v o d i» z a z d r a v i j i æ i v o t veljaëa Reumatologija Odabrane teme

Transcript

1 Vaπe zdravlje v o d i» z a z d r a v i j i æ i v o t POSEBNO I Z D A N J E BROJ 1 veljaëa Reumatologija Odabrane teme

2

3 impresum Autor: prof. dr. sc. Zrinka JajiÊ, dr. med. specijalist reumatolog Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, KB Sestara milosrdnica Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH IzdavaË Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, Zagreb Redakcija Utinjska 40, Zagreb tel: 01/ fax: 01/ vase.zdravlje@oktal-pharma.hr Glavna urednica Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Lektorica Lea Zanki Dizajn i priprema za tisak HAND Design Studio tel/fax: 01/ , eferova 2, Zagreb Tisak rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ M. enoe 25, Zagreb Naklada sadræaj OSTEOPOROZA BOL U VRATU KRIÆOBOLJA U sljedeêem broju. posebnog izdanja. (TRAVANJ 2005.) ATOPIJSKI DERMATITIS

4 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Osteoporoza Razvija se postupno, tijekom godina, ne uzrokuje bolove, pa se nerijetko otkrije tek u trenutku nastanka prijeloma Osteoporoza je bolest karakterizirana smanjenom koπtanom masom i poremeêenom mikroarhitekturom kosti. Zbog gubitka kalcija, koji kostima daje jakost i ËvrstoÊu, kosti postaju porozne i krhke te se poveêava rizik od prijeloma. Da bi ostale jake, potrebno je uzimati hranu bogatu kalcijem, redovito se baviti tjelesnom aktivnoπêu i u dovoljnoj mjeri izlagati suncu, jer se pod utjecajem sunca u koæi stvara vitamin D, koji pomaæe resorpciju kalcija u crijevima. Naravno, u borbi protiv osteoporoze vaænu ulogu igra i ukljanjanje riziënih Ëimbenika kao πto su puπenje, kava, alkohol i neki lijekovi. UËestalost u porastu U razvijenim zemljama osteoporoza zahvaêa jednu od Ëetiri æene, dok muπkarci obolijevaju rijetko. Æene u menopauzi gube do 20 posto koπtane mase u prvih pet godina i time su puno osjetljivije na razvoj osteoporoze od muπkaraca. Osteoporoza se razvija postupno, tijekom mnogo godina i ne uzrokuje bolove, pa se nerijetko otkrije tek u trenutku nastanka prijeloma. UËestalost je u porastu, jer svjetska je populacija sve starija, a vjerojatnost prijeloma zbog osteoporoze raste sa starosti. Uzroci su viπestruki Menopauza, koja se javlja oko 50. godine, rapidno poveêava rizik od osteoporoze. Zbog smanjena izluëivanja estrogena tijekom klimakterija dolazi do brzog smanjenja razine kalcija u kostima, zbog Ëega kosti postaju krhke i lomljive. Kako je kost æivi organ i svake se godine obnavlja oko 20 posto njezine mase, bitna je stalna dostupnost kalcija koji joj daje ËvrstoÊu. Do slabljenja kosti moæe doêi i zbog slabe ili nikakve izloæenosti suncu, jer se tada smanjuje sinteza vitamina D, ali i zbog manjka tog vitamina u hrani. I neaktivnost je jedan od uzroka nastanka osteoporoze, πto upozorava na nuænost bavljenja tjelesnom aktivnoπêu. Iako muπkarci imaju manje riziënih Ëimbenika za nastanak osteoporoze,

