STOLJEĆE HOSTELLINGA!

Transcript

1 STOLJEĆE HOSTELLINGA! Prije punih 100 godina rođen je međunarodni hostelski pokret! SNJEŽANA PEJČIĆ Sve dajem za putovanja! JUŽNA AMERIKA Na putu prema gore I. dio KENIJA I TANZANIJA Hakuna Matata - zimski praznici s nogama u pijesku RHEINFALL Najveći europski slapovi PUTOVANJA S Ferijalnim u London, Prag, Irsku... BROJ

2

3 Uvodnik LJETO 2009 BROJ Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nevladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiëke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naêi Êete na i Sadržaj SVIJET OTVOREN MLADIMA 4 STO GODINA HI 6 PROLJEĆE U HOSTELIMA 8 NOVI HOSTELI U HFHS-U 10 EURO<26 KAMP 11 HFHS NOVOSTI PUT POD NOGE MNOGE 14 KENIJA I TANZANIJA 18 JUŽNA AMERIKA 24 RHEINFALL 28 TORUN 30 ROVINJ HOSTELERCOOL 32 Intervju SNJEŽANA PEJČIĆ 36 Feljton DEPECHE MODE 38 BLOG 40 KVIZ 41 KRIŽALJKA 42 FOTO NATJEČAJ Stoljeće hostellinga Davne godine njemaëki su uëenici boravili na ekskurziji u prirodi. Nakon cjelodnevnog pjeπaëenja traæili su mjesto za konak u prirodi. Veliko nevrijeme sprijeëilo ih je u noêenju na otvorenom te su bili primorani potraæiti zaklon u dvorani obliænje πkole. Dok su iscrpljena djeca spavala na podu prekrivenom slamom, njihov uëitelj Richard Schirrmann probdio je noê razmiπljajuêi o potrebi izgradnje smjeπtajnih objekata za mlade na putovanjima. Svojim razmiπljanjima potaknuo je brojne reakcije. Pridobivπi veliku podrπku, uëitelj je ubrzo otvorio prvi hostel u dvorcu Altena u NjemaËkoj i udario temelje velikoj povijesnoj priëi. Pokret hostellinga od tada se vrlo brzo πirio. VeÊ 1930-ih godina bilo je 12 omladinskih hostelskih asocijacija u Europi i one su oformile Meappleunarodnu federaciju omladinskih hostela, danas poznatiju kao Hostelling International. Danas su hosteli otvoreni svima, bez obzira na dob i nude dobar standard smjeπtaja u prijateljskom okruæenju i to po povoljnim cijenama te joπ k tome i zanimljive aktivnosti. Schirrmannova vizija prerasla je u svjetski pokret koji, na svoju 100. obljetnicu, okuplja Ëetiri milijuna Ëlanova i nudi na izbor smjeπtaj u viπe od 4000 hostela u 80 zemalja πirom svijeta. Mnogi hosteli smjeπteni su u spektakularnom okruæenju i neobiënim graappleevinama - poput udobnih drvenih kuêica smjeπtenih u Norveπkoj na vrhu bora starog preko 200 godina, æeljezniëkih vagona u Sydneyu, jedrenjaka i zrakoplova u Stockholmu, svjetionika u SAD-u, zatvora u Kanadi, brojnih dvoraca... Hosteli diljem svijeta πirom otvaraju svoja vrata i pozivaju vas na druæenje i istraæivanje njihovih Ëari. A vi, na stranicama Hostelera potraæite inspiraciju za nova putovanja i pridruæite se stvaranju novog stoljeêa hostelske priëe. Branimir MarkaË glavni urednik impressum Hosteler Magazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaË Izvrπni urednik: Igor FilajdiÊ Zamjenik glavnog urednika: Tomislav Novak Suradnici u ovom broju: Draæen BabiÊ, Goran Beinrauch, Marin BuriÊ, Draæen GeËeviÊ Mislav NekiÊ, Hrvoje PaiÊ, Katarina PaveliÊ, Ivan Rako, Marin StipaniÊ, Æeljko Vasilj IzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez Tiskanje ove publikacije omoguêeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugo vorom broj /07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπlje - nja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Na - cionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, Zagreb, Tel: 01/ , Fax: 01/ hosteler@euro26.hr Web: Za izdavaëa: Marijan Polaπek Æiro raëun kod ZagrebaËke banke: Magazin Hosteler je kao periodiëna tiskovi na prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem Magazin sufinancira Ministarstvo obitelji, branitelja i meappleugeneracijske solidarnosti Naklada: Magazin je besplatan. Dizajn i prijelom: Tisak: Radin print culture Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odra æavaju (nu æ no i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, Zagreb, Tel: 01/ , Fax: 01/ hosteler@euro26.hr 3

