiti na maketu, Kon6. Na ulaz pojačaača, Kon7, doodi se prostoperiodični napon iz signal generatora. Merenje jednosmernih napona obalja se uz pomoć osciloskopa sa isključenim pobudnim naponom i podešenim kanalima osciloskopa na merenje D napona, dok se merenje promenljiih napona obalja se pomoć osciloskopa sa uključenim pobudnim naponom i kanalima podešenim na A režim. Pribor, instrumenti i materijal maketa MOS TRANZISTOR izor za napajanje signal generator osciloskop B3. ZADATAK. Spojiti instrumente prema šemi pojačaača sa slike.8a. Postaiti kratkospajače SW i SW na maketi. Proeriti da li je na osciloskopu uklonjena inerzija sa kanala.. Izmeriti jednosmerne napone na gejtu, drejnu i sorsu: G [], D [], S []. time / di Slika.9 Eksperimentalno određeni remenski dijagrami. 6. Sa slika odrediti amplitude napona na gejtu, sorsu, drejnu i potrošaču: time / di gm [], sm [], dm [], pm []. 7. Na osnou podataka iz prethodne tačke odrediti naponsko pojačanje pojačaača: a pm / gm. 8. Poećaati amplitudu napona pobudnog generatora se dok ne dođe do odsecanja napona na potrošaču i sa donje i sa gornje strane. Promenu pratiti na osciloskopu koji meri napon na potrošaču. Odrediti maksimalnu i minimalnu rednost neizobličenog napona na potrošaču: i P max P min. 9. Isključiti kondenzator 3 iz kola ađenjem odgoarajućeg kratkospajača. Na ulaz pojačaača iz signal generatora doesti prostoperiodični napon amplitude m 5m i učestanosti f khz. Nacrtati remenske oblike napona na gejtu, sorsu, drejnu, i potrošaču.

13 G / di ref D time/ di Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 9 S / di ref P time/ di. SIMULAIJA. Simulacija zaisnosti ID( GS) Nacrtati šemu sa slike.. Koristiti tranzistor IRF34. Korišćenjem D analize snimiti jednosmernu prenosnu karakteristiku ID( GS) za rednosti 3< GS < 4 sa korakom od m za različitih temperatura ambijenta -5 < t< 75. Temperatura treba da se menja sa korakom od. DS je konstantno i iznosi.,5 / di ref / di ref ID [A],5 time / di Slika.. Eksperimentalno određeni remenski dijagrami.. Sa slika odrediti amplitude napona na gejtu, sorsu, drejnu i potrošaču: time / di gm [], sm [], dm [], pm [].. Na osnou podataka iz prethodne tačke odrediti naponsko pojačanje pojačaača: a pm / gm.. Uporediti amplitude napona na gejtu, sorsu i potrošaču i objasniti ulogu kondenzatora S 3. Pomoću kratkospajača SW priključiti kondenzator nazad u kolo. 4. Isključiti potrošač ađenjem odgoarajućeg kratkospajača. Poećaanjem amplitude pobudnog generatora postaiti amplitudu napona na drejnu na rednost dm. Bez promene amplitude napona pobude, priključiti nazad otpornost potrošača R P = kω, a zatim izmeriti amplitudu napona na potrošaču dm. Na osnou oog merenja odrediti izlaznu otpornost pojačaača (postupak određianja izlazne otpornosti pogledati u teorijskoj osnoi za ežbu br. 4, strana 3): Ri k 5. Isključiti napajanje i instrumente. ratiti kabloe za napajanje u priključak na laboratorijskom izoru koji daje GS[] Slika.. Statička karakteristika MOS tranzistora I D ( GS ) sa temperaturom kao parametrom.. Simulacija zaisnosti ID( DS) za različite napone na gejtu Prepraiti kolo iz prethodne tačke tako da je generator između drejna i sorsa promenlji. Korišćenjem D analize snimiti izlaznu karakteristiku ID( DS) sa parametrom GS. DS treba da uzima rednosti od do sa korakom od m, dok GS treba da uzima rednosti od 4 do 6 sa korakom od m. ID[A] DS[] Slika.. Familija kriih ID ( DS ) za konstantne napone GS.