5 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] preporuëljivo je da i oni u starijoj dobi vjeæbaju i uzimaju kalcij. I neke bolesti kao reumatoidni artritis, hiperparatiroidizam, astma i neki lijekovi koji se propisuju za lijeëenje tih bolesti pridonose razvoju osteoporoze. Glavni krivci me u lijekovima su kortikosteroidi. PoveÊana konzumacija alkohola poveêava gubitak kalcija zbog oπteêenja jetre. Redukcijska dijeta (koju provode neke atletiëarke i balerine) smanjuje stvaranje estrogena (æenskih spolnih hormona); kod atletiëarki Ëesto dolazi i do izostanka menstruacije. I puπenje smanjuje stvaranje estrogena, a teπke puπaëice ranije ulaze u menopauzu. Poznato je da se neke bolesti javljaju u krugu obitelji πto je sluëaj i s osteoporozom, odnosno postoji obiteljska sklonost za razvoj ove metaboliëke bolesti. to se zapravo doga a Glavni pokazatelj osteoporoze je smanjivanje visine i pogrbljenost uz nemoguênost uspravljanja. Zbog teæine glave popuπtaju oslabljene kosti u podruëju vratne i grudne kraljeænice, rezultirajuêi savinutim poloæajem tijela. Nastaje kompresija kraljeæaka, pa se zbog oslabljene gra e skrati prednji dio trupa. Mogu se javiti i prijelomi trupova kraljeæaka i njihovo smanjenje, te posljediëno pogrbljeno dræanje. Takve promjene najëeπêe nastaju na le ima, kostima podlaktice, ruënom zglobu, kostima nadlaktice i kuka. Ista osoba u razliëitoj æivotnoj dobi Posljedica gubitka visine su promjene na hvatiπtima miπiêa smjeπtenih uz kraljeænicu. MiπiÊi straænje skupine se produæe, a prednje skrate, πto pridonosi pogrbljenom dræanju. S obzirom na to da miπiêi funkcioniraju u promijenjenim uvjetima, prilikom kontrakcije rasteæu pokosnicu πto izaziva jaku bol. Nakon leæanja i mirovanja bol nestaje, ali se nakon ustajanja ponovno javlja. Zbog pogrbljena dræanja ruke su prividno duge, pa se njima mogu dohvatiti dublje toëke na nogama. Daljnje promjene nastaju na rebrima koja dodiruju zdjelicu i nalijeæu na crijevnu kost. Osobe se redovito brzo umaraju i izbjegavaju pokrete. Kod jako razvijene osteoporoze prijelom moæe nastati Ëak i pri manjoj kretnji ili optereêenju, posebno u donjem dijelu grudne kraljeænice. Tada je nuæno mirovanje, πto joπ viπe pridonosi napredovanju osteoporoze.

6 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Kako posumnjati i potvrditi Teπki sluëajevi smanjenja tjelesne visine upuêuju na osteoporozu. Dijagnostika se provodi rendgenskom snimkom kostura, na kojoj je osteoporoza vidljiva ako je koπtana masa prorije ena i smanjena barem za 35 posto od normalnih vrijednosti. Mana ove pretrage je πto osteoporozu otkriva prekasno. Najsigurniji naëin otkrivanja je denzitometrija, metoda kojom se mjeri mineralna gustoêa kosti. Prema danaπnjim saznanjima predstavlja samo jedan od parametara vaænih za procjenu kvalitete koπtanog tkiva. Biokemijski pokazatelji koπtane pregradnje su bjelanëevine ili enzimi koje moæemo odrediti u serumu ili urinu, a predstavljaju tako er jedan od Ëimbenika predvi anja nastanka osteoporoze neovisno o vrijednosti koπtane gustoêe. Vaænost prevencije i lijeëenja VeÊ od djetinstva treba usvojiti zdrave navike kao πto su konzumiranje mlijeka i mlijeënih proizvoda, redovito bavljenje tjelesnom aktivnoπêu te boravak u prirodi. Kalcij i vitamin D3 - Kalcij je najzastupljeniji mineral u naπem tijelu. Nuæan je za rast i zdravlje kostiju i zuba. OmoguÊuje rad miπiêa, ukljuëujuêi i srëani miπiê, a vaæan je i za zdravlje vezivnog tkiva, zgruπavanje krvi te prijenos æivëanih impulsa. SprjeËavanje razvoja osteoporoze vrlo je vaæna uloga kalcija. Namirnice dobri izvori kalcija su: svi mlijeëni proizvodi, zeleno i lisnato povrêe (kelj, brokula, πpinat), oraπasti plodovi i sjemenke (kikiriki, bademi, ljeπnjaci), suπeno voêe (groæ ice, smokve, πljive), riba (srdele, losos) te mineralne vode bogate kalcijem. Ako je unos kalcija hranom nedostatan, dobro ga je dodatno unositi putem nekog od pripravaka kalcija. ProsjeËna potrebna dnevna koliëina kalcija je oko 1200 mg. Vaæno je reêi da jedna Ëaπa mlijeka sadræi oko 300 mg kalcija, ali i vitamina D. Vitamin D ima znaëajnu ulogu u resorpciji kalcija i posredno u izgradnji kosti. Nastaje u koæi pod utjecajem sunca, a moæe se dodavati u hranu ili uzimati drugim putem, ali ne viπe od 400 internacionalnih jedinica na dan. Nedostatku vitamina D izloæene su osobe koje ga nedovoljno unose hranom, koje se premalo kreêu i nedovoljno izlaæu sunëevim zrakama. To je ËeπÊi sluëaj kod starijih osoba, koje su i podloænije nastanku osteoporoze. Na loπiju apsorpciju kalcija moæe utjecati nedovoljno kretanja, uzimanje previπe alkoholnih piêa, masne hrane i gaziranih piêa. U starijoj æivotnoj dobi resorpcija kalcija u crijevima se tako er smanjuje. Osobe koje su na dijetama te vegetarijanci koji ne konzumiraju mlijeëne proizvode, trebali bi poveêati unos zelenog povrêa i odre enog voêa te dodatno uzimati kalcij i vitamin D. Preparate kalcija dobro je uzimati uz jelo, bolje naveëer, jer je tijekom noêi ugradnja kalcija u kosti veêa. Vjeæbe - Vjeæbanjem se sprjeëava osteoporoza. Za vrijeme vjeæbanja miπiêi se steæu i opuπtaju, te tako vrπe pritisak na kost. S obzirom na to da je kost æivo tkivo, reagira na podraæaj i postaje jaëa. Tjelesna aktivnost - Tjelesna aktivnost sastoji se od brojnih svakodnevnih aktivnosti. Koristite automobil πto manje,