4 Svijet Otvoren Mladima godina HI naj hostela 06 Hosteli HFHS a 09 Pridruæeni hosteli 11 Novosti 12 Programi 100 GODINA HOSTELLINGA Prije punih 100 godina rođen je međunarodni hostelski pokret. Ovu važnu godišnjicu proslavit ćemo na različite načine diljem svijeta unutar mreže Hostelling International. Richard Schirrmann, πkolski uëitelj, je godine u NjemaËkoj krenuo s idejom hostellinga. Na tu ideju je doπao kada mu je tijekom jedne ekskurzije zbog oluje ponuappleen smjeπtaj u jednoj πkoli. Ubrzo nakon veê je otvoren i prvi hostel u dvorcu Altena u NjemaËkoj i od tada pokret hostellinga se vrlo brzo πirio. VeÊ 1930-ih godina bilo je 12 omladinskih hostelskih asocijacija u Europi i one su oformile Meappleunarodnu federaciju omladinskih hostela (tada IYHF International Youth Hostel Federation), danas poznatiju kao Hostelling International. Danas, Hostelling International nudi na izbor viπe od 4000 hostela u 80 zemalja πirom svijeta. Postoji i program Ëlanstva koji svojim benefitima privlaëi oko 4 milijuna Ëlanova. Osim πto Ëlanovi ostvaruju povlaπtene cijene noêenja, takoappleer ostvaruju popuste na razliëite aktivnosti i programe. Iako je misija hostellinga ostala ista, mnogo toga se dogodilo od poëetka do danas. Danas su hosteli otvoreni svima bez obzira na dob i nude dobar standard smjeπtaja u prijateljskom okruæenju i to po InfoBox HOSTELLING INTERNATIONAL - 80 zemalja hostela on-line - booking na hostela u svijetu - 4 milijuna Ëlanova godina tradicije - bez dobnog ograniëenja povoljnim cijenama te joπ k tome i zanimljive aktivnosti. Mnogi hosteli smjeπteni su u spektakularnom okruæenju i u neobiënim graappleevinama. Tijekom godine Ëlanice Hostelling International mreæe diljem svijeta organizirat Êe razliëite programe i aktivnosti kako bi proslavili 100. godiπnjicu hostelskog pokreta. Vremenska kapsula u Sydneyu, multimedijska izloæba u NjemaËkoj, rally mladih u Tajlandu, programi otvorenih vrata u Hrvatskoj samo su neki primjeri od brojnih koji su u pripremi