14 Kon Napajanje (Baterija) + - P 47k Kon6 R k Napajanje Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike Kon Kon7 Generator oltmetar dd DODATAK Kon3 Ampermetar Q BS7 Elektricna sema sa slike 4.4. g uf R4 k R5 k P 5k d R k Kon4 s oltmetar R6 k Q3 BS7 R7 k h uf SW Elektricna sema sa slike 4.8. R3 Q BS7 SW h GND Elektricna sema sa slike 4.5. Slika.3. Električna šema makete MOS TRANZISTOR. RP k 3 uf GND D Generator Kon5 p EŽBA 3 STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA A. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM EMITOROM A.TEORIJSKA OSNOA: Na slici 3.a je prikazan bipolarni NPN tranzistor u spoju sa zajedničkim emitorom, sa podesiim naponom BE, dok je na slici 3.b prikazan bipolarni NPN tranzistor u spoju sa zajedničkim emitorom, sa podesiom strujom I B. U zaisnosti od jednosmernog napona na bazi i kolektoru, struja kolektora će imati rednost BE T S I Ie gde je I S inerzna struja zasićenja, a T = kt/q 6m na. Statička karakteristika tranzistora I I( BE), za fiksno E, prikazana je na slici 3.. Za merenje zaisnosti I( E) koristi se kolo sa slike 3.b, gde se kao parametar uzima struja I B. Pomoću njega se dobija izlazna statička karakteristika tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom I( E) za konstantne rednosti struje I B. Na slici 3.3 je prikazan primer jedne take karakteristike. B BE E I E Slika 3.a Principijelna šema za određianje statičke karakteristike I ( BE ). I B B E I E I Slika 3.b Principijelna šema za određianje statičke karakteristike I ( E ) pri konstantnoj struji baze BE Slika 3.. Statička prenosna karakteristika I ( BE ) za konstantno E.

15 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike I [ma] Pribor, instrumenti i materijal I B5 I B5 I B4 I B3 I B I B I B4 I B3 I B A 9 A A. OPIS EŽBE 5 Slika 3.3. Statička izlazna karakteristika I ( E ) sa strujom baze kao parametrom. Na slikama 3.4a, 3.4b i 3.4c, prikazana su kola koja služe za merenje statičkih karakteristika bipolarnog tranzistora. Kolo na slici 3.4a služi za merenje statičke prenosne karakteristike I( BE) za konstantnu rednost napona E. Pomoću potenciometra P se doodi napon na bazu tranzistora dok se pomoću osciloskopa meri napon BE. Ampermetrom se meri struja kolektora koja zaisi od napona na bazi. eksperimentalno Kolo na slici 3.4b služi za merenje zaisnosti I( E) pri konstantnoj struji baze. Struja baze se drži približno konstantnom pomoću elike otpornosti u baznom priključku, meri se kao pad napona na Rs k D otporniku R, a podešaa se pomoću potenciometra P. Na jedan kraj R R 3 otpornika R 3 se preko diode D doodi k (+) priključak generatora signala, dok + se (-) priključak doodi na emitor P B h tranzistora. Signal iz generatora treba 5k da bude prostoperiodični sa srednjom rednošću koja je jednaka amplitudi E signala. Kanal (X) poezuje se sondom na emitor tranzistora čime se I B Maketa STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA stabilisani izor napajanja unierzalni AO-metar generator signala osciloskop + B P 5k XY 5 E [] R A 47k B + BE E Slika 3.4a Šema kola za određianje prenosne karakteristike I ( BE ). Generator signala Osciloskop meri negatina rednost napona E. Kanal (Y) sondom se poezuje na kraj Slika 3.4b Šema aparature za automatsko merenje statičke izlazne karakteristike I otpornika R 3, čime se meri struja ( E ) sa konstantnom strujom baze. kolektora kao pad napona na otporniku R 3. Ako se kanal inertuje a prikazianje na osciloskopu podesi na XY režim, dobiće se zaisnost Y(X) a to je I( E). Uloga diode D je da spreči doodjenje negatinog napona na kolektor tranzistora čime se izbegaa rad tranzistora u inerznom aktinom režimu u slučaju pogrešnog podešaanja signalnog generatora. h A3. ZADATAK A3.. Merenje zaisnosti I ( ) BE. Ukoliko na sondi osciloskopa postoji preklopnik, proeriti da li je u položaju :. Proeriti da li su kanali h i h osciloskopa prilagođeni sondi :. Podesiti sonde i preklopnik AOmetra na režim merenja struje (ampermetar), opseg ma. Sonde AO metra priključiti na maketi na mesto za merenje struje, priključak Kon, saglasno slici 3.4a. Masu osciloskopa poezati na negatian kraj baterije, merna tačka na maketi označena sa h (ispod tranzistora Q ), a sondu kanala poezati na bazu tranzistora Q, merna tačka b (između Kon i P ). Napon na bazi meriti pomoću osciloskopa biranjem opcije za digitalno merenje srednje rednosti. Podizati napon na bazi tranzistora počeši od do trenutka kada kolektorska struja dostigne 3mA. Postepenim smanjianjem napona na bazi, ucrtaajući tačku po tačku direktno na dijagram, snimiti karakteristiku I ( ). Na kraju snimanja ostaiti napon na bazi od! I [ma] BE BE[m] Slika 3.5. Statička prenosna karakteristika I ( BE ) za konstantno E.. Na osnou snimljene karakteristike odrediti napon BE γ posle kojeg struja kolektora naglo počinje da raste. []

