Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex ODLUKA O IZVEŠTAVANJU BANAKA
|
|
- Ίακχος Μαυρίδης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Preuzeto iz elektronske prvne bze Prgrf Lex ODLUKA O IZVEŠTAVANJU BANAKA ("Sl. glsnik RS", br. 45/2011, 94/2011, 87/2012 i 125/ dr. odluk) NAPOMENA: Ovj propis je presto d vži. Vžeći propis možete pronći OVDE 1. Ovom odlukom propisuju se nčin, form i rokovi izveštvnj bnke o pojedinčnim pokzteljim njenog poslovnj u vezi s uprvljnjem rizicim, ko i sdržin i oblik izveštj o poslovnju koje su bnke dužne d dostvljju Nrodnoj bnci Srbije u vezi s primenom čln 51. Zkon o bnkm. 2. Bnk je dužn d izrđuje sledeće izveštje: 1) Pregled njvećih kcionr bnke - n Obrscu AKC (Prilog 1); 2) Pregled ulgnj bnke u lic koj nisu lic u finnsijskom sektoru i u osnovn sredstv bnke - n Obrscu UB (Prilog 2); 3) Pregled ulgnj bnke u lic u finnsijskom sektoru - n Obrscu UFS (Prilog 3); 4) Velike izloženosti bnke prem limitim izloženosti - n Obrscu VI-LI (Prilog 4); 5) Velik izloženost prem grupi poveznih lic - n Obrscu VI-GPL (Prilog 5); 6) Izveštj o restrukturirnim potrživnjim - n Obrscu IRP (Prilog 6); 7) izveštje o klsifikciji bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke - n obrscim KA 1-5 (Prilog 7); 8) izveštje o strukturi problemtičnih kredit bnke - n obrscim NPL 1-3 (Prilog 8); 9) Mesečni izveštj o pokztelju likvidnosti bnke - n Obrscu LIKMES (Prilog 9); 10) Mesečni izveštj o tokovim gotovine bnke - n Obrscu TG (Prilog 10); 11) Mesečni izveštj o ukupnim kreditim i plsmnim stnovništvu - n Obrscu STAN (Prilog 11); 12) Bilns stnj bnke - n Obrscu BS (Prilog 12); 13) Bilns uspeh bnke - n Obrscu BU (Prilog 13);
2 14) Osnovni podci o bnci - n Obrscu OP (Prilog 14); 15) Izveštj o primljenim i odobrenim zhtevim z odobrvnje kredit, ko i o produženim i prevremeno otplćenim kreditim - n Obrscu POPP (Prilog 15); 16) Pregled njvećih deponent bnke - n Obrscu DEP (Prilog 16); tč. 17) - 20)* (prestle d vže) 21) Izveštj o novoj emisiji kcij bnke - n Obrscu EA (Prilog 21); 22) Izveštj o povećnju i smnjenju kcionrskog kpitl bnke - n Obrscu AK (Prilog 22); 23) Konsolidovni bilns stnj bnkrske grupe - n Obrscu KBS (Prilog 23); 24) Konsolidovni bilns uspeh bnkrske grupe - n Obrscu KBU (Prilog 24). 3. Sdržin obrzc iz tčke 2. ove odluke utvrđen je u prilozim od 1 do 24, koji su odštmpni uz tu odluku i njen su sstvni deo. 4. Bnk je dužn d podtke u izveštjim iz tčke 2. ove odluke prikže tčno i potpuno, u skldu s propisim. 5. Bnk je dužn d izveštje iz ove odluke dostvlj u vidu elektronske poruke, u formtu i n nčin koji su propisni posebnim uputstvom kojim se uređuje elektronsko dostvljnje podtk Nrodnoj bnci Srbije. 6. Bnk je dužn d izveštje iz tčke 2. odredbe od 1) do 7) ove odluke tromesečno dostvlj Nrodnoj bnci Srbije, i to: - izveštj z prvo tromesečje, s stnjem n dn 31. mrt tekuće godine - njksnije 20. pril tekuće godine; - izveštj z drugo tromesečje, s stnjem n dn 30. jun tekuće godine - njksnije 20. jul tekuće godine; - izveštj z treće tromesečje, s stnjem n dn 30. septembr tekuće godine - njksnije 20. oktobr tekuće godine; - izveštj z četvrto tromesečje, s stnjem n dn 31. decembr tekuće godine - njksnije 5. mrt nredne godine. 7. Bnk je dužn d izveštje iz tčke 2. odredbe od 8) do 14) ove odluke dostvlj mesečno, s stnjem poslednjeg klendrskog dn prethodnog mesec, i to njksnije 20. u mesecu. 8. Bnk je dužn d izveštj iz tčke 2. odredb pod 15) ove odluke dostvlj mesečno, s stnjem poslednjeg klendrskog dn prethodnog mesec, i to njksnije u roku od pet rdnih dn od dn z koji se izveštj sstvlj. 9. Bnk je dužn d izveštj iz tčke 2. odredb pod 16) ove odluke dostvlj nedeljno, i to njksnije prvog rdnog dn u nedelji z poslednji rdni dn u prethodnoj nedelji. 10.* (prestl d vži) 11. Bnk je dužn d izveštje iz tčke 2. odredbe pod 21) i 22) ove odluke dostvlj s stnjem n dn izvršene promene, i to njksnije u roku od sedm rdnih dn od dn kd je promen izvršen. 12. Njviše mtično društvo bnkrske grupe čiju kontrolu n konsolidovnoj osnovi vrši Nrodn bnk Srbije dužno je d sčinjv i Nrodnoj bnci Srbije dostvlj izveštje iz tčke 2. odredbe pod 2), 4), 5), 18), 23) i 24) ove odluke z tu bnkrsku grupu, s stnjem n dn 31. decembr, odnosno n dn 30. jun tekuće godine - njksnije u roku od 150, odnosno u roku od 90 dn od nvedenih dtum.
3 13. Dnom početk primene ove odluke prestje d vži Odluk o izveštvnju bnk ("Službeni glsnik RS", broj 18/2011). 14. Ov odluk stup n sngu osmog dn od dn objvljivnj u "Službenom glsniku RS", primenjuje se od 31. decembr godine. Smostlne odredbe Odluke o izmenm Odluke o izveštvnju bnk ("Sl. glsnik RS", br. 94/2011) 4. Bnk izveštje iz tčke 1. ove odluke prvi put dostvlj s stnjem n dn 31. mrt godine. Izveštje iz tčke 2. odredb pod 8) Odluke bnk dostvlj zključno s stnjem n dn 29. februr godine. 5. Ov odluk objvljuje se u "Službenom glsniku Republike Srbije" i stup n sngu 31. decembr godine. Smostln odredb Odluke o izmenm i dopuni Odluke o izveštvnju bnk ("Sl. glsnik RS", br. 87/2012) 5. Ov odluk objvljuje se u "Službenom glsniku Republike Srbije" i stup n sngu 30. septembr godine. Prilog 1 Obrzc AKC (poslovno ime i sedište bnke) PREGLED NAJVEĆIH AKCIONARA BANKE s stnjem n dn 20. godine Redni broj NAZIV AKCIONARA Obične kcije Iznos u hiljdm dinr Procent učešć (%) Prioritetne kumultivne kcije Ostle prioritetne kcije UKUPNO 6 = Obične kcije Prioritetne kumultivne kcije Ostle prioritetne kcije Neto dužnik DA NE
4 Ostli (zbirno): UKUPNO: Npomen: U pregled se unosi 15 njvećih kcionr bnke prem visini učešć u uprvljčkim kcijm bnke. U, 20. godine Prilog 2 Obrzc UB (poslovno ime i sedište bnke) PREGLED ULAGANJA BANKE U LICA KOJA NISU LICA U FINANSIJSKOM SEKTORU I U OSNOVNA SREDSTVA BANKE s stnjem n dn 20. godine Redni broj Mtični broj Poslovno ime i sedište lic Iznos ulgnj u hiljdm dinr Bruto knjigovodstven vrednost Isprvk vrednosti Neto knjigovodstven vrednost % učešć bnke u kpitlu prvnog lic = Ukupn ulgnj bnke u lic koj nisu lic u finnsijskom sektoru: Ukupn ulgnj bnke u osnovn sredstv: Ukupn ulgnj bnke u lic koj nisu lic u finnsijskom sektoru i u osnovn sredstv bnke: % ulgnj u kpitlu bnke 8 = 6 / kpitl bnke *100 U, 20. godine Prilog 3 Obrzc UFS (poslovno ime i sedište bnke)
5 PREGLED ULAGANJA BANKE U LICA U FINANSIJSKOM SEKTORU s stnjem n dn 20. godine Redni broj Mtični broj Poslovno ime i sedište lic Iznos ulgnj u hiljdm dinr Bruto knjigovodstven vrednost Isprvk vrednosti Neto knjigovodstven vrednost % učešć bnke u kpitlu prvnog lic = Ukupn ulgnj bnke u lic u finnsijskom sektoru: % ulgnj u kpitlu bnke 8 = 6 / kpitl bnke *100 U, 20. godine Prilog 4 Obrzc VI-LI (poslovno ime i sedište bnke) VELIKE IZLOŽENOSTI BANKE PREMA LIMITIMA IZLOŽENOSTI s stnjem n dn 20. godine (iznos u hiljdm dinr) R. b r. IDENTIFIKOVANJE DUŽNIKA Nzi v/im e dužn ik (MB/ JMB G) V rs t lic Oz n k du žni k Ozn k pove zno sti Pov ezn ost s bnk om IZLOŽENOST PRE PRIMENE TEHNIKA UBLAŽAVANJA KREDITNOG RIZIKA Bruto izloženost od če g: bil ns ne po zici je od čeg : fin nsij ski deri vti od čeg : vnb ilns ne stv ke od čeg : indi rekt n izlo žen ost Ispr vke vred nosti, reze rvis nj i potr ebn reze rv Neto izlože nost* od čeg : u bn krs koj knjiz i Uče šće u kpit lu pre tehni k ubl žv nj kredi tnog rizik (u %) Uče šće u kpit lu pre tehni k ubl žv nj kredi tnog rizik - z bnk rsk u INSTRUMENTI KREDITNE ZAŠTITE Instru menti nem terijl ne kredit ne zštit e Instr ume nti mt erij lne kred itne zšti te Stm bene nepo kretn osti IZLOŽENOST NAKON PRIMENE TEHNIKA UBLAŽAVANJA KREDITNOG RIZIKA Neto izlož enos t posl e prim ene tehni k ubl žv nj kredi tnog rizik Izuz eć od limit izlo žen osti Izlože nost nkon prime ne umnj Uče enj šće izlo od čeg : u bn krs koj knjiz i žen osti u kpi tlu (%) Uče šće izlo žen osti u kpi tlu - z bn krs ku knji gu (%)