7 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] a kraêe udaljenosti prelazite pjeπice. to viπe koristite stube, a izbjegavajte dizala. Nastojte sat vremena πetati barem jednom dnevno, i to prije obroka. Ako nemate priliku izaêi u vrt ili park, iskoristite stube u stanu ako ih imate, pa vjeæbajte penjuêi se i silazeêi. Umjesto brzog hodanja moæe pomoêi i jogging. Poæeljne su i sportske aktivnosti poput tenisa ili voænje biciklom. Dobar je i ples. Hormonska nadomjesna terapija - Hormonska nadomjesna terapija jaëa kosti i smanjuje rizik od prijeloma, jaëa miπiêe, odræava debljinu koæe i vaginalnu sekreciju, ublaæava navale vruêine i smanjuje rizik od srëanih bolesti. Æenama se daju estrogeni, a muπkarcima testosteron. Kod æena su uëinci najpovoljniji, a rizik najmanji kada se poëinje uzimati u ranoj postmenopauzi. Loπe strane ove terapije su blago poveêani zdravstveni rizici za nastanak venske tromboembolije, koronarne srëane bolesti i raka dojke. Ipak, veêina studija pokazala je da je dobrobit ove terapije veêa od prateêeg rizika. Bifosfonati - Smanjuju gubitak koπtane mase, poveêavaju gustoêu kostiju i smanjuju broj prijeloma. Nedostaci ove terapije ukljuëuju simptome od strane gornjeg probavnog sustava. Raloksifen - PreporuËuje se u prevenciji i lijeëenju osteoporoze kod æena u postmenopauzi nakon πto su proπli vazomotorni simptomi. PoveÊava mineralnu koπtanu gustoêu i kvalitetu koπtanog tkiva te smanjuje rizik prijeloma. Nedostaci ove terapije su poveêani rizik od tromboembolije, pogorπanje valova vruêine i grëevi u nogama. Kalcitonin - Usporava gubitak ili poveêava gustoêu koπtane mase u kraljeænici. Primjenjuje se za lijeëenje osteoporoze kod æena u starijoj æivotnoj dobi. Ima i analgetski uëinak pa je pogodan kod lijeëenja prijeloma trupova kraljeæaka. CALCIMED D3 umeêe tablete sa 600 mg kalcija i 400 IJ vitamina D3. Bez πeêera, pogodne za dijabetiëare. Vaæno je osigurati dovoljan unos kalcija tijekom cijelog æivota, jer je kalcij bitan dio programa prevencije i lijeëenja osteoporoze, a kombinacija s vitaminom D3 presudna je u oëuvanju ËvrstoÊe kostiju i prevenciji prijeloma kostiju uzrokovanih osteoporozom.