16 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 5 A3. Merenje zaisnosti I ( ) pri konstantnoj struji baze. E. Podesiti sonde i preklopnik AO-metra na režim merenja napona (oltmetar). Sonde AO metra priključiti na maketi na mesto za merenje napona, priključak Kon3, saglasno slici 3.4b. Masu osciloskopa poezati na kolektor tranzistora Q, merna tačka GND (ispod Q ), sondu kanala na emitor, merna tačka označena sa h (ispod Q ), a sondu kanala poezati na kolektor Q, merna tačka h (iznad diode D ). Poezati generator signala na maketu, Kon4, saglasno slici 3.4b. Podesiti generator signala tako da generiše prostoperiodičan signal amplitude 5, srednje rednosti 5 (offset 5) i učestanosti 5Hz. Podesiti prikazianje na osciloskopu na XY format. Podesiti kanal na 5m/Di a kanal na /Di. Inertoati kanal. Doesti početak karakteristike u donji lei ugao ekrana. Za struje baze 5A, 8A, A i A, snimiti karakteristiku I( E). Za saku struju baze izmeriti rednost napona BE i upisati u tabelu. Na kraju merenja smanjiti struju baze na A! Ic[mA] E[] Slika 3.6. Statička izlazna karakteristika I ( ) pri konstantnoj struji baze. Tabela. rednosti napona BE za različite struje baze I B =5μA I B =8μA I B =μa I B =μa BE. Pomoću karakteristike snimljene u tački, odrediti i grafički prikazati zaisnost koeficijenta strujnog pojačanja F od struje kolektora, ( I ) I ( I ) / I za E = 5. F E F B B Slika 3.7. Zaisnost koeficijenta strujnog pojačanja F od struje kolektora I [ma] 3. Za struju baze od 8A i napon E = 5 odrediti parametre tranzistora za male signale ne uzimajući u obzir Erlije efekat. 6 g m [s] r [ ] B. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKOM BAZOM B.TEORIJSKA OSNOA: Na slici 3.8 je prikazan NPN tranzistor u spoju sa zajedničkom bazom i strujnim izorom u emiteru.. Na slici 3.9 je prikazana familija kriih I f( ) gde je kao struja emitora parametar. I [ma] B B [ ] B. OPIS EŽBE I E5 I E4 I E3 I E I E Na slici 3. je prikazana šema za merenje zaisnosti I ( ) pri konstantnoj struji emitera. Koristi se baterija od. Struja emitera se meri kao pad napona na otporniku R 4, a podešaa se pomoću potenciometra P 3. Na jedan kraj otpornika R 6 se doodi + priključak generatora signala, dok se priključak doodi na bazu tranzistora. Signal iz generatora treba da bude prostoperiodični sa srednjom rednošću koja je jednaka amplitudi signala umanjenoj za jedan olt. Generator se priključuje na B B R5 + R4 P 3 5k B R6 h XY Generator signala Osciloskop maketu, Kon6. Kanal (X) poezuje se sondom na bazu tranzistora, merna tačka h iznad R 6, čime se meri negatina rednost napona B. Kanal (Y) sondom se poezuje na kraj otpornika R 6, merna tačka h ispod Kon6, čime se meri struja kolektora kao pad napona na otporniku R 6. Ako se kanal inertuje a prikazianje na osciloskopu podesi na XY režim, dobiće se zaisnost Y(X), odnosno I ( ). B I E I B Slika 3.8. Principijelna šema kola za određianje zaisnosti I ( B ) pri konstantnoj struji emitora. Slika 3.9. Statička karakteristika I ( B ) sa strujom emitora kao parametrom. h Slika 3. Šema aparature za automatsko merenje statičke izlazne karakteristike I ( B ) sa konstantnom strujom emitora.

