PRORA»UN MINISTARSTVO KULTURE GLAVA 5 MINISTARSTVO KULTURE

Transcript

1 2009

2

3

4 PRORA»UN MINISTARSTVO KULTURE GLAVA 5 MINISTARSTVO KULTURE UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA OBNOVA VOZNOG PARKA OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA HRVATSKO POVJERENSTVO ZA UNESCO OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI NAGRADE ZA POSTIGNUΔA U KULTURI ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA MATICA HRVATSKA HRVATSKA MATICA ISELJENIKA ME UNARODNA KULTURNA SURADNJA DAROVNI UGOVOR - OBVEZA RH PREMA G I TOPIΔ-MIMARA KULTURNA KONTAKTNA TO»KA (EU-KKT) »LANARINE ZA PROGRAME EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE OTKUP ZGRADE ZA HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE GLAVA 30 ZA TITA I O»UVANJE PRIRODE UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA NACIONALNIH I PARKOVA PRIRODE I DRÆAVNOG ZAVODA ZA ZA TITU PRIRODE SPRJE»AVANJE IRENJA INVAZIVNIH VRSTA

5 FINANCIJSKO PRAΔENJE ME UNARODNIH PROJEKATA O»UVANJE KR KIH EKOLO KIH SUSTAVA ZA TITA PRIRODE NACIONALNI PROGRAM PROTUPOÆARNE ZA TITE NAKNADE TETE U»INJENE OD ZA TIΔENIH ÆIVOTINJA NAGRADA ZA ZA TITU PRIRODE ZBRINJAVANJE ZA TIΔENIH VRSTA PROVEDBA NACIONALNE STRATEGIJE BIOLO KE RAZNOLIKOSTI USPOSTAVA MREÆE NATURA 2000 EU PHARE PROJEKT IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA ZA ZA TITU PRIRODE IZGRADNJA OBJEKATA NA PODRU»JU KR KIH EKOLO KIH SUSTAVA GLAVA 35 ARHIVSKA DJELATNOST PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE GLAVA 40 MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST PROGRAMI MUZEJSKO-GALERIJSKE DJELATNOSTI NOVE MEDIJSKE KULTURE ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE GLAVA 45 KAZALI NA I GLAZBENO-SCENSKA DJELATNOST PROGRAMI KAZALI NE I GLAZBENO-SCENSKE DJELATNOSTI ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE GLAVA 50 KNJIÆNI»NA DJELATNOST POLAGANJE STRU»NIH ISPITA ZA KNJIÆNI»ARE ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE KNJIÆEVNO IZDAVA TVO

6 PROGRAMI KNJIÆNI»NE DJELATNOSTI GLAVA 55 AUDIO-VIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJI INFORMATIVNE USLUGE HINA-i ME UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA GLAS HRVATSKE FILM I KINEMATOGRAFIJA SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU POTPORA IZDAVA»KOJ KUΔI EDIT POTPORA HRVATSKOM KULTURNOM DRU TVU NAPREDAK KULTURNA KONTAKTNA TO»KA PROGRAMA MEDIA-MEDIA DESK ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE GLAVA 60 DJELATNOST ZA TITE KULTURNIH DOBARA ZA TITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE ZA TITA POKRETNIH SPOMENIKA ZA TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA KONZERVATORSKO-ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA TINE ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (UDIO RH U ZAJMU CEB-a) RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA TINE ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (ZAJAM CEB-a) ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE

7 7

8 KAZALO 11 Meappleunarodna kulturna suradnja i europske integracije 29 Zakonodavstvo o kulturi, medijima i zaπtiti prirode 33 Dramsko stvaralaπtvo 51 Glazba, glazbeno-scenske umjetnosti, suvremeni ples i pokret 57 Kulturno-umjetniËki amaterizam 63 Knjiga i nakladniπtvo 69 KnjiæniËna djelatnost 73 Muzejska i galerijska djelatnost 79 Likovne umjetnosti 83 Nove medijske kulture 87 Digitalizacija arhivske, knjiæniëne i muzejske graapplee 91 Informacijsko-dokumentacijski poslovi kulturne baπtine 95 Posebni programi zaπtite kulturne baπtine 99 Zaπtita kulturne baπtine

9 Arheoloπka baπtina 111 Arhivska djelatnost 115 Zaπtita prirode 119 Investicijska djelatnost 135 Poduzetniπtvo u kulturi 141 Odnosi s javnoπêu i informiranje 143 Kulturna vijeêa 153

10

11 Meappleunarodna kulturna suradnja i europske integracije 11

12 ODOBRENI PROGRAMI ME UNARODNE KULTURNE SURADNJE Pregled odobrenih programa po regijama REGIJA PROGRAMI IZNOS % Europska unija Ostale europske zemlje Hrvatska AfriËke zemlje Australija, Novi Zeland, Oceanija Azijske zemlje Juæna Amerika SAD, Kanada, Meksiko , , , , , , , ,23 57,36 16,65 6,79 0,76 0,54 6,24 3,78 7,88 UKUPNO ,63 100,00 Pregled odobrenih programa po programskoj djelatnosti PROGRAMSKA DJELATNOST PROGRAMI IZNOS % Arhivi Glazbeno-scenske djelatnosti Interdisciplinarni projekti Knjiæevnost i nakladniπtvo Knjiænice Kulturna baπtina Kulturno-umjetniËki amaterizam Likovna i vizualna umjetnost Meappleunarodne nevladine organizacije Muzejsko-galerijska djelatnost Programi u novim medijima UNESCO , , , , , , , , , , , ,00 0,13 31,17 4,17 3,23 0,17 0,90 10,28 32,90 4,13 11,82 0,68 0,43 UKUPNO ,63 100,00 12

13 IZBOR IZ PROGRAMA ODRÆANIH U INOZEMSTVU Gostovanja glazbeno-scenskih ansambala i umjetnika Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, turneja po SAD i Kanadi Bezimeno autorsko druπtvo BADco., Simetrije Liga vremena, Danska, vedska, Belgija, Velika Britanija, Norveπka, Nizozemska Kazaliπte Daska, Sisak, KuÊa nadrealista u SAD-u Brass Quintet grada Virovitice u Kanadi (Hamilton, Toronto) Faroski kantaduri, Stari Grad na festivalu sakralne glazbe Qubec Festival of Sacred Music i Kanadi (Quebec,Toronto, Mississauga, Montreal) Glazbena radionica mladih Polifonija u SAD-u Oratorijski zbor crkve Sv. Marka u Maapplearskoj (Koljnof, Sopron) i vedskoj (Göteborg) 5. festival hrvatske glazbe u BeËu, Austrija ZagrebaËko kazaliπte mladih u Austriji, Litvi, NjemaËkoj i Francuskoj Eurokaz na kazaliπnom festivalu u Tbilisiu, Gruzija Plesna udruge Sjene, ibenik, gostovanje na 17. kotorskom festivalu pozoriπta za djecu, Crna Gora Sudjelovanje hrvatskih umjetnika i dirigenta Miroslava Homena na sveëanom koncertu povodom 1200 godina katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, Crna Gora DubrovaËki simfonijski orkestar u NjemaËkoj i Francuskoj ZagrebaËki kvartet u NjemaËkoj i Japanu Ansambl Dialogos na 5. meappleunarodnom festivalu Musica Mediterranea u NjemaËkoj i Italiji Gradsko kazaliπte Jastrebarsko u vicarskoj Druπtvo za promicanje kulture i umjetnosti REZ, El Harraga hrvatsko-alæirska koprodukcija u Alæiru ZagrebaËki kvartet saksofona u Francuskoj Hrvatsko glazbeno druπtvo»arobna frula u Maapplearskoj Hrvatsko druπtvo profesionalnih baletnih umjetnika u Japanu KUD Tena na Meappleunarodnom festivalu folklora u Kini Mjeπoviti pjevaëki zbor Lira u»eπkoj i Srbiji Kazaliπte Mala scena u Japanu, Juænoj Koreji, SAD-u i Australiji 13

14 HNK Ivana pl. Zajca, gostovanje Talijanske drame na 49. festivalu MESS u Zenici i u Sarajevu HNK Zagreb u BiH-u Gradsko kazaliπte mladih Split na festivalu Sarajevska zima, BiH Dom kulture Kristalna kocka vedrine na 4. meappleunarodnom kazaliπnom festivalu u Bareillyju, Indija Hrvatsko druπtvo pisaca u Indiji, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, Poljskoj, Kini, Maapplearskoj, Rumunjskoj, Egiptu, Ukrajini i»eπkoj ZagrebaËki plesni ansambl u Izraelu GudaËki kvartet Rucner u Izraelu PjevaËki zbor Chorus Angelicus u Izraelu (Jeruzalemu i Tabghi) Hrvatska glazbena mladeæ, suradnja s Turskom, Francuskom, vedskom, panjolskom, Belgijom, Makedonijom i SAD-om Gradsko kazaliπte mladih Split u Sloveniji Novo kazaliπte u Sloveniji i Obali Bjelokosti Kulturni centar Osijek, premijera oratorija za soliste, zbor i orkestar Muka po Izaiji u PeËuhu, Osijeku i Varaædinu u okviru programa obiljeæavanja Europske prijestolnice kulture PeËuh Kazaliπte Daska na Studijima kroatistike u Poljskoj (Bialsko Biala, Katowicew, Krakow, Poznan, Torun) Plesni centar Tala na festivalu LILLE 3000 u Francuskoj Gradsko kazaliπte lutaka Rijeka na Svjetskom festivalu kazaliπta lutaka u Charleville, Francuska Hrvatski centar ITI UNESCO 9. festival europske dramatike u Santiago de Chileu,»ile Izloæbe (muzejsko-galerijska djelatnost) Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaπtiêene svjetske baπtine u Japanu (Kawasaki), Belgiji (Bruxelles) Suvremeni hrvatski crteæ u JuænoafriËkoj Republici (Pretorija, Johanesbourg), Maapplearskoj (Budimpeπta, opron, PeËuh), Srbiji (Subotica), Maleziji (Kuala Lumpur, Georgetown) Suvremeno hrvatsko kiparstvo u Austriji (BeË), NjemaËkoj (Berlin), SlovaËkoj (Bratislava), Hrvatskoj (Zagreb) Suvremeni hrvatski nakit u Italiji (Rim), Maapplearskoj (PeËuh) Izloæba Moderne galerije Vlaho Bukovac u Gemeentemuseumu, Den Haag, Nizozemska Izloæba Continuity of the avant-garde Arhitekst d.o.o. u Nizozemskoj (Amsterdam) 14

15 Izloæba Muzeji na otvorenom posteri, Muzeji Hrvatskog zagorja - Staro selo Kumrovec u Danskoj i Crnoj Gori Izloæba Dani Ivana MaæuraniÊa ( ), Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski u Crnoj Gori Izloæba Narodne noπnje Hrvatske, Etnografski muzej Zagreb u Appenzellu, vicarska Samostalna izloæba Dimitrija PopoviÊa iz ciklusa Marija Magdalena u Parizu, Francuska Izloæba Political Speech is Suprematism: MeπtroviÊev paviljon u Parizu, Francuska Izloæba Muzej prekinutih veza, UmjetniËka organizacija Labirint u JuænoafriËkoj Republici, Irskoj i Singapuru Izloæba Kristine Lenard i Mirjane Vodopija na trijenalu Echigo-Tsumari u Japanu ULUPUH putujuêa izloæba ilustracija u Galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu, BiH UmjetniËka organizacija Moja zemlja, taglinec : Creative Collaboration PAVES u Irskoj, Izraelu i Hrvatskoj (Zagreb) Izloæba Marije UjeviÊ GaletoviÊ u Rimu, Italija Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Meappleunarodna izloæba akademija jugoistoëne Europe, Istanbul, Turska Galerija Miroslav KraljeviÊ ALU i LMU suradnja zagrebaëkih i londonskih studenata likovnih akademija Izloæba Dalibora StoπiÊa u Schlossgoart Gallery, Luxembourg Izloæba Sanje IvekoviÊ u Muzeum Sztuki, Lodz, Poljska 14. meappleunarodni fotografski doæivljaj baπtine 2009.; izloæba mladih fotografa u organizaciji Hrvatskog fotosaveza u panjolskoj (Barcelona), Francuskoj (Strasbourg), Hrvatskoj (Zagreb) Knjiæevni programi Dani Ivana MaæuraniÊa u Cetinju, Crna Gora Meappleunarodni prevodilaëki projekt Poezija susjeda: Pjesnici prevode pjesnike, sudjelovanje Katarine kunce, Branka»egeca, Zvonimira MakoviÊa i Tomice BajsiÊa u Edenkobenu, NjemaËka Knjiæevni nastup i izloæba fotografija Andriane kunca na Meappleunarodnom festivalu poezije u Münsteru, NjemaËka Programi razmjene i suradnje Hrvatskog druπtva pisaca s Nizozemskom, panjolskom, BiH, Crnom Gorom, Poljskom, Bugarskom, Rumunjskom, Slovenijom, Kinom, Maapplearskom, Makedonijom, Egiptom, Ukrajinom,»eπkom i NjemaËkom 15

16 Programi razmjene i suradnje Druπtva hrvatskih knjiæevnika s Austrijom, BiH, Poljskom, Bugarskom, Slovenijom, Makedonijom i Albanijom Sudjelovanje Ëlanova P.E.N.-a na konferencijama u Makedoniji, Sloveniji, Italiji i Austriji Meappleunarodne manifestacije 53. venecijanski bijenale, sudjelovanje hrvatskih predstavnika Nikole Koydla, Zoltana Novaka i Matka VekiÊa 11. istanbulski bijenale, autori izloæbe kustoski kolektiv to, kako i za koga (WHW), tema What keeps mankind alive?, sudjelovanje hrvatskih umjetnika Vlatke Horvat, Sanje IvekoviÊ, Siniπe LabroviÊa, Davida MaljkoviÊa, Mladena StilinoviÊa u Istanbulu, Turska 3. bijenale Kvadrilaterale Uglovi i sjeciπta, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka Bijenale u Aleksandriji, sudjelovanje umjetnice Sanje IvekoviÊ 14. bijenale mladih Mediterana u Skopju (primijenjene umjetnosti, gastronomija, film i video, knjiæevnost, glazba, izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti), Makedonija IZBOR IZ STRANIH PROGRAMA ODRÆANIH U HRVATSKOJ Seminar André Malraux u Zagrebu na temu Festivali uz sudjelovanje direktora festivala iz Avignona, Annecya, Charleville-Mézièresa te direktora festivala iz Dubrovnika (DLJF), Zagreba (Animafest) i ibenika ( ibenski djeëji festival) Matica hrvatska i maapplearski Institut Balassi u Budimpeπti: Meappleunarodni hrvatsko-maapplearski znanstveni skup Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u Hrvatskoj i maapplearskoj povijesti u Varaædinu i Zagrebu Europska udruga za baπtinu Najbolji u baπtini 2009/The Best in Heritage u Dubrovniku Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: obiljeæavanje 200. obljetnice Ilirskih pokrajina u Hrvatskoj u Zagrebu i Zadru Savez udruga Klubtura Pasivni promatraëi ili aktivni sudionici? Uloga nezavisne kulture u izgradnji europskih kulturnih politika, Exit Europe u Zagrebu SveuËiliπte u Zadru Dolazak u baπtinu Slika kao hermetiëka ikona novog doba u Zadru 16

17 Hrvatski centar ITI i Talijanski kulturni centar, simpozij Skice o hrvatsko talijanskim kazaliπnim dodirima u Zagrebu Muzej za umjetnost i obrt, meappleunarodni projekt Muzeji bez granica: Barok u Europi otkrivanje barokne umjetnosti u Zagrebu Korejski tjedan u Hrvatskoj 2009 u Muzeju Mimara, Zagreb Turneja hrvatsko-francusko-grëke koprodukcije predstave SILENCE/TISHINA Udruge Mavena 36 njezinih Ëuda u Splitu, Zadru, Rijeci, Dubrovniku, Preku Izloæbe (muzejsko-galerijska djelatnost) Izloæba Nakit i ukras noπnje u Boki Kotorskoj, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka Izloæba maapplearskog akademskog kipara Adama Farkaπa, Centar za kulturu Novi Zagreb, Zagreb Duπan Kallay - izloæba dobitnika nagrade 2. hrvatskog bijenala ilustracije u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb Izloæba mladih austrijskih slikara In between. Austria Contemporary u Galeriji umjetnina u Splitu Izloæba Hrvatsko slikarstvo i ALU München i simpozij o Münchenskim appleacima, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb i UmjetniËki paviljon, Moderna galerija, Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb Izloæba slika crnogorskog umjetnika Voje StaniÊa u Muzeju Mimara, Zagreb Izloæba slovenskog umjetnika Zorana MuπiËa 100 djela za 100 godina, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka Razmjena izloæbenih programa s UmjetniËkom galerijom Maribor, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: skupna izloæba hrvatskih umjetnika stipendiranih od Kulturkontakta Austrije za rezidencijalne boravke u Austriji pod nazivom: Grenzenlos/Bez granica Izloæba Victora Vassarelya, Galerija Kortil, Rijeka Izloæba Device_Art sa sudjelovanjem japanskih, slovenskih i domaêih umjetnika, Biro suvremene umjetniëke prakse Kontejner, Zagreb Izloæba Conor McGrady, Galerija Karas, Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika, Zagreb Izloæba Italia UNESCO heritage u Gliptoteci HAZU-a, Zagreb UmjetniËka baπtina Kotorske biskupije u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb 17

18 Izloæba Hrvatski umjetnici u crnogorskim muzejima, Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske æupanije Rijeka, Muzej grada Rijeke Izloæba Veliki fotografski portreti Felixa Nadala u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb Rezidencijalni programi Rezidencijalni programi za likovne umjetnike suradnja s NjemaËkom, SAD-om; boravak umjetnika u Parizu (Cité internationale des Arts); razmjena pisaca s flamanskom zajednicom Belgije PROGRAMI EUROPSKE UNIJE Program Kultura ( ) Odjel za Kulturnu kontaktnu toëku (KKT HRVATSKA) Za provedbu programa za kulturu Europske unije Kultura u Hrvatskoj zaduæen je Odjel za kulturnu kontaktnu toëku osnovan u Ministarstvu kulture u prosincu godine. Aktivnosti Odjela za kulturnu kontaktnu toëku financirane su od Ministarstva kulture i Europske komisije, a prema pozivu Europske komisije za prijavu na natjeëaj za sufinanciranje. Tijekom godine Kulturna kontaktna toëka sudjelovala je na sastancima i konferencijama organiziranima od i/ili u suradnji s Europskom komisijom i Izvrπnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, organizirala je seminare i prezentacije Programa Kultura u Ministarstvu kulture, æupanijama, gradovima te u suradnji s domaêim i stranim projektnim partnerima. Zajedno s Kulturnim kontaktnim toëkama Republike Slovenije i Republike Austrije organizirana su tri foruma u Zagrebu, Murskoj Soboti i Linzu na temu poveznica projekata/inicijativa u okviru programa Kultura sa gospodarstvom, pretpristupnim i strukturnim fondovima, te urbanim kulturno-umjetniëkim inicijativama u okviru manifestacije Europske kulturne prijestolnice. Odjel za Kulturnu kontaktnu toëku izdao je broπuru Kultura u pokretu Kultura (treêu po redu) koja sadræi, uz informacije vezane uz Program i njegovu provedbu u Republici Hrvatskoj, opise europskih projekata u kojima sudjeluju projektni partneri iz Hrvatske. 18

19 Hrvatski projekti sufinancirani iz Programa Kultura 1. BADco., Zagreb: Black/North SEAS 2. Muzej suvremene umjetnosti-zagreb: Prijevod moderne i suvremene europske umjetnosti EuMCAT 3. Muzej Lapidarium, Novigrad-Cittanova: Razmjena kulturnih djelatnika i producenata 4. Studentski centar, Ured kulture-zagreb: Europska mentorska i kazaliπna inicijativa (Connections) 5. [BLOK] Lokalna baza za osvjeæavanje kulture-zagreb: Umjetnost urbane intervencije 6. Etnografski muzej-zagreb: Karneval kralj Europe 7. KUD-INA / Galerija Miroslav KraljeviÊ-Zagreb: Zemlja ljudskih prava 8. DubrovaËko neretvanska æupanija: EUCALAND Europska kultura kroz agrikulturni krajobraz 9. to, kako i za koga (WHW): Umjetnost uvijek ima posljedice 10. Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP)/Tjedan suvremenog plesa-zagreb: Dance Explorations Beyond Front@ 11. Hrvatsko druπtvo skladatelja-zagreb: Nova glazba 12. SveuËiliπte u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna: Prvi europski natjeëaj plakata za mlade 13. Etnografski muzej-zagreb: PoduzetniËki gradovi Europe i njihove zajednice 14. Hrvatsko narodno kazaliπte-split: Europsko glazbeno ljeto - festival koji povezuje europske povijesne spomenike 15. Udruga za oëuvanje Dubrovnika: Baπtina bez granica: redefiniranje kulturnih vrijednosti kroz nepokretnu kulturnu baπtinu jugoistoëne Europe 16. Labin Art Express XXI: Underground City XXI - europska interdisciplinarna internet platforma 17. Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP)/Tjedan suvremenog plesa-zagreb: W-EST_WHERE 18. Eurokaz; Umjetnost i znanost u izvedbenim umjetnostima europska suvremena produkcija 19. Grad Rovinj: Festival «Sedam sunca sedam mjeseca 20. Mala performerska scena, Zagreb: Mladi cirkuski talenti Europe 21. Hrvatski savez za Esperanto-Zagreb: Tri europske djeëje knjige u Indiji-jedna indijska djeëja knjiga u Europi 22. UO Novo kazaliπte: Lutkarska nomadska akademija 23. Fraktura d.o.o. za nakladnistvo i usluge; prijevodi 6 djela europskih jezika na hrvatski jezik 24. Naklada Pelago; prijevod 1 djela s engleskog na hrvatski jezik 25. V.B.Z.d.o.o.: prijevod 1 djela s engleskog na hrvatski jezik 19

20 Iz programa Kultura takoappleer su financirani prijevodi ukupno 18 djela hrvatskih autora na strane jezike ( slovenski, maapplearski, talijanski, slovaëki, poljski, nizozemski, bugarski, finski i danski). Program Kultura sufinancira i aktivnosti organizacija aktivnih u kulturi na europskom nivou (veleposlanici europske kulture, mreæe, festivali, platforme za strukturni dijalog, grupacije za analizu politike); velik broj hrvatskih kulturnih organizacija su Ëlanice ovih europskih krovnih organizacija, Ëime takoappleer participiraju u programu Kultura VIJEΔE EUROPE U VijeÊe Europe je obiljeæilo 60. godiπnjicu osnutka. Prioriteti VijeÊa Europe: izrada nacionalnih izvjeπêa o kulturnoj politici, Compendium - informativni sustav o kulturnim politikama i primjerima dobre prakse, podrπka suradnji u jugoistoënoj Europi i kavkaskoj regiji (Regionalni program za kulturnu i prirodnu baπtinu u JI Europi), Euroimages Fond VijeÊa Europe za koprodukciju i distribuciju kinematografskih i audiovizualnih djela; implementacija Bijele knjige o interkulturnom dijalogu, monitoring kulturnih konvencija (UNESCO, VE), stvaranje portala CultureWatchEurope te interkulturni gradovi kao zajedniëki projekt VijeÊa Europe i Europske komisije. U Krakowu je u lipnju odræana konferencija Kultura i razvoj u Europi 20 godina nakon pada komunizma (prva CultureWatchEurope konferencija). U Strasbourgu je odræan godiπnji sastanak Odbora za kulturu (CDCULT) VijeÊa Europe i Biroa CDCULT-a na kojem je sudjelovao predstavnik Ministarstva kulture. Aktivnosti CDCULT-a za razdoblje : intenziviranje interkulturnog dijaloga te upravljanja kulturnom raznolikoπêu, jaëanje uloge VijeÊa Europe u praêenju upravljanja u kulturi, zaπtiti kulturne i prirodne baπtine. PrihvaÊena je Preporuka Odbora ministara dræava Ëlanica VijeÊa Europe o nacionalnoj politici u podruëju kinematografije. 20

21 ME UNARODNA, MULTILATERALNA I REGIONALNA SURADNJA Savjet ministara kulture jugoistoëne Europe U Ateni je 3. travnja odræan sastanak Savjeta ministara kulture JI Europe pod grëkim predsjedanjem. Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja Ëlanica Savjeta Albanije, BIH, Bugarske, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Makedonije, Turske, Hrvatske kao i predstavnici Austrije (zemlje promatraëa), UNESCO-a te VijeÊa Europe. Teme ministarskog sastanka bile su: regionalna suradnja i interkulturni dijalog u JIE, redefiniranje kulturnih politika u regiji u okviru implementacije UNESCO-ve Konvencije o zaπtiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriëaja , Europska godina kreativnosti i inovacija u obrazovanju i kulturi te revizija Akcijskog plana. U Akcijski plan o kulturnoj suradnji Savjeta ministara kulture jugoistoëne Europe za period od 1. travnja do 1. travnja prihvaêeni su i uvrπteni sljedeêi hrvatski projekti: Hrvatska glazbena mladeæ, MuziËki mostovi stvaranje mreæe medu mladima u JIE te Epicentar stvaranje mreæe kazaliπta mladih u JIE. U Ljubljani je 7. studenoga odræan izvanredan sastanak Savjeta ministara kulture jugoistoëne Europe, u okviru meappleunarodne konferencije Ljubljanska konferencija obnove zajedniëke baπtine, nakon koje je Republika Slovenija dobila status zemlje promatraëa u Savjetu. U Podgorici je 27. studenoga odræan sastanak Nacionalnih koordinatora Savjeta ministara kulture jugoistoëne Europe, a sudjelovali su nacionalni koordinatori svih zemalja potpisnica Povelje Savjeta te predstavnici Austrije, UNESCO-a i VijeÊa Europe. Jadransko-jonska inicijativa U okviru predsjedanja Helenske Republike Jadransko-jonskom inicijativom u Ateni je od 6. svibnja odræano Zasjedanje Okruglog stola za kulturu. Teme sastanka bile su promicanja regionalnog turizma u zemljama JJI - predstavljanje Dana vodene baπtine u Jadransko-jonskoj regiji u okviru pilot program Interkulturni susreti morskih, rijeëkih i jezerskih ruta u regiji ; Zaπtita podvodne kulturne baπtine. 21