5 10 NAJSPEKTAKULARNIJIH HOSTELA NA SVIJETU Hostelling International nudi usluge u viπe od hostela u viπe od 80 zemalja. Niti jedan hostel nije poput drugoga, svaki je poseban na svoj naëin. Ono πto je ipak zajedniëko veêini je to da su smjeπteni u posebnim okruæjima ili u neobiënim graappleevinama. Ovdje vam predstavljamo deset najposebnijih omladinskih hostela Spavaj na vrhovima drveêa u Brumund hostelu u Norveπkoj. Udobne drvene kuêice smjeπtene su na vrhu bora starog preko godina. Ovo je savrπeni bijeg u prirodu za odmor i relaksaciju. 2. Æivi poput plemstva u pravom highland dvorcu Carbisdale u kotskoj. Dvorac je 2. kroz povijest bio dom brojnih bogataπa i utjecajnih ljudi tako da je i danas tamo velika zbirka umjetnina, a moæda naletite i na kakvog duha. Smjeπten u podruëju prekrasne πkotske prirode ovaj hostel je kraljevski dobar. 3. Australski hostel Railway Square u Sydneyu nudi jedinstveno iskustvo noêenja u æeljezniëkim vagonima na nekadaπnjoj platformi 0 cetralne æeljezniëke postaje. Susjedna glavna zgrada je takoappleer povijesni spomenik, skladiπte iz godine pretvoreno u moderni smjeπtaj. 4. Posjeti poznati πvedski hostel u Stockholmu, af 3. Chapman, visoki jedrenjak s pogledom na stari grad i kraljevsku palaëu. Sagraappleen je godine, plovio je svijetom prevozeêi robu, radio kao trenaæni brod u πvedskoj mornarici, a od radi kao hostel. 5. Point Montara svjetionik pravo je rjeπenje za one æeljne mora. Ovaj hostel smjeπten je na kalifornijskoj obali u SAD-u. Sagraappleen je kao signalna stanica za 5. maglu i svjetionik, a danas je preureappleen i restauriran kako bi gostima dao autentiëno iskustvo. Gosti mogu gledati migracije sivog kita i kolonije ptica ispod Devil s Slide-a. 6. Iskusi smjeπtaj u klasiënoj kineskoj kuêi u Qixian hostelu u mjestu Xi an koji daje pravi uvid iznutra u povijesnu kinesku arhitekturu. Mjesto datira joπ 10. od dinastije Tang (618. god.) i tijekom povijesti bila je vojno srediπte. Sada je to mjesto nebeskog mira prema gradskoj vrevi. 7. Zbliæi se s prirodom i divljinom u Corbett Park YH u Indiji. Smjeπten na rubu poznatog nacionalnog parka Corbett, hostel je okruæen dæunglom s jedne strane i rijekom Kosi s druge. Hostel nudi razliëite adventure programe i safarije. Jedna od njih je promatranje tigrova jaπuêi na slonovima. 8. Osudi sebe na smjeπtaj u HI-Ottawa zatvorskom hostelu u Kanadi. Hostel je smjeπten u bivπem zatvoru koji je bio u funkciji preko 100 godina. Posjetitelji mogu spavati u zatvorskim Êelijama bivπeg zatvora. Nepreureappleen 8. kat daje pravu sliku zatvoreniëkog æivota nekad Pronaapplei svoj mir i tiπinu u hostelu Cadouin u Francuskoj i saznaj kako bi mogao izgledati æivot redovnika. Ova opatija datira od 11. stoljeêa i spada u UNESCO svjetsku baπtinu. Hostel je smjeπten unutar samostanskih zgrada te opatije. 10. Iskusi njemaëku povijest u Colditz hostelu. Smjeπten u prekrasnoj dolini rijeke Zwickauer Mulde, ovaj poznati dvorac izvorno je bio kamp ratnih zarobljenika u 2. svj. ratu. Tuneli kroz koje su zatvorenici bjeæali joπ uvijek postoje i daje posjetiteljima jedinstvenu priliku na tren vratiti se u proπlost. 5