17 Pribor, instrumenti i materijal Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 7 8. SIMULAIJA maketa STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA stabilisani izor napajanja generator signala unierzalni AO-metar osciloskop. Merenje zaisnosti I ( ) BE Nacrtati šemu sa slike 3.a. Koristiti tranzistor B337-6/PLP. Korišćenjem D analize snimiti jednosmernu prenosnu karakteristiku I( BE) za rednosti.4 < BE <.75 sa korakom od m za nekoliko temperatura ambijenta -5 < t< 75 gde se t menja sa korakom od. E je konstantno i iznosi. B3. ZADATAK Merenje zaisnosti I ( ) B. Poezati instrumente na maketu prema slici 3.. Podesiti generator signala tako da se na izlazu generiše prostoperiodičan signal amplitude 5, srednje rednosti 4 (offset 4) i učestanosti 5Hz. Podesiti prikazianje na osciloskopu na XY format. Masu osciloskopa poezati na GND ispod Kon6. Kanal (X) poezuje se sondom na bazu tranzistora, merna tačka h iznad R 6, kanal (Y) sondom se poezuje na kraj otpornika R 6, merna tačka h ispod Kon6. Oba kanala postaiti na podelu /Di. Za konstantne struje emitora ma, 5mA, ma, 8mA i 5mA snimiti zaisnost I( B). Na kraju merenja maksimalno smanjiti struju emitera i ratiti inertoani kanal u normalno stanje. Ic[mA] B []. Odrediti rednost napona praga. Slika 3.. Statička kartakteristika I ( B ). []. I[mA] BE[m] Slika 3.. Statička prenosna karakteristika I ( BE ) sa temperaturom kao parametrom.. Merenje zaisnosti I ( ) za konstantne struje baze E Nacrtati šemu sa slike 3.b. Koristiti tranzistor B337-6/PLP. Korišćenjem D analize snimiti izlaznu karakteristiku I( E) za rednosti < E < sa korakom od m i parametrom A <I B < A gde se I B menja sa korakom od A. Ic[mA] E[] Slika 3.3. Statička izlazna karakteristika I ( ) za konstantnu struju baze. 3. Merenje zaisnosti I( B) Nacrtati šemu sa slike 3.5. Koristiti tranzistor B337-6/PLP. Korišćenjem D analize snimiti izlaznu karakteristiku I( B) za rednosti,8 < B < sa korakom od m i parametrom ma < I E < ma gde se I E menja sa korakom od ma. E

18 Ic [ma] Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike B[] Kon Napajanje Slika 3.4. Statička kartakteristika I ( B ). P 5k Kon3 oltmetar DODATAK R 47k RS P 5k Kon5 oltmetar R4 R5 k R k b h P3 5k h GND Kon Ampermetar Q B337 Elektricna sema sa slike.4a. Kon4 N448 D + R3 Q B337 GND h R6 Q3 B337 - Generator Elektricna sema sa slike.4b. h Kon6 + - Generator Elektricna sema sa slike.. Slika 3.5. Električna šema makete STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA. 3 EŽBA 4 OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM. TEORIJSKA OSNOA Opšta šema pojačaača Opšta šema unilateralnog pojačaača je prikazana na slici 4.. pojačaač i g R g i u R i g R a u u u Slika 4.. Opšta šema pojačaača. Pojačanje se definiše kao odnos amplituda promenljiog signala na izlazu i na ulazu prema zadatom referentnom smeru. Prema slici 4., sledi: strujno pojačanje ai ip/ ig naponsko pojačanje a p/ g Pojačanje se određuje merenjem odgoarajućih napona i struja. Kolo pojačaača između tačaka i može da se ekialentno predstai sa ulaznom otpornošću R u. Kolo pojačaača izmedju tačaka i ' može da se ekialentno predstai sa Teenenoim generatorom napona a u i izlazne otpornosti R i. Određianje ulazne i izlazne otpornosti pojačaača Otpornost između proizoljnih tačaka A i B, i p RP R AB, se računa tako što se: između odabranih tačaka postai idealni naponski ili strujni nezaisni test generator t ili i t ukinu se si nezaisni generatori tako što se strujni otore, a naponski kratko spoje zadrže se zaisni generatori jer se njihoi signali jaljaju kao posledica pojae uzročne struje ili napona koje generiše test generator izračuna se struja i t ili napon t između tačaka gde je priključen test generator ekialentna otpornost je R / i AB t t Merenje ulazne otpornosti pojačaača Na slici 4.. je prikazana ekialentna šema pojačaača sa dodatom otpornošću otpornost služi za određianje ulazne otpornosti pojačaača. pojačaač g i g R g R x i u R u u Slika 4.. Određianje ulazne otpornosti pojačaača. p R x. Oa