8 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Bol u vratu VeÊina ljudi sa zakoëenim vratom ne treba specijalno lijeëenje. Dostatno je pridræavati se uputa o prevenciji, lijeëenju i rehabilitaciji Bol u vratu Ëesta je pojava. Javlja se ËeπÊe u æena srednje dobi nego u muπkaraca. Bol se πiri gore prema glavi, i dolje prema lopaticama, ramenima i rukama, a praêena je trncima i mravinjanjima. Vratna kraljeænica sastavljena je od sedam kraljeæaka, me usobno spojenih hrskaviënoelastiënom ploëicom (intervertebralni disk), i Ëvrsto povezanih ligamentima i miπiêima. Uzroci vratne boli mogu biti degenerativne bolesti, pomaci intervertebralnog diska i oni nespecifiëne prirode. Degenerativne bolesti vratne kraljeænice NajËeπÊi uzrok boli i zakoëenosti u vratu je vratna spondiloza. ZahvaÊa gotovo sve ljude, osobito starije. Promjene se javljaju u intervertebralnom disku i zglobovima koji me usobno povezuju kraljeπke. Intervertebralni disk se kao posljedica ozlje ivanja, ali i zbog gubitka tekuêine, sa starosti smanjuje, a prostor izme u kraljeæaka suæava tako da izme u trupova dvaju susjednih kraljeæka dolazi do trenja. Posljedica je zadebljanje koπtanog ruba na kojem vremenom poëinje rasti mali izdanak koji se spaja s izdankom susjednog kraljeπka. Tako nastaje koπtani most koji presvo uje intervertebralni prostor, a naziva se spondilofit ili most. Kao posljedica javlja se zakoëenost. Ligamenti i tetive mogu biti napeti zbog preuzimanja izgubljenog ili smanjenog pokreta vratne kraljeænice πto moæe biti uzrok boli. Ponekad osteofiti ili koπtani izdanci rastu iz trupa kraljeænice prema natrag. Oni tada mogu podraæivati i pritiskati æivëane korjenove koji izlaze iz kraljeæniënog kanala. To znaëi da pri bilo kojem pokretu vratne kraljeænice, osobito naglom, moæe nastati bol ne samo u vratu nego i u podruëju πirenja æivaca. Tako se bol moæe πiriti prema ramenima i rukama, a na periferiji se mogu osjetiti trnci. Pojedini oblici artritisa tako er mogu zahvatiti vratnu kraljeænicu i izazvati bol, ali se ta stanja obiëno jasno razlikuju od spondiloze ili degenerativnih promjena vratne kraljeænice. Pomak vratnog diska Iako moæe doêi do pomaka ili protruzije diska, to se rijetko doga a. Uglavnom je pomak diska povezan s traumom (prometnom nesreêom) prilikom udarca u automobil sa straænje strane (trzajna ozljeda). Ponekad do pomaka diska dolazi i kod manjih ozljeda, πto se najëeπêe doga a kad postoje nepravi-

9 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] lnosti u razvoju vratne kraljeænice ili diska. Pomaknuti disk izaziva jaku bol i jaku zakoëenost vrata. Katkad se posljediëno vrat iskrivi u stranu, pa osoba tako iskrivljeno i hoda. Ako je podraæen ili ozlije en korijen æivca koji izlazi iz kraljeænice, nastaju bol, zakoëenost i umor u miπiêima. Smetnje se πire u obje ruke i le a prema lopaticama. Ako iskliznuti disk oπteti kraljeæniënu moædinu, moæe nastati potpuna oduzetost cijelog tijela. Uzroci nespecifiëne prirode Kod mnogih ljudi bol i zakoëenost vrata razviju se iz nepoznatog razloga i obiëno nakon nekoliko dana nestaju. To stanje naziva se vratni fibrozitis ili reumatizam mekih dijelova. Nekada ti znakovi nastaju nakon izlaganja hladnoêi i vlazi, a mogu ih izazvati i loπe dræanje i neprikladan (prevelik) jastuk. Sjedenje za niskim stolom pri Ëemu je glava pognuta, a ligamenti i miπiêi napeti tako er dovodi do boli i zakoëenosti vrata. Uz odgovarajuêi radni stol tih pojava nema. Radna ploha ne odgovara osobi Glavobolje zbog napetosti - Tenzijska glavobolja ili glavobolja zbog napetosti nastaje zbog stalne ili dugotrajne miπiêne napetosti. Kada su ljudi zabrinuti, Ëesto napinju miπiêe jaëe nego πto je potrebno za dræanje glave u uspravnom poloæaju, pa miπiêno hvatiπte postaje osjetljivo i bolno. Kada bol postane jaka, osoba obiëno zabaci glavu natrag da bi je smanjila ili uëini nekoliko vjeæbi. Simptomi vratnog sindroma tropot (pucketanje) zglobova - Razlika u znakovima varira od πkljocanja do πkripanja, koji se mogu Ëuti tijekom pokreta vrata, a u medicini su poznati kao krepitacije. No, unatoë zloslutnom zvuku, krepitacije ne uzrokuju bol. KroniËna bol - Bol i zakoëenost vrata Ëesti su simptomi. Bol je obiëno kroniëna, podmukla i povremeno jaëa u kraêem vremenskom razdoblju.»esto se πiri iz vrata u straænji dio glave (zatiljak), ramena ili ruke. ZakoËenost - Pokret vratne kraljeænice moæe biti ograniëen. ZakoËenost je najoëitije izraæena kada se glava savija naprijed i brada postavlja na prsa. Jako je izraæena i pri okretanju glave ili savijanju u stranu prema ramenu. Bol u ramenu i ruci - Ako nastane pomak (prolaps) diska, moæe doêi do podraæivanja æivaca koji izlaze iz vratnog dijela kraljeænice. To uzrokuje bol, zakoëenost i trnce koji se πire u rame ili ramena, odnosno u πaku ili πake. Pravi uzrok rijetko se pronalazi, a osoba nema bolova. Bolno bu enje - ZakoËenost vrata Ëesto se pogorπava noêu. Zbog dugog leæanja preko noêi u jednom poloæaju (naroëito ako je vrat poduprt jednim ili dvama jastucima), nastaje ukoëenost pred zoru ili ujutro prije ustajanja. Mekani madrac stvara udubljenja