22 Stvaranje zajedniëke mreæe drevnih luka u zemljama Ëlanicama JJI te zaπtita nematerijalne kulturne baπtine u okviru implementacije relevantne UNESCO-ve Konvencije. Srednjoeuropska inicijativa Ministarstvo kulture u okviru Srednjoeuropske inicijative sudjeluje u radu Radne skupine za kulturu. Radna zajednica Alpe-Jadran Furlanija -Julijska krajina preuzela je predsjedanje RZ za i godinu od Savezne pokrajine GradiπÊe. Glavni ciljevi bit Êe i nadalje: suradnja na podruëju zaπtite okoliπa, oëuvanje jeziëne i kulturne raznolikosti, okupljanje i zbliæavanje mladih, razmjena uëenika, studenata, znanstvenika i umjetnika u okviru projekata, te redovito odræavanje sportskih susreta. Suradnja u podruëju kulture se nastavlja preko Projektne skupine za kulturnu razmjenu koja organizira susrete knjiæevnika i prevoditelja i Ekspertnu skupinu za kulturnu baπtinu koja priprema projekt Glazbeni arhivi RZ Alpe-Jadran s ciljem oëuvanja glazbene baπtine na podruëju Alpe Jadrana. Glavni projekt Projektne skupine za kulturnu razmjenu se provodi pod nazivom: RazliËiti tokovi (Flussi diversi) - Pjesniπtvo i pjesnici Alpe Jadrana projekt okuplja pjesnike iz zemalja Ëlanica RZ Alpe Jadrana koja se svake godine odræava u kasno proljeêe u mjestu Caorle na Jadranskoj obali. Tijekom tri dana smjenjuju se susreti, Ëitanja, razmjena iskustava izmeappleu pjesnika i djelatnika na prevoappleenju i izdavanju radova pjesnika na nacionalnim jezicima pet dræava Ëije regije pripadaju Radnoj zajednici. Obje skupine se provode pod stalnim predsjedanjem i uz financijsku potporu regije Veneto. Forum slavenskih kultura Republika Slovenija organizirala je predstavljanje FSK-a u Strasbourgu u listopadu Ruska Federacija organizirala je koncert ruskog Orkestra narodnih instrumenata Osipov 10. listopada 2009., na kojem su, pored izvoappleaëa iz drugih slavenskih zemalja, sudjelovali i Ëlanovi Hrvatskoga gajdaπkog orkestra, etnolog Antun BoæiÊ i multiinstrumentalist Marko First. 22

23 UNESCO HRVATSKO POVJERENSTVO ZA UNESCO Ured Hrvatskog povjerenstva za UNESCO djeluje u sklopu Odjela za UNESCO pri Ministarstvu kulture. S obzirom na πirok djelokrug koji obuhvaêa sva UNESCO-va programska podruëja: obrazovanje, prirodne i tehniëke znanosti, druπtvene i humanistiëke znanosti, kulturu i komunikacije Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Odjel za UNESCO u koordinaciji s ostalim vladinim i nevladinim organizacijama podupiru dugoroëne inicijative i projekte od nacionalne i potencijalne regionalne i meappleunarodne vaænosti, dijagnosticira podruëja unutar kojih u Hrvatskoj postoje vrhunska znanja koja se mogu formalizirati u okviru posebnih inicijativa i projekata putem UNESCO-a. VAÆNIJI DOGA AJI I PROJEKTI ODJELA ZA UNESCO Obljetnice u UNESCO-u za Na inicijativu Ministarstva kulture i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, obljetnice koje je predloæila Republika Hrvatska su uvrπtene u UNESCO-ove obljetnice za godine PrihvaÊene obljetnice 100 godina otkriêa MohoroviËiÊevog diskontinuiteta, ANDRIJE MOHOROVI»IΔA (1910); 450 godina roappleenja MARKA ANTUNA de DOMINISA, filozofa i znanstvenika ( ) i 300 godina roappleenja JOSIPA RU ERA BO KOVIΔA, fiziëara, astronoma, matematiëara ( ), bit Êe prigodno obiljeæene. Upis hrvatskih dobara na Reprezentativnu listu nematerijalne baπtine svijeta Na sastanku Meappleuvladinog odbora za nematerijalnu baπtinu odræanog u Abu Dhabiju od 28. rujna do 2. listopada na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baπtine ËovjeËanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baπtine: dubrovaëka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, umijeêe izrade drvenih tradicijskih djeëjih igraëaka s podruëja Hrvatskog zagorja, godiπnji proljetni ophod Kraljice (Ljelje) iz Gorjana, procesija Za kriæen na otoku Hvaru, godiπnji pokladni ophod zvonëara s podruëja Kastva i Ëipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepo- 23

24 glava). Taj izuzetan uspjeh potvrda je viπegodiπnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih struënih sluæbi kao i struënjaka iz podruëja etnologije koji veê rade na novim kandidaturama Republike Hrvatske za godinu. Meappleunarodni seminar struënjaka za nematerijalnu kulturnu baπtinu U organizaciji Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i UNESCO-ovog ureda u Veneciji BRESCE u Zagrebu je od 23. do 26. travnja odræan Meappleunarodni seminar struënjaka za nematerijalnu kulturnu baπtinu: iskustvo i suradnja u jugoistoënoj Europi, na kojem su sudjelovali struënjaci iz 14 zemalja jugoistoëne Europe, te iz Austrije, Italije, Maapplearske, vicarske i Namibije. Dodjela UNESCO-ove povelje Starom Gradu na otoku Hvaru Nakon πto je Starigradsko polje godine upisano kao sedmo hrvatsko dobro na prestiænu UNESCOovu listu svjetske baπtine, 19. listopada u Starom Gradu na Hvaru odræana je sveëanost uruëivanja UNESCO-ove povelja. Uz ministra kulture mr.sc. Boæu BiπkupiÊa, predstavnika lokalne i æupanijske uprave, sudjelovala je visoka predstavnica UNESCO-a Mechild Roessler, ravnateljica UNESCO-ova ureda za SAD i Europu te predstavnici ICOMOS-a, Meappleunarodnog savjeta za muzeje i galerije koji djeluje pri UNESCO-u. Meappleudræavna nominacija steêaka za upis na Listu svjetske baπtine U Sarajevu je 2. studenoga potpisano pismo namjere izmeappleu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije u svrhu uspostavljanja meappleuinstitucionalne suradnje na pripremi i prezentaciji zajedniëkog projekta izrade nominacijskog dokumenta Nominacija steêaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na Listu svjetske kulturne baπtine UNESCO-a. Kandidatura prekograniënog UNESCO-ovog rezervata biosfere Mura-Drava Dunav U Maapplearskoj je potpisana zajedniëka izjava o uspostavi hrvatsko-maapplearskog prekograniënog rezervata Mura-Drava-Dunav za kandidaturu za UNESCO-ov program»ovjek i biosfera (MAB). 24

25 Meappleunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru postao UNESCO-ov Centar II kategorije U organizaciji Ministarstva kulture, Meappleunarodnog centra za podvodnu arheologiju i UNESCO-ovog ureda u Veneciji BRESCE u Zadru je od 1. do 4. listopada odræan Seminar o podvodnoj arheologiji.»etvrta dodjela Nacionalne stipendije Za æene u znanosti Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L Oréal ADRIA dodjeljuje Ëetiri stipendije mladim znanstvenicama na posljednjem stupnju pripreme doktorske disertacije u iznosu od eura. Osnovana UNESCO-ova Katedra za medicinu i pravo u Zagrebu Uz potporu Hrvatskog povjerenstva za UNESCO osnovana UNESCO-ova Katedra za medicinu i pravo u Zagrebu gdje se u sklopu postojeêeg akademskog programa u pravu, a u programskom podruëju djelovanja UNESCO-a, jaëa postojeêa i uspostavlja nova mreæa meappleunarodne akademske suradnje. OBILJEÆAVANJE DANA I OBLJETNICA UNESCO-A Obiljeæavanje Dana kulturne raznolikosti 21. svibnja, odræane glazbene radionice u Gliptoteci, Medvedgradska 2, Zagreb Obiljeæavanje 60 godina od proglaπenja i 30 godina od upisa NP PlitviËka jezera na Listu svjetske prirodne i kulturne baπtine Svjetski dan filozofije - Meappleunarodni seminar Filozofija u praksi u organizaciji Zadarskog filozofskog kruga Hrvatskog filozofskog druπtva, Zadar, studenoga i obiljeæavanje Svjetskog dana filozofije (20.11), Klub SveuËiliπnih profesora, Zagreb, 19. studenoga; Gradska knjiænica Zadar, Zadar, 20. studenoga; palaëa Milesi, Split, 21. studenoga Obiljeæavanje Meappleunarodne godine astronomije 25

26 Participacijski program UNESCO-a za SljedeÊi projekti dobili su UNESCO-ova sredstava u sklopu Participacijskog programa UNESCO-a za : Znanstveni skup Svjetski dan filozofije 2009.; Projekt Edukacijom u odræivu buduênost, Grad Slunj; Projekt Monitoring medijskog razvoja - implementacija UNESCO-ovih indikatora medijskog razvoja ; Bejahad Æidovska kulturna scena; Projekt Mobilnim struënim timom do πkole za sve ; Projekt Put pod noge ; Program obrazovanja na podruëju nautiëke arheologije i pomorske povijesti; XVI.-XVII. stoljeêe. Potpora projektima i dogaappleajima Hrvatskog povjerenstva za UNESCO u Projekt japanske nacionalne televizije NHK snimanje dokumentarnog filma o Dubrovniku, Splitu i ibeniku, hrvatskim lokalitetima upisanim na UNESCO-ovu Listu svjetske baπtine 11. dani bioetike, Rijeka, svibanj Odræavanje struënog skupa Edukacijom u odræivu buduênost, Slunj, lipanj, meappleunarodni simpozij o zaπtiti prirodnog noênog neba parkova, Lastovo, rujna Projekt Glagoljaπka renesansa, Zadar, rujna Meappleunarodna konferencija UNESCO-ovi indikatori medijskog razvoja: Monitoring medijskog razvoja u Hrvatskoj, Zagreb, 25. rujna Simpozij Ars Nautica, Dubrovnik, 7. do 9. rujna Bejahad Æidovska kulturna scena; radionice, seminari koncerti u Hrvatskoj i regiji 24.do 31. kolovoza Simpozij u povodu obiljeæavanja 1. svjetskog dana romskog jezika, Zagreb Konferencija Odræivost krπkog okoliπa dinarski krπ i druge krπke regije, PlitviËka jezera, rujna

27 »lanstvo RH u programskim i radnim tijelima UNESCO-a Meappleuvladin odbor Konvencije za zaπtitu i promicanje raznolikosti kulturnih izriëaja mr.sc. Nina Obuljen, dræavna tajnica izabrana je u prosincu za predsjedateljicu zasjedanja koje Êe se odræati u prosincu Meappleunarodna konferencija Konvencije o podvodnoj kulturnoj baπtini mr. Jasen MesiÊ, ravnatelj Uprave za arheologiju izabran je za predsjedatelja i Ëlana znanstvenog struënog vijeêa iste konvencije Meappleuvladin odbor za zaπtitu nematerijalne baπtine Meappleuvladino vijeêe Meappleunarodnog programa za razvoj komunikacija IPDC Odbor za meappleunarodnu razmjenu oceanografskih podataka IODE Meappleuvladina oceanografska komisija IOC Upravno vijeêe UNESCO-ovog Instituta za obrazovanje o vodi

28

29 Zakonodavstvo u kulturi, medijima i zaπtiti prirode 29

30 DONESENI ZAKONI I PODZAKONSKI PROPISI Zakon o izmjenama Zakona o kulturnim vijeêima (NN 44/09) Zakon o izmjeni Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 38/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 65/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjiænicama (NN 69/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima (NN 65/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaπtiti i oëuvanju kulturnih dobara (NN 87/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroniëkim medijima (NN 65/09) Pravilnik o registru umjetniëkih organizacija (NN 57/09) Pravilnik o izboru i utvrappleivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 62/09) Pravilnik o uvjetima dræanja, naëinu oznaëavanja i evidenciji zaπtiêenih æivotinja u zatoëeniπtvu (NN 70/09) Pravilnik o prekograniënom prometu i trgovini zaπtiêenim vrstama (NN 72/09) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09) Pravilnik o proglaπavanju divljih svojti zaπtiêenim i strogo zaπtiêenim (NN 99/09) Pravilnik o postupku i naëinu izdavanja dopuπtenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji su zaπtiêeni kao kulturno dobro (NN 22/09 ) Pravilnik o struënim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i naëinu njihova stjecanja (NN 59/09) Sabor Republike Hrvatske usvojio je 11. prosinca novi Zakon o elektroniëkim medijima. 30

31 31

32

33 Dramsko stvaralaπtvo 33

34 DRAMSKE UMJETNOSTI PROFESIONALNA DJELATNOST Na Poziv za javne potrebe u kulturi za godinu prijavljena su 234 programa s potraæivanjem od Ministarstva kulture oko ,00 kn. Odobren je 101 program u iznosu od ,00 kn. FESTIVALI I MANIFESTACIJE NACIONALNI FESTIVALI U sufinancirana su 43 festivala i manifestacija s ukupno ,00 kn (ukljuëujuêi i dva nacionalna festivala). U okviru navedenog iznosa za DubrovaËke ljetne igre izdvojeno je ,00 kn, a za Splitsko ljeto ,00 kn. 60. DubrovaËke ljetne igre DubrovaËke ljetne igre su na tragu temeljnog estetiëkog odreappleenja Festivala neponovljive dubrovaëke ambijentalnosti ostvarile umjetniëki program visoke razine umjetniëke kvalitete. Izvedena su ukupno 33 dramska programa. U dramskom programu premijerno su izvedene predstave: Hamlet W. Shakespearea, u reæiji I. KunËeviÊa; Na taraci I. VojnoviÊa, u reæiji J. JuvanËiÊa (koprodukcija s HNK u Zagrebu) u kojoj su glumili doajeni Festivalskog dramskog ansambla (Tonko Lonza, Pero KvrgiÊ, Milka Podrug KokotoviÊ, Miπe MartinoviÊ, Marija Kohn); Orgije tolerancije J. Fabrea (prva teatarska meappleunarodna koprodukcija Igara) s treêinom hrvatskih izvoappleaëa. Predstavljeni su reprizni naslovi: Arkulin M. DræiÊa u reæiji K. DolenËiÊa, Glasi iz planine P. HektoroviÊa/M. DræiÊa u reæiji R. Medveπeka i Skup M. DræiÊa u reæiji I. KunËeviÊa. Ostvarena je uspjeπna suradnja sa Splitskim ljetom, koje je gostovalo s premijernom predstavom Moje dijete M. Bartletta u reæiji N. Delmestre te suradnja s Festivalom igranog filma u Puli prikazan je pobjedniëki film Festivala. Takoappleer je slijedom viπedesetljetne suradnje s ADU iz Zagreba te u spomen na VojnoviÊevu obljetnicu adaptiran naslov Govorite li hrvatski? u izvedbi J. eve. Studentski teatar Lero predstavio je autorski projekt D. Mojaπa Epitaphio. Zapaæeno je inozemno gostovanje dramatiziranih Shakespeareovih soneta Love is my sin u adaptaciji P. Brooka i izvedbi C.I.C.T.& Théatre des Bouffes du Nord. 34

35 U glazbenom programu su izvedena 23 programa, 7 plesnih programa i program plus. Igre su sveëano otvorene koncertom DubrovaËkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra V. uteja, a zatvorene koncertom Filharmonije nacija i Akademskog zbora I. G. KovaËiÊ, pod ravnanjem J. Frantza te sa solistima: V. FijaËko, D. eparoviê-muπoviê, T. Muæekom i L.BatiniÊem. Tijekom Festivala nastupili su najistaknutiji hrvatski i inozemni ansambli i solisti (DubrovaËki simfonijski orkestar, ZagrebaËki solisti, Varaædinski komorni orkestar, GudaËki kvartet Porin, DubrovaËki komorni zbor, Komorni orkestar - Wiener Concert Verein sa solistom P. Badura-Skoda, Zoran DukiÊ i Maroje BrËiÊ, Martina Filjak, Laura Vadjon i Laurence Cumming, Vadim Repin i Itamar Golan i dr. Ostvaren je bogati popratni program, a u plesnom programu nastupili su Ansambl Lado i Folklorni ansambl Linappleo te predstava Vodoinstalater (Teatar Itd&MuziËki biennale). Dobitnici Nagrade Orlando za najveêe dosege u drami su Jan Fabre za autorski projekt Orgija tolerancije, za najveêe dosege u glazbi Zoran DukiÊ i Maroje BrËiÊ, a dobitnik Grand Prix Orlanda je Miπe MartinoviÊ za ulogu Gospara Nika u predstavi Na taraci. UgoπÊeno je viπe od 2000 umjetnika iz gotovo 30 zemalja na 13 razliëitih scenskih prostora. Igre biljeæe oko posjetitelja i posjeta na internetskoj stranici te veliku pozornost domaêih i inozemnih medija. Na zavrπnoj tiskovnoj konferenciji predstavljena je pilot verzija DVD monografije Igara. 55. Splitsko ljeto Splitsko ljeto doseglo je u svom programu visoku umjetniëku razinu. Tijekom 32 festivalska dana prikazano je 38 koncerata, opernih, baletnih i dramskih predstava, te 4 izloæbe. Programi su se odvijali na raznim pozornicama: od Peristila, Dioklecijanovih podruma, tvrappleave Gripe i Sustipana do splitskih gradskih trgova, Galerije umjetnina, MeπtroviÊeve galerije i Kaπteleta. Glazbeni program Splitskog ljeta ove godine postao je dijelom meappleunarodnog festivala Europsko glazbeno ljeto koji okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije i»eπke, potpomaæe ga EU, a cilj mu je razmjena vrijednih glazbenih programa. Premijerom scenske kantate Carmina burana C. Orffa, a pod dirigentskom palicom I. LipanoviÊa, na Prokurativama je otvoreno Splitsko ljeto, dok su na Peristilu upriliëene reprize Nabucca i Don Carlosa te u Vrlici Ere s onoga svijeta. Vrijedno je zabiljeæiti gostovanje ansambla Dialogos i Faroski Kantaduri s programom Dalmatika. Dramski program odlikovali su raznovrsnost estetika, raznorodni æanrovi te dijapazon od velikih ansambl predstava do monodramskog izraza. Izvedene su dvije premijerne predstave: Moje dijete M. Bartletta u reæiji N. Delmestre te Goldonijeve Ribarske svaapplee u reæiji V. Breπana, kao i brojne reprizne predstave. 35

36 Ovogodiπnji plesni program obiljeæilo je gostovanje dræavnog baleta iz Ankare s predstavom Æivot i tango na pozornici u Sustipanu. Nagradu Judita za dramski program dobio je Nenad SrdeliÊ za ulogu Paron Furte u Ribarskim svaappleama C. Goldonija, a izvedba Verdijeve opere Don Carlos za glazbeni program. Student glume na UmjetniËkoj akademiji u Splitu, Marko PetriÊ dobio je posebnu plaketu za ulogu Djeteta u predstavi M. Bartletta Moje dijete. Novoustanovljenom nagradom Umjetnik naroda moga nagraappleena je Katarina LivljaniÊ, ugledna muzikologinja za osobiti doprinos oëuvanju i obradi hrvatske srednjovjekovne crkvene i glagoljaπke glazbene baπtine. 56. festival igranog filma u Puli Na 56. festivalu igranog filma u Puli prikazano je ukupno 150 filmova (dugometraænih i kratkih), od Ëega deset u Nacionalnom programu. Dobitnik velike Zlatne Arena na 56. pulskom filmskom festivalu je film Metastaze redatelja Branka Schmidta. Osim nagrade za najbolji film Metastaze su dobile i Zlatnu Arenu za najbolju muπku ulogu, onu Renea Bitorajca za ulogu Krpe. Zlatnu Arenu za reæiju dobili su Zvonimir JuriÊ i Goran DeviÊ za film Crnci, dok je najbolji scenarij napisao Antonio NuiÊ za film Kenjac. Nagradu za najbolju glavnu æensku ulogu dobila je Dijana Viduπin za ulogu Ines u filmu Ljubavni æivot domobrana redatelja Pave MarinkoviÊa. Najbolji sporedni glumci su Lena Politeo u filmu U zemlji Ëudesa redatelja Dejana orka i Nikπa Butijer u filmu Crnci redatelja Zvonimira JuriÊa i Gorana DeviÊa. Glasovanjem za Nacionalni program prikazan u Areni, publika je dodijelila nagradu publike filmu Vjerujem u anappleele redatelja Nikπe SviliËiÊa. Hrvatsko druπtvo filmskih kritiëara nagradu Oktavijan za najbolji hrvatski dugometraæni igrani film dodjelilo je redatelju Antoniu NuiÊu za film Kenjac, dok je za najbolji dugometraæni igrani film u Meappleunarodnom programu proglaπen film Ljubavnici Jamesa Graya. Broj festivalskih gledatelja porastao je za viπe od 60% - sa na 55. Festivalu na na 56. Festivalu, od Ëega je gledatelja gledalo 15 filmova u Areni, a ostalih gledatelja filmove na Kaπtelu, Kinu Valli, Istarskom narodnom kazaliπtu i Trgu Portarati. RijeË je o najveêem broju gledatelja i najveêem broju filmova od proglaπenja hrvatske neovisnosti. 36

37 OSTALI KAZALI NI FESTIVALI I MANIFESTACIJE/SUSRETI 49. meappleunarodni djeëji festival ibenik 49. meappleunarodni djeëji festival ibenik, najznaëajnija manifestacija koja predstavljanjem profesionalnih ansambala za djecu i djeëjeg stvaralaπtva, uvodi najmlaappleu populaciju u bogatstvo umjetniëkih programa te razvija djeëju kreativnost. Festival je i ove godine zadræao svoje prepoznatljive komponente. 15 dana cjelodnevnih festivalskih dogaappleanja na πibenskim pozornicama i ulicama obuhvatilo je sve programske segmente (dramski, lutkarski, glazbeni i glazbeno-scenski, literarni, likovni, filmski, radioniëki i prateêi program, kao i program na trgovima i ulicama te festivalsko izdavaπtvo). Predstavljeno je oko 120 programa iz razliëitih umjetniëkih i estetskih podruëja u kojima je sudjelovalo viπe od 1100 sudionika iz 19 dræava. Tijekom Festivala odræan je TreÊi sajam djeëje knjige, a promovirana je i tradicijska kultura hrvatskih otoka kroz program OtoËe, volim te. 42. PIF meappleunarodni festival kazaliπta lutaka 42. PIF meappleunarodni festival kazaliπta lutaka ove je godine bio posveêen lutkarskoj tehnici marionetelutke na koncu. Tijekom sedam festivalskih dana u Zagrebu je gostovalo 20 kazaliπta i lutkarskih skupina iz zemlje i inozemstva. Viπe od 300 lutkara, glumaca, glazbenika i kazaliπnih umjetnika sudjelovalo je u izvedbama 26 lutkarskih predstava i 12 popratnih programa. Publika je imala prilike vidjeti marionetske predstave iz Hrvatske: Gradskog kazaliπta lutaka Split, Lutkarskog studija Krpe i Konci iz Varaædina, kao i talijanskog kazaliπta Stabile del Friuli Venezia Giulia iz Trsta, Udruge Figli d arte Cuticchio iz Palerma i Lutkarskog kazaliπta Ljubljana iz Slovenije. U Muzeju Mimara bila je postavljena izloæba Æivot na koncu M. Meschkea, a svi zainteresirani okuπali su se i u izradi i animaciji marioneta na trodnevnoj radionici koju je vodio D. Torjanac. U okviru Festivala promovirane su knjige Lutkari i lutke M.»eËuka, O lutkama i lutkarstvu M. ÆupaniÊ BeniÊ i Monografija DjeËje kazaliπte Branka MihaljeviÊa u Osijeku autorice A. Bogner aban. Novost na ovogodiπnjem PIF-u bio je eksperimentalni program Talentoskop, koji je dao priliku mladim umjetnicima lutkarima da pokaæu svoje viappleenje lutkarstva danas. Sudionici Festivala gostovali su i u Varaædinu s dvjema predstavama. Odræan je i zanimljiv filmski program u lapidariju Arheoloπkog muzeja, gdje su prikazivani lutkarski filmovi kazaliπta Green Ginger iz Velike Britanije. Procjenjuje se da je dogaappleanja na ovogodiπnjem PIF-u vidjelo preko 7500 gledatelja. 37

38 19. MaruliÊevi dani 19. MaruliÊevi dani, festival autorske drame i hrvatskog kazaliπta, predstavio je, po odabiru izbornice N. Delmestre, deset predstava hrvatskih autora, od Ëega osam u produkciji hrvatskih kazaliπta, a dvije u produkciji kazaliπta iz Bosne i Hercegovine i Maapplearske: autorski projekt Najbolja juha! Najbolja juha! R. Medveπeka u izvedbi ZagrebaËkog kazaliπta mladih; Kauboji S. AnoËiÊa u izvedbi Teatra Exit iz Zagreba; Riva i druxi M. Rakovca u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i INK Pula; Skup Marina DræiÊa u izvedbi splitskog HNK; Judith French V. VorkapiÊ u izvedbi Ars Septime i Teatra TNT Treπnjevka iz Zagreba; autorski projekt O. FrljiÊa Turbo folk u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca Rijeka; Ilijada 2001 F. ovagoviêa u izvedbi GDK Gavella iz Zagreba; Djeca sa CNN-a A. BukviÊa u izvedbi GlumaËke druæine Histrion iz Zagreba; DræiÊev Dundo Maroje kazaliπta Csokonai iz Debrecena, te Æaba D. MihanoviÊa u izvedbi Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. MaruliÊevi dani sveëano su otvoreni dodjelom Nagrade Marin DræiÊ za godinu, a najboljom predstavom Festivala proglaπena je predstava Kauboji. Na Festivalu je odræano i javno Ëitanje dramskih djela nagraappleenih Nagradom za dramsko djelo Marin DræiÊ za godinu. 16. festival glumca Festival glumca posveêen je glumcu i njegovom stvaralaπtvu. Ovogodiπnji grad-domaêin je bio Ilok, a predstave su odræavane i u Vinkovcima, Vukovaru, Æupanji i Otoku. Prema odabiru izbornika Slavka Jurage izabrane su 22 predstave hrvatskih kazaliπta. Najboljom predstavom u cjelini proglaπena je produkcija Djeca sa CNN-a Amira BukviÊa u reæiji Aide BukviÊ i produkcije GlumaËke druæine Histrion, kojoj je pripala Nagrada Fabijan ovagoviê za najbolju izvedbu u cjelini. 2. festival regionalnih kazaliπta PROLOG Festival regionalnih kazaliπta PROLOG odræan je u Sisku od do u organizaciji Doma kulture Kristalna kocka vedrine Sisak. Ministarstvo kulture iniciralo je, stvaranjem prethodnih uvjeta u smislu obnove izvedbenih prostora i donoπenjem Zakona o kazaliπtu, kao i pruæanjem financijske podrπke za pokretanje profesionalne produkcije i profesionalnih kazaliπnih ansambala hrvatskih regionalnih kazaliπta, odræavanje Festivala Prolog u Sisku. Na Festivalu Prolog nastupilo je 13 kazaliπta: Kazaliπte Virovitica, GK Joza IvakiÊ Vinkovci, Kazaliπna kuêa Zadar, GK Sisak, Scena Gorica, GK Zorin dom Karlovac, Kazaliπte Merlin, Kazaliπna druæina Pinklec, Ludens teatar Koprivnica, INK Pula, ibensko kazaliπte, Studentski teatar Lero i GK Poæega. 38