19 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 3 Prema slici 4. je g u i u ig, Rx Rg Ru Ru odakle se dobija ulazna otpornost pojačaača R x Rg Ru Rx Rg /. g g Otpornost R x se dodaje zbog male izlazne otpornosti pobudnog generatora, a ulazna otpornost se određuje merenjem odnosa amplituda napona pobudnog generatora i napona na ulazu pojačaača. Merenje izlazne otpornosti pojačaača Izlaz pojačaača može da se predstai ekialentnim Teenenoim generatorom, slika 4.3. pojačaač g i g R g i u R u u R i a u i p RP p t Slika 4.3. Određianje izlazne otpornosti pojačaača. Napon praznog hoda dobija se kada je potrošač isključen iz kola, RP. Tada je napon na potrošaču: t p a R u P Kada se priključi poznati potrošač, pri nepromenjenoj rednosti ulaznog napona, napon na potrošaču je: RP RP R P p R t au p, P R R P Ri RP Ri RP Ri P odakle se dobija izlazna otpornost pojačaača: p R P Ri R P. p R P Na ulaz pojačaača se doodi prostoperiodični napon g m sin ft, f khz. Na osnou odnosa amplituda napona P pre i posle priključianja potrošača R P može se odrediti izlazna otpornost pojačaača. Izlazna otpornost pojačaača može se dobiti i tako što se pri nepromenjenoj amplitudi napona pobudnog generatora otpornost potrošača R P podešaa tako da amplituda napona P opadne na poloinu rednosti koju ima pri RP. Tada je Ri RP. Polarizacija bipolarnog tranzistora u jednostepenim pojačaačima Osnoni jednostepeni pojačaači sa bipolarnim tranzistorom koriste jedan tranzistor polarisan baterijom i otpornicima za rad u direktnom aktinom režimu, slika 4.4. Prema ooj slici je B I B B, B REIE BE, I IB FIB IE, I FIB. R R R i R P p 3 Uzimajući da je struja kroz otporni razdelnik bar puta eća od struje baze, I I B, može se R R pisati: I R B, B I I BE E I B R R RE Q R BE R g I E R R R I P P FIE IE. RE g R R E Na osnou ooga dobija se napon na kolektoru: R R RI BE. RE R R Slika 4.4. Polarizacija bipolarnog tranzistora Za dobru temperaturnu stabilizaciju mirne radne sa četiri otpornika. tačke potrebno je da otpornost u emitoru bude što eća. Međutim, sa poećanjem otpornosti u emitoru smanjuje se maksimalna amplituda neizobličenog signala na kolektoru. Prema prailu /3, kompromisno se uzima da je napon na emitoru jednak / 3. Da bi napon na kolektoru imao maksimalnu amplitudu potrebno je da u mirnoj radnoj tački bude / 3 i /3. Na osnou ooga praila, usajajući da je E R I I B ( F min ) i usajajući pogodnu rednost otpornosti u emitoru, odnosno struju kolektora: IE I R / R 4/, kω,8 ma E E, određene su otpornosti u kolu za polarizaciju pojačaača: RE R, kω, R 47 kω i R 68kΩ. Generator g unutrašnje otpornosti R g i potrošač R P se kapacitinom spregom, preko kondenzatora elike kapacitinosti, poezuju na polarizoan tranzistor. Pri oome se ne menja raspodela jednosmernih napona i struja u kolu. Zaisno od toga za koju od elektroda tranzistora (E,B,), se poežu generator i potrošač, dobijaju se tri pojačaačke sprege tranzistora, slike 4.5, 4.6 i 4.7. Otpornost R x služi za određianje ulazne otpornosti pojačaača. R g g R x k 5 R B X R μf 68k B R 47 k R k E k Q P μf B337 E Slika 4.5. Pojačaač u spoju sa zajedničkim emitorom. E P R P k μf R B R μf 68k B R E μf 5 47 k R k E k Q P μf B337 E R g P R P k g Slika 4.6. Pojačaač u spoju sa zajedničkom bazom. Kod stepena sa zajedničkim kolektorom sa slike 4.7, otpornost u kolektoru ne utiče na rad pojačaača. Pobuda iz kolektora nema smisla jer je fizička konstrukcija tranzistora taka da pobuda