10 10 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] koja dovode kraljeænicu u loπ poloæaj, pa bol budi osobu. Mnogi od tih noênih znakova mogu se ublaæiti spavanjem na tvrdom krevetu i prikladnim jastucima. LijeËenje veêinom nespecifiëno VeÊina ljudi sa zakoëenim vratom (njih 90 posto) ne treba specijalno lijeëenje. Dostatno je pridræavati se uputa o prevenciji, lijeëenju i rehabilitaciji. Zato Êemo potanko prikazati naëine lijeëenja koji se mogu i kombinirati. Zagrijavanje i toplina - HladnoÊa i vlaga pojaëavaju bol u vratu, a toplina donosi poboljπanje, odnosno ublaæavanje boli u vratu i opuπtanje miπiêa. Mogu pomoêi i pripravci za lokalno zagrijavanje (npr. Deep Heat krema, sprej ili oblozi). Kratkovalna dijatermija tako er izaziva toplinu, ali ne samo na povrπini koæe nego i u dubini vrata. SliËno djeluju i ostali elektroterapijski postupci. Masaæa - Kada bolesnik ima jaku bol, miπiê se napinje i pojaëava osjeêaj nelagode, a lagana masaæa ima upravo suprotan uëinak, tj. izaziva relaksaciju miπiêa i smanjuje bol. Lijekovi - Daju se analgetici koji ublaæavaju bol. Mogu se primjenjivati i lokalni nesteroidni protuupalni lijekovi u obliku gela ili kreme. Ako analgetici i lokalni pripravci ne pomaæu, daju se tablete koje uz analgetsko imaju i protuupalno djelovanje. Druga pomagala - Jastuk mora biti prilago en potrebama, πto znaëi dosta Ëvrst, u srediπtu tanji i leptirast kako bi glava mogla biti u ravnom poloæaju u odnosu na tijelo. Pravilan poloæaj glave tijekom spavanja Ovratnik - Postoji li zakoëenost ili bol, indicirano je noπenje ovratnika. On ograniëava pokrete i tako smanjuje daljnje oπteêenje. Uz to, zadræava toplinu, πto dovodi do opu- Deep Relief gel je pripravak za lokalnu primjenu koji sadræi dvije aktivne djelatne tvari - ibuprofen i levomentol. Ibuprofen je nesteroidni protuupalni lijek koji djeluje protuupalno i dugotrajno ublaæava bol, a levomentol hladi i djeluje odmah. Deep Relief gel moæe biti glavno terapijsko sredstvo ili pomoê drugim oblicima terapije (tabletama, injekcijama ili ËepiÊima). Iskustva govore da se lokalno primijenjen nesteroidni antireumatik lokalno dobro apsorbira i postiæe visoku koncentraciju lijeka na æeljenom mjestu bez visokih koncentracija u plazmi, πto za posljedicu ima uëinkovito ublaæavanje bolova bez nuspojava.