39 24. Gavelline veëeri Gavelline veëeri smotra je najboljih kazaliπnih ostvarenja sezone hrvatskih profesionalnih kazaliπta. Ovogodiπnja izbornica T. GaπpareviÊ odabrala je 14 predstava, od Ëega tri gostujuêe, izvan konkurencije, vodeêi se, kako sama kaæe, idejom o talasanju. Od tri gostujuêa naslova, izvan konkurencije, predstavljene su Generalna proba samoubojstva D. KovaËeviÊa u produkciji beogradskog Zvezdara Teatra, na domaêim festivalima veê viappleena Æaba D. MihanoviÊa u produkciji sarajevskog Kamernog teatra 55, te Molièrov Tartuffe u produkciji rumunjskog Teatrul Clasic u reæiji D. Vasileva. Najboljom predstavom Gavellinih veëeri proglaπena je predstava ZagrebaËki pentagram F. ovagoviêa, I. Rajkija, N. MitroviÊ, D. Karakaπa i I. VidiÊa, u reæiji P. Magellija i produkciji ZagrebaËkog kazaliπta mladih. 33. dani satire Dani satire tradicionalna je manifestacija koja okuplja najbolja komediografska i satiriëka djela hrvatske i inozemne kazaliπne produkcije. Program manifestacije ove je godine bio posveêen A. N. Ostrovskom. Izvedeno je trinaest predstava, jedanaest domaêih i po jedna iz Slovenije i Srbije, koje je izbornik H. IvankoviÊ odabrao meappleu tridesetak ponuappleenih. Nagrada Zlatni smijeh za najbolju reæiju pripala je Paolu Magelliju za predstavu ZagrebaËki pentagram, dok je u konkurenciji najboljeg teksta Zlatni smijeh pripao Ivanu VidiÊu, za jednu od pet priëa iz ZagrebaËkog pentagrama. 16. meappleunarodni festival malih scena Meappleunarodni festival malih scena predstavio je 10 predstava recentne europske kazaliπne produkcije, u odabiru izbornika J. Boke, koje ne pristaju na kazaliπte kao bijeg od stvarnosti, a rijeë je o angaæiranom kazaliπtu. Festivalom su dominirali redatelji srednje generacije koji su pokuπali odgovoriti na pitanje zaπto smo doπli tu gdje smo sad. Nagradu Veljko MariËiÊ za najbolju predstavu u cjelini ravnopravno dijele Bakhe Dramskog ansambla Splitskog ljeta i Turbo folk HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Festival svjetskog kazaliπta 7. festival svjetskog kazaliπta prikazao je izbor svjetskih kazaliπnih ostvarenja koja odlikuje osobita kvaliteta i inovativnost. Na festivalu su gostovala kazaliπta iz Rusije, NjemaËke, Belgije, vicarske i Italije. Festival je otvorila Dodinova inscenacija Grossmanova romana Æivot i sudbina u izvedbi Dramskog kazaliπta Maly 39

40 iz Sankt Peterburga. Slijedila ju je predstava Kuverta S. Scrinoea u reæiji F. Sframelija u izvedbi Compagnia Scimone Sframeli iz Messine, Isabellina soba u reæiji J. Lauwersa u izvedbi Needcompany iz Bruxellesa, Stifterove stvari u reæiji H. Goebelsa i produkciji Theatrea Vidy iz Lausanne te predstava VoÊna muπica koju je u reæiji C. Marthalera izvela Volksbühne am Rosa Luxemburg - Platz iz Berlina. Selektori i umjetniëki ravnatelji 7. festivala svjetskog kazaliπta bili su Dubravka VrgoË i Ivica Buljan, a predstave su izvedene u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih, HNK Zagreb, ZagrebaËkom kazaliπtu lutaka i na Velesajmu. Zadar snova meappleunarodni festival suvremenog teatra i izvedbenih umjetnosti Zadar snova - meappleunarodni festival suvremenog teatra i izvedbenih umjetnosti, u osmodnevnom je prikazivanju, predstavio selekciju umjetniëkih produkcija meappleunarodno renomiranih autora prema konceptu potpune otvorenosti spram formata umjetniëke poruke. Predstavljeno je 11 recentnih produkcija, nastupili su umjetnici iz Austrije, Francuske, panjolske, Velike Britanije, Izraela, vicarske, Nizozemske i Slovenije dok su iz Hrvatske predstavljeni radovi Zadarskog plesnog ansambla, Dance lab collectiva i ovogodiπnja produkcija Teatra ITD i MuziËkog biennala Zagreb. Ulogu koproducenta festival je imao u 3 projekta: premijera Zadarskog plesnog ansambla Rock the Barock, plesna predstava Tree House te prva integralna verzija projekta B. M. Koltes Sallinger u meappleunarodnoj suradnji Mini Teatra Ljubljana, Novog kazaliπta i kazaliπta Hotel BuliÊ (Zagreb), ARL ( Dubrovnik), nacionalne πkole TNB Rennes (Francuska) i festivala Zadar snova. PrateÊi festivalski program pod nazivom Revija svjetskog kratkog filma u sv. Donatu predstavio je 27 naslova nagraappleivanih filmskih ostvarenja u kategoriji europskog kratkometraænog filma. 10. meappleunarodni festival komornog teatra Zlatni lav Meappleunarodni festival komornog teatra Zlatni lav i ove godine je u Umagu pod umjetniëkim vodstvom D. Zlatara Freya okupio predstave koje otvaraju nove puteve u kazaliπnom stvaralaπtvu regionalno bliskih kultura, a nagrada Grand Prix dodijeljena je ansamblu predstave Crnac prema istoimenom romanu T. GromaËe u produkciji HNK Ivan pl. Zajc Rijeka, a u reæiji T. JaneæiËa. RijeËke ljetne noêi RijeËke ljetne noêi odræavaju se u organizaciji Hrvatskog narodnog kazaliπta I. pl. Zajca Rijeka. Na RijeËkim ljetnim noêima izvedena su 24 programa na 13 razliëitih gradskih lokacija, a biljeæi se rekord- 40

41 nih posjetitelja. U dramskom programu istaknula se premijera krtac J.B.P. Molièrea Ëiju reæiju potpisuje O. FrljiÊ. OsjeËko ljeto kulture OsjeËko ljeto kulture otvoreno je baletom Petar Pan, B. Bjelinskog, u reæiji i koreografiji D. BogdaniÊa. 38 dramskih, djeëjih, glazbenih, likovnih i filmskih programa prikazanih tijekom OsjeËkog ljeta izabrali su umjetniëki savjetnici: za glazbeni program B. ipuπ, za dramski Z. Sviben, a za likovni i knjiæevni Z. MakoviÊ. Na ovogodiπnjoj manifestaciji izvedena su tri premijerna naslova: uz veê spomenutog Petra Pana na otvaranju, DjeËje kazaliπte Branka MihaljeviÊa u Osijeku premijerno je odigralo predstavu Baltazar i tenor Koko (predstava je proglaπena najboljom festivalskom izvedbom u cjelini), dok je Ansambl OsjeËkog ljeta kulture i Gradskog kazaliπta Sisak pripremio Zavrπnicu Samuela Becketta u reæiji Z. Svibena. 23. Eurokaz festival novog kazaliπta 23. Eurokaz - festival novog kazaliπta u glavnom je fokusu ovogodiπnjeg programa imao odnos teatra i smrti. Festival je otvorio Compagnie 111, u suradnji sa Scenes de la terre, s predstavom Sedam dasaka varke. BalansirajuÊi na rubu izmeappleu plesa, cirkusa i fiziëkog teatra, predstava je zasnovana na kineskoj slagalici tangram, koja je, u prijevodu s kineskog, dala i naslov predstavi. Slagalica se sastoji od sedam dijelova i nudi velik broj moguênosti kombiniranja, a u scenskoj varijanti ti su dijelovi zapravo dijelovi scenografije Ëijim se pomicanjem stvaraju apstraktni pejsaæi. Nizozemska grupa Hotel Modern, koja se u Zagrebu predstavila s neobiënom lutkarskom predstavom Kamp, progovorila je o iskustvu Auschwitza kroz tisuêe minijaturnih lutaka te malih kamera koje lutaju po maketi logora koja prekriva Ëitavu scenu. U Zagreb je stigla i jedna od najpoznatijih svjetskih novokazaliπnih skupina, Forced Entertainment, koja je na pozornicu u Travnom dovela dva izvoappleaëa, u reæiji jednog od osnivaëa i najistaknutijih Ëlanova grupe T. Etchellsa. 15. PUF meappleunarodni kazaliπni festival 15. PUF odræan je u Puli pod umjetniëkim vodstvom Branka Suπca. U sklopu Festivala po deseti je put odræan meappleunarodni projekt Anno Domini koji se ostvaruje u suradnji sa slovenskim koreografom B. 41

42 OtoËanom i tri razliëite grupe glumaca: Human Error, plesaëa i performera. Njime se ove godine oæivjela joπ jedna lokacija, Danteov trg, a tema je kriza identiteta. Ovogodiπnje izdanje donijelo je, uz popratne manifestacije, kazaliπna ostvarenja iz 6 zemalja, uz gostovanje domaêih predstava: Human Error, Histerije NOVE i M. ÊekiÊ, Expozicija, BacaËa sjenki te Duh (sklon promjeni) M. Drobac i SSP-a. PROFESIONALNO STVARALA TVO ZA DJECU I MLADE 14. lutkarsko proljeêe u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji 14. vukovarsko lutkarsko proljeêe okupilo je 18 predstava koje su odigrane u Vinkovcima, Vukovaru, Æupanji, Iloku i 14 mjesta u vukovarsko-srijemskim opêinama te u akovu, sa ukupno 111 izvedbi. Na tisuêe vukovarsko-srijemskih maliπana ponovno je dobilo prigodu uæivati u vrhunskim lutkarskim predstavama svih kazaliπta u Hrvatskoj koja se bave lutkarstvom, a predstavili su se i gosti iz PeËuha i Mostara. Kontinuirano odræavanje ove lutkarske sveëanosti za djecu dalo je izniman doprinos kulturnom razvoju i edukaciji djece i mladih ovoga podruëja od posebne dræavne skrbi. 12. susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade i 3. Epifest 12. susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej i 3. Epifest meappleunarodni festival kazaliπta za djecu i mlade srednje i jugoistoëne Europe odræan je u»akovcu. Na Susretu je, od ukupno prijavljenih 17 predstava, sudjelovalo 10 predstava hrvatskih kazaliπta. Susret organiziraju Centar za kulturu»akovec i Hrvatski centar Assitej. Istovremeno se u»akovcu odræao TreÊi meappleunarodni festival kazaliπta za djecu i mlade srednje i jugoistoëne Europe- EPIFEST, na kojem je publika mogla vidjeti predstave iz susjednih zemalja: Austrije, GrËke, Crne Gore i Italije. Ministarstvo kulture podræava programe strukovnih udruga: ASSITEJ, UNIMA, HC ITI i HDDU, kao i znanstvene skupove i strukovne nagrade: Dani hvarskog kazaliπta, Nagrada Marko Fotez (svake 4. godine) i Nagrada hrvatskog glumiπta. 42

43 HRVATSKA NACIONALNA KAZALI TA Ministarstvo kulture u ukupno je izdvojilo ,00 kn za redovnu djelatnost nacionalnih kazaliπta. HNK u Zagrebu HNK u Zagrebu najveêi je korisnik sredstava dræavnog proraëuna iz podruëja kazaliπne djelatnosti. OsnivaËi HNK u Zagrebu su Republika Hrvatska i Grad Zagreb te u financiranju sudjeluju u omjeru 51:49 %. Ministarstvo kulture sufinancira HNK u Zagrebu s ukupno ,00 kn, πto ukljuëuje programske troπkove ,00 kn, izdatke za zaposlene (plaêe) ,00 kn, ostale izdatke za zaposlene ,00 kn, materijalne izdatke ,00 kn te zasebno investicijsko odræavanje i opremanje ,00 kn. Drama HNK premijerno je u sezoni 2008./2009. izvela 4 naslova: M. BegoviÊ: Pustolov pred vratima u reæiji T. PavkoviÊa, M. Krleæa: Kraljevo, u reæiji O. ProhiÊa; G. Büchnert: Dantonova smrt, u reæiji H. Heyme; H. McCoy: I konje ubijaju, zar ne? u reæiji I. Boban. Godiπnja Nagrada Mila DimitrijeviÊ za najbolju æensku ulogu pripala je Ivani Boban za ulogu Glorije Beatty u predstavi H. McCoyja i Ivici Boban I konje ubijaju, zar ne?, a za najbolju muπku ulogu Zijadu GraËiÊu za ulogu Georgesa Dantona u predstavi Dantonova smrt. Opera je u sezoni 2008./2009. premijerno izvela 3 naslova: G. Rossini: Pepeljuga, u reæiji P. Pawlika i pod ravnanjem G. Marciana; S. BradiÊ: Crux Dissimulata (u suradnji s MuziËkim biennaleom Zagreb), u reæiji K. DolenËiÊa i pod ravnanjem Z. JuraniÊa ; G. Verdi: Falstaff, u reæiji A. Bernarda i pod ravnanjem M. Helmratha. Balet je u sezoni 2008./2009. izveo 3 premijerna naslova: A. Dumas sin/c.davis/d.deane: Dama s kamelijama u koreografiji D. Deana; M. Lazar/E. Clug: Razloga 4 (4 Reasons) u koreografiji E.Cluga; F. Hérold/L. Hertel: Vragolasta djevojka u koreografiji V. Derevjanka. HNK Split OsnivaË HNK Split je Grad Split. Ministarstvo kulture sufinancira programsku djelatnost s ,00 kn (uz obvezu 12 gostovanja u RH) a investicijsko odræavanje i opremanje sa ,00 kn. Drama HNK Split je u sezoni 2008./2009. izvela je pet premijernih naslova: Y. Reza: Bog masakra u reæiji N. 43

44 Delmestre; P.A.C. de Beaumarchais: Seviljski brijaë u reæiji R. Maurin; F.M. Dostojevski: ZloËin i kazna u reæiji A. Ogarjova; J. Galceran: Metoda u reæiji Æ. MesariÊa te V. MatoπiÊ: Toma Niger: O Marulu u reæiji Z. Boureka. Opera HNK Split je u sezoni 2008./2009. izvela tri premijerna naslova: I. TijardoviÊ: Splitski akvarel (dirigent I. LipanoviÊ, redatelj K. DolenËiÊ); F. ParaÊ: Judita (dirigentica N. MatoπeviÊ, redatelj P. Selem) i G. Puccini: Sestra Angelica/ Gianni Schicchi ( dirigent I. RepuπiÊ, redatelj F. Sparvoli). Balet HNK Split u sezoni 2008./2009 izveo je jednu premijeru: L. Minkus: Bajadera (koreografkinja V. Ganibalova). HNK u Osijeku OsnivaËi HNK u Osijeku su Grad Osijek i OsjeËko-baranjska æupanija. Ministarstvo kulture sufinancira programsku djelatnost s ,00 kn (uz obvezu 12 gostovanja u RH), a investicijsko odræavanje i opremanje sa ,00 kn. U dramskom programu izvedeni su premijerni naslovi: okica, autora I. OkrugiÊa (reæija D. FerenËina), Pidæama za πestero, komiëna farsa M. Camolettija (reæija R. Raponja) i Budala za veëeru, komedija Francisa Vebera (reæija J. JuvanËiÊ). U opernom programu izvedeni su premijerni naslovi: J. Offenbach: Orfej u podzemlju (dirigent P. Oschaniztky, redateljica N. Kleflin), J. Hatze: Povratak ( dirigent M. Tutavac, redatelj I. L. Lemo) i W. A. Mozart: Teaterdirektor (dirigent P. Oschaniztky, redatelj I. KrajaË). HNK I. pl. Zajca Rijeka OsnivaË HNK I. pl. Zajca Rijeka je Grad Rijeka. Ministarstvo kulture sufinancira programsku djelatnost s ,00 kn, a investicijsko odræavanje i opremanje sa ,00 kn. U dramskom programu postavljene su premijerne predstave: Dama s kamelijama (reæija D. Zlatar Frey), praizvedba Crnac, roman u kazaliπnim skicama T. GromaËe (reæija T. JaneæiË) i drama Tramvaj zvan æudnja T. Williamsa (reæija D. MustafiÊ). U opernom programu izvedeni su permijerni naslovi: B. Papandopulo: SunËanica (dirigent N. Bareza, redatelj O. ProhiÊ), G. Puccini: Madama Butterfly (dirigent I. RepuπiÊ, redateljica D. Ruædjak- Podolski) i G. Verdi: La Traviata (dirigentica N. MatoπeviÊ, redatelj J. Kica). U baletnom programu izvedeni su premijerni naslovi: R. Ëedrin: Ana Karenjina (koreograf D. BogdaniÊ) i 44

45 koprodukcija s MuziËkim biennalom Zagreb ipuπ- Zurovac- Kafka: Proces (koreograf S. Zurovac). Talijanska drama HNK I. pl. Zajca prikazala je premijerne naslove: Aggiungi un posto a tavola / Dodaj jedno mjesto za stolom triju autora Garinei & Giovannini, Iaia Fiastri koja je izvedena u prostoru Teatra Fenice. U okviru Zajc off programa na scenu je postavljena komedija Amy s view / Differenti opinioni (RazliËita miπljenja) kao i Ljepotica i zvijer D. Harea, koja je premijeru i reprizu imala u prostoru Hrvatskoga kulturnog doma na Suπaku. REGIONALNA KAZALI TA U skladu sa Zakonom o kazaliπtima, koji je donesen godine, Ministarstvo kulture iniciralo je i daje potporu pokretanju stalne profesionalne produkcije i osnivanja stalnih profesionalnih kazaliπnih ansambala u manjim regionalnim centrima. Potporom Ministarstva kulture pokrenuta je profesionalna produkcija u 11 hrvatskih gradova (Virovitica, Poæega, Pula, ibenik,»akovec, Koprivnica, Zadar, Sisak, Velika Gorica, Karlovac, Vinkovci) kao prva faza profesionalizacije ansambala. To je dovelo do πirenja kazaliπne mreæe na podruëju cijele RH i osnivanja novih profesionalnih kazaliπta. Tijekom godine nastavljena je suradnja s regionalnim kazaliπtima i pokrenuti su novi projekti (okrugli stol u sklopu MaruliÊevih dana u Splitu, koji je okupio sve ravnatelje i intendante hrvatskih kazaliπta, zbornik Kazaliπte kao akcija u povodu obljetnice 60 godina djelovanja INK Pula). Potrebno je istaknuti da razvoj regionalnih kazaliπta obuhvaêa i poboljπanje kvalitete repertoara, koji sve ËeπÊe predstavlja i promiëe hrvatsko suvremeno dramsko stvaralaπtvo. Potpora umjetniëkoj produkciji u iznosila je ,00 kn (9% ukupnog financiranja profesionalne dramske djelatnosti). MREÆA KAZALI NIH GOSTOVANJA Poticanje programa kazaliπnih gostovanja putem sufinanciranja kazaliπta od osobite je vaænosti, sa ciljem umreæavanja, revitalizacije kulturnog æivota i kulturne ponude na podruëju cijele RH, a osobito na podruëjima od posebne dræavne skrbi i otocima. Sredstva su odobrena privatnim kazaliπtima (14 kazaliπta) ,00 kuna i javnim kazaliπtima (6 kazaliπta) ,00 kuna. Godiπnje se uz potporu 45

46 Ministarstva kulture na taj naëin ostvaruje preko 250 gostovanja. Model gratis gostovanja provodi se kao potpora podruëjima od posebne dræavne skrbi i mjestima koja nisu u moguênosti u potpunosti financirati kazaliπna gostovanja na svom podruëju (Nin, Beli Manastir, Vukovar, Grubiπno Polje, GospiÊ, Daruvar, Hrvatska Dubica, Sunja, Novska, i dr.), a neka mjesta i gradovi imaju moguênost povoljnije cijene predstava (»azma, akovo, MetkoviÊ, Biograd na Moru, Kriæevci, Nova Gradiπka, Suhopolje, i dr.). Ministarstvo kulture takoappleer dodjeljuje sredstva lokalnim organizatorima za organizaciju kazaliπnih gostovanja (Vukovar, Beli Manastir, Slavonski Brod, Karlovac, GospiÊ, Daruvar i dr.). NAGRADA ZA DRAMSKO DJELO MARIN DRÆIΔ Nagradu za dramsko djelo Marin DræiÊ Ministarstvo kulture dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazaliπnog stvaralaπtva. Dobitnici Nagrade Marin DræiÊ za 2008., prema odluci StruËnog povjerenstva u sastavu: predsjednik Boris B. Hrovat, Branka CvitkoviÊ i Nino krabe su: I. nagrada: Davor piπiê: Alabama, II. nagradu ravnopravno dijele: Damir PetriËeviÊ: Prolaznici i Slobodan najder: Kako je Dunda spasila domovinu; III. nagradu ravnopravno dijele: Miro Gavran: Najluapplea predstava na svijetu, Nenad StaziÊ: Otac tuapplee djece i Yves-Alexandre TripkoviÊ: Krizantema. Uz potporu Ministarstva kulture u godini postavljen je na scenu treêenagraappleeni dramski tekst Mire Gavrana, Najluapplea predstava na svijetu, u produkciji Teatra Gavran i izvedbi Mladene Gavran. U pripremi je postavljanje na scenu prvonagraappleenog dramskog teksta Davora piπiêa Alabama, u produkciji i izvedbi Gradskog kazaliπta Gavella i reæiji Daria HarjaËeka. Nagradu hrvatskog glumiπta za najbolju glavnu æensku ulogu za godinu dobila je Judita FrankoviÊ za ulogu Judith French u prvonagraappleenoj drami Nagradom Marin DræiÊ za Judith French, u produkciji Ars Septime. Edicija Nagrada za dramsko djelo Marin DræiÊ Ministarstvo kulture u cilju promocije i potpore hrvatskim dramskim autorima, prvi put je u godini sufinanciralo izdanje dvaju knjiga dramskih djela nagraappleenih Nagradom za dramsko djelo Marin DræiÊ za i godinu u izdanju izdavaëke kuêe Disput. Osnivanjem ove edicije, koju Êe Ministarstvo i dalje 46

47 sufinancirati, dan je snaæan poticaj piscima te omoguêen lakπi put do izvoappleenja domaêih drama u kazaliπtima. U knjizi nagraappleenih dramskih tekstova za objavljeni su dramski tekstovi autora: Tomislav Zajec, Pavo MarinkoviÊ, Matko Srπen, Elvis Boπnjak, Vladimir StojsavljeviÊ i Lana ariê, a za : Davor piπiê, Damir PetriËeviÊ, Slobodan najder, Miro Gavran, Nenad StaziÊ i Yves-Alexandre TripkoviÊ. NOΔ KAZALI TA Kazaliπta i centri za kulturu iz 21 grada diljem Hrvatske (Bjelovar, Dubrovnik, Grubiπno Polje, Jastrebarsko, Koprivnica, Kriæevci, Kutina, Osijek, Poæega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, ibenik, Varaædin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Zadar i Zagreb) otvorili su svoja vrata tijekom NoÊi kazaliπta i iznimno kvalitetno osmiπljenim programom privukli brojnu zainteresiranu publiku te pribliæili kazaliπte najmlaappleima i graappleanstvu. Tijekom NoÊi kazaliπta su u 36 kazaliπnih prostora predstavljena 43 kazaliπta, a odigrano je 80 predstava uz 60 popratnih programa, koje imalo priliku vidjeti viπe od 30 tisuêa posjetitelja. Ovaj projekt od nacionalnog znaëenja postao je prava sveëanost kazaliπta i ostvario svoje ciljeve Ëak i viπe od oëekivanja, a to je komunikacija hrvatskih kazaliπta s publikom, popularizacija kazaliπne umjetnosti te kreativna povezanost svih kazaliπta. Manifestacija je odræana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a koordinator i organizator projekta bilo je Narodno sveuëiliπte Dubrava- DjeËje kazaliπte Dubrava. KAZALI NI AMATERIZAM Kazaliπno amatersko stvaralaπtvo potiëe se u programima manifestacija, gostovanja i programima redovne djelatnosti razliëitih kazaliπnih amaterskih skupina na podruëju cijele RH te u programima gostovanja. Od 117 prijavljena programa, sufinancirana su 36 programa sa ,00 kn. Festival hrvatskih kazaliπnih amatera NajznaËajnija manifestacija kazaliπnog amaterizma je Festival hrvatskih kazaliπnih amatera koji okuplja najbolja hrvatska amaterska kazaliπna ostvarenja, a odræava se u Kastvu. Festival je vaæan poticaj razvoju 47

48 kazaliπnog amaterizma. U godini odræat Êe se jubilarni 50. FHKA, za koji su pripreme poëele veê u godini (bit Êe izdana prigodna monografija). Zapaæene produkcije i programi Sufinanciranjem redovnog programa kazaliπnog amaterizma podræava se rad uspjeπnih amaterskih skupina s dugom tradicijom: Amatersko kazaliπte Ranko MarinkoviÊ Vis, Gradsko kazaliπte Jastrebarsko (u godini sveëano su obiljeæili 40 godina postojanja), Hvarsko puëko kazaliπte, Dramski studio mladih Hvar, Kristalna kocka vedrine iz Siska, Bjelovarsko kazaliπte, Gradsko kazaliπte Zorin dom Karlovac, Kazaliπte Daska, JAK Mali Loπinj i dr. Kontinuirano se podræavaju i programi specifiënih kazaliπta hendikepiranih osoba (Druπtvo tjelesnih invalida, Udruga kazaliπta, vizualne umjetnosti i kulture gluhih Dlan, Hrvatska udruga gluho-slijepih osoba Dodir). Dramsko kazaliπte slijepih i slabovidnih Novi æivot istiëe se svojim kontinuiranim uspjeπnim djelovanjem i zapaæenim umjetniëkim produkcijama, koje su nagraappleivane i na profesionalnim festivalima, a takoappleer organiziraju i Meappleunarodni festival slijepih i slabovidnih-bit, jedinstven i prepoznatljiv u svijetu. Svako od umjetniëkih podruëja u sebi ima neograniëeni prostor izraæavanja te je sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnom æivotu πire druπtvene zajednice nuæno za afirmaciju sveukupnog stvaralaπtva i doprinosa kulturnim aktivnostima. Da bi bile u potpunosti ukljuëene u druπtvo, osobama s invaliditetom i njihovim udrugama osiguravaju se jednake moguênosti za razvoj vlastitih kreativnih potencijala. Vaæno je istaknuti da se kontinuiranom potporom pokrenulo amatersko stvaralaπtvo u brojnim manjim mjestima na podruëju cijele RH, πto doprinosi raznolikosti i dinamiënosti kazaliπnog amaterskog stvaralaπtva. 48