20 Laboratorijske ežbe iz Osnoa elektronike 33 iz kolektora menja eoma malo raspodelu struja i napona u tranzistoru (samo Earlije efekat), što ne daje pojačanje. Otpornost R utiče na maksimalnu amplitudu neizobličenog napona na potrošaču. Ukoliko se želi eća amplituda neizobličenog napona na potrošaču oaj otpornik se mora kratkospojiti. R g g R x k 5 R B X R μf 68k B R E μf 47 k R k E k Q B337 P P R P k Slika 4.7. Pojačaač u spoju sa zajedničkim kolektorom. 34 rednosti struja kolektora, emitora i baze I ma, I ma i μa E I. 4. Kratkospojnicima podesiti da pojačaač bude u spoju sa zajedničkim emitorom. Oo se postiže tako što se ostare sledeći kratki spojei: SW (-), SW (-3) i SW3 (-) 5. Uključiti izor za napajanje. Na ulaz pojačaača iz pobudnog generatora doesti prostoperiodični napon amplitude 5m i učestanosti f khz. gm 6. Pri kanal osciloskopa postaiti između baze i mase, a drugim kanalom meriti napone na emitoru, kolektoru i potrošaču. Uočiti da su jednosmerne rednosti napona na elektrodama ostale nepromenjene u odnosu na tačku, a zatim osciloskop podesiti za A merenja. 7. Na grafike prikazane na slici 4.8 ucrtati remenske oblike napona na bazi, emitoru, kolektoru i potrošaču. U polje ref upisati srednje rednosti oih napona, a u polja / di i time / di upisati naponsku i remensku podelu pri A merenju. Na grafike ucrtati dijagrame u toku jedne periode napona i oditi računa o faznim staoima. B / di ref E / di ref B. OPIS EŽBE Koriste se šeme pojačaača prikazane na slikama 4.5, 4.6 i 4.7. Kolo se napaja iz jedne baterije za napajanje, koju treba priključiti na maketu. Koristi se isto kolo za polarizaciju tranzistora, samo se menja položaj priključenog generatora i potrošača. Oo se obalja pomoću kratkospojnika. Električna šema makete data je na kraju ežbe. Na ulaz pojačaača se doodi prostoperiodični napon iz signal generatora koga takođe treba priključiti na maketu. Merenje jednosmernih i promenljiih napona obalja se pomoću osciloskopa. Određianje amplitude struje obalja se pomoću poznate otpornosti i amplitude napona na njoj. / di ref time / di P / di ref time / di Pribor, instrumenti i materijal maketa OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM izor za napajanje signal generator osciloskop 3. ZADATAK. Priključiti izor za napajanje od na maketu.. Uključiti izor za napajanje i pomoću osciloskopa izmeriti jednosmerne napone na bazi, kolektoru i emitoru, i B E. Napomena: raspodela jednosmernih rednosti napona i struja ne zaisi od položaja kratkospojnika, a merenje jednosmernih napona pomoću osciloskopa obalja se pokretanjem opcija Measure, H i/ili H i Type Mean. 3. Isključiti izor za napajanje, a zatim na osnou izmerenih napona odrediti jednosmerne time / di time / di Slika 4.8. Eksperimentalno određeni remenski oblici napona na bazi, emitoru, kolektoru i potrošaču pojačaača u spoju sa zajedničkim emitorom. 8. Odrediti amplitude napona na bazi, kolektoru i potrošaču m, i bm cm. Napomena: Na osciloskopu koristiti opciju MEASURE i TYPE Pk-Pk koja omogućuje merenje razlike maksimalne i minimalne rednosti napona, odakle se određuje amplituda. 9. Na osnou podataka iz prethodne tačke odrediti naponsko i strujno pojačanje pojačaača a / i a I / I. pm gm i pm gm. Izmeriti amplitudu napona X i na osnou nje odrediti ulaznu otpornost pojačaača u spoju sa zajedničkim emitorom R k. u pm