11 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 11 πtanja miπiêa. Za nekoliko dana noπenja bol je blaæa ili nestaje. VeliËina ovratnika mora odgovarati veliëini vrata. Ne smije se jako zategnuti, nego toliko da vrat dræi u umjereno Ëvrstom i fiksiranom poloæaju. Trakcija - Rastezanje vrata (trakcija) katkad se koristi kao naëin lijeëenja boli u vratu. Rastezanjem se ne smiju iritirati strukture vrata (duπnik, jednjak i druge). Trakcija se izvodi ruëno, tako da se vratna kraljeænica usmjeri uzduæno (uzduæna osovina tijela). Kraljeænica je sloæena struktura koja sadræi mnoπtvo æivaca i krvnih æila, pa je potreban velik oprez pri rastezanju kako se ne bi oπtetile strukture vrata. Manipulacija - Postoji πiroka varijacija razliëitih oblika manipulacije koja se kreêe od snaænih i naglih pokreta do njeænih tehnika.»esto se vjeπtom manipulacijom mogu otkloniti bol i zakoëenost vrata. No, nekad manipulacija moæe izazvati i pogorπanje. U svakom sluëaju, prije nje treba napraviti rendgensku sliku vratne kraljeænice. Vjeæbe - Vjeæbe treba usvojiti u program prevencije i lijeëenja razvoja znakova vratnog sindroma. One mogu biti dinamiëke i statiëke. Kod statiëkih vjeæbi ne izvodi se pokret, nego se napinju miπiêi, i upravo njih treba forsirati. Vjeæbe se izvode nakon instrukcije fizioterapeuta. Operativno lijeëenje - Indicirano je vrlo rijetko. Kod pokliznuêa diska i postojanja osteofita treba uëiniti operativni zahvat da bi se smanjio pritisak na æivëane strukture, odnosno kraljeæniënu moædinu i sprijeëio razvoj oπteêenja. IZOMETRI»KE VJEÆBE ZA VRATNU KRALJEÆNICU a d Vjeæbe se izvode tako da poloæaj tijela cijelo vrijeme ostaje nepromijenjen - ruke potiskuju glavu u smjeru plave strelice, a glava pruæa otpor u smjeru crvene strelice. a) Sjednite uspravno na stolac bez naslona b e b) Rukom potiskujte glavu naprijed i pruæajte joj otpor glavom gurajuêi je u suprotnom smjeru (prema natrag) tijekom 5 sekundi, potom se opustite (ponoviti 3 puta) c) Rukom potiskujte glavu straga i pruæajte joj otpor glavom gurajuêi je u suprotnom smjeru (prema naprijed) tijekom 5 sekundi, potom se opustite (ponoviti 3 puta) d) Desnom rukom potiskujte glavu ulijevo te pruæite otpor glavom potiskujuêi je u suprotnom smjeru tijekom 5 sekundi, potom se opustite (ponoviti 3 puta u svaku stranu) e) Objema rukama obuhvatite glavu i rotirajte je, istodobno pruæajuêi otpor tijekom 5 sekundi, potom se opustite (ponoviti 3 puta u svaku stranu) f) Izdiæite glavu protiv otpora ruku koliko je viπe moguêe tijekom 5 sekundi, potom se opustite (ponoviti 5 puta dnevno) c f

12 12 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] Kriæobolja Kriæobolja je naziv za bol u slabinskom dijelu kraljeænice. O njezinoj raπirenosti govori podatak da gotovo 80 posto ljudi jednom u æivotu oboli od kriæobolje Znakovito je da oko 26 posto radnog puëanstva u nas svake godine zbog kriæobolje zatraæi lijeëniëku pomoê. PosljediËno tome, godiπnje se izgubi velik broj radnih dana, πto uz troπkove lijeëenja i bolovanja iziskuje znatna novëana sredstva. Stoga je posebno vaæna edukacija stanovniπtva o naëinima lijeëenja i prevenciji ponovne pojave (recidiva) kriæobolje. Uzroci Postoje mnogobrojni uzroci kriæobolje. VeÊina epizoda kriæobolje nastaje zbog naprezanja, trenja i ozljede miπiêa i ligamenata kraljeænice. U tim sluëajevima kriæobolja obiëno traje kraêe, te prolazi nakon kraêeg mirovanja ili smanjenja uobiëajene aktivnosti. Bol koja se javlja moæe biti æestoka ili pak umjerena i povremena, pojavljuje se postupno ili naglo i, na æalost, Ëesto se ponavlja. Uzrok kriæobolje moæe biti i manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna teæina, nepravilna obuêa (previsoke potpetice ili ravna stopala). Duπevna napetost i stres tako er mogu uzrokovati kriæobolju. Prikaz kraljeænice (sa strane i straga) Nasuprot tome, kod starijih ljudi kriæobolja je posljedica degenerativnih promjena kraljeæaka i intervertebralnih diskova (spondiloza, spondiloartroza), javlja se i kod upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatiëni artritis, giht...), nakon ozljeda te osobito kod osteporoze. Kriæobolja moæe