49

50

51 Glazba, glazbeno-scenske umjetnosti, suvremeni ples i pokret 51

52 GLAZBA, GLAZBENO-SCENSKE UMJETNOSTI, SUVREMENI PLES I POKRET U okviru glazbene, glazbeno-scenske umjetnosti te suvremenog plesa i pokreta, u godini upuêena su 552 natjeëajna zahtjeva, a potpora je odobrena za 199 umjetniëkih programa s proraëunom od ,00 kuna. Sredstva su odobrena za programske skupine: Festivali i manifestacije glazbeni, glazbeno-scenski i plesni Samostalne produkcije hrvatske suvremene plesne scene Koncertna mreæa glazbenih i plesnih gostovanja Meappleunarodni majstorski seminari i radionice Meappleunarodna glazbena natjecanja Glazbeno nakladniπtvo notna izdanja djela hrvatskih skladatelja i nosaëi zvuka s djelima nacionalne glazbene literature u izvedbama hrvatskih umjetnika Djelatnost javnih ustanova u kulturi kojima je osnivaë Republika Hrvatska Otkup vrijednih diskografskih izdanja Festivali i manifestacije NajveÊi dio sredstava izdvojen je za festivale i manifestacije koji se znaëajnim dijelom odræavaju u ljetnom razdoblju. Profilima su orijentirani na klasiënu, odnosno suvremenu glazbu, na jazz i etno world music stvaralaπtvo, na plesne umjetnosti, komorne forme te posebne tematske i stilske sadræaje (orguljaπki, ËembalistiËki, udaraljkaπki festivali; festivali rane, barokne glazbe i sliëno). Sufinancirana su 52 festivala i manifestacije s ,00 kuna. Uz dobre programe, meappleu ostalima, Varaædinskih baroknih veëeri, Osorskih glazbenih veëeri, Tjedna suvremenog plesa Zagreb, Liburnia jazz festivala u Opatiji, Festivala plesa i neverbalnog kazaliπta u SvetvinËentu, bjelovarskog IPEW-Meappleunarodnog udaraljkaπkog tjedna i Samoborske glazbene jeseni, u godini jubileje su obiljeæili 25. muziëki biennale Zagreb, 20. Brodsko glazbeno ljeto, 15. dani Milka Kelemena u Slatini i 10. gospiêko glazbeno ljeto. 52

53 Mreæa koncertnih gostovanja Za mreæu koncertnih gostovanja u Republici Hrvatskoj izdvojeno je 22% ukupnih sredstava ili ,00 kuna za 54 programa. U njima su sudjelovali mnogi hrvatski komorni ansambli i solisti poput ZagrebaËkog gitarskog trija, ZagrebaËkog kvarteta saksofona, GudaËkih kvarteta Porin, Rucner i Sebastian te ZagrebaËkog kvarteta, Cantus Ansambla, ansambla Acoustic Project, Hrvatskog baroknog ansambla, Varaædinskog komornog orkestra, Hrvatskog komornog orkestra, ZagrebaËkih solista, ZagrebaËkog komornog orkestra, Ide Gamulin, Sretne MeπtroviÊ i drugih, kao i Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Gostovanja su ostvarena u svim æupanijama, a u nekim sredinama publika je po prvi puta Ëula klasiënu glazbu u æivo i vidjela klasiëni glazbeni instrumentarij (Topolje u OsjeËko-baranjskoj æupaniji, Jarmina u Vukovarsko-srijemskoj). Sastavni dio koncertnih programa predstavljaju skladbe suvremenih hrvatskih skladatelja te djela nacionalne baπtine. Suvremena plesna scena U okviru suvremene plesne scene, vezane uz Zadar, Zagreb, Sisak, Split, Poæegu i Slavonski Brod, potporu od ,00 kuna dobila su 43 programa, a za njih je izdvojeno 14% ukupnog proraëuna. Plesni ansambli, solisti i koreografi redoviti su gosti Platforme mladih koreografa, Tjedna suvremenog plesa, kao i Festivala plesa i neverbalnog kazaliπta SvetvinËenat. S druge strane, njihove pojedinaëne produkcije i radionice predstavljaju vaæni dio nacionalne plesne scene (primjer su radionice udrugâ Kazaliπte, vizualne umjetnosti i kulturna gluhih Dlan i Bezimenog autorskog druπtva BADco.). Toj skupini pripadaju predstave, primjerice, Ilijane LonËar, Maπe Kolar, Plesnog kolektiva D_LC, Studija za suvremeni ples, Sodaberg koreografskog laboratorija, ZagrebaËkog plesnog ansambla i drugih. U okviru klasiënoga baleta pozornost su privukli postavljanje baleta Petar Pan Brune Bjelinskog u Osijeku, kao i manifestacija Dani plesa u Ëast Miji»orak Slavenskoj u Slavonskom Brodu. Meappleunarodni majstorski seminari i radionice Meappleunarodni majstorski seminari i radionice predstavljaju izvedbenu i edukativnu platformu za mlade glazbene umjetnike jer ukljuëuju, ne samo rad s hrvatskim i inozemnim pedagozima, nego i niz koncertnih, profesionalnih nastupa. U seminarima i radionicama sudjelovalo je viπe stotina mladih glazbenika, a izvedbene discipline odnosile su se na puhaëke i gudaëke instrumente iz korpusa simfonijskog orkestra, 53

54 zatim vokalnu umjetnost, orgulje, jazz te interpretaciju barokne glazbe. Za 10 programa odobrena je potpora od ,00 kuna. Meappleunarodna natjecanja Meappleunarodna natjecanja mladih glazbenika odvijaju se uglavnom bijenalno ili svake Ëetiri godine, pa ritam njihova odræavanja uvjetuje razinu godiπnjih potpora. Za 5 programa izdvojeno je ,00 kuna. Od istaknutijih natjecanja, u odræani su EPTA - Meappleunarodno natjecanje mladih pijanista u Osijeku, Meappleunarodno violinistiëko natjecanje Vaclav Huml u Zagrebu i Meappleunarodno natjecanje mladih umjetnika Ferdo LivadiÊ u Samoboru. Glazbeno nakladniπtvo Glazbeno nakladniπtvo, s notnim i diskografskim izdanjima te srodnim programima, po svojemu profilu i dalje je zadræalo posebnost i prepoznatljivost upravo po vezanosti uz nacionalnu glazbu. Za 35 projekata izdvojeno je ,00 kuna. Partiture i nosaëi zvuka, kakav je dvostruki album operete Mala Floramye Ive TijardoviÊa, ukljuëili su mnoga solistiëka, komorna i orkestralna djela, poput onih Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Stjepana uleka, Brune Bjelinskog, Borisa Papandopula, Igora KuljeriÊa, Stanka Horvata, Dubravka Detonija, Mladena Tarbuka, Viktorije»op, Pavla Deπpalja, Zorana JuraniÊa i drugih. Meappleu njima je i, prva u povijesti, tiskana notna zbirka sonatina na Brailleovu pismu. Ovome podruëju takoappleer pripada otkup vrijednih diskografskih izdanja, kao oblik potpore takozvanim nekomercijalnim albumima. Poticanje suvremenog glazbenog stvaralaπtva Uz godiπnji natjeëaj Ministarstva kulture, za podruëje glazbene umjetnosti postoji i posebni natjeëaj ili Javni poziv za poticanje hrvatskog glazbenog stvaralaπtva koji u kontinuitetu traje od godine. Kako je uobiëajeno, skladatelji djela nastala u prethodnoj godini prijavljuju u sedam umjetniëkih kategorija: glazbeno-scenskoj, vokalno-instrumentalnoj, orkestralnoj, komornoj, zborskoj, solistiëkoj i elektroniëkoj, a ukupni poticajni fond iznosio je ,00 kuna. NovËani poticaji dodijeljeni su Massimu BrajkoviÊu, Viktoriji»op, Æarku DropuliÊu, Frani uroviêu, Mireli IviËeviÊ, Zoranu JuraniÊu, Vjekoslavu NjeæiÊu, Nikπi NjiriÊu, Marku Ruædjaku, Kreπimiru SeletkoviÊu, Ivanu Josipu Skenderu, Mladenu Tarbuku i Tomislavu Uhliku. 54

55 Odobrena potpora U odobrena je potpora za 199 programa s iznosom od ,00 kuna: 52 glazbena festivala i manifestacije 54 programa u okviru mreæe koncertnih gostovanja 43 programa suvremenog plesa i pokreta 10 programa majstorskih seminara 35 nakladniëkih projekata sa srodnim programima 5 programa meappleunarodnih glazbenih natjecanja 55

56

57 KulturnoumjetniËki amaterizam 57

58 KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM U godini upuêene su 552 natjeëajne prijave, a potpora je odobrena za 180 programa. Iznosom od ,00 kuna sufinancirana su podruëja: Kulturne priredbe tradicijskog stvaralaπtva smotre, festivali, susreti, natjecanja Nabava narodnih noπnji, tradicijskih glazbala i puhaëkih instrumenata za kulturno-umjetniëke udruge i puhaëke orkestre Glazbeno nakladniπtvo nosaëi zvuka, notna izdanja Obiljeæavanje visokih obljetnica Koncertna gostovanja pjevaëkih zborova Seminari i radionice Manifestacije tradicijskog stvaralaπtva Manifestacije tradicijskog stvaralaπtva smotre, festivali, susreti i natjecanja sve viπe imaju predznak meappleunarodnih, a njihove programe prate struëna tijela sastavljena od etnografa, etnokoreologa i etnomuzikologa. Radi se o programskoj skupini Ëiji proraëun iznosi neπto viπe od 65% ukupnog proraëuna predviappleena za ovu djelatnost. Fenomen amaterskog djelovanja ogleda se upravo na takvome tipu kulturnih priredbi, gdje scenska izraæajnost u prikazivanju raznolikosti etnografskog obilja svih hrvatskih regija, kao i likovnost narodnog ruha, najbolje moæe doêi do izraæaja i gdje umjetniëko izraæavanje amatera dobiva poseban znaëaj. Potpora u iznosu od ,00 kuna odobrena je za 66 smotri, festivala, susreta i natjecanja. Uz one najveêe, poput zagrebaëke Meappleunarodne smotre folklora, Brodskog kola u Slavonskom Brodu, VinkovaËkih jeseni, Festivala dalmatinskih klapa u Omiπu, Susreta pjevaëkih zborova ili Susreta puhaëkih orkestara, odræan je cijeli niz manjih i vrijednih manifestacija (Hrvatski gajdaπki festival - Mihovljani, Zagreb, Festival ÆganËevih zapisa - Vratiπinec, Folklorni susreti Korduna - Donji Laappleevac, Smotra Meappleimurske popevke - NedeliπÊe, Smotra starocrkvenog puëkog pjevanja Maπa po starinski - GraËiπÊe, Festival djeëjeg folklora - Kutina i sliëno). 58

59 Programi kulturno-umjetniëkih udruga U okviru 74 programa kulturno-umjetniëkih udruga potpora se odnosila na obnovu, rekonstrukciju, nabavu narodnih noπnji ili njihovih dijelova, poput nakita, turopoljskih cabajki, koæunaca, πokaëke reklje i sliëno, zatim na nabavu i obnovu tradicijskih glazbala (tambure, od samica, prima, braëa, bugarija do basa, gajde, gusle, podravske dude, diple, mandoline, dvojnice), kao i nabavu instrumenata za puhaëke orkestre. Za ovo podruëje izdvojeno je ,00 kuna, Ëime su udruge koje njeguju izvornu zaviëajnu tradiciju, uz kvalitetne puhaëke orkestre, znaëajno nadopunili vlastite funduse. Radilo se o kulturno-umjetniëkim druπtvima od»azme, Tenje, Gline, Darde, Kraljevice, Slunja, Klanjca, Donjega MuÊa, RuπËice, Novske, Donjeg Lapca, Sinca, Volodera, uappleevca, Dvora, Prkovaca, Rajeva Sela, Hrvatske Kostajnice, Sunje, Velike Kopanice, Poljane, UneπiÊa, Lovasa, GospiÊa, sve do Zemunika i Pupnata na KorËuli. Programi su takoappleer ukljuëili i djelatnost nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. NakladniËka djelatnost i obljetnice U programu poticanja nakladniëke djelatnosti, meappleu ostalima, naπlo se prvo notno izdanje skladbi za harmoniku na Brailleovu pismu, prvi nosaë zvuka Hrvatskog gajdaπkog orkestra, nosaëi zvuka moslavaëkih napjeva i kola, album petrinjskoga pjevaëkog zbora Slavulj te onaj Instituta za etnologiju i folkloristiku pod nazivom Crkveno puëko pjevanje otoka olte. Visoke obljetnice obiljeæile su amaterske skupine iz Kraljevice (115 godina druπtva Zvijezda Danica ), Splita i Zagreba (90 godina KUD-a Jedinstvo i KUD OraË), DraganiÊa (75 godina KUD-a Sv. Juraj ) te RoËa (50 godina KUD-a Istarski æeljezniëar ). Uz pojedinaëna koncertna gostovanja, pjevaëki zborovi okupili su se u na nekolicini susreta i festivala, poput Susreta hrvatskih pjevaëkih zborova u Novigradu, poreëkog Susreta pjevaëkih zborova Naπ kanat je lip, manifestacije Lipanjski zvuci u Petrinji, Glazbenih sveëanosti hrvatske mladeæi u Varaædinu, Æupanijske smotre malih vokalnih sastava u Sisku, kao i Smotre pjevaëkih zborova u Lipiku. U ta tri podruëja bilo je ukljuëeno 25 programa s potporom od ,00 kuna. 59

60 Seminari i radionice Seminari i radionice u kojima sudjeluju Ëlanovi amaterskih udruga, ali i njihovi voditelji, oslanjanju se na razliëite programske sadræaje. Oni su bili vezani uz hrvatska tradicijska glazbala, plesnu tradiciju jadranskog podruëja, folklorno naslijeapplee panonske zone, izradu i restauraciju narodnih noπnji, tkanje i tradicijski vez te uz seminare za dirigente i voditelje puhaëkih orkestara, zborova i malih vokalnih sastava, tamburaπkih orkestara, folklornih skupina i drugo. Za 15 programa izdvojeno je kuna. Odobrena potpora Za 180 programa kulturno-umjetniëkog amaterizma u godini odobrena je potpora u iznosu od ,00 kuna: 66 smotri, festivala, susreta i natjecanja 74 programa kulturno-umjetniëkih udruga i puhaëkih orkestara 25 programa nakladniëke djelatnosti, pjevaëkih zborova, obiljeæavanja visokih obljetnica amaterskih ansambala 15 seminara i radionica 60

61 61

62

63 Knjiga i nakladniπtvo 63

64 KNJIGA I NAKLADNI TVO Iako jedan od najstarijih medija knjiga je i danas, u doba virtualnog svijeta, interneta i elektronskog prenoπenja podataka, od iznimne vaænosti za oëuvanje nacionalnog kulturnog identiteta prije svega jezika i knjiæevnosti. U provoappleenju hrvatske kulturne politike Ministarstvo kulture posebnu vaænost pridaje knjizi. RazliËitim oblicima i vrstama potpora nastoji se obuhvatiti sve segmente æivota knjige od autora i prevoditelja, preko nakladnika, do knjiæara i knjiænica, odnosno Ëitatelja. Posebna se paænja pridaje i kulturnim Ëasopisima te promidæbi hrvatske pisane rijeëi na razliëitim domaêim i inozemnim knjiæevnim manifestacijama. Potpora izdavanju knjiga Potpora koja se dodjeljuje nakladnicima za izdavanje knjiga, samo je jedan od naëina na koji Ministarstvo kulture potpomaæe objavljivanje vrijednih izdanja. Na taj naëin osiguravaju se sredstva za istraæivaëki, knjiæevno-povijesni ili osobito zahtjevan prevodilaëki rad. Prednost prilikom odluëivanja imaju iznimna pjesniëka, prozna ili knjiæevno-esejistiëka djela suvremene domaêe produkcije. Prijevodi stranih knjiæevnosti, ali i najvaænijih djela druπtveno humanistiëkih znanosti, kako suvremenih autora tako i klasika, takoappleer se uvrπtavaju u program kulturnog razvitka kako bi se hrvatska kultura obogatila i dopunila svjetski priznatim djelima i odræavala korak sa suvremenim svjetskim trendovima u kulturi. Javni poziv za potporu izdavanju knjiga u godini bio je otvoren od 29. listopada do 15. prosinca godine. Ukupno je zaprimljeno 1729 prijava, od 392 nakladnika. Od toga su sufinancirana 658 naslova, 187 nakladnika, u ukupnom iznosu od 6, ,00 kn. Otkup knjiga Otkup knjiga mjera je Ministarstva kulture koja zadire u gotovo sve segmente æivota knjige, povezujuêi 64

65 nakladnika, a posredno i autora, s knjiænicama, odnosno Ëitateljima koji su njihovi korisnici. Ponajprije je zamiπljen kao pomoê nakladnicima u distribuciji, naroëito vrijednih, ali nekomercijalnih djela. Otkupljuju se djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, djela suvremene domaêe knjiæevnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritiëka izdanja djela hrvatskih autora. Knjige se otkupljuju u 20, 50, 100, 150, 200 ili iznimno 300 primjeraka, a namijenjene su popunjavanju knjiænih fondova tristotinjak narodnih knjiænica u Hrvatskoj. Pri otkupu prednost imaju vrijedna djela suvremene hrvatske knjiæevnosti, naroëito mlaappleih prozaika i pjesnika. Otkupljuju se i vrsni novi prijevodi koji pridonose obogaêivanju hrvatske kulture. Uz kontrolu pridræavanja Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige kao formalnog uvjeta natjeëaja, posebna se paænja poklanja i kvaliteti prijevoda te kvaliteti kompletnog izgleda i izrade knjige. Na Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjiænice u godini, koji je bio otvoren od 2. oæujka do 16. studenoga godine, prijavilo se 520 nakladnika s naslova, a od toga je otkupljeno 1363 naslova u primjeraka od 349 nakladnika u ukupnom iznosu od 14, ,00 kn. Potpora knjiæevnom stvaralaπtvu Od godine ova se potpora redovito dodjeljuje piscima i prevoditeljima za njihov autorski rad. Iako je najveêe odjeke ova potpora doæivjela meappleu samim autorima, piscima i prevoditeljima, i πira je hrvatska kulturna javnost prepoznala vrijednost objavljenih djela koja su uglavnom doæivjela afirmaciju i publike i kritike, a neka od njih su i nagraappleivana. Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnog stvaralaπtva u godini bio je raspisan od 6. srpnja do 15. rujna godine. Prijavilo se 89 autora, a proces odluëivanja je u tijeku. Sredstva odobrena autorima za Potporu knjiæevnom stvaralaπtvu u godini isplaêivana su u godini u mjeseënim obrocima od 7.000,00 kn bruto.»asopisi Sufinanciraju se Ëasopisi i listovi u kulturi koji naroëito pridonose kulturnoj æivosti i raznolikosti te intenzitetu kulturnog æivota Republike Hrvatske. Pri odluëivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost, kontinuiranost izlaæenja, aktualnost, selektivnost i kritiënost, koncepcijska ujednaëenost, likovno-grafiëko oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost. 65

66 Tijekom cijele godine struëne sluæbe Ministarstva kulture prate kvalitetu i redovitost izlaæenja publikacija kao i zbivanja na cjelokupnoj Ëasopisnoj sceni u Hrvatskoj. U ovoj godini na natjeëaj je prijavljeno 165 programa od kojih je 96 sufinancirano u ukupnom iznosu od ,00 kn. PROMIDÆBA KNJIGE I»ITANJA Potpora prijevodima djela hrvatskih autora RijeË je o potpori πto se dodjeljuje stranim izdavaëima za prevoappleenje vrijednih knjiæevnih tekstova istaknutih hrvatskih autora. Inozemni nakladnik mora osigurati pravovremeno objavljivanje kvalitetno prevedenoga i prireappleenog djela kao i dostojno predstavljanje same knjige u skladu s osobitostima pojedinaënih kulturnih træiπta. Na taj se naëin omoguêuje njezina potpuna afirmacija meappleu stranom ËitalaËkom publikom te sustavno pridonosi promidæbi hrvatske knjiæevnosti i kulture u europskim i svjetskim okvirima. U godini za potporu izdavanju knjiga hrvatskih autora u prijevodu na strane jezike prijavljeno je 60 naslova, a od toga je odobrena potpora za njih 36, u ukupnom iznosu od ,00 kn. Knjiæevne manifestacije Ministarstvo kulture kontinuirano financira Ëitav niz knjiæevnih manifestacija koje se redovito odræavaju, a uglavnom su posveêene bitnim osobama i dogaappleajima koji su obiljeæili hrvatsku knjiæevnost i kulturu. Velik se dio sredstava u okviru ove vrste potpore izdvaja za nastupe hrvatskih autora i nakladnika na domaêim i stranim sajmovima knjiga i drugim dogaappleanjima vezanima uz knjigu i nakladniπtvo u cilju πto kvalitetnije promidæbe hrvatske, naroëito suvremene, literature na svjetskoj kulturnoj sceni. Od 210 prijavljenih programa, potporu su u dobile 122 knjiæevne manifestacije u iznosu od 3, ,00 kn. 66

67 Potpora knjiæevnim programima knjiæara Svrha Javnoga poziva za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnih programa u okviru knjiæarske djelatnosti jest omoguêivanje financijske potpore samim knjiæarama putem sufinanciranja manifestacija koje se odvijaju iskljuëivo u njihovim prostorijama. Na taj se naëin nastoji pridonijeti revitalizaciji i usustavljenom osnaæivanju hrvatske knjiæarske mreæe te pripomoêi knjiæarama u ponovnom stjecanju statusa pouzdanih, kultnih mjesta za æivu razmjenu najnovijih intelektualnih i kulturnih ideja, nastojanja i strujanja. Proπle su godine na natjeëaj bila prijavljena 52 programa, od Ëega su sufinancirana 22 u iznosu od ,00 kn. Nagrada Iso VelikanoviÊ Nagrada je osmiπljena i ustanovljena godine s ciljem poticanja kvalitetnih i vrijednih knjiæevnih prijevoda te popunjavanja praznina u podruëju hrvatske prijevodne literature. Hrvatskim se Ëitateljima tako nastoje pribliæiti vrhunska djela s jezika i iz knjiæevnosti naroda koji dosad nisu zauzimali primjereno mjesto u kontekstu naπe nacionalne kulture, a prevoditeljskoj se struci priskrbljuje oëuvanje zasluæenoga digniteta. U godini nagradu za æivotno djelo primio je ugledni komparatist, prevoditelj i traduktolog Mirko TomasoviÊ, dok je godiπnja nagrada dodijeljena prevoditelju Andyju JelËiÊu za prijevod romana»ovjek bez osobina austrijskoga pisca Roberta Musila. 67

68

69 KnjiæniËna djelatnost 69

70 KNJIÆNI»NA DJELATNOST Nabava knjiæne i neknjiæne graapplee u narodnim knjiænicama, knjiæniëne akcije i manifestacije te razvojni programi i projekti (radionice, seminari i struëno usavrπavanje knjiæniëara) i ove su godine bili srediπnji programi koje je u cilju unapreappleivanja knjiæniëne djelatnosti podupiralo Ministarstvo kulture. Tome valja pridodati sufinanciranje rada æupanijskih matiënih sluæbi, programe srediπnjih knjiænica nacionalnih manjina, informatizaciju narodnih knjiænica te znaëajna ulaganja u opremu i prostore narodnih knjiænica u Republici Hrvatskoj te Hrvatskoj knjiænici za slijepe. Novinu u opêem razvoju knjiæniëne djelatnosti, a time i razvoju knjiæniënih usluga unio je projekt uvoappleenja knjiæniënih usluga za slijepe osobe u narodnim knjiænicama veêih gradova (Gradska i sveuëiliπna knjiænica Osijek, Gradska knjiænica Rijeka, Gradska knjiænica Slavonski Brod, Gradska knjiænica i Ëitaonica Pula, Gradska knjiænica Marka MaruliÊa u Splitu) realiziran u suradnji s Hrvatskom knjiænicom za slijepe na prijedlog Hrvatskoga knjiæniënog vijeêa pri Ministarstvu kulture. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjiænicama, donesen u lipnju 2009., stavio je pred Ministarstvo kulture nove zadaêe - pripremu Pravilnika o uvjetima i naëinu stjecanja struënih knjiæniëarskih zvanja te Pravilnika o dodjeljivanju odgovarajuêih struënih knjiæniëarskih zvanja u roku od godine dana. Pravo na naknadu za javnu posudbu Najæivlja aktivnost odvijala se na pripremi provedbe ostvarivanja prava na naknadu za javnu posudbu. Pri Hrvatskom knjiæniënom vijeêu osnovana je Radna skupina koja je izradila Algoritme za izradu tablica za praêenje podataka o posudbi. Na nekoliko uzastopnih sastanaka s ravnateljima æupanijskih matiënih knjiænica, te potom s predstavnicima Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu dogovoreno je da Êe se podaci o posudbi pratiti u æupanijskim matiënim knjiænicama od 1. sijeënja godine, a Nacionalna i sveuëiliπna knjiænica u Zagrebu ima obvezu tehniëke koordinacije obrade podataka, izrade sustava za objedinjavanje podataka dobivenih iz pojedinaënih sustava i izradu zbirnih izvjeπêa. Hrvatsko knjiæniëno vijeêe na svojim je sjednicama raspravljalo o svim aktualnim pitanjima u knjiæniëarskoj djelatnosti te dogovorilo odræavanje sjednica izvan Zagreba, u æupanijama kojih knjiænice trebaju potporu za kvalitetan razvoj mreæe i djelatnosti uopêe. 70