6 knjig u (u %) * Bnk koj primenjuje IRB pristup z izrčunvnje ktive ponderisne kreditnim rizikom koj nem velikih izloženosti ili joj je broj velikih izloženosti mnji od 20 - u koloni 12, n konsolidovnoj osnovi, dostvlj podtke o svojih 20 njvećih izloženosti (neto izloženost pre primene tehnik ublžvnj kreditnog rizik). U, 20. godine Prilog 5 Obrzc VI - GPL (poslovno ime i sedište bnke) VELIKA IZLOŽENOST PREMA GRUPI POVEZANIH LICA s stnjem n dn 20. godine (iznos u hiljdm dinr) R. br Nziv/ime dužnik (MB/JMBG) Vrst lic Oznk dužnik Oznk poveznosti Poveznost s bnkom Izloženost pre primene tehnik ublžvnj kreditnog rizik Izloženost nkon primene umnjenj
7 U, 20. godine Prilog 6 Obrzc IRP (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O RESTRUKTURIRANIM POTRAŽIVANJIMA s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) R. b r Nzi v / ime dužni k (mti čni broj / JMB G) Restrukt urir. potrživ nje Pokriven o prvokl. sred. obezbeđ enj Pokriven o dekv. sred. obezbeđ enj Nepokriv eno Ukupno Pokriven o prvokl. sred. obezbeđ enj Pokriven o dekv. sred. obezbeđ Bruto knjigo v. vredn ost Ktegor ij klsifik cije Obrču nt rezerv z procenj ene gubitke Isprv k vredn osti Potreb n rezerv z procenj ene gubitke Dtum restrukturi rnj Produ žen rok otplt e glvni ce i/ili kmt e Nčin restrukturirnj* Promenj en visin kmtn e stope Izvršen otpis del iznos restrukt ur. potrživ nj Ost lo Učešć Mksim e u ln bilns broj noj dn ktivi docnje koj u se poslednj klsifik ih 12 uje meseci (%)
8 Ukup no enj Nepokriv eno Ukupno Npomene: 1. U izveštj uneti njviše prvih 100 restrukturirnih dužnik prem bruto iznosu restrukturirnog potrživnj, sve ostle dužnike prikzti zbirno. 2. U kolone od 7 do 10 upisuje se "DA" z svki nčin restrukturirnj koji bnk primenjuje. U, 20. godine Prilog 7 Obrzc KA 1 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O KLASIFIKACIJI BILANSNE AKTIVE BANKE s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) Redni broj 1. Krtkoročni krediti 2. Dugoročni krediti 3. Dospel potrživnj 4. Depoziti kod bnk 5. Kmte i nknde Potrživnj Krtkoročne hrtije od vrednosti koje se drže do dospeć, ko i hrtije od vrednosti koje su rspoložive z prodju ne uključuju se u knjigu trgovnj Dugoročne hrtije od vrednosti koje se drže do dospeć, ko i hrtije od vrednosti koje su rspoložive z prodju ne uključuju se u knjigu trgovnj Učešć bnke u kpitlu drugih prvnih lic, osim učešć koj predstvljju odbitnu stvku od kpitl u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke Sredstv stečen npltom potrživnj nkon godinu dn od dn sticnj Bilnsn ktiv koj se uključuje u knjigu trgovnj z koju bnk ne rčun kpitlni zhtev z tržišne rizike u smislu odluke kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke 11. Ostl bilnsn ktiv koj se klsifikuje BILANSNA AKTIVA KOJA SE KLASIFIKUJE: OSNOVICA ZA I. OBRAČUN REZERVE ZA PROCENJENE GUBITKE (zbir pozicij od 1 do 11) Ktegorij klsifikcije Ukupno A B V G D Procent koji se primenjuje n osnovicu 0% 2% 15% 30% 100%
9 II. OBRAČUNATA REZERVA ZA PROCENJENE GUBITKE III. ISPRAVKA VREDNOSTI BILANSNE AKTIVE IV. POTREBNA REZERVA ZA PROCENJENE GUBITKE V. BILANSNA AKTIVA KOJA SE NE KLASIFIKUJE (bruto knjig. vrednost) VI. UKUPNA BILANSNA AKTIVA (bruto knjig. vrednost) U, 20. godine Prilog 7 Obrzc KA 2 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O KLASIFIKACIJI VANBILANSNIH STAVKI BANKE s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) Redni broj 1. Pltive grncije 2. Činidbene grncije 3. Avli i kcepti menic 4. Drugi oblici jemstv 5. Nepokriveni kreditivi 6. Neiskorišćene preuzete obveze Potrživnj 7. Ostle vnbilnsne stvke koje se klsifikuju I. VANBILANSNE STAVKE KOJE SE KLASIFIKUJU (zbir pozicij od 1 do 7) I.1. I.2. I.3. Neiskorišćen iznos okvirnih kredit i ostlih plsmn koje bnk može bezuslovno i bez prethodne njve otkzti ili z koje je ugovoreno prvo bnke d jednostrno rskine ugovor pod uslovim propisnim odlukom kojom se uređuje klsifikcij bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke 80% neiskorišćenog iznos okvirnih kredit i ostlih plsmn s efektivnim rokom dospeć do godinu dn 50% neiskorišćenog iznos okvirnih kredit i ostlih plsmn s efektivnim rokom dospeć dužim od godinu dn I.4. 50% vrednosti licitcionih i tenderskih grncij, grncij z dobro izvršenje posl, crinskih grncij i grncij z izmirenje poreskih obvez, ko i činidbenih grncij II. OSNOVICA ZA OBRAČUN REZERVE ZA PROCENJENE GUBITKE (I - I.1. - I.2. - I.3. - I.4) III. IV. Ktegorij klsifikcije Ukupno A B V G D Procent koji se primenjuje n osnovicu 0% 2% 15% 30% 100% OBRAČUNATA REZERVA ZA PROCENJENE GUBITKE REZERVISANJA ZA GUBITKE PO VANBILANSNIM STAVKAMA V. POTREBNA REZERVA ZA PROCENJENE GUBITKE VI. VII. VANBILANSNE STAVKE KOJE SE NE KLASIFIKUJU (knjig. vrednost pre umnjenj z rezervisnj) UKUPNE VANBILANSNE STAVKE (knjig. vrednost pre umnjenj z rezervisnj)
10 UKUPNA POTREBNA REZERVA ZA PROCENJENE GUBITKE U, 20. godine Prilog 7 Obrzc KA 3 (poslovno ime i sedište bnke) PREGLED SREDSTAVA OBEZBEĐENJA BILANSNE AKTIVE I VANBILANSNIH STAVKI BANKE s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) Redni broj 1. Krtkoročni krediti KLASIFIKOVANA POTRAŽIVANJA/SREDSTVA OBEZBEĐENJA SREDSTVA OBEZBEĐENJA POTRAŽIVANJA A B V G D UKUPNO šifr iznos šifr iznos šifr iznos šifr iznos šifr iznos UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 2. Dugoročni krediti UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 3. Dospel potrživnj UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 4. Depoziti kod bnk UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 5. Kmte i nknde 6. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: Krtkoročne hrtije od vrednosti koje se drže do dospeć, ko i hrtije od vrednosti koje su rspoložive z prodju ne uključuju se u knjigu trgovnj 7. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: Dugoročne hrtije od vrednosti koje se drže do dospeć, ko i hrtije od vrednosti koje su rspoložive z prodju ne uključuju se u knjigu trgovnj 8. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: Učešć bnke u kpitlu drugih prvnih lic, osim učešć koj predstvljju odbitnu stvku od kpitl u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke
11 9. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: Sredstv stečen npltom potrživnj nkon godinu dn od dn sticnj 10. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: Bilnsn ktiv koj se uključuje u knjigu trgovnj z koju bnk ne rčun kpitlni zhtev z tržišne rizike u smislu odluke kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 11. Ostl bilnsn ktiv koj se klsifikuje I. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA BILANSNE AKTIVE: 12. Pltive grncije UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 13. Činidbene grncije UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 14. Avli i kcepti menic UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 15. Drugi oblici jemstv UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 16. Nepokriveni kreditivi UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 17. Neiskorišćene preuzete obveze UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: 18. Ostle vnbilnsne stvke koje se klsifikuju II. UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA: UKUPNO SREDSTVA OBEZBEĐENJA VANBILANSNIH STAVKI: ŠIFARNIK SREDSTAVA OBEZBEĐENJA Šifr A. PRVOKLASNA SREDSTVA OBEZBEĐENJA A01 A02 A03 Gotovinski depozit kod bnke - pod uslovom d je ugovoreno d služi ko obezbeđenje z određen potrživnj bnke, d rok njegovog dospeć odgovr roku dospeć potrživnj i d jedino bnk može njime rspolgti Dužničke hrtije od vrednosti, ko i grncije, drugi oblici jemstv, kontrgrncije i drugi slični instrumenti nemterijlne kreditne zštite čiji su izdvoci držve i centrlne bnke kojim se, u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke, dodeljuje ponder kreditnog rizik 0% Dužničke hrtije od vrednosti, ko i grncije, drugi oblici jemstv, kontrgrncije i drugi slični instrumenti nemterijlne kreditne zštite čiji su izdvoci teritorijlne utonomije i jedinice loklne smouprve kojim se,
12 A04 A05 A06 u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke, dodeljuje ponder kreditnog rizik 0% Dužničke hrtije od vrednosti, ko i grncije, drugi oblici jemstv, kontrgrncije i drugi slični instrumenti nemterijlne kreditne zštite čiji su izdvoci jvn dministrtivn tel kojim se, u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke, dodeljuje ponder kreditnog rizik 0% Dužničke hrtije od vrednosti, ko i grncije, drugi oblici jemstv, kontrgrncije i drugi slični instrumenti nemterijlne kreditne zštite čiji su izdvoci međunrodne rzvojne bnke ili međunrodne orgnizcije kojim se, u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke, dodeljuje ponder kreditnog rizik 0% Dužničke hrtije od vrednosti, ko i grncije, drugi oblici jemstv, kontrgrncije i drugi slični instrumenti nemterijlne kreditne zštite čiji su izdvoci bnke kojim, u skldu s odlukom kojom se uređuje dekvtnost kpitl bnke, odgovr nivo kreditnog kvlitet 3 ili bolji A07 Zlog n zltu B. ADEKVATNA SREDSTVA OBEZBEĐENJA B01 Hipotek n stmbenim nepokretnostim B02 Hipotek n ostlim nepokretnostim B03 Zlog n robnim zpisim B04 Zlog n domćim životinjm Npomen: u kolonm "iznos" se prikzuje vrednost odgovrjućeg sredstv obezbeđenj. U, 20. godine Prilog 7 Obrzc KA 4 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O KLASIFIKACIJI BILANSNE AKTIVE I VANBILANSNIH STAVKI BANKE PO DUŽNICIMA s stnjem n dn..20. godine (u hiljdm dinr) Re dni bro j Nziv/i me dužnik (Mtič ni broj/j MBG) Potrži vnj Ukup n iznos bilnsn e ktive i vnbil nsnih stvki Krtko ročni krediti Dugor očni krediti Dospel potrži vnj Dep oziti kod bn k Km te i nkn de Bilnsn ktiv Krtkor očne hrtije od vredno sti koje se drže do dospeć, ko i hrtije od vredno sti koje su rspolo žive z prodj u ne uključu Dugor očne hrtije od vredno sti koje se drže do dospe ć, ko i hrtije od vredno sti koje su rspol Učešć bnke u kpitl u drugih prvnih lic, osim učešć koj predst vljju odbitnu stvku od kpitl u skldu s Sredst v stečen nplto m potrži vnj nkon godinu dn od dn sticnj Bilnsn ktiv koj se uključu je u knjigu trgov nj z koju bnk ne rčun kpitl ni zhtev z tržišne rizike u smislu Ostl bilns n ktiv koj se klsifi kuje Bilns n ktiv koj se klsifik uje: osnovi c z obrč un rezerv e z proce njene gubitk e (zbir iznos u kolon
13 1. Pokrive n prvokl snim sredstv om obezbe đenj Pokrive n dekv tnim sredstv om obezbe đenj Nepokri ven prvokl snim ili dekv tnim sredstvi m obezbe đenj Sumnji v i sporn potrži vnj UKUP NO UKUPNO: ju se u knjigu trgov nj ožive z prodj u ne uključ uju se u knjigu trgov nj odluko m kojom se uređuje dekv tnost kpitl bnke odluke kojom se uređuj e dekv tnost kpitl bnke m od 2 do 12) Re dni br oj Nziv /ime dužni k Potrž (Mti ivnj čni broj/j MBG) Plti ve gr ncije Činid bene gr ncije Av li i kc epti me nic Dru gi obli ci jem stv Vnbilnsne stvke Nepo kriven i kredi tivi Neisko rišćene preuze te obvez e Ostl e vnbil nsne stvk e koje se klsifi kuju Vnbil nsne stvk e koje se klsifi kuju (zbir iznos u kolon m Od bitn e st vke Osno vic z obrč un rezer ve z proce njene gubit ke (rzli Ukup n osno vic z obrč un rezer ve z proce njene gubit Kteg orij klsifi kcije Obr čunt rezer v z proce njene gubitk e Ispr vk vred nost i bil nsn e ktiv e Rezer visnj z gubitk e po vnbil nsni m stvk m Potre bn rezer v z proce njene gubit ke (pozit ivn rzlik kolon
14 1. Pokriv en prvokl snim sredst vom obezb eđenj Pokriv en dekv tnim sredst vom obezb eđenj Nepok riven prvokl snim ili dekv tnim sredst vim obezb eđenj Sumnj iv i sporn potrž ivnj UKUP NO UKUPNO: od 14 do 20) k kolon 21 i 22) ke (zbir kolon 13 i 23) e 26 i zbir kolon 27 i 28) Npomen: U izveštju se pojedinčno prikzuju ili svi dužnici bnke koji zjedno čine 90% ukupne bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke koji se klsifikuju ili njvećih dužnik (u zvisnosti od tog koji broj dužnik je mnji), dok se svi preostli dužnici bnke prikzuju zbirno u jednom redu. U, 20. godine Prilog 7 Obrzc KA 5
15 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O SEKTORSKOJ STRUKTURI KLASIFIKOVANE BILANSNE AKTIVE s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) Redni broj 1. SEKTOR SEKTOR FINANSIJA I OSIGURANJA 1.1. Centrln bnk 1.2. Bnke u zemlji i ostlo monetrno posredovnje 1.3. Osigurnje Penzijski fondovi i društv z 1.4. uprvljnje penzijskim fondovim 1.5. Finnsijski lizing Pomoćne deltnosti u pružnju finnsijskih uslug, osigurnju i penzijskim fondovim Poverenički, investicioni i slični fondovi i društv z uprvljnje tim fondovim Deltnost holding kompnij i ostle usluge kreditirnj i finnsirnj, osim osigurnj i penzijskih fondov Povezne finnsijske orgnizcije koje ne ulze u krug konsolidcije 2.0. Povezne finnsijske orgnizcije koje ulze u krug konsolidcije 2. SEKTOR JAVNIH PREDUZEĆA 2.1. Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 2.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije KLASIFIKOVANA BILANSNA AKTIVA (bruto knjigovodstven vrednost) Ukupno KLASIFIKOVANE VANBILANSNE STAVKE (bruto knjigovodstven vrednost) Ukupno A B V G D A B V G D = =