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE LABORATORIJSKE VEŽBE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA Autori: Radivoje Đurić i Milan Ponjavić 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

Snimanje karakteristika dioda

Snimanje karakteristika dioda FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

1.1 Osnovni pojačavački stepeni 1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata

Διαβάστε περισσότερα

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni pojačavač

Diferencijalni pojačavač Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA

TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2005/2006 TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA Sadržaj 1 Merenje karakteristika i parametara

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

Bipolarni tranzistor

Bipolarni tranzistor i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU KRATAK OPIS UREĐAJA UreĎaj UT70A je prenosivi digitalni multimetar. To je multifunkcionalan ureďaj savremenog dizajna, poseduje pregledan displej i pouzdane

Διαβάστε περισσότερα

Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008.

Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008. OSNOVNE ANALOGNE STRUKTURE Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar 2009. D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008. 1 Osnovne analogne strukture Strukturisano projektovanje

Διαβάστε περισσότερα

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem.

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori u digitalnoj logici

Tranzistori u digitalnoj logici Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema, . Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje

Διαβάστε περισσότερα

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Sadržaj predavanja: 1. Upoznavanje s osnovnim sklopovima tranzistorskih pojačala 2. Upoznavanje s osnovnim sklopovima operacijskih pojačala 3. Analogni sklopovi

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIKA. Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, Predavanje: 9

ELEKTROTEHNIKA. Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University,   Predavanje: 9 ELEKTROTEHNIKA Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, e-mail: mlutovac@singidunum.ac.rs Predavanje: 9 MOSFET Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor Kontrolna elektroda (gejt) je izolovana

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo) OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora MOSFET tranzistor obogaćenog tipa Konstrukcija MOSFET tranzistora obogaćenog tipa je

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički fakultet, Katedra za elektroniku ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa ime i prezime: broj indeksa: grupa: datum:

Διαβάστε περισσότερα

POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala

POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala POJAČAVAČ VELKH SGNALA 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala. Uvod Namena Sadržaj Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (t (stepen ik iskorišćenja) išć Klir faktor Klasifikacija ij pojačavača

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja

VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja VEŽBA 4 DIODA 1. Obrazovanje PN spoja Poluprovodnik može da bude tako obrađen da mu jedan deo bude P-tipa, o drugi N-tipa. Ovako se dobije PN spoj. U oblasti P-tipa šupljine čine pokretni oblik elektriciteta.

Διαβάστε περισσότερα

9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora. i G =0 i B =0. odreza (cutoff) Jednačine (9.19) 0 u GS V TN. linearna Jednačine (9.

9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora. i G =0 i B =0. odreza (cutoff) Jednačine (9.19) 0 u GS V TN. linearna Jednačine (9. 9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora Jednačine od (9.18) do (9.1) prikazane su u tabelarno u tabelama T 9.1 i T 9. i predstavljaju kompletan model i-u ponašanja NMOS tranzistora, gdje vrijedi

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Budi kreativan/kreativna

Budi kreativan/kreativna ELEKTROTEHNI CKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU UVOD U ELEKTRONIKU - OO1UE LABORATORIJSKA VE ZBA BROJ 4 Budi kreativan/kreativna 1. 2. IME I PREZIME BROJ INDEKSA BROJ GRUPE OCENA

Διαβάστε περισσότερα

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U 1. Za EES dat na slici: a) odrediti bazne struje i impedanse elemenata ako je S B = 100 MVA, a naponi jednaki nominalnim vrijednostima napona pojedinih naponskih nivoa, b) Nacrtati ekvivalentne šeme direktnog,

Διαβάστε περισσότερα

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu

Διαβάστε περισσότερα