71 Nove knjiænice kao samostalne ustanove Sukladno Ëlanku 53. Zakona o knjiænicama ( Narodne novine br. 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09), kao samostalne ustanove osnovane su knjiænice u BeliπÊu, Valpovu (OsjeËko-baranjska æupanija), Krapinskim Toplicama (Krapinsko-zagorska æupanija) i u Vela Luci (DubrovaËko-neretvanska æupanija). Nabava knjiæne i neknjiæne graapplee U programu Ministarstva kulture knjiæniënoj djelatnosti u godini bilo je namijenjeno je ,00 kn i to: za nabavu knjiæne i neknjiæne graapplee ,00 kn; za manifestacije u knjiæniënoj djelatnosti ,00 kn. ZnaËajni programi knjiæniëne djelatnosti Meappleu znaëajnim programima knjiæniëne djelatnosti valja spomenuti: Mjesec hrvatske knjige u organizaciji Knjiænica grada Zagreba, struëne skupove i okrugle stolove o aktualnim temama, 7. savjetovanje za narodne knjiænice RH: ZaviËajne zbirke u narodnim knjiænicama, Centar za stalno struëno usavrπavanje knjiæniëara, obiljeæavanje obljetnica Izloæbe glagoljice u SveuËiliπnoj knjiænici Rijeka, DjeËje knjiænice mira u Gradskoj knjiænici i Ëitaonici Vinkovci, 200. godiπnjica roappleenja Louisa Braillea i mnoge druge. Objavljen je i Zbornik radova 5. savjetovanja za narodne knjiænice u Republici Hrvatskoj s temom Narodne knjiænice za sadaπnjost i buduênost: koncepti, arhitektura, tehnologija (Lovran, listopada 2007.) koji tekstom ministra kulture, a i niza drugih autora, svjedoëi o vodeêoj ulozi Ministarstva kulture u izgradnji, adaptiranju i opremanju knjiænica i mijenjanju knjiæniënog zemljovida. Od ove godine, portal europskih knjiænica bogatiji je za Ëetiri hrvatske narodne knjiænice primjere izvrsnosti u arhitektonskom i funkcionalnom pogledu. Djelatnici Odjela za knjiæniënu djelatnost sudjelovali su, kao gosti ili izlagaëi, na skupovima u zemlji i inozemstvu. 71

72

73 Muzejska i galerijska djelatnost 73

74 MUZEJSKA I GALERIJSKA DJELATNOST Otvaranje novih muzeja i muzejskih postava Muzej antiëkog stakla u Zadru, prvi specijalizirani nacionalni arheoloπki muzej za tu vrstu muzejske graapplee otvoren je 5. svibnja godine. Njegovim otvaranjem otvorene su moguênosti sustavnijeg istraæivanja i izlaganja antiëke staklene graapplee, njegove revalorizacije u muzeoloπkom smislu, kao i moguênost sagledavanja problematike proizvodnje antiëkog stakla za razdoblje ranog Rimskog carstva do kasne antike na prostoru Republike Hrvatske. Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otvoren je 11. prosinca godine prezentirajuêi prvi stalni postav Zbirke u prostoru. Prema projektu arhitekta Igora FraniÊa gradnja je zapoëela godine, a financirali su ga zajedniëki Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. Muzej suvremene umjetnosti najveêa je investicija u kulturi nakon osamostaljenja Hrvatske. Galerija umjetnina u Splitu otvorena je 9. svibnja godine postajuêi time novi muzejski simbol Grada Splita i snaæna metafora za kvalitetnu likovnu i muzejsku prezentaciju. Galerija umjetnina skrbi za viπe od 3200 umjetnina kojima je obuhvaêeno razdoblje od 14. stoljeêa do danas, dajuêi pregled svih znaëajnijih umjetniëkih pojava i pravaca na ovome podruëju. Prirodoslovni muzej u Dubrovniku je otvoren je 17. oæujka godine i Ëuva muzejsku graappleu koja Ëini jedinstvenu muzejsku cjelinu s kraja 19. stoljeêa te je od osobitog kulturnog i povijesnog znaëenja za Hrvatsku. U Gradskom muzeju Vinkovci otvoren je prvi dio Stalnog postava Arheoloπkog odjela koji prezentira razdoblje mlaappleega kamenog doba na kojem su predstavljeni nalazi starëevaëke i sopotske kulture s naglaskom na nalaze s eponimnog lokaliteta Sopot kod Vinkovaca. Investicijska potpora izgradnje muzeja Ministarstvo kulture nastavilo je s investicijskom potporom izgradnje: Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, Muzeja evolucije i nalaziπte praëovjeka Huπnjakovo u Krapini, Muzej VuËedolske kulture VuËedol, Vukovar. 74

75 Ministarstvo kulture nastavilo je i s financiranjem novih stalnih postava: Gradski muzej Varaædin, Stalni postav Arheoloπkog i Povijesnog odjela u PalaËi Hertzer, Etnografski muzej Istre u Pazinu i Gradski muzej Vinkovici, dio postava Arheoloπkog odjela, Muzej grada Iloka, Gradski muzej ibenik, Arheoloπki muzej Zadar, Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika Split, Muzeji Ivana MeπtroviÊa, Split i dr. Hrvatsko muzejsko vijeêe Hrvatsko muzejsko vijeêe je odræalo pet sjednica. Odræane su i dvije zajedniëke sjednice Hrvatskog muzejskog vijeêa, VijeÊa Sustava muzeja, voditelja matiënih djelatnosti, Muzejskog dokumentacijskog centra i Hrvatskog muzejskog druπtva na kojima su utvrappleeni prioriteti i programi Sustava muzeja Republike Hrvatske za godinu: nastavak inventarizacije i informatizacije u svim muzejima registracija muzejskih i galerijskih zbirki programi dokumentacije i digitalizacije muzejske graapplee izrada smjernica za obradu muzejske graapplee izrada prioriteta zaπtite i restauriranja muzejske graapplee kao i revizija postojeêeg stanja izrada plana otkupne politike priprema elaborata za osnivanje Etnografskog muzeja Slavonije Verifikacija novih muzeoloπkih koncepcija Hrvatsko muzejsko vijeêe verificiralo je muzeoloπke koncepcije stalnih postava Arheoloπkog muzeja Osijek Seoba naroda i srednji vijek, Gradskog muzeja Varaædina, Moda i odijevanje kroz stoljeêa i Prirodoslovnog muzeja MetkoviÊ. OËevidnik muzeja Nastavljeno je s radom na upisu prijava u OËevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba. 75

76 FINANCIRANJE PROGRAMA U okviru muzejsko-galerijskih programa u godini bilo je prijavljeno 953 programa za koje se od Ministarstva kulture potraæivalo oko 63 milijuna kuna. Na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeêa sufinancirano je 415 programa u ukupnom iznosu od ,20 kuna za programe izloæaba iz fundusa, zaπtite muzejskih fondova, arheoloπkih i drugih istraæivanja, otkupa muzejske spomeniëke graapplee, pedagoπkoedukativnih programa, nakladniπtva, programa Sustava muzeja i dr. Izloæbeni projekti i manifestacije Od podræanih programa istiëemo veliki kulturoloπki izloæbeni projekt Slavonija, Srijem i Baranja vrela europske civilizacije koja je prikazala kulturno i prirodno bogatstvo tih regija od prapovijesti do danas, izloæbu Uspomene na jednog bana ostavπtina JelaËiÊ u Hrvatskom povijesnom muzeju, Zagreb, retrospektivnu izloæbu Joze KljakoviÊa u Galeriji KloviÊevi dvori, Zagreb, projekt Taktilna galerija i izloæbu Intimizam u hrvatskom slikarstvu u Modernoj galeriji, Zagreb, izloæbu Foto-albumi obitelji Hellenbach u Muzeju grada Zagreba te veliku izloæbu Od KloviÊa i Rembrandta do Warhola i Picelja povodom 90. obljetnice GrafiËke zbirke Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu. Od podræanih programa manifestacija istiëu se: 12. vukovarske adventske sveëanosti u Gradskom muzeju Vukovar, 37. mediteranski kiparski simpozij, 13. meappleunarodni festival Ëipke u Lepoglavi te 8. meappleunarodni festival antike Sepomaia Viva. Zaπtita fondova i arheoloπka istraæivanja Za programe zaπtite muzejskih fondova preventivna zaπtita graapplee i restauraciju muzejske graapplee izdvojeno je ,00 kuna. Za programe sustavnih arheoloπkih i ostalih istraæivanja izdvojeno je ,00 kn (arheoloπka istraæivanja u Saloni, na Visu, u πpilji KopaËina kod Donjeg Humca, katedrale u Udbini, na lokalitetima SlavËa, MaËkovac,»itluk, Budinjak, Crkvina u Gornjim Koljanima kraj Vrlike i dr.). 76

77 Otkup muzejske spomeniëke graapplee Podræan je 21 program otkupa muzejske spomeniëke graapplee financiran u iznosu od ,00 kn od kojih istiëemo otkup portreta Ivana MeπtroviÊa autora Vlahe Bukovca, seriju bakropisa Givannia Battiste Piranesia i crteæ Miroslava KraljeviÊa, etnografsku graappleu za Etnografski muzej u Zagrebu kao i otkupe za funduse Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb, Moderne galerije, Zagreb, Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Zagreb, Muzeje Hrvatskog zagorja i dr.»asopisi, edukativni programi i struëni skupovi Tisak struënih i znanstvenih muzejskih Ëasopisa obuhvaêa 70 programa, od kojih istiëemo Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, svezak 102 Arheoloπki muzej Split, Split, Histria arheologica Arheoloπki muzej Istre, Pula, Vjesnik Arheoloπkog muzeja u Zagrebu Arheoloπki muzej u Zagrebu, Natura Croatica Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatskog muzejskog druπtva, Informatica museologica i Muzeologija Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb. Edukativni programi i struëni skupovi: programi vezani uz obiljeæavanje Meappleunarodnog dana muzeja (izloæbe, predavanja, edukativna nagradna igra) i programi vezani uz obiljeæavanje NoÊi muzeja, Znanstveni skup Hrvatskog arheoloπkog druπtva u Visu, StruËno znanstveni skup Stjepan GunjaËa i hrvatska srednjovjekovna povijesna arheoloπka baπtina i StruËno-znanstveni skup Zbirke maski i pokladnih likova i oblici njihovog prezentiranja u etnografskim muzejima. 77

78

79 Likovne umjetnosti 79

80 PROGRAMI LIKOVNE UMJETNOSTI, LIKOVNIH MONOGRAFIJA, DIZAJNA I ARHITEKTURE U okviru programa likovnih umjetnosti, likovnih monografija, dizajna i arhitekture prijavljeno je 607 programa za koje se od Ministarstva kulture potraæivalo 34,8 milijuna kuna. Na prijedlog Kulturnog vijeêa za likovne umjetnosti sufinancirano je 217 programa u ukupnom iznosu od ,00 kuna. Kulturno vijeêe za likovne umjetnosti odræalo je tri sjednice na kojima su definirani prijedlozi Programa kulturnog razvitka za godinu. Programi su razmatrani i ocjenjivani prema Pravilniku o izboru i utvrappleivanju programa javnih potreba u kulturi te prema usvojenim Kriterijima za vrednovanje programa. Sufinancirani programi su obuhvaêali izloæbene aktivnosti, likovne manifestacije, likovne kolonije, pripremu i tisak likovnih monografija te ostala dogaappleanja (radionice, predavanja i sl). Podræani su, kao i prethodnih godina, oni programi koji pokazuju kontinuitet umjetniëkog djelovanja i pridonose kulturnom razvitku u cjelini, a istiëu se programi meappleuinstitucionalne suradnje, programi koji imaju nacionalni karakter, programi koji pridonose decentralizaciji kulturnih aktivnosti te programi strukovnih udruæenja. Arhitektura, dizajn, manifestacije U okviru programa arhitekture i dizajna podræani su programi strukovnih udruæenja realizirani kao manifestacije, izloæbe, likovne monografije, okrugli stolovi i sl. (Hrvatsko dizajnersko druπtvo Dizajnerska konvencija, Udruæenje hrvatskih arhitekata 44. zagrebaëki salon Arhitektura ) Podræane su likovne manifestacije koje ukazuju na kontinuitet umjetniëkog djelovanja i stvaralaëki potencijal hrvatske umjetnosti, od kojih se posebno istiëu sljedeêi programi: 10. salon fotografije Vinkovci (Fotoklub Vinkovci), 8. festival jednakih moguênosti (Druπtvo tjelesnih invalida), 10. trijenale hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU), 5. hrvatski trijenale grafike (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Kabinet grafike), 33. Zagreb salon (Fotoklub Zagreb), 14. meappleunarodna izloæba karikature (Hrvatsko druπtvo karikaturista), 49. poreëki Annale (PuËko otvoreno uëiliπte PoreË), 4. meappleunarodni festival stripa u Makarskoj (Udruga Mozaik stripa), te likovne kolonije, radionice i ostala likovna dogaappleanja, primjerice 16. kiparska kolonija Jakovlje (Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika), Kiparska kolonija Ernestinovo (Likovna udruga Petar SmajiÊ ), Baranjska umjetniëka kolonija (OpÊina Draæ), 36. zimska likovna kolonija ZILIK (Dom za djecu Vladimir Nazor). 80

81 Izloæbeni programi Sufinancirano je 152 izloæbena programa: retrospektivnih, samostalnih, skupnih, tematskih i problemskih izloæaba, u ukupnom iznosu od ,00 kuna. Podræani su godiπnji izloæbeni programi Art radionice Lazareti - Galerije Otok, Dubrovnik, Galerije Decumanus, Krk, Galerije Modulor, Zagreb, Gradske galerije Labin, Gradskih galerija Osijek, Galerije Rigo, Novigrad, Galerije Zuccatto, PoreË, Galerije Svetog Krπevana u ibeniku, Galerije Zlati ajngel u Varaædinu, Galerije Karas i PM Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika u Zagrebu. Od retrospektivnih izloæbi istiëu se one Vladimira MegliÊa i Alfreda Pala u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, te one u organizaciji strukovnih udruæenja - Galerije ULUPUH, Zagreb, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Zagreb, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Istre, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Rijeke, Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Osijek. IstiËu se i obljetniëke izloæbe: UmjetniËki paviljon Zagreb-München, izloæba koja kao problemsko-tematska cjelina povezuje hrvatske slikare i Akademiju likovnih umjetnosti u Münchenu, a povodom njene 200-te obljetnice postojanja, te 100 godina hrvatske scenografije i kostimografije ( ) u organizaciji ULUPUH-a, kao najveêa izloæba posveêena povijesti scenografske i kostimografske struke u Hrvatskoj. Likovne monografije Sufinancirana su 42 programa likovnih monografija u iznosu od ,00 kuna. Podræani su programi za pripremne radove i izdavanje likovnih monografija, zbornika, kataloga izloæaba i publikacija iz podruëja povijesti umjetnosti. Ministarstvo kulture podræalo je izdavaëke projekte strukovnih udruæenja: Druπtvo povjesniëara umjetnosti Hrvatske Kreπimir GaloviÊ: Arhitekt Stjepan Podhorsky, æivot i djelo, Druπtvo povjesniëara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja RijeËki povjesniëari umjetnosti, ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Marina BariËeviÊ: Stella Skopal ( ), Instituta za povijest umjetnosti (Likovna monografija Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo, Bastioni jadranske Hrvatske, Povijest hrvatske umjetnosti, ibenik u doba velike modernizacije, te nakladnika, primjerice Art magazin Kontura Salon Ulrich prva hrvatska privatna galerija, Likovna monografija Æeljko Lapuh, Likovna monografija Bogumil Car, Likovna monografija Davorin RadiÊ, Likovna monografija Dino Trtovac, Art studio AzinoviÊ Likovna monografija Tomislav Ostoja. 81

82

83 Nove medijske kulture 83

84 NOVE MEDIJSKE KULTURE Programi novih medijskih kultura U okviru programa novih medijskih kultura za financiranje je bilo prijavljeno ukupno 239 programa za koje se od Ministarstva kulture potraæivalo 19,6 milijuna kuna. Na prijedlog Kulturnog vijeêa za nove medijske kulture sufinancirana su 124 programa u iznosu od ,00 kuna. Kulturno vijeêe za nove medijske kulture je tijekom godine odræalo Ëetiri sjednice, na kojima su vrednovani programi prema Pravilniku o izboru i utvrappleivanju programa javnih potreba u kulturi te prema usvojenim Kriterijima za vrednovanje programa. Sufinancirani programi ukljuëuju umjetniëke produkcije, jednokratne projekte, permanentne programe i manifestacije, a posebno su, kao i prethodnih godina, podræani oni programi koji pokazuju dugoroënost i stabilnost, koji pridonose razvoju civilnog druπtva i drugih organizacija u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, te stabilizaciji izvaninstitucionalne i neprofitne scene ukljuëujuêi podrπku njihovoj suradnji s javnim kulturnim institucijama kao i umjetniëke, teorijske i praktiëne suradnje s naglaskom na osuvremenjivanje domaêe scene. IstiËe se potpora onim programima koji promiëu suvremeni audiovizualni jezik urbanog izriëaja, programima suvremenih istraæivaëkih umjetniëkih praksi i programima koji potiëu koriπtenje novih tehnologija u umjetniëkoj produkciji te aktivnu interakciju socijalnog i kulturnog polja djelovanja u suvremenom kulturnom kontekstu. Kulturno vijeêe za nove medijske kulture je raspravilo i podræalo inicijativu za osnivanjem Zaklade Kultura Nova Ëijim se osnutkom planira pridonijeti stabilizaciji i razvoju civilne scene, i kroz koju bi se financirale mreæe udruga nezavisnog kulturnog sektora, kvalitetni meappleusektorski projekti te se osiguravao pristup regionalnim i europskim fondovima kao i dugoroëna partnerstva. VijeÊe je razmotrilo Nacrt Zakona o Zakladi Kultura Nova te predloæilo osnivanje Radne skupine za definiranje i razradu djelokruga Zaklade Kultura Nova i finaliziranje Nacrta Zakona o Zakladi Kultura Nova tijekom godine. 84

85 Programske aktivnosti Od programa novih medijskih kultura financiranih u godini izdvajaju se kvalitetni glazbeni, kazaliπni i umjetniëki festivalski programi (25 FPS - program audiovizualnih interakcija na Festivalu 25 FPS, Autonomni centar - ACT ACTFEST festival slobode glazbe, Attack Festival alternativnog kazaliπnog izriëaja FAKI 12, Konfuzija Illectricity, Lokalna baza za osvjeæavanje kulture - BLOK UrbanFestival 2009, Studentski centar SveuËiliπta u Zagrebu N.O. Jazz festival, Æedno uho festival, Udruga Art & Music 13. Art & Music Festival, M-art 9. Performance art festival, Metamedij Media Mediterranea 11 - festival kreativnih medija, Artless 7. festival prvih, Ladyfest: Voxfeminae 3, 9. Festival vizualnih i audio medija Vizura Aperta i drugi), umjetniëke produkcije, instalacije i izloæbeni projekti ( Galerija MoËvara, BADco., BacaËi sjenki, izloæbeni projekti Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika, Multimedijalni kulturni centar Split Hrvatski multimedijalni umjetnici i strategije istraæivanja ) Podræani su razliëiti edukativni programi i radionice (Multimedijalni kulturni centar Split Radionica kompjuterske animacije, Prostor rodne i medijske kulture K-zona Radionice Novomedijske platforme za rodno osvijeπten medijski kulturni prostor ), okrugli stolovi i predavanja (Lokalna baza za osvjeæavanje kulture - BLOK Mikropolitike - serija predavanja i prezentacija, Bijeli val Simpozij - Subverziv film festival, to, kako i za koga/whw Crvena nit - serija predavanja i Serija javnih intervjua: Umjetnost uvijek ima posljedice ). Kao i prethodnih godina u programu novih medijskih kultura podræane su i manifestacije poput Domino Queer Zagreb 2009, Kontejner Device art 2009, Mala performerska scena 5. festival novog cirkusa, Muzej-museo Lapidarium Media Scape 11. Neprofitna kulturna scena Posebno treba istaknuti i podrπku cjelogodiπnjim programima organizacija neprofitne kulturne scene (Art radionica Lazareti Nezavisni kulturni centar Karantena, Dubrovnik; Autonomni kulturni centar Attack, Zagreb; DomaÊi, Karlovac; Drugo more, Rijeka; Koalicija udruga mladih Klub Kocka Split; K.V.A.R.K. Kriæevci, Multimedijalni institut Kulturni i druπtveni centar MaMa Zagreb; Kulturtreger Klubski program u Booksi Zagreb; M-art Barutana 09 Osijek; URK MoËvara - multimedijalni kulturni centar za mlade Zagreb kroz koju se potiëe razvoj i stabilnost nezavisnog kulturnog sektora, te intenzivna projektna i programska suradnja i razmjena programa (Savez udruga Klubtura CLUBTURE-HR 2009 ). 85

86

87 Digitalizacija arhivske, knjiæniëne i muzejske graapplee 87

88 NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE ARHIVSKE, KNJIÆNI»NE I MUZEJSKE GRA E U okviru nacionalnoga projekta Hrvatska kulturna baπtina ( ) realizirano je 79 projekata digitalizacije knjiæniëne, arhivske i muzejske graapplee kojom je obuhvaêeno viπe od stranica knjiga, stranica periodike, 70 sati zvuënih zapisa, stranica novina, 5000 digitaliziranih dokumenata, spisa, isprava, karata, planova, rukopisa, povelja, graappleevinskih planova i nacrta arhivske graapplee, fotografija ( negativa, negativa na staklenim ploëama, dijapozitiva), plakata, crteæa, skulptura, sadrenih odljeva, medalja, prirodnina, notnih zapisa i sitnoga tiska. Odjel podupire ustanove kulture administrativno, edukativno te u operacionalizaciji projekata digitalizacije. Projekt Hrvatska kulturna baπtina VijeÊe projekta Hrvatska kulturna baπtina prihvatilo je evaluaciju Nacionalnog projekta na temelju realiziranih projekata, izraappleenih smjernica i normi, uspostave digitalnog arhiva te meappleunarodne suradnje i razvojnih elemenata portala Hrvatske kulturne baπtine. VijeÊe je predloæilo daljnji razvoj Projekta u trajanju od dvije godine ( ) s ciljem pojaëanog osposobljavanja ustanova koje provode projekte digitalizacije. Predloæene su daljnje aktivnosti: poticanje digitalizacije u ustanovama; izrada daljnjih smjernica za digitalizaciju graapplee za svaku vrstu graapplee pojedinaëno npr. novine, fotografije, zvuëni zapisi, grafike; nastavak provedbe edukacije; jaëanje suradniëkog aspekta u okviru projekta; ukljuëivanje u sustave pohrane digitalnih podataka u zemlji i izvan nje; intergracija u portal Europeana. Projekt Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baπtina ( nacionalni je agregator prema projektu Europske komisije, Europeani ( πto ukljuëuje planiranje i provoappleenje nacionalnih inicijativa u digitalizaciji kulturne baπtine, praêenje aktivnosti i rezultata digitalizacijskih projekata, prikupljanje metapodataka od ustanova ukljuëenih u projekt te njihovo konvertiranje u formate Europeane i valorizaciju u europskom kontekstu. Izlaganja i sudjelovanja djelatnika Odjela na nizu konferencija, okruglih stolova i u okviru edukativnih radionica na nacionalnoj i meappleunarodnoj razini sastavnim su dijelom provedbe programa. 88

89 Programi digitalizacije Na temelju Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi u godini, podræana je realizacija 42 programa digitalizacije knjiæniëne, arhivske i muzejske graapplee u iznosu od ,00 kuna (42% knjiæniëne graapplee, 32% muzejske graapplee i 26% arhivske graapplee). 89

90 Informacijskodokumentacijski poslovi kulturne baπtine

91 INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKI POSLOVI KULTURNE BA TINE Odjel za INDOK poslove kulturne baπtine Nastavljen je rad na unosu podatka u ISKB Teuta te onih iz starog Registra spomenika kulture, skeniranje starih rjeπenja kotarskih zavoda i pridruæivanje istih unosima u bazi. Izrada dokumentacije za pokretanje projekta izrade novog cjelovitog GIS Sustava za upravljanje kulturnom baπtinom HERMES. Srediπnji arhiv s podruëja kulturne baπtine OtpoËelo se sa sustavnom digitalizacijiom arhivske graapplee kulturne baπtine iz Srediπnjeg arhiva: Zbirka rjeπenja o registriranim i preventivno zaπtiêenim spomenicima kulture. U sklopu tog postupka u potpunosti su digitalizirana rjeπenja, odnosno registracije Regionalnih zavoda (RZG, RST, ROS, RRI), te registracije Zavoda Zagreb. Napravljeno je preslika materijalnih rjeπenja (listovi), te je digitalizirano registracija nepokretnih spomenika kulture. DjelomiËno su digitalizirana i rjeπenja o preventivnoj zaπtiti nepokretnih spomenika kulture, preslike, a skenirana su rjeπenja o preventivnoj zaπtiti. Ukupno je napravljeno digitalnih preslika rjeπenja registriranih i preventivno zaπtiêenih nepokretnih spomenika i pridruæene su odgovarajuêim jedinicama u ISKB Teuta. Ostavπtina VeÊeslava Henneberga Razvrstana je i skenirana rukopisna graapplea iz ostavπtine VeÊeslava Henneberga (Zagreb, Zagreb, ), suradnika Povjerenstva za oëuvanje umjetnih i historiëkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Dio rukopisa koje je 1950.g. otkupio je Konzervatorski zavod u Zagrebu (drugi dio pohranjen je u Hrvatskom dræavnom arhivu) sadræi oko dokumenata koji Ëine sljedeêe cjeline: Lika, Medvednica, Gradovi u gotskome ratu, DomaÊi i strani dvorovi, Kriæevci, Êepan-grad na sastavcima Drine, Novinski isjeëci (tekstovi Mile MagdiÊa objavljenih poëetkom 20. stoljeêa u Narodnim novinama) i Varia. Najopseænija graapplea odnosi se na Liku i sadræi planove i nacrte za 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta te iscrpnu bibliografiju. 91