13 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 13 pratiti i primarne bolesti nekih drugih zglobova, najëeπêe kuka, jer Ëovjek nesvjesno mijenja naëin hoda zbog bolova u nogama pa se javljaju bolovi u kriæima. Najteæa kriæobolja posljedica je pomaka diska. Slijedi detaljniji opis nekih od uzroka kriæobolje. Promjene u strukturi kraljeænice - Kraljeænica je sastavljena od 34 kraljeπka od kojih su neki zakræljali. Na gornjem dijelu zavrπava lubanjom, a u donjem zdjelicom. Izme u dva kraljeπka nalazi se disk (ploëica) koji se naziva intervertebralni disk. Pokret izme u kraljeæaka omoguêavaju par zglobova i intervertebralni disk, koji ublaæavaju optereêenja kraljeænice. Kraljeænica je povezana brojnim miπiêima, æivcima, krvnim æilama i ligamentima, tvoreêi glavni nosivi sklop tijela. OmoguÊuje nam uspravni stav, a kraljeπci poredani u cijev oblikuju zaπtitni kanal kroz koji prolazi kraljeæiëna moædina i korijeni æivaca za ruke i noge. Intervertebralni disk se tijekom æivota mijenja. Vremenom postaje manje elastiëan πto ga Ëini manje otpornim na udarce kraljeπka. Rezultat je Ëesta pojava boli u vratnom i slabinskom dijelu kraljeænice. Tako er, pomicanjem prema natrag i u stranu, moæe vrπiti pritisak na kraljeæniënu moædinu ili æivce. I ligamenti, koji povezuju pojedine kraljeπke i daju im potrebnu ËvrstoÊu, s godinama postaju neotporni i lako se oπteêuju. U osoba starijih od 40 godina na rubovima kraljeæaka javljaju se koπtani izdanci ili osteofiti. U nepovoljnom poloæaju osteofiti mogu podraæivati æivce koji izlaze iz kraljeænice i izazvati kriæobolju. Pomak diska - Moæe nastati naglo ili postupno. Pokret kraljeænice je ograniëen, smanjen ili uopêe nije moguê. Bolesnik ostaje ukoëen u jednom poloæaju, najëeπêe u stranu. Bol moæe jaëati, naroëito pri pokuπaju izvo enja pokreta. ObiËno se πiri prema vanjskoj, straænjoj ili prednjoj strani natkoljenice ili prema koljenu, potkoljenici ili stopalu. Gdje Êe se πiriti, ovisi o uklijeπtenom æivcu. Mogu nastati i trnci u nogama te slabljenje osjeta u jednoj ili objema nogama. Ponekad se razvija miπiêna slabost, pa je zbog toga NajËeπÊe akutne ozljede su istegnuêa, uganuêa i udarci. Nastaju za vrijeme bavljenja sportom, tijekom rekreacije, kod kuêe ili na radnome mjestu. Da bi se smanjile bol i oteklina, ozljedu je potrebno hladiti. Deep Freeze sprej i gel trenutaëno hlade ozlije eno mjesto te smanjuju bol i oteklinu.