16 Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn jvn preduzeć koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn jvn preduzeć koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PRIVREDNIH DRUŠTAVA 3.1. Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo 3.2. Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom 3.3. energijom, gsom, prom i klimtizcij 3.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn privredn društv koj ne ulze u krug konsolidcije 3.9. Povezn privredn društv koj ulze u krug konsolidcije 4. SEKTOR PREDUZETNIKA 5. JAVNI SEKTOR 5.1. Republički orgni i orgnizcije Fond obveznog socijlnog osigurnj Autonomn pokrjin - pokrjinski orgni i jvne službe Jedinice loklne smouprve - orgni i jvne službe jedinic loklne smouprve Prvn lic iz oblsti društvenih 5.5. deltnosti koj se finnsirju iz budžet 6. SEKTOR STANOVNIŠTVA 6.1. Domć fizičk lic 6.2. Strn fizičk lic - rezidenti 7. SEKTOR STRANIH LICA 7.1. Strne bnke
17 7.2. Strn prvn lic, osim bnk 7.3. Strn fizičk lic 7.4. Domć fizičk lic - nerezidenti 7.5. Eksteritorijlne orgnizcije i tel Povezn drug strn lic koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn drug strn lic koj ulze u krug konsolidcije PRIVATNA DOMAĆINSTVA SA ZAPOSLENIM LICIMA I REGISTROVANI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI 8.1. Privtn domćinstv s zposlenim licim 8.2. Registrovni poljoprivredni proizvođči 9. SEKTOR DRUGIH KOMITENATA Neprofitn prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet Prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet 9.3. Bnke u stečju Drug prvn lic (osim bnk) u stečju Povezni drugi komitenti koji ne ulze u krug konsolidcije Povezni drugi komitenti koji ulze u krug konsolidcije U, 20. godine Prilog 8 Obrzc NPL 1 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O STRUKTURI PROBLEMATIČNIH KREDITA BANKE s stnjem n dn godine A. S e k t o r s k s t r u k t u r (u hiljdm dinr) Redni broj SEKTOR Ukupni krediti (bruto knjigov. vrednost) Isprvk vrednosti koj se odnosi n bruto kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost) Isprvk vrednosti koj se odnosi n problem. kredite Ukupn broj kredit Broj problem. kredit Ukupn broj klijent Broj klijent s problem kreditim
18 Šifr vlute SEKTOR FINANSIJA I OSIGURANJA Bnke u zemlji i ostlo monetrno posredovnje 1.2. Osigurnje 1.3. Penzijski fondovi i društv z uprvljnje penzijskim fondovim 1.4. Finnsijski lizing Pomoćne deltnosti u pružnju finnsijskih uslug, osigurnju i penzijskim fondovim Poverenički, investicioni i slični fondovi i društv z uprvljnje tim fondovim Deltnost holding kompnij i ostle usluge kreditirnj i finnsirnj, osim osigurnj i penzijskih fondov Povezne finnsijske orgnizcije koje ne ulze u krug konsolidcije Povezne finnsijske orgnizcije koje ulze u krug konsolidcije SEKTOR JAVNIH PREDUZEĆA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom 2.3. energijom, gsom, prom i klimtizcij 2.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne
19 deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn jvn preduzeć koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn jvn preduzeć koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PRIVREDNIH DRUŠTAVA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 3.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn privredn društv koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn privredn društv koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PREDUZETNIKA 5. JAVNI SEKTOR Republički orgni i orgnizcije Fond obveznog socijlnog osigurnj Autonomn pokrjin - pokrjinski orgni i jvne službe Jedinice loklne smouprve - orgni i
20 jvne službe jedinic loklne smouprve Prvn lic iz oblsti društvenih deltnosti koj se finnsirju iz budžet SEKTOR STANOVNIŠTVA 6.1. Domć fizičk lic 6.2. Strn fizičk lic - rezidenti 7. SEKTOR STRANIH LICA 7.1. Strne bnke 7.2. Strn prvn lic, osim bnk 7.3. Strn fizičk lic Domć fizičk lic nerezidenti Eksteritorijlne orgnizcije i tel Povezn drug strn lic koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn drug strn lic koj ulze u krug konsolidcije PRIVATNA DOMAĆINSTVA SA ZAPOSLENIM LICIMA I REGISTROVANI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI Privtn domćinstv s zposlenim licim Registrovni poljoprivredni proizvođči SEKTOR DRUGIH KOMITENATA Neprofitn prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet Prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet 9.3. Bnke u stečju Drug prvn lic (osim bnk) u stečju Povezni drugi komitenti koji ne ulze u krug konsolidcije Povezni drugi komitenti koji ulze u krug konsolidcije B. S t r u k t u r p l s m n f i z i č k i m l i c i m
21 (u hiljdm dinr) Redni broj Šifr vlute Nziv pozicije 1. Gotovinski krediti 2. Kreditne krtice 3. Minusni sldo po tekućim rčunim 4 Potroščki krediti Poljoprivredn 5. deltnost Obvljnje drugih deltnosti Stmben izgrdnj Krediti z kupovinu utomobil 9. Ostlo UKUPNO: Ukupni krediti (bruto knjigov. vrednost) Isprvk vrednosti koj se odnosi n bruto kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost) Isprvk vrednosti koj se odnosi n problem. kredite Ukupn broj kredit Broj problem. kredit Npomene: 1. Pod pojmom ukupni krediti podrzumevju se krediti, dospel potrživnj po osnovu kredit i kmte i nknde po osnovu kredit, iskzni u bilnsu stnj. 2. Pod pojmom problemtični krediti podrzumev se stnje ukupnog preostlog dug pojedinčnog kredit (uključujući i iznos docnje): - po osnovu kog je dužnik u docnji (n nčin predviđen odlukom kojom se uređuje klsifikcij bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke) duže od 90 dn, ili po osnovu plćnj kmte ili glvnice, - po kome je kmt u visini tromesečnog iznos (i viš) pripisn dugu, kpitlizovn, refinnsirn ili je njeno plćnje odloženo, - po osnovu kog dužnik ksni mnje od 90 dn li je bnk procenil d je sposobnost dužnik d otplti dug pogoršn i d je otplt dug u punom iznosu doveden u pitnje. 3. Pod fizičkim licim podrzumevju se sledeće ktegorije: stnovništvo, preduzetnici, privtn domćinstv s zposlenim licim i registrovni poljoprivredni proizvođči (iznos u rubrici Ukupno u delu B. obrsc mor biti jednk zbiru iznos n pozicijm 4, 6 i 8 iz del A. obrsc). 4. Bnk izveštj popunjv po svim mterijlno znčjnim vlutm prem internoj metodologiji, dok se preostle vlute zbirno prikzuju pod šifrom Ostlo. Pod kreditim u određenoj vluti podrzumevju se (pored kredit iskznih u određenoj vluti) i krediti u dinrim indeksirni u toj vluti. U, 20. godine Prilog 8 Obrzc NPL 2 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O STRUKTURI PROBLEMATIČNIH KREDITA BANKE PREMA DANIMA U DOCNJI
22 s stnjem n dn godine A. S e k t o r s k s t r u k t u r (u hiljdm dinr) docnj do 90 dn docnj dn docnj dn docnj dn docnj preko 730 dn Red ni broj SEKTOR SEKTOR FINANSIJA I OSIGURANJA Bnke u zemlji i ostlo monetrno posredovnje 1.2. Osigurnje Problem. krediti (bruto knjigov. vrednos t) Isprvk vrednos ti z problem. kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednos t) Isprvk vrednos ti z problem. kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednos t) Isprvk vrednos ti z problem. kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednos t) Isprvk vrednos ti z problem. kredite Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost) Isprvk vrednost i z problem. kredite Penzijski fondovi i društv z uprvljnje penzijskim fondovim 1.4. Finnsijski lizing Pomoćne deltnosti u pružnju finnsijskih uslug, osigurnju i penzijskim fondovim Poverenički, investicioni i slični fondovi i društv z uprvljnje tim fondovim Deltnost holding kompnij i ostle usluge kreditirnj i finnsirnj, osim osigurnj i penzijskih fondov Povezne finnsijske orgnizcije koje ne ulze u krug konsolidcije