92 Ostavπtina prof. Gjure Szabe Rukopisna ostavπtina prof. Gjure Szabe ( Novska, Zagreb, ) pohranjena je u 8 arhivskih kutija, a do sada je obraappleena prva koja sadræi opise kulturno-historijskih spomenika za 158 lokaliteta. Opisi, skice, povijesni podaci i literatura odnose se na stare gradove, crkve i kapelice a obuhvaêaju pokretnu i nepokretnu baπtinu. Graapplea je prikupljana od otprilike godine pa do 30-ih godina 20-og stoljeêa. Fototeka Nastavljen je rad na redovitim, viπegodiπnjim poslovima, i na novim godiπnjim projektima: fototeënoj bazi podataka dodano je fotografija ( mahom starija graapplea koja je od ranije sastavni dio fototeke); u prikupljanju foto-dokumentacije nastavljena je suradnja s Konzervatorskim odjelima Bjelovar, Imotski, Krapina, Osijek, Sisak, i Trogir, a do danas nije uspostavljena s onima u GospiÊu, Karlovcu, Pakracu, PoreËu, Puli, Slavonskom Brodu, Varaædinu, Vukovaru, te Konzervatorskim odjelima s duæom tradicijom i osnovanim fototeënim sustavom, kao πto su oni u Splitu, Zadru i ibeniku; istraæivaëki rad fototeëne sluæbe temelji se i na prouëavanju fotograapplee VeÊeslava Henneberga; uz redovne poslove pruæanja struënih i tehniëkih usluga kolegama te vanjskim strankama FototeËna sluæba aktivno je sudjelovala u velikom izloæbenom projektu Ministarstva kulture Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije odræane u Galeriji KloviÊevi dvori godine, odnosno pripremi izloæbe, pripremi monografije (I i II. dio) te pripremi Kataloga izloæaka; u okviru programa Dani europske baπtine 2009., posveêenog temi zvonika, fototeëna sluæba je suraappleivala i sa svojim tekstualnim i slikovnim prilogom na temu Izrada zvona. Mikrofilmska dokumentacija spomeniëke baπtine Nastavak suradnje s FINA om, zapoëetom godine, na projektu digitalizacije mikrofilmske dokumentacije, koja sadræi snimaka tehniëke dokumentacije, te oko snimaka knjiga starog registra spomenika kulture, te starih rjeπenja o zaπtiti spomenika i evidencije ratnih πteta na nepokretnim spomenicima kulture. Dosad je digitalizirano i povezano s bazom mikroteke snimaka tehniëke dokumentacije nepokretnih spomenika kulture. 92

93 Realizirana su 2 snimanja dokumentacije ratnih πteta na nepokretnim spomenicima kulture, te najstarijih rjeπenja o zaπtiti. U bazu je uneseno oko snimaka, a isto toliko je i digitalizirano U bazi podataka Mikrofilma (ISKB TEUTA) dosad je u cijelosti obraappleeno 15 æupanija ukljuëujuêi i digitalizaciju. Prelaskom na digitalizaciju Mikroteke osigurana je daleko lakπa dostupnost vanjskim struënim korisnicima. Knjiænica Obraappleeno i upisano ili prilagoappleeno novom knjiæniënom informacijskom sustavu ZAKI, svezaka staroga knjiænog fonda; nastavljeno je s izradom popisa novih publikacija u knjiænici koji se objavljuju na web-u Ministarstva kulture. Redovita nabava, inventarizacija i katalogizacija knjiga i Ëasopisa (407 novih svezaka knjiga, 281 novi svezak Ëasopisa i 212 svezaka stare periodike). Fond hemeroteke, s Ëlancima iz djelokruga zaπtite spomenika kulture, obraappleuje se raëunalno i digitalizira ( 454 Ëlanka). Nastavljeno je sa zaπtitom vrijednoga staroga fonda knjiænice 93

94

95 Posebni programi zaπtite kulturne baπtine 95

96 POSEBNI PROGRAMI ZA TITE KULTURNE BA TINE Projekt Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-Vukovar-VuËedol Projekt od godine zajmom financiraju Vlada Republike Hrvatske (25%) i Razvojna banka VijeÊa Europe (75%) u ukupnom iznosu od ,00 HRK ( ,00 mil EUR) a dovrπetak svih projektnih programa je u godini. Na provedbi programa Projekta sudjeluju uz Ministarstvo kulture i Hrvatski restauratorski zavod, muzeji Iloka i Vukovara, Arheoloπki muzej u Zagrebu, Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, Institut za arheologiju, UrbanistiËki institut Hrvatske, Arhitektonski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu i dr. uz punu suradnju gradova Iloka i Vukovara. Na sastancima VijeÊa i Uprave Projekta u Ministarstvu kulture, i brojnim sastancima u Vukovaru i Iloku, nastavljeni su Projektom planirani programi za godinu kojima koordinira VijeÊe i Uprava Projekta pri Ministarstvu kulture. Program obnove graditeljske baπtine Vukovara vodi se na 12 zgrada barokne jezgre grada zavrπena je obnova 4 zgrade, a 7 je u fazi projektiranja. Zahtjevna obnova kompleksa Dvorca Eltz, buduêeg muzejsko-galerijskog centra Grada Vukovara, kontinuirano se provodi od godine a nakon provedenih istraæivanja i projektiranja, u prvoj polovici otpoëelo se cjelovitom graappleevinskom obnovom toga kompleksa i gospodarskih zgrada ( vraêanje u izvorni oblik) i obnovom perivoja Dvorca. Dovrπen je glavni i izvedbeni projekt Muzeja VuËedolske kulture, autora Gorana Rake, d.i.a., na arheoloπkom lokalitetu VuËedol i u toku je ishoappleenje graappleevinske dozvole za poëetak izgradnje Muzeja, kao i obnova Vile Streim, znanstveno-istraæivaëkog centra te izgradnja i opremanja arheoloπkog parka. U Gradu Iloku, projektom je planirana cjelovita obnova povijesne jezgre a do sada su i dovrπena opseæna arheoloπka istraæivanja i prezentacija nalaziπta Dvora knezova IloËkih (15.st.); dovrπena je u godini i obnova Dvorca Odeschalchi, a programom Projekta izvrπena su i opseæna konzervatorsko-restauratorska istraæivanja u interijerima i na proëeljima Dvorca Odeschalchi, od kojih je najznaëajniji dio i prezentiran in situ. U toku su radovi na dovrπenju novoga stalnog postava Muzeja grada Iloka, koji je u gotovo cijelom prostoru Dvorca. Kompleks srednjovjekovnih zidina i tvrappleavskog platoa je u zavrπnoj fazi konzervatorsko - restauratorskih istraæivanja i idejnog projektiranja. Izraappleen je detaljan arhitektonski snimak postojeêeg stanja cjelokupne 96

97 povijesne jezgre Iloka te graappleevina- srednjovjekovne fortifikacije (15.st.) koji su njihov sastavni dio, zgrade starog samostana, te ostaci turske arhitekture - hamam. Izloæba Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije Drugi nacionalni izloæbeni kulturoloπki projekt kojim je predstavljena ukupnost baπtine Slavonije, Baranje i Srijema, koordiniralo je i financiralo Ministarstvo kulture, a realizirala Galerija KloviÊevi dvori. Izloæeni priojekt je vodilo Povjerenstvo koje je imenovao ministar kulture, uz sudjelovanje viπe od 120 autora: arheologa, povjesniëara umjetnosti, knjiæevnika, povjesniëara, etnologa, muzikologa, muzealaca i to za pretpovijesno razdoblje, antiku, srednji vijek, slikarsku i kiparsku baπtinu svih stilskih razdoblja sa eksponatima posuappleenim iz stotinjak muzeja, arhiva, knjiænica, crkava i privatnih zbirki. Autorica likovnoga postava bila je Nikolina JelaviÊ MitroviÊ. Izloæbu prati dvotomna monografija a pri dovrπetku je i treêa publikacija izloæbe - katalog izloæaka u kojem su reproducirani svi izloæbeni predmeti (2000 predmeta). Opseæniji katalog izloæaka prezentirat Êe se i na zasebnom CD-u a cjelovita izloæba se uskoro promovira na web stranici Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baπtina ( Meappleunarodna suradnja: Povrat kulturnih dobara Odræane su tri sjednice meappleudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije: u Somboru, Zagrebu te Zadarskoj i ibensko kninskoj æupaniji, Beogradu, Novom Sadu i Srijemskim Karlovcima, na kojima se uz utvrappleivanje termina povrata kulturnih dobara radi i na uvidu u stanje deponiranih umjetnina te na reviziji popisa potraæivanja. Iz Republike Srbije, manjim dijelom i iz Republike Crne Gore, od do godine vraêeno je pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve (Vukovar, Gradski muzej i Zbirka Bauer, FranjevaËki samostan Sv.Filipa i Jakova; Ernestinovo, Likovna kolonija kipara naivca Petra SmajiÊa; Dalj, eparhijska kapela; Bobota, hram Sv.vmË.Georgija; FranjevaËki samostan Sv.Jeronima, Slano, oltarna slika Celestina MedoviÊa, koja je nakon povrata iz Republike Srbije u listopadu 2009., restaurirana u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu i 17. studenoga i vraêena na izvorno mjesto u Slano, a za Ëiju je potragu bilo nadleæno Ministarstvo unutarnjih poslova. 97

98

99 Zaπtita kulturne baπtine 99

100 REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE Utvrappleivanje svojstva kulturnog dobra i revizija Registra spomenika kulture kontinuiran je programski zadatak zapoëet 2001., a provodi se u suradnji s konzervatorskim odjelima, suradnicima u posebnom StruËnom povjerenstvu prema zakonu o zaπtiti i oëuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) i Pravilniku o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01). Tijekom godine odræane su 4 sjednice StruËnog povjerenstva za utvrappleivanje svojstva kulturnog dobra na kojima je razmotreno 350 prijedloga za reviziju rjeπenja o registraciji spomenika kulture ili utvrappleivanje svojstva kulturnog dobra, od Ëega je prihvaêeno 287 prijedloga. Odræane su 3 sjednice StruËnog povjerenstva za utvrappleivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke na kojima su razmotreni prijedlozi 27 muzeja za utvrappleivanje svojstva za 111 zbirki od Ëega su prihvaêeni prijedlozi za utvrappleivanje svojstva za 33 zbirke. Takoappleer, izraappleeno je 195 rjeπenja o reviziji ili proglaπenju kulturnog dobra, a u tijeku je izrada 100 rjeπenja sa sjednica odræanih 15. listopada i 18. studenoga 2009.godine te 17 rjeπenja za muzejske i galerijske zbirke. Do kraja godine odræat Êe se joπ jedna sjednica StruËnog povjerenstva na kojem Êe se razmotriti 50 prijedloga. U Listu zaπtiêenih kulturnih dobara upisana su do 30.studenoga 287 kulturnih dobra, a do kraja godine upisat Êe se joπ 40 kulturnih dobara, dok je na Listu preventivno zaπtiêenih kulturnih dobara upisano 312 rjeπenja. Liste se redovito objavljuju u Narodnim novinama. REGISTAR KULTURNIH DOBARA LISTA PREVENTIVNO ZA TIΔENIH U DO 30. XI. LISTA ZA TIΔENIH NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA KULTURNO-POVIJESNE CJELINE POKRETNA KULTURNA DOBRA NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA MUZEJSKO GALERIJSKE ZBIRKE (prosinac) (prosinac) ( prosinac) 8 33 zbirke u 9 ustanova 100

101 INVENTAR KULTURNIH DOBARA Evidentiranje, istraæivanje, dokumentiranje i utvrappleivanje stanja kulturne baπtine posao je koji se provodi unutar tematskih cjelina pojedinih vrsta kulturnih dobara, a osnova je za sve radnje na kulturnom dobru. Obraappleeni podaci upisuju se u Srediπnji inventar kulturne baπtine. Rezultat su struëni elaborati ili tiskane publikacije s tematskim pregledima pojedinih vrsta baπtine. INVENTARIZACIJA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrappleivanje stanja prikupljanje i nadopuna dokumentacije za zaπtiêena kulturna dobra na podruëju opêina i gradova Varaædinske i Meappleimurske æupanije istraæivanje i dokumentiranje povijesne arhitekture stare πkole u BrezniËkom Humu i kurije u Malom Bukovcu nadopuna dokumentacije i dodatna istraæivanja za: kuriju u Cerju Tuænom (podruëje Grada Ivanca), kapelu Sv. Jakova u Jakopovcu, kapelu Sv. Kriæa u Kriæovljanu, dvorac PataËiÊ u Krkancu, bivπi pavlinski samostan u Lepoglavi, cinktor æupne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, kapelu Sv. Tri Kralja na Meljanu (Ravna gora), kapelu Sv. Duha u Prigorcu, kapelu Sv. Antuna u Selniku, franjevaëku crkvu u Varaædinu, kapelu Sv. Vuka na Vukovoju, crkvu Sv. Trojstva u Visokom prikupljanje dokumentacije i prijedlozi zaπtite za: kapelu Sv. Duha u emovcu, kapelu Sv. Antuna u Tuænom, æupnu crkvu Sv. Marka u Vinici, kuriju æupnog dvora u Vinici, kapelu Sv. Marije Magdalene u ViniËnom, za sakralnu i javnu plastiku na podruëju Meappleimurske æupanije, te kuriju Mattachich- Dolansky u Vinici dodatna istraæivanja, nadopuna dokumentacije te izrada struënog Ëlanka za æupnu crkvu Sv. Marije Magdalene u Gornjem Knegincu, vezano uz sudjelovanje na struënom skupu 800 godina spomena, 220 godina æupe u Gornjem Knegincu nadopuna evidencije, utvrappleivanje stanja i obrada podataka za donoπenje prostorno-planske dokumentacije Meappleimurske i Varaædinske æupanije (npr. PPÆ Meappleimurske æupanije, PPUG Varaædinskih Toplica, Novog Marofa, Preloga i Ivanca, i dr. ) 101

102 u sklopu revizije rjeπenja o zaπtiti nastavilo se s inventarizacijom i valorizacijom objekata unutar povijesno-urbanistiëkih cjelina grada Varaædina,»akovca i Varaædinskih Toplica prikupljanje, obrada i dopuna dokumentacije za izradu prijedloga o utvrappleivanju svojstva kulturnog dobra za kultivirani i agrarni krajolik πireg podruëja Bele provedba mjera zaπtite unutar zaπtiêene parkovne i umjetniëke cjeline gradskog groblja u Varaædinu i æidovskog groblja u Varaædinu dodatna istraæivanja, nadopuna dokumentacije te izrada struënog Ëlanka za kapelu Sv. Marije u Rukljevini, vezano uz sudjelovanje na struënom skupu KukuljeviÊevi dani u Varaædinskim Toplicama Prikupljanje i obraappleivanje arhivske graapplee iz fonda Graappleevinske sekcije (nacrti, projektna dokumentacija i ostali spisi) iz vremena Austrijske i Talijanske uprave u Dalmaciji. Povijesna projektna dokumentacija se prikuplja i prouëava u svrhu πto bolje valorizacije kako saëuvanih tako i vremenom nestalih graappleevina i koristi se prilikom izrade Rjeπenja o zaπtiti kulturnih dobara kao i prilikom obnove pojedinih graappleevina. Inventarizacija tradicijske arhitekture zadarskog arhipelaga (otok Iæ, otok Paπman, otok Pag). istraæivanje, skupljanje i izrada dokumentacije stanja Providurove i Kneæeve palaëe u Zadru; Nadbiskupske palaëe u Zadru Izrada dokumentacije za natjeëaj za izbor projekta za ureappleenje Trga Petra ZoraniÊa u Zadru Sudjelovanje u izradi priruënika za urbane opreme za Grad Zadar Prikupljanje i obraappleivanje pisane graapplee i foto dokumentacije o svjetionicima na podruëju Zadarske æupaniji u svrhu registracije izrade Rjeπenja o zaπtiti kulturnih dobara. Suradnja sa lokalnom samoupravom (OpÊina Bibinje) glede premjeπtaja etnografske zbirke u novi prostor, osmiπljavanje postava i uvjeta. Suradnja sa drugim dræavnim tijelima i tijelima lokalne samouprave glede sprjeëavanja naruπavanja ruralnih cjelina i pojedinaënih nepokretnih kulturnih dobara (dvor MiletiÊ-Raæanac, Zadar i Pag) Arhitektonska dokumentacija NaËinjeni su arhitektonski snimci 7 tradicijskih kuêa u Kuli, Pakrac, Trg Ivana Pavla II (Æupni stan) Poæega, Æupanijska 17; baroka jednokatnica Poæega, Æupanijska 19; secesijska prizemnica Poæega, KuÊa Klesinger, Trg Sv.Trojstva 4 102

103 Dokumentirano je 13 tradicijskih objekata s okuênicama, odnosno stambeno-gospodarskih sklopova Krapinsko-zagorske æupanije. Inventarizacija arheoloπke baπtine Vidjeti odjeljak Arheoloπka baπtina Inventarizacija etnoloπke baπtine dokumentiranje i valoriziranje etnoloπke baπtine na podruëju opêine Bednja, opêine Visoko, zatim na podruëju KameniËkog Podgorja, Varaædinsko-topliËkog gorja, Cvetlina, Brezove Gore, Selnice, Maappleareva, PodevËeva, Prigorca, GloboËca Ludbreπkog Izrada konzervatorskih podloga U tijeku je izrada konzervatorske podloge za UrbanistiËki plan ureappleenja povijesne cjeline grada Bjelovara - Zona B. Konzervatorska podloga se izraappleuje u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zagrebu. Izraappleene su konzervatorske podloge za Centar Suhopolje i PPU Poæeπko-slavonske æupanije Izraappleena je Konzervatorska podloga za PPPO Nacionalni park Sjeverni Velebit Izraappleena je Konzervatorska podloga za UPU Jastrebarsko Izraappleena je Konzervatorska studija za UPU centra Bjelovara, suradnja sa KO Bjelovar Izraappleen je Prostorni plan ureappleenja podruëja posebne namjene vodocrpiliπte»rnkovec ZraËna luka Izraappleena je Konzervatorska studija za Prostorni plan podruëja posebnih obiljeæja NP PlitviËka jezera INVENTARIZACIJA POKRETNIH KULTURNIH DOBARA Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrappleivanje stanja evidencija i obrada pokretnog inventara u æupnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Knegincu, vezano uz sudjelovanje na skupu 800 godina spomena Kneginca. evidencija i obrada liturgijskog posuapplea i fundusa slika u posjedu FranjevaËkog samostana u»akovcu, vezano uz sudjelovanje na skupu 350 godina franjevaca u»akovcu 103

104 evidencija sakralnih inventara izvrπena je u: kapeli Sv. Tome u Donjoj VoÊi, æupnoj crkvi Sv. Martina Biskupa u Donjoj VoÊi, æupnoj crkvi Sv. Jurja u Svetom urappleu, kapeli Sv. Wolfganga u Vukovoju, kapeli Sv. Marije u Rukljevini, æupnoj crkvi Uznesenja BDM u Svetoj Mariji, æupnoj crkvi Sv. Jurja u Svetom Jurju u Trnju, kapeli Sv. Lovre u Crikovljanu, æupne crkve Sv. Jurja u Lopatincu, kapeli Sv. Jeronima u trigovi, kapela Sv. Kriæa u Svetom Kriæu Dovrπetak popisa predmeta i arhivske graapplee inventara obitelji Desnica iz Kule JankoviÊa (Islam GrËki) pohranjenih u ZaviËajnom muzeju Benkovac Dovrπetak terenskog rada i revizije postojeêih popisa predmeta i arhivske graapplee, prikupljanja dokumentacije te izrada inventara i konaënog pisanog izvjeπêa o predmetima, knjiænoj i arhivskoj graapplei u vlasniπtvu obitelji Desnica iz Kule JankoviÊa (Islam GrËki) koja se Ëuva u ZaviËajnom muzeju Benkovac. obraappleen je inventar æupne crkve Sv. Kriæa u PeruπiÊu Inventarizacija zbirke obitelji FiskoviÊ u OrebiÊu Inventarizacija zbirke Druπtva prijatelja dubrovaëke starine u Dubrovniku Evidencija sakralnog inventara obrada, unos i dopuna podataka srediπnjeg inventara pokretne baπtine smjeπtene u sakralnim objektima: franjevaëkih samostana u Krapini i Imotskom, æupne crkve Sv. Lovre u Kaliju, te æupne crkve Sv. Stjepana u Motovunu, kao i obrada opseænog fotografskog materijala evidencija zavjetnih darova Kapucinskog samostana Gospe od Milosrapplea u Dubrovniku evidencija inventara Crkve OËiπÊenja Blaæene Djevice Marije, u Smokvici na otoku KorËuli Evidencija stanja glazbenog instrumentarija u zapoëelo se s pregledom orgulja u Poæeπkoj biskupiji (Poæega - Sveti Lovro, Sv.Leopold MandiÊ, Sv. Duh, katedrala Sv. Terezija, u Kaptolu, Velikoj i Straæemanu); pregledane su i evidentirane i novo nabavljene orgulje za sve je instrumente izraappleen izvjeπtaj o utvrappleenim promjenama, πtetama i popravcima, te je prikljuëen postojeêim dosjeima o pojedinim orguljama aæurirani su i podaci o stanju oko 200 orgulja u Dalmaciji evidentirane su orgulje u crkvi Gospe od snijega u Cavtatu evidentirane su orgulje u crkvi Gospe od unja na Lopudu 104

105 Evidencija stanja mozaika i zidnih slika na lokalitetu Banovac u Ninu, na podruëju rimske vile, nastavljeno je prikupljanje podataka i fotodokumentacije u svrhu obrade toga, u nas i u svijetu danas jedinstvenog nalaza crno-bijelih mozaik s prijelaza 1. u 2. stoljeêe sreappleivani su podaci o zidnim slikama prikupljeni na oko 100 lokalitete s podruëja Istre, Zadra i sjeverne Hrvatske Valorizacija stare graapplee planoteke Tijekom godine struëno je obraappleena, inventarizirana i digitalizirana graapplea vezana uz zaπtitno istraæne radove na kapeli Sv. Stjepana u Zagrebu od do Kronoloπki je sloæena pisana graapplea vezana uz natjeëajnu regulatornu osnovu ureappleenja Kaptola i okolice. Graapplea je podijeljena na viπe kronoloπkih cjelina: 1908., 1909., , , 1915, 1916., 1917, i godinu. Inventarizacija i digitalizacija planoteëne graapplee od rujna do prosinca godine u inventarnu je knjigu inventarizirano 60 arhitektonskih planova i studija s Ëime se broj inventiranih nacrta popeo sa 8475 na 8535 od rujna do prosinca godine digitalizirano je ukupno 157 planova od Ëega je u bazu podataka uneseno 107 planova INVENTARIZACIJA I O»UVANJE NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA Ministarstvo kulture koordinira rad Povjerenstva za zaπtitu nematerijalne kulturne baπtine; obraappleenoje 50-ak zahtjeva za financiranje programa oëuvanja nematerijalne baπtine u g. nastavljeno je istraæivanje, dokumentiranje i evidentiranje znaëajnih fenomena nematerijalne baπtine te struëna obrada i priprema novih prijedloga za upis nematerijalne baπtine u Registar kulturnih dobara RH; 105

106 Ministarstvo kulture pripremilo je 16 kandidatura za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baπtine te za upis jednog dobra na UNESCO-ovu Listu ugroæene svjetske nematerijalne baπtine ZA TITNI RADOVI NA KULTURNIM DOBRIMA Zaπtitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima U cilju sustavne zaπtite kulturnih dobara u godini razmotreni su programi predloæeni temeljem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, te je izvrπen izbor programa koji se financiraju iz dræavnog proraëuna. Obraappleen je 1971 zahtjev za financiranje zaπtitnih radova na nepokretnim kulturnim dobrima. Od toga broja odobreno je, odnosno ugovoreno 727 programa, od Ëega je 409 programa za sakralne spomenike, 235 za profanu arhitekturu i 83 za arheoloπke lokalitete. U okviru sustavnog rada na zaπtiti i oëuvanju nepokretnih kulturnih dobara, izraappleena je konzervatorska dokumentacija za pojedinaëne graappleevine i povijesne cjeline, a konzervatorski odjeli struëno su obradili i nadzirali zaπtitne radove na kulturnim dobrima te izradili izvjeπtaj o radovima financiranim od Ministarstva i ostalih investitora. Ministarstvo kulture, Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavlja provjeru izvrπenja programa zaπtitnih radova na kulturnim dobrima kao i dokumentacije vezane za izvrπenje programa. Zaπtitni radovi na pokretnim kulturnim dobrima Tijekom 2009.g. obraappleeno je 658 zahtjeva za financiranje radova koji su upisani u bazu podataka zaπtitnih radova na pokretnim kulturnim dobrima. Od tog je broja odobreno, odnosno ugovoreno 403 programa. Konzervatorski odjeli obavljali su nadzor nad svim radovima financiranim od Ministarstva kulture i vanjskih investitora. Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavljala je nadzor nad izvrπenjem programa zaπtitnih radova na pokretnim kulturnim dobrima, kao i ovjeru dokumentacije vezane za izvrπenje svih programa. 106

107 SprjeËavanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima U okviru redovitog programa izvrπeni su, uz stalnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom financija Carinskom upravom, brojni poslovi vezani uz sprjeëavanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima. Na traæenje Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, INTERPOL-a, policija pojedinih zemalja kao i drugih meappleunarodnih organizacija obavljane su provjere porijekla zaplijenjenih umjetnina, te davane informacije i dokumentacija o ukradenim i zaplijenjenim kulturnim dobrima i umjetninama. Izraappleeno je IzvjeπÊe za UN-ov Ured za drogu i kriminalitet o provoappleenju u Republici Hrvatskoj UN-ove Rezolucije br. 2008/23 Zaπtita kulturne baπtine od nezakonitog prometa. Nastavljeno je prikupljanje informacija o kraappleama te zapljenama kulturnih dobara i umjetnina u godini, uz stalno aæuriranje podataka i voappleenje tematske hemeroteke. Voappleena je srediπnja evidencija trajnog ili privremenog iznoπenja kulturnih dobara i umjetnina iz zemlje (obraappleeno je 646 zahtjeva). Prema posebnom programu i utvrappleenim prioritetima, u cilju zaπtite od kraapplee i poæara vrijednih sakralnih inventara, ugraappleeni su alarmni sustavi u Ëetiri «prioritetnafl objekta, a obavljeni su i redoviti godiπnji servisi do sada ugraappleenih alarmnih ureappleaja, te remonti dotrajalih sustava. PROVEDBA ZAKONA O ZA TITI I O»UVANJU KULTURNIH DOBARA Konzervatorske podloge za prostorne planove Prema zahtjevima jedinica lokalne samouprave izraappleuju se konzervatorske podloge za sve vrste prostornih planova. Konzervatorska studija ukljuëuje inventarizaciju prostora, svih zaπtiêenih kulturnih dobara, kao i onih koja se predlaæu za zaπtitu, njihovu valorizaciju, te sustav mjera zaπtite koji Ëini sastavni dio provedbenih odredbi plana. Tijekom izraappleeno je 115 konzervatorskih podloga. 107