14 14 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] oteæan hod. Kriæobolja i ishialgija mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Osnovna mjera koja se koristi u lijeëenju pomaka diska je leæanje, jer se pritisak na disk smanjuje, pa nema podraæivanja æivaca koji izlaze iz kraljeæniëne moædine. Leæanje u krevetu moæe trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Leæaj mora biti tvrd, glavu je dobro malo podiêi, a noge saviti u kukovima i koljenima. Radi odræavanja cirkulacije krvi i sprjeëavanja propadanja miπiêa, noge treba razgibavati u leæeêem poloæaju s nekoliko vjeæbi. Za ublaæavanje bolova daju se analgetici. Dijagnoza Dijagnozu postavlja lijeënik, i to na temelju bolesnikova opisa tijeka kriæobolje i kliniëkog pregleda. Rendgenska snimka slabinskog dijela kraljeænice nije nuæna, jer i kad je uredna, kriæobolja moæe nastati i obratno. Na slici se obiëno vide koπtani izdanci na kraljeænici koji ne moraju izazivati znakove. LijeËenje LijeËenje kriæobolje moæe trajati tjednima, mjesecima pa i godinama. Moæe biti poπtedno (konzervativno) ili operacijsko u akutnom i kroniënom stadiju bolesti, a usmjereno je na suzbijanje boli, uklanjanje uzroka i sprjeëavanje ponovnog pojavljivanja bolesti. Bilo bi najbolje uzrok kriæobolje otkriti prije poëetka lijeëenja, ali to Ëesto zbog vrlo jakih bolova nije moguêe. Najvaænije je ukloniti provocirajuêe Ëinitelje koji uzrokuju bol. Nakon πto se utvrdi uzrok boli, pristupa se lijeëenju prema vrsti bolesti. Lijekovi - Bol se suzbija analgeticima, nesteroidnim antireumaticima i eventualno lokalnim infiltracijama kortikosteroida. Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika u obliku pripravaka za uzimanje na usta, ËepiÊa, krema ili injekcija, a u sluëaju da to ne pomaæe postoje i vrlo jaki opijatni analgetici u obliku naljepaka. U kroniënoj fazi kriæobolje toplinske procedure fizikalne terapije dovode do poboljπanja jer toplina ublaæava mentalnu i miπiênu napetost i umanjuje miπiênu bol. U lijeëenju kriæobolje pomoêi mogu i pripravci za lokalno zagrijavanje kao πto je Deep Heat. Deep Heat sadræi tvari koje nanesene na koæu poboljπavaju cirkulaciju i opskrbu kisikom, smanjuju napetost u miπiêima te brzo i uëinkovito smanjuju bol. Deep Heat uëinkovit je kod bolova i ukoëenosti miπiêa, bolova i teπke pokretljivosti zglobova, reumatskih tegoba te bolova nastalih u sportu i rekreaciji. Deep Heat krema je prikladna za masaæu; Deep Heat sprej je pripravak izbora za teæe dostupna mjesta; Deep Heating Maxx Patch oblozi omoguêuju dulje djelovanje aktivnih tvari na bolnome mjestu.

15 [Vaπe zdravlje / posebno izdanje] 15 Fizikalna terapija - Kod velikog broja bolesnika znatno smanjuje tegobe (masaæa ledom, ruëna i podvodna masaæa, topli oblozi, infracrvena i ultraljubiëasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i dr.). Izuzetnu vaænost u lijeëenju kroniëne kriæobolje ima redovita zdravstvena tjelovjeæba (kineziterapija), koja se mora nauëiti pod nadzorom fizioterapeuta. Svrha vjeæbi je razgibavanje i odræavanje pokretljivosti slabinskog dijela kraljeænice te jaëanje miπiêa. Operativni zahvati - U pojedinim rijetkim sluëajevima primjenjuje se operativno lijeëenje. Dugo trajanje kriæobolje, uëestalo javljanje sa sve manjim razmacima, kao i postojanje odre ene miπiêne slabosti indikacije su za operaciju. Operativno lijeëenje pruæa dobre rezultate ako se provodi kod biranih bolesnika. ObiËno su s operacijom zadovoljni oni koji su imali bol u nozi, a manje oni s bolom u kriæima i debelom mesu. Naravno, poslije operacije provode se vjeæbe. Ponekad se primjenjuje i kiropraktika, lijeëenje ruënim zahvatima kraljeænice, kod koje je potrebno veliko medicinsko znanje i smije je primjenjivati samo lijeënik. Prevencija Tjelesna aktivnost - Za prevenciju kriæobolje najbolja je tjelesna aktivnost, koja se moæe provoditi bilo gdje - u kuêi, vrtu, na sportskim terenima i drugdje. Pri tome treba vjeæbati miπiêe kraljeænice i udova, minuta, dva puta dnevno. Pravilno dræanje - Od rane mladosti valja se dræati uspravno, jer takvo dræanje pravilno raspore uje optereêenje tijela. Osobe koje se dræe pogrbljeno ËeπÊe pate od kriæobolje. Tjelesna teæina - Regulirati tjelesnu teæinu znaëi da osoba treba imati onoliko kilograma koliko iznosi visina u cm veêa od 100. Pravilno sjedenje na stolcu - Stolac treba biti udoban i mora pruæiti potpunu potporu le ima, naroëito na radnom mjestu i prilikom sjedenja u kuêi ispred televizora ili odmaranja. Osim toga, radna ploha stola mora odgovarati visini osobe. Ravan leæaj - Bitno je da je leæaj ravan, a podloga tvrda. Nije dobro da se moæe ulegnuti jer to znaëi da je mekan, a mekan leæaj savija, a ne ispruæa kraljeænicu. Leæaj: mekan (gornja slika) i tvrd (donja slika) Smanjenje stresa - Uzrok psihiëke napetosti je stres koji loπe utjeëe na zdravlje opêenito.

16