23 Povezne finnsijske orgnizcije koje ulze u krug konsolidcije SEKTOR JAVNIH PREDUZEĆA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 2.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn jvn preduzeć koj ne ulze u krug konsolidcije
24 Povezn jvn preduzeć koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PRIVREDNIH DRUŠTAVA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 3.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn privredn društv koj ne ulze u krug konsolidcije
25 Povezn privredn društv koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PREDUZETNIKA 5. JAVNI SEKTOR Republički orgni i orgnizcije Fond obveznog socijlnog osigurnj Autonomn pokrjin - pokrjinski orgni i jvne službe Jedinice loklne smouprve - orgni i jvne službe jedinic loklne smouprve Prvn lic iz oblsti društvenih deltnosti koj se finnsirju iz budžet SEKTOR STANOVNIŠTVA Domć fizičk lic Strn fizičk lic - rezidenti SEKTOR STRANIH LICA 7.1. Strne bnke 7.2. Strn prvn lic, osim bnk 7.3. Strn fizičk lic 7.4. Domć fizičk lic - nerezidenti 7.5. Eksteritorijlne orgnizcije i tel Povezn drug strn lic koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn drug strn lic koj ulze u krug konsolidcije PRIVATNA DOMAĆINSTVA SA ZAPOSLENIM
26 LICIMA I REGISTROVANI POLJOPRIVRED NI PROIZVOĐAČI Privtn domćinstv s zposlenim licim Registrovni poljoprivredni proizvođči SEKTOR DRUGIH KOMITENATA Neprofitn prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet Prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet 9.3. Bnke u stečju Drug prvn lic (osim bnk) u stečju Povezni drugi komitenti koji ne ulze u krug konsolidcije Povezni drugi komitenti koji ulze u krug konsolidcije B. S t r u k t u r p l s m n f i z i č k i m l i c i m (u hiljdm dinr) Redn i broj 1. Nziv pozicije Gotovinski krediti 2. Kreditne Docnj do 90 dn Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost ) Isprvk vrednost i z problem. kredite Docnj dn Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost ) Isprvk vrednost i z problem. kredite Docnj dn Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost ) Isprvk vrednost i z problem. kredite Docnj dn Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost ) Isprvk vrednost i z problem. kredite Docnj preko 730 dn Problem. krediti (bruto knjigov. vrednost ) Isprvk vrednost i z problem. kredite
27 krtice Minusni sldo po tekućim rčunim Potroščki krediti Poljoprivredn deltnost Obvljnje drugih deltnosti Stmben izgrdnj Krediti z kupovinu utomobil 9. Ostlo UKUPNO Npomene: 1. Pod pojmom ukupni krediti podrzumevju se krediti, dospel potrživnj po osnovu kredit i kmte i nknde po osnovu kredit, iskzni u bilnsu stnj. 2. Pod pojmom problemtični krediti podrzumev se stnje ukupnog preostlog dug pojedinčnog kredit (uključujući i iznos docnje): - po osnovu kog je dužnik u docnji (n nčin predviđen odlukom kojom se uređuje klsifikcij bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke) duže od 90 dn, ili po osnovu plćnj kmte ili glvnice, - po kome je kmt u visini tromesečnog iznos (i viš) pripisn dugu, kpitlizovn, refinnsirn ili je njeno plćnje odloženo, - po osnovu kog dužnik ksni mnje od 90 dn li je bnk procenil d je sposobnost dužnik d otplti dug pogoršn i d je otplt dug u punom iznosu doveden u pitnje. 3. Pod fizičkim licim podrzumevju se sledeće ktegorije: stnovništvo, preduzetnici, privtn domćinstv s zposlenim licim i registrovni poljoprivredni proizvođči (iznos u rubrici Ukupno u delu B. obrsc mor biti jednk zbiru iznos n pozicijm 4, 6 i 8 iz del A. obrsc). U, 20. godine Prilog 8 Obrzc NPL 3 (poslovno ime i sedište bnke) IZVEŠTAJ O PROMENAMA VISINE PROBLEMATIČNIH KREDITA BANKE s stnjem n dn godine A. S e k t o r s k s t r u k t u r (u hiljdm dinr) Red ni broj SEKTOR Bruto knjigov. vrednost problem. kredit poslednje Povećnj e po osnovu novih problem. kredit Prestnk sttus problem. kredit po osnov u po osnovu ustupnj po osnovu restrukturirn j Smnjenj e po osnovu otpis Povećnj e (smnjenj e) po osnovu kursnih Ostle promen e Bruto knjigov. vrednost problem. kredit poslednje
28 SEKTOR FINANSIJA I OSIGURANJA Bnke u zemlji i ostlo monetrno posredovnje 1.2. Osigurnje 1.3. Penzijski fondovi i društv z uprvljnje penzijskim fondovim 1.4. Finnsijski lizing Pomoćne deltnosti u pružnju finnsijskih uslug, osigurnju i penzijskim fondovim Poverenički, investicioni i slični fondovi i društv z uprvljnje tim fondovim Deltnost holding kompnij i ostle usluge kreditirnj i finnsirnj, osim osigurnj i penzijskih fondov Povezne finnsijske orgnizcije koje ne ulze u krug konsolidcije Povezne finnsijske orgnizcije koje ulze u krug konsolidcije SEKTOR JAVNIH PREDUZEĆA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, g dn prethodno g mesec nplt e / prodje trećem licu rzlik g dn izveštjno g mesec
29 2.3. snbdevnje vodom, uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 2.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, 2.5. poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i 2.6. ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn jvn preduzeć koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn jvn preduzeć koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PRIVREDNIH DRUŠTAVA Poljoprivred, šumrstvo, ribrstvo Rudrstvo, prerđivčk industrij, snbdevnje vodom,
30 3.3. uprvljnje otpdnim vodm, kontrolisnje proces uklnjnj otpd i slične ktivnosti Snbdevnje električnom energijom, gsom, prom i klimtizcij 3.4. Grđevinrstvo Trgovin n veliko i trgovin n mlo, poprvk motornih vozil i motocikl Sobrćj i skldištenje, usluge smeštj i ishrne, informisnje i komunikcije Poslovnje nekretninm, stručne, nučne, inovcione i tehničke deltnosti, dministrtivne i pomoćne uslužne deltnosti, umetnost, zbv i rekrecij, ostle uslužne deltnosti Povezn privredn društv koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn privredn društv koj ulze u krug konsolidcije SEKTOR PREDUZETNIKA 5. JAVNI SEKTOR Republički orgni i orgnizcije Fond obveznog socijlnog osigurnj Autonomn pokrjin - pokrjinski orgni
31 i jvne službe Jedinice loklne smouprve - orgni i jvne službe jedinic loklne smouprve Prvn lic iz oblsti društvenih deltnosti koj se finnsirju iz budžet SEKTOR STANOVNIŠTVA Domć fizičk lic Strn fizičk lic - rezidenti SEKTOR STRANIH LICA 7.1. Strne bnke Strn prvn 7.2. lic, osim bnk 7.3. Strn fizičk lic 7.4. Domć fizičk lic - nerezidenti 7.5. Eksteritorijlne orgnizcije i tel Povezn drug strn lic koj ne ulze u krug konsolidcije Povezn drug strn lic koj ulze u krug konsolidcije PRIVATNA DOMAĆINSTVA SA ZAPOSLENIM LICIMA I REGISTROVANI POLJOPRIVRED NI PROIZVOĐAČI Privtn domćinstv s zposlenim licim Registrovni poljoprivredni proizvođči SEKTOR DRUGIH KOMITENATA Neprofitn prvn lic i komitenti