108 Inspekcijski poslovi Odjel za inspekcijske poslove radio je na utvrappleivanju stanja kulturnih dobara i provoappleenju mjera njihove zaπtite i oëuvanja te nadzirao uporabu i promet kulturnih dobara. Takoappleer je nadzirao izvoappleenje konzervatorskih, restauratorskih, arheoloπkih i drugih radova na kulturnim dobrima te pridræavanje izdanih uvjeta i odobrenja, odnosno provoappleenje zakona i drugih propisa kojima se ureappleuje zaπtita i oëuvanje kulturnih dobara. Tijekom 2009.g. zaprimljeno je 159 prijava od graappleana i konzervatorskih odjela. Izvrπeno je ukupno 357 inspekcijskih pregleda kulturnih dobara, s tim u vezi doneseno je 280 odgovarajuêih akata od kojih 75 zapisnika, doneseno je 76 rjeπenja kojima se utvrappleuju nedostaci i nepravilnosti, te odreappleuje rok za njihovo otklanjanje. Nadleænim sudovima podneseno je 20 zahtjeva za pokretanje prekrπajnog postupka i 7 zahtjeva za pokretanje kaznenog postupka. Odjel za inspekcijske poslove suraappleuje s ostalim odjelima i nadleænim tijelima Ministarstva kulture te Gradskim zavodom za zaπtitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. Odjel takoappleer sudjeluje u rjeπavanju predmeta u postupku izdavanja lokacijske i graappleevne dozvole, popisu inventara pokretnih. kulturnih dobara, izradi konzervatorskih podloga, zaπtitnim radovima te u radu razliëitih struënih povjerenstva. POSEBNI PROJEKTI u zavrπnoj je fazi izrada Strategije oëuvanja, zaπtite i gospodarskog koriπtenja kulturne baπtine Republike Hrvatske Ministarstvo kulture pripremilo je Poslovni plan za MaπkoviÊa Han u Vrani u okviru zajedniëkog programa Europske Komisije i VijeÊa Europe (the European Commission/Council of Europe Joint Programme on the Integrated Rehabilitation Project Plan/Survey on the Architectural and Archaeological Heritage (IRPP/SAAH)) te je projekt MaπkoviÊa Han u Vrani prijavljen kao pilot projekt za pretpristupne fondove EU program IPA, komponenta I 108

109

110

111 Arheoloπka baπtina 111

112 ZA TITA, ISTRAÆIVANJE I DOKUMENTIRANJE ARHEOLO KE BA TINE Arheoloπki rad konzervatorskih odjela Arheolozi konzervatorskih odjela tijekom obavljali su razliëite poslove vezane uz zaπtitu arheoloπke baπtine: konzervatorski nadzor nad arheoloπkim radovima arheoloπki nadzor nad radovima izgradnje objekata unutar zaπtiêenih podruëja manja zaπtitna arheoloπka istraæivanja rekognosciranje terena i upotpunjavanje arheoloπke topografije izradu konzervatorskih podloga za prostorne planove i studije utjecaja na okoliπ izdavanje posebnih uvjeta zaπtite, prethodnih odobrenja i drugih rjeπenja priprema dokumenata trajne i preventivne zaπtite arheoloπkih lokaliteta sudjelovanja na predavanjima i izloæbama s ciljem popularizacije zaπtite arheoloπke baπtine sudjelovanje na znanstvenim skupovima Odjel za arheoloπku baπtinu Odjel za arheoloπku baπtinu obavljao je struëne i upravne poslovi vezane za istraæivanje i obradu arheoloπke kulturne baπtine, uz praêenje i utvrappleivanje stanja arheoloπke kulturne baπtine i izradu prijedloga programa i prioriteta njihove zaπtite te provode mjere zaπtite arheoloπke baπtine. Tijekom struënjaci odjela obavljali su poslove izrade konzervatorskih podloga s ciljem utvrappleivanja stanja kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, njihovu valorizaciju te utvrappleivanje mjera zaπtite (istraæivanje i prikupljanje dokumentacije, terenski obilazak i identifikacija, smjernice za zaπtitu kulturnih dobara). Izraappleeno je sedam konzervatorskih podloga: za rekonstrukciju magistralnog plinovoda Slavonski Brod Vinkovci, podruëje estinac za trasu magistralnog plinovoda Kukuljanovo - Omiπalj trasu III. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije, GospiÊ Benkovac za trasu IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije, Benkovac Dugopolje za trasu magistralnog plinovoda Dobrovac Kutina 112

113 za UrbanistiËki plan ureappleenja UPU VuËedol za akumulaciju rijeke»ikole. Tijekom struënjaci odjela obavili su rekognosciranje i zaπtitna arheoloπka istraæivanja na podruëju predviappleenom za izgradnju LNG terminala unutar pogona DINA Petrokemije u Omiπlju na Krku. Istraæena su dva prapovijesna tumula. U suradnji s Konzervatorskim odjelom u Karlovcu obavljen je i arheoloπki nadzor nad zemljanim radovima izgradnje cestovnog Ëvora Novigrad NetretiÊ. Hrvatski arheoloπki godiπnjak Odjel za arheoloπku baπtinu prikuplja, ureappleuje i priprema za tisak Ëlanke koji se objavljuju u Ëasopisu Hrvatski arheoloπki godiπnjak. U njemu se daje prikaz svih arheoloπkih istraæivanja provedenih unutar jedne kalendarske godine. Do sada su izaπla Ëetiri broja, a u tijeku je priprema i petog broja (za radove provedene tijekom godine). 113

114

115 Arhivska djelatnost 115

116 PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI Programe u arhivskoj djelatnosti koje su u godini predloæili dræavni arhivi i druge ustanove zainteresirane za financiranje arhivske djelatnosti razmatralo je Hrvatsko arhivsko vijeêe, te od ukupno 125 prijavljenih programa predloæilo 103 programa za financiranje u godini. Pri utvrappleivanju programa Hrvatsko arhivsko vijeêe pridræavalo se kriterija prioritetnih programa, te je prednost u izboru dalo programima zaπtite arhivskog gradiva, a to su konzerviranje i restauriranje, mikrofilmsko snimanje i skeniranje, digitalizacija, zaπtita zvuënih zapisa te otkup arhivskog gradiva. Financijsku podrπku dobili su i izdavaëki programi znaëajni za arhivsku djelatnost koji objavljuju arhivsko gradivo, redoviti Ëasopisi arhiva. Odræan je III. kongres hrvatskih arhivista u Osijeku. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata predloæio je niz programa vezanih uz Domovinski rat, a financijsku potporu dobilo je 9 programa. Prioritetnim programima ocijenjeni su oni koji su usmjereni na prikupljanje i zaπtitu arhivskog i memoarskog gradiva iz Domovinskog rata, otkup arhivskog gradiva, objavljivanje knjiga dokumenata, monografija, te odræavanje znanstvenih skupova i izloæbi za obiljeæavanje znaëajnih obljetnica i dogaappleaja. Novi prostori arhivskih ustanova Nastavljen je razvoj mreæe podruënih dræavnih arhiva koja se temelji na æupanijskom upravno-teritorijalnom ustroju dræave. Nakon 4 novootvorena arhiva u godini sveëano je u godini otvoren DA za Meappleimurje u trigovi, te Sabirni arhivski centar u Novalji na otoku Pagu. U tijeku su zavrπni radovi na ureappleenju prostora u Dubrovniku, te Sabirni arhivski centar na KorËuli (Ærnovo) a preseljenja se oëekuju u godini. 116

117 Arhivski informacijski sustav ARHINET Uspostavljen je mreæni informacijski sustav ARHINET, koji koriste svi dræavni arhivi i mnogi drugi imatelji arhivskog gradiva. U g. u sustav je ukljuëeno ukupno 180 institucija koje ga koriste za opis, pretraæivanje i upravljanje svojim arhivskim gradivom. Izdana je i u rad uvedena verzija 2.0 sustava s brojnim novim ili unaprijeappleenim funkcionalnostima. Na natjeëaju Europske komisije za najbolja rjeπenja iz podruëja elektroniëke uprave European egovernment Awards sustav je nagraappleen priznanjem Good Practice Label i uvrπten u katalog zapaæenih projekata, kao jedan od tri takva projekta iz Republike Hrvatske. MATRA projekt Administrative and management reform of Croatian Archive Service U godini zavrπen je dvogodiπnji projekt Ministarstva kulture i Hrvatskog dræavnog arhiva u suradnji s Nacionalnim arhivom Kraljevine Nizozemske Administrative and management reform of Croatian Archive Service. Projekt je pokrenut u okviru pretpristupnog programa pomoêi Vlade Kraljevine Nizozemske Matra Pre-accesssion Projects Programme (MPAP), kojem se æeli pomoêi dræavama kandidatkinjama u zadovoljavanju kriterija za Ëlanstvo u EU i u jaëanju sposobnosti za provedbu usvojenih politika i za sudjelovanje u europskim programima i projektima. Svrha je ovog dvogodiπnjeg bilateralnog projekta podræati Ministarstvo kulture i arhivsku sluæbu u Republici Hrvatskoj u optimiziranju ustroja i djelatnosti arhivske sluæbe, usvajanju i primjeni europskih politika i preporuka te u podizanju institucionalne i struëne osposobljenosti za sudjelovanje u europskim programima i projektima. U okviru projekta izraappleeni su prijedlozi za strategiju daljnjeg razvoja arhivske sluæbe, unapreappleenje propisa i pojedinih podruëja struënog rada. Slijedom ovih preporuka ustrojena je struëna savjetodavna sluæba koja okuplja struënjake iz svih dræavnih arhiva. 117

118

119 Zaπtita prirode 119

120 Za djelatnost zaπtite prirode u Dræavnom proraëunu za godinu osigurano je ukupno ,00 kn. ZA TIΔENA PODRU»JA, MINERALI, SIROVINE I FOSILI TE DIVLJE SVOJTE ZA TIΔENA PODRU»JA Ulaganja u zaπtitne i investicijske programe Za zaπtitne i investicijske programe u nacionalne parkove, parkove prirode i Dræavni zavod za zaπtitu prirode tijekom godine izdvojeno je kn. U svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nastavljena je provedba znanstvenih istraæivanja i inventarizacija podruëja kako bi se osigurali kvalitetni podaci za izradu planova upravljanja te za praêenja stanja ciljeva oëuvanja buduêih ekoloπki znaëajnih podruëja Europske unije NATURA Investirano je u odræavanje postojeêe te izgradnju i ureappleenje nove infrastrukture i popratnih sadræaja za posjetitelje. U NP Brijuni nastavljeno je ureappleenje brijunskog Mediteranskog vrta, NP Mljet ishodio je potrebnu dokumentaciju za nabavu novog plovila za prijevoz posjetitelja po Velikom jezeru, NP Paklenica nastavila je s ureappleenjem polivalentnog edukacijskopromidæbenog centra tzv. Bunkeri itd. PP Biokovo uredio je novu pouënu stazu i prezentacijski centar u Gornjim Brelima te info-punkt u Makarskoj, a PP KopaËki rit nastavio je s radovima ureappleenja i obnove Novog dvorca Tikveπ. PP Lonjsko polje nastavio je gradnju i ureappleenje povijesnog Ëardaka osmatraënice, dok je PP Papuk pripremio projektnu dokumentaciju za buduêi Geoinfo centar u VoÊinu. PP TelaπÊica i PP Vransko jezero radili su na ureappleenju posjetiteljskih i info centara. Investirano je i u opremanje struëne i nadzorne sluæbe u svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Dræavni zavod za zaπtitu prirode nastavio je s izradom Crvenih knjiga, uspostavom mreæe NATURA 2000, kao i razvojem jedinstvenog informacijskog sustava zaπtite prirode. Ulaganja u protupoæarnu zaπtitu u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Za protupoæarnu zaπtitu u nacionalnim parkovima i parkovima prirode tijekom godine izdvojeno je kn. U okviru provedbe Nacionalnog programa za telemetrijski sustav u nacionalnim parkovima i parkovima prirode nastavljeno je postavljanje te zavrπetak radova na telemetrijskim protupoæarnim sus- 120

121 tavima u NP Kornati, PP Biokovo, PP KopaËki rit i PP TelaπÊica. U svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode osigurana je potrebna protupoæarna oprema, te su ureappleivani i odræavani protupoæarni putovi. Preventivna zaπtita i proglaπenje zaπtiêenih prirodnih vrijednosti U godini preventivno su zaπtiêeni: Jama Vrtare male u Dramlju, u kategoriji spomenik prirode, geoloπko-paleontoloπki: jama u blizini Crikvenice bogato je paleontoloπko nalaziπte i zasada jedini speleoloπki objekt u Hrvatskoj u kojem su naappleeni fosilni ostaci slonova. piljski park GrabovaËa - PeruπiÊ, u kategoriji znaëajnog krajobraza povrπine 595,2 ha kao prirodni i dijelom kultivirani krπki predjel πireg podruëja Velebita izmeappleu PeruπiÊa i rijeke Like kojim dominiraju brda obrasla niskom πumom s brojnim speleoloπkim objektima i mozaiëko rasporeappleene livade velike krajobrazne vrijednosti, bioloπke i geo(morfoloπke) raznolikosti te kulturno-povijesnog znaëaja namijenjen uglavnom odmoru i rekreaciji. Poæeπka gora, u kategoriji znaëajnog krajobraza: podruëje velikih krajobraznih i estetskih vrijednosti i bogatog kulturno-povijesnog naslijeapplea. Turski grad, u kategoriji park-πuma: stavljen pod preventivnu zaπtitu krajem proπle godine, ovo je podruëje u blizini Slatine izuzetnih krajobraznih vrijednosti, s oëuvanom prirodnom sastojinom hrasta luænjaka i obiënog graba. U tijeku je postupak preventivne zaπtite za: Geolokaliteta BRBI ΔICA na Dugom otoku, dobro oëuvanog, rijetkog i atraktivnog fosilnog ekosustava s iznimno bogatim fosilifernim naslagama s ostacima svjetski znaëajnog nalaza fosilnog guπtera te fosilnih riba, biljaka, algi i morskih beskraljeπnjaka iz razdoblja gornje krede (od najgornjeg cenomana do donjeg turona, cca 90 milijuna godina), u kategoriji posebni rezervat, geoloπko-paleontoloπkim. Geolokaliteta Dubci u Parku prirode Biokovo, nalaziπta fosilifernih koπtanih breëa donjeg pleistocena u kategoriji spomenik prirode, geoloπko-paleontoloπki. Sunjsko polje, u kategoriji znaëajnog krajobraza, povrπine ha obuhvaêa podruëje uz rijeku Sunju i njezine pritoke. PodruËje iznimnih prirodnih (poplavne πume hrasta luænjaka, crne johe i poljskog jasena, vlaænih mezofilnih livada te mezofilnih travnjaka i paπnjaka) i kulturnih vrijednosti (tradicijska arhitektura). 121

122 U tijeku su pripreme za provoappleenje javnog uvida u prijedlog za proglaπenje: PodruËja MoslavaËke gore povrπine ,60 ha u SisaËko-moslavaËkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj æupaniji regionalnim parkom. PodruËja Turjak-MaliπÊak-Pliπ-Lapjak, povrπine 185,53 ha preteæitim dijelom u Parku prirode Papuk, posebnim rezervatom-botaniëkim. U tijeku je postupak za proglaπenje zaπtiêenih prirodnih vrijednosti: Regionalni park Mura Drava: Dræavni zavod za zaπtitu prirode izradio je struënu podlogu za proglaπenje hrvatskog regionalnog parka Mura-Drava, koja je prethodno usuglaπena sa æupanijskim Zavodima za prostorno planiranje, te æupanijskim javnim ustanovama za upravljanje zaπtiêenim prirodnim vrijednostima. Regionalni park prostire se pograniënim podruëjem kroz pet æupanija na povrπini od ha, od Meappleimurske do OsjeËko-baranjske æupanije. Tijekom mjeseca studenog æupanije su provele javne uvide u prijedlog proglaπenja, svaka za svoj dio regionalnog parka, pri Ëemu javno izlaganja odræava Ministarstvo kulture i Dræavni zavod za zaπtitu prirode u suradnji sa Upravnim odjelom æupanije za poslove zaπtite prirode. Pitanja i primjedbe s javnog uvida dostavit Êe se Upravi za zaπtitu prirode na razmatranje i davanje odgovora, slijedom kojih Êe se pripremiti uredba Vlade RH o proglaπenju regionalnog parka. Paπnjak Iva u kategoriji znaëajnog krajobraza, Dræavni zavod za zaπtitu prirode izradio je struënu podlogu za zaπtitu ovog vrijednog lokaliteta poplavnih nitrofilnih paπnjaka, povrπine 268 ha, na podruëju Brodsko-posavske æupanije te je Ministarstvo kulture dalo prethodnu suglasnost kako bi se pokrenuo postupak proglaπenja zaπtite pri Æupanijskoj skupπtini Brodsko-posavske æupanije. ZA TIΔENI MINERALI, SIROVINE I FOSILI Fosilni ostataci dinosaura U postupku zakonske zaπtite je proglaπenje fosilnih ostataka dinosaura na podruëju Republike Hrvatske (kosturi/kosti, otisci stopala, repa i dr., in situ i ex situ ) zaπtiêenom prirodnom vrijednoπêu, odnosno zaπtiêenim fosilom. 122

123 ZA TITA DIVLJIH SVOJTI Zbrinjavanje, lijeëenje i skrb strogo zaπtiêenih æivotinja VeÊ Ëetvrtu godinu nastavlja se uspjeπna suradnja sa Centrima za zbrinjavanje, lijeëenje i skrb naappleenih, ozlijeappleenih, iscrpljenih ili ranjenih, te zaplijenjenih i oduzetih strogo zaπtiêenih æivotinja (Udruga Sokolarski centar iz ibenika, Eko-centar Caput Insulae Beli iz Belog, AWAP Udruga za zaπtitu divljih æivotinja iz Zagreba, Udruga za zaπtitu æivotinja RuπËica iz RuπËice i Aquarium Pula iz Pule). Uspjeπno je izlijeëeno i oporavljeno, te ponovno puπteno u prirodu viπe od 300 jedinki strogo zaπtiêenih vrsta. Za navedene poslove u godini iz dræavnog proraëuna izdvojeno je ,00 kuna. Ministarstvo je sudjelovalo iznosom od kn u sufinanciranju dijela troπkova izgradnje volijere za lijeëenje i oporavak bjeloglavih supova u okviru Eko-centra Caput Insulae Beli iz Belog kako bi se poboljπali uvjeti za aktivnu skrb o supovima, strogo zaπtiêenoj i kritiëno ugroæenoj vrsti. Za nadoknadu πtete od æivotinja strogo zaπtiêenih divljih svojti, u proraëunu za godinu, osigurano je ,00 kuna, dok je za obavljanje vjeπtaëenja u postupku utvrappleivanja i procjene πtete, osigurano ,00 kuna. Zaprimljeno 1523 zahtjeva za nadoknadu πtete. Nadoknada πtete i suzbijanje invazivnih stranih svojti Za suzbijanje invazivnih stranih svojti (Caulerpa sp.) Ministarstvo kulture u g. izdvojilo je ,00 kuna. EKOLO KA MREÆA, ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI I EU INTEGRACIJE Ekoloπka mreæa i provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekoloπku mreæu PoËetkom listopada godine stupio je na snagu novi Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09), Ëime su u cijelosti ispunjeni zakonodavni preduvjeti za provoappleenje postupka ocjene prihvatljivosti za ekoloπku mreæu, na naëin kako je propisano Zakonom o zaπtiti prirode (NN 70/05 i 139/08). 123

124 Zakonodavne aktivnosti i EU integracije Tijekom godine nastavljen je rad na usklaappleivanju propisa iz podruëja zaπtite prirode s propisima EU te je u svrhu nastavka usklaappleivanja donesen niz novih pravilnika, odnosno izmjena i dopuna postojeêih. Doneseni su sljedeêi pravilnici: Pravilnik o uvjetima dræanja, naëinu oznaëavanja i evidenciji zaπtiêenih æivotinja u zatoëeniπtvu (NN 70/09), Pravilnik o prekograniënom prometu i trgovini zaπtiêenim vrstama (NN 72/09), Pravilnik o proglaπavanju divljih svojti zaπtiêenim i strogo zaπtiêenim (NN 99/09), Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloπku mreæu (NN 118/09) te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama staniπnih tipova, karti staniπta, ugroæenim i rijetkim staniπnim tipovima te o mjerama za oëuvanje staniπnih tipova (NN 119/09). Predstavnici Ministarstva kulture, u okviru svoje nadleænosti, sudjelovali su i u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o GMO-ima (NN 137/09). U okviru djelovanja Radne skupine za pregovore u Poglavlju 27. Okoliπ nastavljen je proces priprema za otvaranje poglavlja 27. za pregovore. U periodu svibnja u posjeti Republici Hrvatskoj boravila je grupa struënjaka Europske komisije, ukljuëujuêi i struënjake iz podruëja zaπtite prirode, sa zadatkom da izmeappleu ostalog, ocijene napredak Republike Hrvatske u podruëju provedbe Direktive o staniπtima i Direktive o pticama. U okviru ove posjete i procjene stanja, struënjaci Europske komisije posjetili su Ministarstvo kulture, Dræavni zavod za zaπtitu prirode, JU Priroda u Primorsko-goranskoj æupaniji te samo sjediπte Primorsko-goranske æupanije. StruËnjaci Europske komisije posjetili su i jedno od podruëja nacionalne ekoloπke mreæe na podruëju Primorsko-goranske æupanije i to lokalitet ObruË, za Ëije upravljanje je nadleæna JU Priroda. Priprema nominacije za prekograniëni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav Na zajedniëkoj sjednici Vlada Republike Hrvatske i Republike Maapplearske, odræanoj u BarËu, 17. rujna 2009., potpisana je zajedniëka izjava o uspostavi prekograniënog hrvatsko-maapplearskog rezervata biosfere Mura- Drava-Dunav. Izjavu su potpisali ministri nadleæni za zaπtitu prirode, ministar kulture mr.sc. Boæo BiπkupiÊ i maapplearski ministar za okoliπ i vode Imre Szabó. Prema potpisanoj izjavi, Maapplearska je poslala svoj dio nominacije u rujnu, dok se Hrvatska obvezala na prethodno provoappleenje postupka zaπtite Regionalnog parka Mura-Drava, kojim se jamëi aktivno upravljanje srediπnjim dijelom buduêeg rezervata biosfere. OËekuje se da Êe postupak proglaπenja regionalnog parka okonëati do poëetka sijeënja, kako bi se do kraja sijeënja poslao i hrvatski dio nominacije za rezervat biosfere. Potpisivanje izjave naiπlo je na poziti- 124

125 van odjek svjetskih medija, te pisma podrπke upuêenih ministru mr. sc. Boæi BiπkupiÊu, πto potvrappleuje interes javnosti i znaëaj zaπtite za jedno od posljednjih oëuvanih rijeënih tokova u Europi. Suradnja na podruëju zaπtite prirode izmeappleu Hrvatske i Maapplearske Tijekom godine nastavljena je suradnja u podruëju zaπtite prirode izmeappleu Republike Hrvatske i Republike Maapplearske. Predstavnici Ministarstva kulture, Uprave za zaπtitu prirode, Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode, JU PP KopaËki rit, JU PP Papuk te JU za upravljanje zaπtiêenim prirodnim vrijednostima VirovitiËko-podravske æupanije sudjelovali su na 1. sastanak Hrvatsko-maapplearskog pododbora za zaπtitu prirode (BarË, Maapplearska, svibanj 2009) koji djeluje u okviru ZajedniËkog odbora za zaπtitu okoliπa i prirode Republike Hrvatske i Republike Maapplearske. Maapplearsku delegaciju Ëinili su predstavnici nadleænog ministarstva te predstavnici Nacionalnog parka Dunav Drava. Sadræaj sastanka obuhvatio je niz tema, meappleu kojima treba izdvojiti pripreme za nominaciju PrekograniËnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, suradnju izmeappleu uprave NP Dunav-Drava i JU za upravljanje zaπtiêenim prirodnim vrijednostima u susjednim æupanijama u Hrvatskoj, te suradnju i razmjenu iskustava o NATURA 2000 ekoloπkoj mreæi. Provedba Protokola o bioloπkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) Uprava za zaπtitu prirode koordinira funkcionalnu i organizacijsku nadogradnju postojeêe web stranice o bioloπkoj sigurnosti kao svojevrsni nastavak UNDP/GEF projekta JaËanje kapaciteta za uspjeπno sudjelovanje u Mehanizmu za razmjenu podataka o bioloπkoj sigurnosti (BCH) koji je zavrπio u godini. Cilj je izraditi novu web stranicu hrvatskog portala bioloπke sigurnosti, koja Êe pruæati sve obavijesti i informacije o provedbi Protokola o bioloπkoj sigurnosti (Kartagenski protokol), o radu nacionalnog Mehanizma za razmjenu podataka o bioloπkoj sigurnosti (BCH mehanizam) te opêenito o problematici GMO. PoËetak rada novog hrvatskog portala bioloπke sigurnosti predviappleen je za kraj sijeënja godine. 125

126 PROVEDBA ME UNARODNIH PROJEKATA PPA-Environmental Facility (PPA/V) PPA-Environmental Facility (PPA/V): Provedba okoliπnog acquis-a vezano uz zaπtitu divljih svojti reguliranjem trgovine (sijeëanj oæujak 2009.) - Rezultati ovog bilateralnog projekta Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske ukljuëuju detaljnu analizu hrvatskog zakonodavstva iz podruëja prekograniënog prometa zaπtiêenim vrstama te Konvencije o meappleunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama divljih æivotinja i biljaka (CITES) te preporuke za daljnje usklaappleivanje naπeg zakonodavstva s propisima EU. Razraappleen je protokol za postupanje nadleænih sluæbi prilikom kontrole prekograniënog prometa i trgovine zaπtiêenim vrstama. Izraappleeno je i tiskano 2500 primjeraka priruënika PrekograniËni promet i trgovina zaπtiêenim vrstama i CITES konvencija, Ëime je Republika Hrvatska postala jedna od rijetkih dræava koja ima tako detaljan priruënik za postupanje nadleænih sluæbi (inspektora zaπtite prirode, djelatnika carine, kriminalistiëke i graniëne policije te uprave za zaπtitu prirode). Izraappleen je program za obuku djelatnika nadleænih sluæbi (inspektora zaπtite prirode, djelatnika carine, kriminalistiëke i graniëne policije te uprave za zaπtitu prirode) po pitanju prekograniënog prometa i trgovine zaπtiêenim vrstama. Analizirano je programsko rjeπenje CITES baze podataka Ëiju je izradu financiralo Ministarstvo kulture te su dane preporuke za nadogradnju programa tako da potpuno udovoljava zahtjevima izvjeπêivanja prema CITES konvenciji i EU. Provedena je analiza programa obavjeπêivanja javnosti o problemima vezanim uz nekontroliranu trgovinu ugroæenim vrstama te znaëaju CITES zakonodavstva za oëuvanje ugroæenih biljnih i æivotinjskih vrsta. PAMS II ( ) Vlada Kraljevine Norveπke: Uspostava sustava upravljanja za æupanijske javne ustanove PAMS II ( ) - Provedeno je proπirenje Sustava upravljanja zaπtiêenim podruëjima na æupanijske javne ustanove za upravljanje zaπtiêenim podruëjima. Glavni cilj je bio poveêanje uëinkovitosti æupanijskih javnih ustanova u obavljanju poslova zaπtite prirode te uspostava WebGIS portala zaπtite prirode. Izraappleena je WebGIS stranica Ëiji je osnovni cilj bio uspostava srediπnjeg informacijskog sustava zaπtite prirode koji sluæi za dvosmjernu razmjenu podataka putem Internet servisa izmeappleu Ministarstva kulture, 126