32 9.2. društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet Prvn lic i komitenti društvenih deltnosti koji se ne finnsirju iz budžet 9.3. Bnke u stečju Drug prvn lic (osim bnk) u stečju Povezni drugi komitenti koji ne ulze u krug konsolidcije Povezni drugi komitenti koji ulze u krug konsolidcije B. S t r u k t u r p l s m n f i z i č k i m l i c i m (u hiljdm dinr) Redn i broj Nziv pozicije Gotovinski krediti Kreditne krtice Minusni sldo po tekućim rčunim Potroščki krediti Poljoprivredn deltnost Obvljnje drugih deltnosti Stmben izgrdnj Krediti z kupovinu utomobil Bruto knjigov. vrednost problem. kredit poslednje g dn prethodno g mesec Povećnj e po osnovu novih problem. kredit Prestnk sttus problem. kredit po osnov u nplt e po osnovu ustupnj / prodje trećem licu po osnovu restrukturirnj Smnjenj e po osnovu otpis Povećnje (smnjenj e) po osnovu kursnih rzlik Ostle promen e Bruto knjigov. vrednosti problem. kredit poslednje g dn izveštjno g mesec
33 9. Ostlo UKUPNO Npomene: 1. Pod pojmom ukupni krediti podrzumevju se krediti, dospel potrživnj po osnovu kredit i kmte i nknde po osnovu kredit, iskzni u bilnsu stnj. 2. Pod pojmom problemtični krediti podrzumev se stnje ukupnog preostlog dug pojedinčnog kredit (uključujući i iznos docnje): - po osnovu kog je dužnik u docnji (n nčin predviđen odlukom kojom se uređuje klsifikcij bilnsne ktive i vnbilnsnih stvki bnke) duže od 90 dn, ili po osnovu plćnj kmte ili glvnice, - po kome je kmt u visini tromesečnog iznos (i viš) pripisn dugu, kpitlizovn, refinnsirn ili je njeno plćnje odloženo, - po osnovu kog dužnik ksni mnje od 90 dn li je bnk procenil d je sposobnost dužnik d otplti dug pogoršn i d je otplt dug u punom iznosu doveden u pitnje. 3. Pod fizičkim licim podrzumevju se sledeće ktegorije: stnovništvo, preduzetnici, privtn domćinstv s zposlenim licim i registrovni poljoprivredni proizvođči (iznos u rubrici Ukupno u delu B. obrsc mor biti jednk zbiru iznos n pozicijm 4, 6 i 8 iz del A. obrsc). U, 20. godine Prilog 9 Obrzc LIKMES (poslovno ime i sedište bnke) MESEČNI IZVEŠTAJ O POKAZATELJU LIKVIDNOSTI BANKE z mesec 20. godine A. MESEČNI POKAZATELJ LIKVIDNOSTI Prosečni mesečni pokztelj likvidnosti (Σ4/Σ7) B. PREGLED POKAZATELJA LIKVIDNOSTI TOKOM MESECA (u hiljdm dinr) Dn u izveštjnom mesecu Likvidn potrživnj prvog red Likvidn potrživnj drugog red Ukupn likvidn potrživnj Obveze bez ugovorenog rok dospeć Obveze s ugovorenim rokom dospeć Ukupne likvidne obveze Dnevni pokztelj likvidnosti = = = 4 :
34 U, 20. godine Prilog 10 Obrzc TG (poslovno ime i sedište bnke) MESEČNI IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE BANKE u periodu od do 20. godine A. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI I. Prilivi gotovine iz poslovnih ktivnosti (od 1 do 4) 1. Prilivi od kmt 2. Prilivi od nknd 3. Prilivi po osnovu ostlih poslovnih prihod 4. Prilivi od dividendi i učešć u dobitku II. Odlivi gotovine iz poslovnih ktivnosti (od 5 do 9) 5. Odlivi po osnovu kmt 6. Odlivi po osnovu nknd 7. Odlivi po osnovu bruto zrd, nknd zrd i drugih ličnih rshod 8. Odlivi po osnovu porez, doprinos i drugih džbin n teret prihod Iznos u hiljdm Nziv pozicije dinr Odlivi po osnovu drugih troškov poslovnj III. Neto priliv gotovine iz poslovnih ktivnosti pre povećnj ili smnjenj u plsmnim i
35 depozitim (I minus II) IV. Neto odliv gotovine iz poslovnih ktivnosti pre povećnj ili smnjenj u plsmnim i depozitim (II minus I) V. Smnjenje plsmn i povećnje uzetih depozit (od 10 do 12) 10. Smnjenje kredit i plsmn bnkm i komitentim 11. Smnjenje hrtij od vrednosti po fer vrednosti kroz bilns uspeh, plsmn kojim se trguje i krtkoročnih hrtij od vrednosti koje se drže do dospeć 12. Povećnje depozit od bnk i komitent VI. Povećnje plsmn i smnjenje uzetih depozit (od 13 do 15) 13. Povećnje kredit i plsmn bnkm i komitentim 14. Povećnje hrtij od vrednosti po fer vrednosti kroz bilns uspeh, plsmn kojim se trguje i krtkoročnih hrtij od vrednosti koje se drže do dospeć 15. Smnjenje depozit od bnk i komitent VII. Neto priliv gotovine iz poslovnih ktivnosti pre porez n dobit (AIII minus AIV plus AV minus AVI) VIII. Neto odliv gotovine iz poslovnih ktivnosti pre porez n dobit (AIV plus AVI minus AIII minus AV) 16. Plćeni porez n dobit 17. Isplćene dividende IX. Neto priliv gotovine iz poslovnih ktivnosti (AVII minus AVIII minus 16 minus 17) X. Neto odliv gotovine iz poslovnih ktivnosti (AVIII minus AVII plus 16 plus 17) B. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA I. Prilivi gotovine iz ktivnosti investirnj (od 1 do 5) 1. Prilivi od dugoročnih ulgnj u hrtije od vrednosti 2. Prilivi od prodje udel (učešć) 3. Prilivi od prodje nemterijlnih ulgnj i osnovnih sredstv 4. Prilivi od prodje investicionih nekretnin 5. Ostli prilivi iz ktivnosti investirnj II. Odlivi gotovine iz ktivnosti investirnj (od 6 do 10) 6. Odlivi po osnovu ulgnj u dugoročne hrtije od vrednosti 7. Odlivi z kupovinu udel (učešć) 8. Odlivi z kupovinu nemterijlnih ulgnj i osnovnih sredstv 9. Odlivi po osnovu nbvke investicionih nekretnin 10. Ostli odlivi iz ktivnosti investirnj III. Neto priliv gotovine iz ktivnosti investirnj (I minus II) IV. Neto odliv gotovine iz ktivnosti investirnj (II minus I) V. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA I. Prilivi gotovine iz ktivnosti finnsirnj (od 1 do 6) 1. Prilivi po osnovu uvećnj kpitl 2. Neto prilivi gotovine po osnovu subordinirnih obvez 3. Neto prilivi gotovine po osnovu uzetih kredit 4. Neto prilivi po osnovu hrtij od vrednosti 5. Prilivi po osnovu prodje sopstvenih kcij 6. Ostli prilivi iz ktivnosti finnsirnj II. Odlivi gotovine iz ktivnosti finnsirnj (od 7 do 11) 7. Odlivi po osnovu otkup sopstvenih kcij 8. Neto odlivi gotovine po osnovu subordinirnih obvez 9. Neto odlivi gotovine po osnovu uzetih kredit 10. Neto odlivi po osnovu hrtij od vrednosti 11. Ostli odlivi iz ktivnosti finnsirnj III. Neto priliv gotovine iz ktivnosti finnsirnj (I minus II)
36 IV. Neto odliv gotovine iz ktivnosti finnsirnj (II minus I) G. SVEGA NETO PRILIVI GOTOVINE (AI plus AV plus BI plus VI) D. SVEGA NETO ODLIVI GOTOVINE (AII plus AVI plus 16 plus 17 plus BII plus VII) Đ. NETO POVEĆANJE GOTOVINE (G minus D) E. NETO SMANJENJE GOTOVINE (D minus G) Ž. GOTOVINA NA POČETKU GODINE Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE J. GOTOVINA NA KRAJU PERIODA (Đ minus E plus Ž plus Z minus I) U,. godine Prilog 11 Obrzc STAN (poslovno ime i sedište bnke) MESEČNI IZVEŠTAJ O UKUPNIM KREDITIMA I PLASMANIMA STANOVNIŠTVU s stnjem n dn 20. godine (u hiljdm dinr) Red ni broj 1. Nziv pozicije Gotovinsk i krediti Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Kreditne krtice Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Minusni sldo po tek. rčunim grđn Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Krediti i plsmni stnovništvu Potroščk i krediti Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Poljoprivre dn deltnost Bruto knjig. vred n. Ispr. vred n. Obvljnj e drugih deltnosti Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Stmben izgrdnj Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. Ostlo Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n. UKUPNO Fizičk lic 1.1. U dinrim: Krtkoroč ni Dugoročni 1.2. U devizm: Krtkoroč ni: U EUR U USD U CHF Brut o knjig. vred n. Ispr. vred n.