127 Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode, nacionalnih parkova, parkova prirode, æupanijskih javnim ustanova za upravljanje zaπtiêenim podruëjima i javnosti. PHARE 2005: Institucionalno jaëanje i provedba NATURA 2000 PHARE 2005: Institucionalno jaëanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj (sijeëanj 2008 rujan 2009) Projekt koji je provodio Dræavni zavod za zaπtitu prirode, ukljuëio je razradu prijedloga ekoloπke mreæe NATURA 2000 te provedbu konzultacijskog procesa s ciljem ukljuëivanja brojnih dionika u proces. Izraappleena je web-stranice ( na kojima je u fazi konzultacija predstavljen nacrt prijedloga mreæe NATURA 2000 te je odræano dvadesetak regionalnih i nacionalnih radionica s oko 800 sudionika. U okviru projekta izraappleeni se planovi upravljanja za dva pilot podruëja, Vransko jezero i Jasen (znaëajni za zaπtitu ptica) te podruëje Gorskog kotara (staniπte velikih zvijeri). Provedeno je struëno usavrπavanje djelatnika nadleænih tijela za uspostavu i provedbu mehanizma ocjenjivanja prihvatljivosti planova, programa i projekata na podruëja ekoloπke mreæe RH te buduêe mreæe NATURA 2000 u skladu s nacionalnim propisima i okoliπnim acquis-om. Izraappleene su broπure za razliëite skupine dionika, koje ukljuëuju sva pitanja i nejasnoêe utvrappleene na prethodno provedenim radionicama. S ciljem ukljuëivanja πire javnosti u proces izraappleene su broπure, leci, plakati o NATURA 2000 mreæi, te je odræano predstavljanje projekta (visibility event) u Zagrebu pod nazivom NATURA 2000 u Hrvatskoj. FFEM, WWP-MedPO, RAC/SPA: Pilot projekt za hrvatska morska zaπtiêena podruëja FFEM (Fonds Français pour l Environnement Mondial), WWP-MedPO, RAC/SPA: Pilot projekt za hrvatska morska zaπtiêena podruëja - MedPAN South project - U tijeku je provedba Pilot projekta za hrvatska zaπtiêena podruëja u okviru MedPAN South projekta Development of a Mediterranean Marine and Coastal Protected Areas Network through the boosting of Mediterranean MPA creation and management in areas within national jurisdiction of third countries. Projekt financira FFEM (Fonds Français pour l Environnement Mondial) te druge privatne i meappleunarodne fondacije (WWP-MedPO, RAC/SPA). Cilj projekta je poveêanje uëinkovite zaπtite bioloπke raznolikosti vrijednih obalnih i morskih podruëja stvaranjem ekoloπki usklaappleene mreæe morskih zaπtiêenih podruëja te izrada planova upravljanja za morske parkove: NP Kornati, NP Mljet, NP Brijuni, PP TelaπÊica i PP Lastovsko otoëje. Partneri na projektu su Ministarstvo kulture, Dræavni zavod za zaπtitu prirode, javne ustanove navedenih nacionalnih parkova i parkova prirode te nevladina udruga Sunce. Predviappleeno trajanje projekta je 3 godine. 127

128 Svjetski fond za zaπtitu prirode (WWF): Ekoregija Dinarskog luka U tijeku je projekt Svjetskog fonda za zaπtitu prirode (WWF) Ekoregija Dinarskog luka koji ima za cilj stvoriti povoljne uvjete za uspjeπnu provedbu Programa Konvencije o bioloπkoj raznolikosti na temu zaπtiêenih podruëja u zemljama Dinarskog luka. Projekt je dio Dinaric Arc inicijative i obuhvaêa podruëje Dinarida na teritoriju Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. U okviru projekta prikupljaju se temeljni podatci i proπiruje znanje o regiji, a ujedno se osnaæuju kapaciteti vladinih tijela na dotiënom podruëju. GEF: Izrada 4. nacionalnog izvjeπêa o bioloπkoj raznolikosti GEF: Izrada 4. nacionalnog izvjeπêa Republike Hrvatske za Konvenciju o bioloπkoj raznolikosti (CBD) (rujan svibanj 2009.) - 4. nacionalno izvjeπêe Republike Hrvatske za Konvenciju o bioloπkoj raznolikosti izraappleeno je u okviru projekta kojeg je financijski pomogao GEF, proveo UNDP, dok je izvrπna agencija projekta bilo Ministarstvo kulture.»etvrto nacionalno izvjeπêe temelji se na novoj Strategiji i akcijskom planu zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koja je usvojena u studenom godine, nakon temeljite analize stanja bioloπke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te provedenog postupka javne rasprave. Ministarstvo kulture pokrenulo postupak izrade nove Strategije na osnovi prijedloga IzvjeπÊa o stanju prirode i zaπtiti prirode za razdoblje godine, kojeg je izradio Dræavni zavod za zaπtitu prirode.»etvrto nacionalno IzvjeπÊe podneseno je Tajniπtvu CBD-a 20. svibnja 2009., te se moæe naêi i na Internetskim stranicama Konvencije: Projekt ulaganja u zaπtitu prirode (NPIP) Meappleunarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka): Projekt ulaganja u zaπtitu prirode (NPIP) pripremna faza ( ) - U oæujku godine sklopljen je Ugovor izmeappleu Republike Hrvatske i Meappleunarodne banke za obnovu i razvoj o dodjeli predujma, Ëime je zapoëela priprema Projekta ulaganja u zaπtitu prirode u RH (Croatia Nature Protection Investment Project CNPIP). Ovim projektom Êe se ostvariti potpora hrvatskim pripremama za ulazak u Europsku uniju u sektoru zaπtite prirode. Glavni cilj projekta je pruæiti pomoê pri uspostavi i implementaciji ekoloπke mreæe temeljene na Direktivi o pticama i Direktivi o staniπtima. Projekt je znaëajan za tijela dræavne uprave i sve javne ustanove na nacionalnoj, æupanijskoj i lokalnoj razini koje se bave zaπtitom prirode, kao i za sve ostale donosioce razvojnih odluka 128

129 u povezanim sektorima (posebice poljoprivredi, turizmu, πumarstvu, te regionalnom razvoju). Takoappleer, projektom Êe se unaprijediti sudjelovanje javnosti u zaπtiti prirode posebno nevladinih udruga koje se bave zaπtitom prirode te lokalnog stanovniπtva. Aktivnosti projekta pridonijet Êe ostvarivanju smjernica i aktivnosti Strategije i akcijskog plana zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti RH. Cilj pripreme faze projekta je pripremiti plan aktivnosti i pregled troπkova nuænih ulaganja u sustav zaπtite prirode u Republici Hrvatskoj. Projekt Ilok-Vukovar-VuËedol Projekt Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-Vukovar-VuËedol obnova perivoja i zelenih povrπina - Uprava za zaπtitu prirode ima zadaêu struënog praêenje projekta Ilok-Vukovar VuËedol u dijelu koji se odnosi na obnovu perivoja i zelenih povrπina. Za staru jezgru Iloka koja obuhvaêa i zaπtiêeni spomenik parkovne arhitekture Park dvorca Odescalchi, izvedeni su planirani radovi na ureappleenju engleskog i francuskog dijela parka, prostora neposrednog okruæenja dvorca, srediπnjeg platoa izmeappleu πkole i kurije BrnjakoviÊ, te ureappleenja πetnice na sjevernoj padini. Ureappleenje sjeverne padine povjereno je Javnom poduzeêu Hrvatske πume za koje su izdvojili vlastita sredstva, a odobrena su i sredstva Fonda za zaπtitu okoliπa i energetsku uëinkovitost za postavljanje energetski πtedljive rasvjete u parku. Ureappleenje parka dvorca Eltz u Vukovaru, biti Êe prema projektu kojeg izraappleuje prof. dr. sc. Sonja JurkoviÊ Ëiji se zavrπetak izrade planira u prosincu godine, a izvoappleenje radova tijekom godine. PROMOCIJA ZA TITE PRIRODE Nagrada Ivo Horvat Nagradu Ivo Horvat za izvanredna dostignuêa u podruëju zaπtite prirode Ministarstvo kulture dodjeljuje veê Ëetvrtu godinu u povodu 22. svibnja, Meappleunarodnog dana bioloπke raznolikosti i Dana zaπtite prirode u Hrvatskoj. Nagrada se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira MatauπiÊa) i novëanog iznosa od kuna (za æivotno djelo), odnosno kuna (godiπnja nagrada). Ovogodiπnji dobitnik nagrade Ivo Horvat za æivotno djelo bila je gospoapplea Ljerka Regula Bevilacqua koja je cijeli je svoj radni vijek posvetila radu koji je 129

130 dao doprinos oëuvanju cjelokupne prirodne baπtine. Svoje znanje i ljubav prema prirodi prenosila je na mlade naraπtaje kroz struëni i znanstveni rad u BotaniËkom vrtu Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta, SveuËiliπta u Zagrebu., Dobitnik godiπnje nagrade Ivo Horvat za godinu je gospodin Ivan ugar za knjigu Hrvatski biljni imenoslov koja predstavlja kapitalno djelo hrvatske filonomije i do sada najiscrpniji popis hrvatskih biljnih imena. Projekti zaπtite prirode Nastavljena je suradnja Ministarstva kulture s nevladinim udrugama Ëiji je djelokrug zaπtita prirode, te obrazovnim institucijama i javnim ustanovama za upravljanje zaπtiêenim prirodnim vrijednostima na podruëju æupanija, u provoappleenju projekata iz podruëja zaπtite prirode odobrenih temeljem Javnog poziva za dostavu projekata iz podruëja zaπtite prirode u svrhu financiranja iz sredstava Dræavnog proraëuna raspoloæivih u godini. Sufinancirano je provoappleenje 14 projekata, s ciljem πto kvalitetnijeg ukljuëivanja lokalne zajednice i πire javnosti u aktivnu zaπtitu prirode. Vezano za to, Ministarstvo je odobrilo financijska sredstva s ukupnim iznosom od ,00 kuna. UPRAVNI I NEUPRAVNI POSLOVI U ZA TITI PRIRODE U godini do 1. prosinca u Odjelu bioloπke raznolikosti zaprimljeno je i rijeπeno 1838 predmeta, od toga 850 upravnih (ukljuëujuêi 183 CITES dopuπtenja) i 988 neupravnih predmeta, u Odjelu za zaπtiêena podruëja zaprimljeno je i rijeπeno 1964 novih predmeta, od toga 359 upravnih i 1605 neupravnih, a u Odjelu za odræivo koriπtenje prirodnih dobara zaprimljeno je i rijeπeno 2495 predmeta, od toga je 1081 novih od kojih je 316 upravnih predmeta. 130

131 INSPEKCIJSKI POSLOVI ZA TITE PRIRODE Aktivnosti Odjela za inspekciju zaπtite prirode Tijekom godine inspekcija zaπtite prirode je uz svoj redovni rad (struëna usavrπavanja, nadzor zaπtiêenih podruëja, nadzor uzgajivaëa zaπtiêenih æivotinja, protupoæarni nadzori u zaπtiêenim podruëjima itd.), naglasak svojih aktivnosti usmjerila i na suzbijanje protuzakonite trgovine i prometa strogo zaπtiêenim i zaπtiêenim vrstama æivotinja i biljaka na graniënim prijelazima, ali i u specijaliziranim trgovinama i trænicama, pri Ëemu je zabiljeæen znaëajan uspjeh. U tom smislu, ostvarena je uspjeπna suradnja s carinskom sluæbom i policijom, te su u 60-ak sluëajeva postupanja prema prekrπiteljima Zakona o zaπtiti prirode, uglavnom na graniënim prijelazima sa susjednom Republikom Srbijom i Republikom Slovenijom, ostvareni konkretni i kvalitetni rezultati. Otkriveno je i zaplijenjeno, preko mrtvih i æivih primjeraka æivotinja, biljaka i gljiva, Ëija je vrijednost odπtetnih zahtjeva gotovo kn. Kada je rijeë o æivotinjama, uglavnom se radilo o πkoljkama (najëeπêe prstaci, ali i periske), pticama pjevicama (prugaste trepteljke i gugutke), gmazovima (morske i kopnene kornjaëe) i sisavcima (vuk, ris, medvjed), a kada je pak rijeë o biljkama i gljivama, najëeπêe se radilo o πirokolisnoj veprini, velecvijetnom kukurjeku, eriki i visibabama, odnosno bijelim i crnim tartufima. Prekrπajno procesuirajuêi prekrπitelje zakona, inspektori zaπtite prirode naplatili su preko kn od kazni izreëenih istima. Do studenoga godine inspekcija je obavila 573 nadzora. Temeljem nadzora sastavljeno je 411 zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, izdano je 16 rjeπenja kojima se utvrappleuju nepravilnosti, te odreappleuju mjere i rokovi za njihovo uklanjanje. Inspekcija zaπtite prirode pokrenula je 93 optuæna prijedloga, te 10 kaznenih prijava. Inspekcija je takoappleer posredovala u zbrinjavanju ozlijeappleenih ptica grabljivica i drugih vrsta koje su smjeπtene u ovlaπtene centre za zbrinjavanje. Sukladno Vladinom Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaπtite od poæara od interesa za Republiku Hrvatsku u godini, inspekcija je obavila nadzore u javnim ustanovama parkova prirode i nacionalnih parkova, te u javnim ustanovama koje provode zaπtitu prirode na æupanijskom nivou, te o nadzoru izradila izvjeπêe. 131

132 Takoappleer inspektori zaπtite prirode sudjeluju u koordiniranim zajedniëkim nadzorima sa drugim sluæbama koje su nadleæne za nadzor morske i kopnene granice, ali i pruæanju potrebne edukacije iz zaπtite prirode tim sluæbama. Odjel za unaprjeappleenje rada nadzorne sluæbe Tijekom godine u dva ispitna roka organizirano je polaganje struënog ispita za nadzornike u javnim ustanovama. Odræane su edukacije kao priprema za ispit (u sklopu Godiπnjeg seminara za nadzornike, u svibnju u GospiÊu i sredinom listopada u NP PlitviËka jezera). U ovoj godini ispit je poloæilo ukupno 11 nadzornika. UkljuËujuÊi nadzornike koji su poloæili u godini, ukupno je struëni ispit poloæilo 142 nadzornika (121 u parkovima i 21 u æupanijskim javnim ustanovama). 132

133 133

134 134

135 Investicijska djelatnost 135

136 Na poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2009.godinu prijavljeno je 596 programa. Prema planu i proraëunu za navedene namjene bila su predviappleena sredstva od 125 mil. kn koja su rebalansom proraëuna smanjena na 98,0 mil. kn. Sredstva su rasporeappleena na ukupno 211 programa. Raspored sredstava za investicijske programe DJELATNOST ARHIVSKA MUZEJSKO-GALERIJSKA KAZALI NA KNJIÆNI»NA ZA TITA KULTURNE BA TINE CENTRI ZA KULTURU UKUPNO PROGRAMI IZNOS % 6,6 70,0 4,4 7,2 5,5 6,3 100,0 Od odobrenih programa istiëu se po pojedinim djelatnostima sljedeêi programi: Muzejsko-galerijska djelatnost Izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu zapoëela krajem Radovi na izgradnji Muzeja zavrπeni i Muzej otvoren. Vrijednost radova kn od Ëega je Ministarstvo kulture osiguralo 50%. U godini za izgradnju Muzeja isplaêeno kn. Za otplatu kredita za otkup zgrade bivπe Tvornice duhana Zagreb za potrebe Hrvatskoga povijesnog muzeja osigurana sredstva od kn. Zavrπena rekonstrukcija zgrade za Muzej antiëkog stakla u Zadru. Muzej otvoren u prvom polugodiπtu godine. Ukupna vrijednost radova kn od Ëega je u godini osigurano kn. U zavrπnoj fazi su radovi na dovrπenju Muzeja krapinskih neandertalaca (Muzej Huπnjakovo) Ëije otvorenje se predviapplea u sijeënju godine. Za radove na dovrπenju Muzeja u godini Ministarstvo osiguralo kn. 136

137 Nastavljeni su radovi na rekonstrukciji Gradskog muzeja u Bjelovaru za πto je Ministarstvo izdvojilo kn. Etnografskom muzeju Istre u Pazinu za radove na ureappleenje prostora za stalni postav osigurano je kn. Zavrπeno je ureappleenje Muzeja grada Iloka i stalni postav za koji je u godini Ministarstvo osiguralo kn otvara se u sijeënju 2010.g Za obnovu tvrappleave Nehaj Gradskom muzeju u Senju osigurano kn. Za ureappleenje i opremanje Muzeja Slavonije u Osijeku osigurano kn. Za sanaciju Galerije Muzeja Moslavine u Kutini osigurano kn. Arheoloπkom muzeja u Splitu za ureappleenje i opremanje osigurano kn. Za obnovu objekata Kninskog muzeja osigurano kn. Za ureappleenje depoa Dvorca TrakoπÊan osigurano kn Za rekonstrukciju zgrade za potrebe muzeja u Slatini osigurano kn Za rekonstrukciju zgrade za potrebe Gradskog muzeja u Novoj Gradiπki osigurano kn. Za investicione potrebe Muzeja Mimara osigurano kn. Za stalni muzejski postav Arheoloπkom muzeju u Osijeku osigurano kn. Za stalni postav obnovljene Galerije umjetnina u Splitu kn. Za ureappleenje Muzeja Triljskog kraja kn. Za dovrπenje Muzeja u Skradinu kn. Arhivska djelatnost Za nastavak radova na ureappleenju objekata za potrebe Hrvatskoga dræavnog arhiva u Kerestincu osigurano kn. Za izradu projektne dokumentacije za izgradnju novog spremiπta za potrebe Hrvatskog dræavnog arhiva u Kerestincu osigurano kn. Osigurana su i odgovarajuêa sredstva i ostalim dræavnim arhivima za potrebe investicijskog odræavanja i opremanja (Zagreb, Karlovac, Pazin, Zadar, Split, Osijek, trigova, Rijeka, Vukovar, ibenik, Varaædin). 137

138 KnjiæniËna djelatnost Za nastavak radova na rekonstrukciji zgrade u Labinu za potrebe knjiænice osigurano kn. Za ureappleenje i opremanje knjiænice u Ozlju osigurano kn. Ureappleuje se knjiænica u Rovinju kn. Za dovrπenje knjiænice u Ogulinu osigurano kn Rekonstruira se zgrada za potrebe knjiænice u Lipovljanima kn. Za ureappleenje i opremanje knjiænice u Novskoj osigurano kn. Za dovrπenje knjiænice u Jelsi osigurano kn. Ureappleenje prostora za knjiænicu u PloËama kn. Obnova zgrade za knjiænicu u enkovcu kn. Za rekonstrukciju zgrade Gradsku knjiænicu u Poæegi kn. Kazaliπna djelatnost Investicijsko odræavanje Hrvatskoga narodnog kazaliπta Zagreb ( kn), Hrvatskoga narodnog kazaliπta Split ( kn), Hrvatskog narodnog kazaliπta Rijeka ( kn), Hrvatskoga narodnog kazaliπta Osijek ( kn). Oprema za potrbe DubrovaËkih ljetnih igara kn. Ureappleenje i opremanje prostora ansambla Lado kn. Zaπtita kulturne baπtine Za adaptaciju i ureappleenje prostora Meappleunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru osigurano kn Adaptacija, ureappleenje i oprema restauratorskih radionica Hrvatskog restauratorskog zavoda (posebna sredstva za razvoj restauratorske djelatnosti) kn Za ureappleenje prostora za smjeπtaj Agencije za upravljanje prostorom Starigradskog polja (spomenik UNESCO-a) osigurano kn. 138

139 Centri za kulturu Obnova doma kulture u Grubiπnom Polju kn. Obnova polivalentne dvorane u Ogulinu kn. Obnova doma kulture u Krapinskim Toplicama kn. Obnova doma kulture u MaËu kn Obnova doma kulture u Mihovljanu kn. Obnova dvorane PuËkog uëiliπta u GospiÊu kn. Obnova polivalentne dvorane u Belom Manastiru kn. Obnova doma kulture u Glini kn. Obnova kulturnog centra u Komiæi kn. Izgradnja hrvatsko-slovaëkog doma u Miljevcima kod Virovitice kn. Obnova doma kulture na Velom Iæu kn. Obnova dvorane PuËkog uëiliπta u Vrbovcu kn. Obnova objekta PuËkog otvorenog uëiliπta u Koprivnici kn. Za obnovu i ureappleenje domova kulture u Meappleimurskoj æupaniji (Palinovec, Gornji Mihaljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Gornji HraπÊan, Podturen, Gardinovec) osigurano ukupno kn odnosno za svaki objekt po kn. 139

140 Poduzetniπtvo u kulturi 140

141 PROJEKT PODUZETNI TVO U KULTURI ZA GODINU Projekt Poduzetniπtvo u kulturi provodi se drugu godinu za redom, i to temeljem Sporazuma izmeappleu Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Cilj projekta je poticanje poduzetniπtva, promicanje kulturnih industrija i poduzetniëkih projekata u kulturi. Namjena bespovratnih sredstava U godini osigurana su sredstva u iznosu od kuna od kojih 50% osigurava Ministarstvo kulture, a 50% Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Najviπi iznos potpore po korisniku utvrappleuje se u iznosu do 75% opravdanih troπkova, a najviπe do kuna. Bespovratna sredstva bila su namijenjena za: nabavu novih tehnologija za provedbu kulturnih projekata, ukljuëivo informatiëka oprema i programi, te multimedije, ulaganja u znanja za primjenu novih tehnologija u kulturi, ulaganja u marketing kulturnih projekata, pokriêe dijela troπkova provedbe nezavisnih i izvaninstitucionalnih kulturnih poduzetniëkih projekata, zakup prostora za organizaciju kulturnih aktivnosti u godini, pokriêe dijela troπkova promidæbenih materijala, istraæivanja træiπta i kreativnih rjeπenja, pokriêe dijela troπkova vanjskih suradnika u provedbi poduzetniëkog projekta u kulturi, pokriêe dijela troπkova obrazovanja za menadæment u kulturi, sufinanciranje projekata i programa svojstvenih poduzetniπtvu u kulturi. Korisnici dræavne potpore Korisnici dræavne potpore bili su obrti, trgovaëka druπtva i zadruge, samostalni umjetnici, kulturne ustanove, umjetniëke organizacije i institucije u kulturi koje provode kulturne poduzetniëke projekte. Zaprimljeno je 307 zahtjeva, a Povjerenstvo je na temelju kriterija za ocjenu zahtjeva odobrilo 108 potpora u iznosu od kuna. Na temelju broja pristiglih zahtjeva moæe se zakljuëiti da je projekt iznimno dobro prihvaêen meappleu poduzetnicima kulturnih djelatnosti, jer je samostalne umjetnike i sve koji se bave umjetniëkom industrijom stavio u ravnopravan poloæaj s ostalim poduzetnicima. U iduêoj godini oëekuje se nastavak projekta uz vjerojatno preciznije definiranje namjene sredstava te razradu kriterija pri razmatranju zahtjeva. 141

142

143 Odnosi s javnoπêu i informiranje 143

144 ODJEL ZA ODNOSE S JAVNO ΔU I INFORMIRANJE U godini nastavilo se intenzivno praêenje rada Ministarstva kulture od strane medija o Ëemu svjedoëe i podaci o broju zaprimljenih upita u Odjelu za odnose s javnoπêu i informiranje: viπe od 40O upita upuêeno je Odjelu u godini, a odræano je 17 konferencija za novinare. ZnaËajni dogaappleaji vezani uz rad Ministarstva kulture bili su popraêeni u svim medijima, od radija, televizije, novina do web portala. Posebno bi istaknuli i televizijske prijenose uæivo kao πto je bilo javljanje iz Abu Dabija prilikom uvrπtenja 7 fenomena hrvatske kulturne baπtine na UNESCO-ov popis. Kao i do sada, kulturu su sa zanimanjem pratili i graappleani koji su upuêivali brojna pitanja i traæili savjete. Svjesni smo velikog porasta interesa za kulturu i za kulturna dogaappleanja u svim dijelovima Hrvatske baπ kao i izvan zemlje. Hrvatska kultura na kulturnoj karti Europe zauzima vaæno mjesto πto smo se uvjerili i ove godine. Iz tog razloga, u iduêoj godini, nastojat Êemo hrvatsku kulturu i baπtinu joπ viπe uëini pristupaënom πiroj javnosti putem medija. WEB MINISTARSTVA KULTURE Ministarstvo kulture i ove je godine nastavilo je sa svojom dosadaπnjom praksom u transparentnom objavljivanju podataka na svojim web stranicama. Brojnost informacija pridonijela je i poveêanju broja arhiviranih stranica. Rubrike kao πto su Novosti i Ministarstvo kulture u tisku zbog iznimne posjeêenosti i ove su godine udvostruëile svoj broj dnevnih vijesti. 144

145 Statistika posjeta stranicama Ministarstva kulture po mjesecima (od 1.sijeËnja do 30. studenog godine): Pregled posjeêenosti stranica po mjesecima u g. U razdoblju od do stranice su bile posjeêene ukupno:1,431,694 puta, mjeseëno stranice posjeti posjetitelja, u prosjeku jedan posjetitelj pregleda 4.29 stranica te na stranicama provede oko 2,5 min u prosjeku. Pregled posjeêenosti web stranica po zemljama 145

146 UËestalost posjeta po osobij 146