37 U ostlim vlutm Dugoročni : U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm S deviznom kluzulom : Krtkoroč ni: U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm Dugoročni : U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm I. Ukupno: Preduzet 2. nici 2.1. U dinrim: Krtkoroč ni Dugoročni 2.2. U devizm: Krtkoroč ni: U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm Dugoročni : U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm 2.3. S deviznom
38 II. III. kluzulom : Krtkoroč ni: U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm Dugoročni : U EUR U USD U CHF U ostlim vlutm Ukupno: UKUPNO (I+II) U, 20. godine Prilog 12 Obrzc BS (poslovno ime i sedište bnke) BILANS STANJA BANKE s stnjem n dn 20. godine A.I Gotovin i gotovinski ekvivlenti A. II Opozivi depoziti i krediti Nziv pozicije A. III Potrživnj po osnovu kmt, nknd, prodje, promene fer vrednosti derivt i drug potrživnj A. IV Dti krediti i depoziti A.V Hrtije od vrednosti (bez sopstvenih kcij) A.VI Udeli (učešć ) A.VII Ostli plsmni A.VIII Nemterijln ulgnj A.IX Osnovn sredstv i investicione nekretnine A.X Stln sredstv nmenjen prodji i sredstv poslovnj koje se obustvlj A.XI Odložen poresk sredstv A.XII Ostl sredstv A.XIII Gubitk iznd iznos kpitl UKUPNO AKTIVA P.I Trnskcioni depoziti P.II Ostli depoziti Iznos u hiljdm dinr
39 P.III Primljeni krediti P.IV Obveze po osnovu hrtij od vrednosti P.V Obveze po osnovu kmt, nknd i promene vrednosti derivt P.VI Rezervisnj P.VII Obveze z poreze P.VIII Obveze iz dobitk P.IX Obveze po osnovu sredstv nmenjenih prodji i sredstv poslovnj koje se obustvlj P.X Odložene poreske obveze P.XI Ostle obveze Ukupno obveze P.XII.1 Kpitl P.XII.2 Rezerve iz dobiti P.XII.3 Revlorizcione rezerve P.XII.4 Nerelizovni gubici po osnovu hrtij od vrednosti rspoloživih z prodju P.XII.5 Dobitk P.XII.6 Gubitk do nivo kpitl Ukupn kpitl UKUPNO PASIVA VANBILANSNE POZICIJE V.I Poslovi u ime i z rčun trećih lic V.II Preuzete buduće obveze V.III Primljen jemstv z obveze V.IV Derivti V.V Druge vnbilnsne pozicije U, 20. godine Prilog 13 Obrzc BU (poslovno ime i sedište bnke) BILANS USPEHA BANKE z period godine I. Prihodi od kmt I.b Rshodi kmt I.1 Dobitk po osnovu kmt I.2 Gubitk po osnovu kmt II. Prihodi od nknd i provizij II.b Rshodi nknd i provizij II.1 Dobitk po osnovu nknd i provizij II.2 Gubitk po osnovu nknd i provizij Nziv pozicije III.1 Neto dobitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti po fer vrednosti kroz bilns uspeh Iznos u hiljdm dinr
40 III.2 Neto gubitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti po fer vrednosti kroz bilns uspeh IV.1 Neto dobitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti koje su rspoložive z prodju IV.2 Neto gubitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti koje su rspoložive z prodju V.1 Neto dobitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti koje se drže do dospeć V.2 Neto gubitk po osnovu prodje hrtij od vrednosti koje se drže do dospeć VI.1 Neto dobitk po osnovu prodje udel (učešć) VI.2 Neto gubitk po osnovu prodje udel (učešć) VII.1 Neto dobitk po osnovu prodje ostlih plsmn VII.2 Neto gubitk po osnovu prodje ostlih plsmn VIII.1 Neto prihodi od kursnih rzlik VIII.2 Neto rshodi od kursnih rzlik IX Prihodi od dividendi i učešć X Ostli poslovni prihodi XI.1 Neto prihodi po osnovu indirektnih otpis plsmn i rezervisnj XI.2 Neto rshodi po osnovu indirektnih otpis plsmn i rezervisnj XII Troškovi zrd, nknd zrd i ostli lični rshodi XIII Troškovi mortizcije XIV Opertivni i ostli poslovni rshodi XV.1 Prihodi od promene vrednosti imovine i obvez XV.2 Rshodi od promene vrednosti imovine i obvez XVI.1 DOBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA XVI.2 GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA XVII.1 NETO DOBICI POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA XVII.2 NETO GUBICI POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA XVIII.1 REZULTAT PERIODA - DOBITAK PRE OPOREZIVANJA XVIII.2 REZULTAT PERIODA - GUBITAK PRE OPOREZIVANJA XIX Porez n dobit XX.1 Dobitk od kreirnih odloženih poreskih sredstv i smnjenj odloženih poreskih obvez XX.2 Gubitk od smnjenj odloženih poreskih sredstv i kreirnj odloženih poreskih obvez XXI.1 DOBITAK XXI.2 GUBITAK U, 20. godine Prilog 14 Obrzc OP OSNOVNI PODACI O BANCI Poslovno ime i sedište Adres Telefoni sedišt Telefks Internet dres I-mejl dres
41 SWIFT dres Mtični broj Broj žiro-rčun Predsednik Izvršnog odbor (ime i prezime) Telefon predsednik Izvršnog odbor Telefks predsednik Izvršnog odbor I-mejl dres predsednik Izvršnog odbor ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA BANKE Redni br. Ime i prezime Akcionr kog predstvlj ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA BANKE Redni Ime i br. prezime 1 2 Npomen: Ako čln Uprvnog odbor nije kcionr, odnosno predstvnik kcionr, u kolonu "Akcionr kog predstvlj" upisuju se poslovno ime i sedište firme u kojoj je čln Uprvnog odbor zposlen. Ako nije zposlen, upisuje se mtični (lični) broj tog lic. ORGANIZACIONI OBLICI BANKE Podci o orgnizcionom obliku Broj org. Redni br. Šifr org. oblik Nziv org. oblik Broj zposlenih Ulic i broj Šifr opštine Šifr mest delov Poslovne jedinice Ukupno z orgnizcioni oblik: 2. Filijle Ukupno z orgnizcioni oblik: 3. Ekspoziture Ukupno z orgnizcioni oblik: 4. Šlteri Ukupno z orgnizcioni oblik: 5 Agencije Ukupno z orgnizcioni oblik: 6 Menjčnice Ukupno z orgnizcioni oblik: UKUPNO ZA BANKU: Npomene: 1. U kolonu "Šifr org. oblik" upisuje se odgovrjuć šifr koj oznčv jedn od sledećih orgnizcionog oblik: poslovn jedinic (uključujući i centrlu), filijl, ekspozitur, šlter, gencij ili menjčnic. 2. Kolon "Broj org. delov" se popunjv smo z rubriku "Ukupno z orgnizcioni oblik" tko što se upisuje ukupn broj orgnizcionih delov u okviru svkog (odgovrjućeg) orgnizcionog oblik. PODACI O ZAPOSLENIMA
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )
.RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
UREDBA O UTVRĐIVANJU METODOLOGIJE ZA ODREĐIVANJE CENE SNABDEVANJA KRAJNJEG KUPCA TOPLOTNOM ENERGIJOM. ("Sl. glasnik RS", br.
UREDBA O UTVRĐIVANJU METODOLOGIJE ZA ODREĐIVANJE CENE SNABDEVANJA KRAJNJEG KUPCA TOPLOTNOM ENERGIJOM ("Sl. glsnik RS", br. 63/2015) Čln 1 Ovom uredbom utvrđuje se Metodologij z određivnje cene snbdevnj
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Nerevidirani financijski izvještaji Zagrebačke banke d.d. za razdoblje od do Sadržaj:
Nerevidirani financijski izvještaji Zagrebačke banke d.d. za razdoblje od 01.01.2017. do 31.03.2017. Sadržaj: 1. Izvještaj poslovodstva za razdoblje od 01.01.2017. do 31.03.2017. godine 2. Izjava osoba
IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
ΙΑΓΡΑΜΜΑ ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΩΝ
ΙΑΓΡΑΜΜΑ ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΩΝ Πρόλογος... ιάγραμμα περιεχομένων... Πίνακας περιεχομένων... Συντομογραφίες... Βιβλιογραφία... ΙΧ ΧΙ XV LI LV ΕΙΣΑΓΩΓΗ 1. Έννοια και σημασία του κληρονομικού δικαίου... 1 2. Ιστορική
Nerevidirani financijski izvještaji Grupe Zagrebačke banke za razdoblje od do Sadržaj:
Nerevidirani financijski izvještaji Grupe Zagrebačke banke za razdoblje od 01.01.2017. do 30.06.2017. Sadržaj: 1. Izvještaj poslovodstva za razdoblje od 01.01.2017. do 30.06.2017. godine 2. Izjava osoba
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Στοιχεία και έγγραφα που απαιτούνται για την εγγραφή στο ΓΕΜΗ
Στοιχεία και έγγραφα που απαιτούνται για την εγγραφή στο ΓΕΜΗ Σύμφωνα με την αριθμ. Κ1-941 οικ./27.4.12 και την Κ1-1484/12.6.2012 του Υπουργείου Ανάπτυξης & Ανταγωνιστικότητας πρέπει να γίνει εγγραφή των
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA KOMPANIJA ZA KABLOVSKE TELEKOMUNIKACIJE SBB I IKOM
UNIVERZITET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA KOMPANIJA ZA KABLOVSKE TELEKOMUNIKACIJE SBB I IKOM - diplomski rad - Mentor: prof. dr Nemanja Stanišić Kandidat: Aleksandar Bakić
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Προγραμματική Περίοδος 2007 2013
Προγραμματική Περίοδος 2007 2013 Επιχειρησιακό Πρόγραμμα Τίτλος: ΜΑΚΕΔΟΝΙΑΣ - ΘΡΑΚΗΣ Κωδικός Ε.Π.: 9 CCI: 2007GR161PO008 ΕΠΙΣΗΜΗ ΥΠΟΒΟΛΗ Αθήνα, Μάρτιος 2006 ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΑ ΕΝΟΤΗΤΑ 1. ΑΝΑΛΥΣΗ ΤΗΣ ΚΑΤΑΣΤΑΣΗΣ
ZADACI ZA VEZBE1 MENADZERSKO RACUNOVODSTVO BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ZADACI ZA VEZBE1 MENADZERSKO RACUNOVODSTVO BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZADATAK BR. 1 Na osnovu podataka preduzeca Valsacor u 2010.godinisastaviti bilans stanja i bilans uspeha
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΣΧΟΛΗ ΝΟΜΙΚΩΝ, ΟΙΚΟΝΟΜΙΚΩΝ ΚΑΙ ΠΟΛΙΤΙΚΩΝ ΕΠΙΣΤΗΜΩΝ ΤΜΗΜΑ ΝΟΜΙΚΗΣ
ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗΣ ΣΧΟΛΗ ΝΟΜΙΚΩΝ, ΟΙΚΟΝΟΜΙΚΩΝ ΚΑΙ ΠΟΛΙΤΙΚΩΝ ΕΠΙΣΤΗΜΩΝ ΤΜΗΜΑ ΝΟΜΙΚΗΣ Μεταπτυχιακές σπουδές στον τομέα Αστικού, Αστικού Δικονομικού και Εργατικού Δικαίου ΔΙΠΛΩΜΑΤΙΚΗ ΕΡΓΑΣΙΑ
πρακτικού συνεδριάσεως ιοικητικού ΗΜΟΣ ΠΑΤΜΟΥ
ΑΝΑΡΤΗΤΕΑ ΣΤΟ ΙΑ ΙΚΤΥΟ ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΗΜΟΚΡΑΤΙΑ Απόσπασµα εκ του αριθµ. 13/2015 ΝΟΜΟΣ Ω ΕΚΑΝΗΣΟΥ πρακτικού συνεδριάσεως ιοικητικού ΗΜΟΣ ΠΑΤΜΟΥ Συµβουλίου ΗΜΟΤΙΚΟ ΛΙΜΕΝΙΚΟ ΤΑΜΕΙΟ ΠΑΤΜΟΥ Αριθµ. Απόφασης 145/2015
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
15PROC002628326 2015-03-10
ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ ΝΟΜΟΣ ΙΩΑΝΝΙΝΩΝ ΔΗΜΟΣ ΙΩΑΝΝΙΤΩΝ Δ/ΝΣΗ ΟΙΚΟΝΟΜΙΚΩΝ ΥΠΗΡΕΣΙΩΝ ΤΜΗΜΑ ΠΡΟΜΗΘΕΙΩΝ- ΔΙΑΧΕΙΡΙΣΗΣ ΥΛΙΚΟΥ ΑΠΟΘΗΚΗΣ Διεύθυνση: Καπλάνη 7 (3 ος όροφος) Πληροφορίες: Δεσ. Μπαλωμένου Τηλ. 26513-61332
I Z V J E Š Ć E ODBORA ZA REVIZIJU
HETMOS MOSTAR HOTELI d.d. Mostar Odbor za reviziju I Z V J E Š Ć E ODBORA ZA REVIZIJU o poslovanju društva u razdoblju 01.01. 30.06.2013. godine Mostar, 26. VIII 2013. godine 1 Sadržaj: Uvod 4 I Opći podaci
Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
πρακτικού συνεδριάσεως ιοικητικού ΗΜΟΣ ΠΑΤΜΟΥ
ΑΝΑΡΤΗΤΕΑ ΣΤΟ ΙΑ ΙΚΤΥΟ ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΗΜΟΚΡΑΤΙΑ Απόσπασµα εκ του αριθµ. 19/2015 ΝΟΜΟΣ Ω ΕΚΑΝΗΣΟΥ πρακτικού συνεδριάσεως ιοικητικού ΗΜΟΣ ΠΑΤΜΟΥ Συµβουλίου ΗΜΟΤΙΚΟ ΛΙΜΕΝΙΚΟ ΤΑΜΕΙΟ ΠΑΤΜΟΥ Αριθµ. Απόφασης 201/2015
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju
TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.
2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
- Vježbe - Mr. sc. Eda Ribarić, pred.
BILANCA - Vježbe - Mr. sc. Eda Ribarić, pred. BILANCA statički računovodstveni, tj. financijski izvještaj - prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova (obveza) i kapitala na određeni dan - dan bilanciranja;
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ ΠΕΡΙΦΕΡΕΙΑ ΗΠΕΙΡΟΥ ΔΗΜΟΣ ΙΩΑΝΝΙΤΩΝ Δ/ΝΣΗ ΤΕΧΝΙΚΩΝ ΥΠΗΡΕΣΙΩΝ. Προμήθεια συστήματος υπόγειας αποθήκευσης απορριμμάτων
ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ ΠΕΡΙΦΕΡΕΙΑ ΗΠΕΙΡΟΥ ΔΗΜΟΣ ΙΩΑΝΝΙΤΩΝ Δ/ΝΣΗ ΤΕΧΝΙΚΩΝ ΥΠΗΡΕΣΙΩΝ Προμήθεια συστήματος υπόγειας αποθήκευσης απορριμμάτων Κ.Α.: 20.7135.001 Προϋπολογισμός 436.650,00 Έτος 2015 ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ
Finansijska ekonometrija
Finnsijsk ekonomerij Uvod Profesor: Prof. dr Tibor Kiš Asisen: dr Boris Rdovnov kis@ef.uns.c.rs rdovnovb@ef.uns.c.rs Uvod Smerovi: Finnsije, bnkrsvo i osigurnje Evropsk ekonomij Rčunovodsvo i revizij Predvnj
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
IZVEŠTAJ O POSLOVANJU PKB KORPORACIJE A.D. BEOGRAD U RESTRUKTURIRANJU ZA GODINU
IZVEŠTAJ O POSLOVANJU PKB KORPORACIJE A.D. BEOGRAD U RESTRUKTURIRANJU ZA 2011. GODINU Padinska Skela, mart 2012. godine S A D R Ž A J Strana FINANSIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA 2 POKAZATELJI POSLOVANJA
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΣ (EE) 2019/1238 ΤΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟΥ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟΥ ΚΑΙ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ
198/1 L I ( (EE) 2019/1238 20 2019 (PEPP) ( ), 114,,, ( 1 ), ( 2 ), : (1),.. (2),., 25, :. (3),,.,,,. ( 1 ) C 81 2.3.2018,. 139. ( 2 ) 4 2019 ( ) 14 2019. EL L 198/2 25.7.2019 (4).,,. H,, ( ). (5) 2015,
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
1.2. Klasificirajte navedene oblike imovine prema vremenskom kriteriju: VREMENSKI KRITERIJ
1. ZADATAK 1.1. Odredite pojavni oblik za navedene oblike imovine: POJAVNI OBLIK IMOVINE - zgrada - dan zajam poslovnom partneru - zemljište - zalihe sirovina i materijala - kupljene dionice 1.2. Klasificirajte
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković
Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Sistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,
1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.
GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD
ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA školsk 0./04. godin TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD Test koji trebš riješiti im 0 zdtk. Z rd je predviđeno 0 minut. Zdtke ne morš rditi prem redoslijedu
Neto dobit 235 * miliona, umanjena za 25%
POSLOVNI REZULTATI IZ 2009. GODINE Atina, 24. februar 2010. Neto dobit 235 * miliona, umanjena za 25% Izjava Mihalisa Salasa, predsednika Upravnog odbora Dobit Piraeus grupe pre rashoda rezervisanja je
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont
w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι
2742/ 207/ /07.10.1999 «&»
2742/ 207/ /07.10.1999 «&» 1,,,. 2 1. :.,,,..,..,,. 2., :.,....,, ,,..,,..,,,,,..,,,,,..,,,,,,..,,......,,. 3., 1. ' 3 1.., : 1. T,, 2., 3. 2 4. 5. 6. 7. 8. 9..,,,,,,,,, 1 14. 2190/1994 ( 28 ),,..,, 4.,,,,
Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
III IV V VI VII VIII IX IX X XI XII XIII XIV XVI XIX XIX XX XXII XXIII
.. 1 ( - ). -..... - 2 (- ) ). (...).... - ). (...)... -.... 3. I III IV V VI VII VIII IX IX X XI XII XIII XIV XVI XIX XIX XX XXII XXIII I 1. XXIII 2. XXV 3. XXVI 4. XXVII 5. XXIX (...) 1-83 85-89 91-95
4. Relacije. Teorijski uvod
VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a
Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p