6 PROLJEĆE I LJETO U HOSTELIMA U HRVATSKOJ Drage naše, dragi naši! Sve nas toplije vrijeme istjera iz naših domova i daje onaj poznati stari osjećaj i želju za putovanjem. A onda vam hladan tuš daju vijesti o recesiji. Pa onda čujete da će ljudi planirati samo bliža putovanja. Mi i opet imamo rješenja. To su naši omladinski hosteli u kojima ćete upoznati mlade iz cijelog svijeta, razmijeniti iskustva i dobro se provesti. Sve skupa je k tome još i povoljno. I, ne zaboravite da kao naši članovi, ako ste ispod 30 godina plaćate svega 50% iznosa boravišne pristojbe. A vi koji ste u osnovnim školama, planirajte već sada svoje škole u prirodi i terenske nastave sa smješta jem u hostelima. HFHS je sukladno HNOS-u izradio niz programa za učenike razreda i rado će poslati svakome brošuru bilo u elektronskom ili tiskanom obliku. Obratite se našim uredima u Osijeku, Splitu ili Zagrebu ili na booking@hfhs.hr. ZAGREB Omladinski hostel Zagreb smjeπten je u naj stroæem centru, svega 2 minute hoda od æeljezniëkog i 10-ak minuta hoda od autobusnog kolodvora, a do Trga bana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti restoran, ali lokacija u centru obeêava Ëitav niz moguênosti prehrane. Moæete birati od jednokrevetnih do viπekrevetnih soba, s vlastitim ili etaænim sanitarijama. Za one zaboravne ponavljamo kako je ovaj hostel ureappleen tijekom godine. TOP DOGA ANJA U ZAGREBU Depeche Mode T Mobile INmusic festival Rokaj FEST 09. i U2 OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB Petrinjska 77, Zagreb Tel: 01/ zagreb@hfhs.hr Rezervacija grupa: booking@hfhs.hr vrsta smjeπtaja 1/6 1/3 1/2 1/2 TWC 1/1 1/1 TWC cijene u kn: 113,00 123,00 286,00 361,00 203,00 268,00 Pojaπnjenje oznaka u cjeniku: 1/6 - krevet u πesterokrevetnoj sobi; 1/3 - krevet u trokrevetnoj sobi; 1/2 - dvokrevetna soba bez kupaonice; 1/2 TWC - dvokrevetna soba s tuπem i wc-om; 1/1 - jednokrevetna soba bez kupaonice; 1/1 TWC - jednokrevetna soba s tuπem i wc-om. PULA Omladinski hostel u Puli smjeπten je u vlastitom zaljevu, doslovno na plaæi. Od hostela kreêu prekrasne staze za bicikle ili za pjeπaëenje. Hostel ima viπekrevetne sobe, u paviljonima s etaænim sanitarijama, a u mobile home s kupaonicom i wc-om u sobi. Tu je i dvorana za obroke (ili tulume), velika terasa, sportski rekviziti, kafiê. Centar grada je udaljen 4 km, a busna stanica je u neposrednoj blizini hostela. TOP DOGA ANJA U PULI Dani antike Da mi je biti bijelo dugme PUF Meappleunarodni festival alternativnih kaza liπta ELTON JOHN Seasplash Reggae Festival festival igranog filma VivaLaPola! OMLADINSKI HOSTEL PULA Zaljev Valsaline 4, Pula Tel: 052/ pula@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr Cijene u kn PAVILJON ND PP P lipanj i rujan srpanj i kolovoz MOBILE HOME lipanj i rujan srpanj i kolovoz

7 RIJEKA Omladinski hostel Rijeka star je svega tri godine i smjeπten je u staroj vili koja je u potpunosti rekonstruirana i napravljen je prekrasan hostel sa sobama s vlastitim sanitarijama. Restoran nudi usluge punog pansiona, a moæete se koristiti i TV salom i internetom. Do centra vas dijeli πetnja u trajanju desetak minuta, a ako vam je draæe bus stoji ispred hostela koji ima pogled na more. TOP DOGA ANJA U RIJECI Ljeto na Gradini: srpanj, kolovoz. RijeËke ljetne noêi: lipanj, srpanj. OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA etaliπte XIII. divizije 23, Rijeka Tel: 051/ rijeka@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr Cijene u kn VI EKREVETNE SOBE ND PP P svibanj - listopad DVOKREVETNE SOBE svibanj - listopad DVOKREVETNA KAO JEDNOKREVETNA svibanj - listopad ZADAR Omladinski hostel u Zadru nalazi se uz turistiëko naselje Borik, smjeπten u prvom redu uz more. Naπ je najveêi hostel, 308 postelja. Ima sobe s vlastitim ili etaænim sanitarijama, restoran i kafiê, salu za πto vam treba, mini golf, stolni tenis, polivalentno sportsko igraliπte. Do grada ga dijeli ugodna πetnja 30-ak minuta ili nekoliko minuta gradskim busom. TOP DOGA ANJA U ZADRU The Garden Festival NoÊ punog miseca 15. zadarsko kazaliπno ljeto: srpanj, kolovoz OMLADINSKI HOSTEL ZADAR Obala Kneza Trpimira 76, Zadar Tel: 023/ zadar@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr Cijene u kn STARI PAVILJON ND PP P lipanj i rujan srpanj i kolovoz PAVILJON lipanj i rujan srpanj i kolovoz DUBROVNIK Omladinski hostel Dubrovnik godinama dobiva meappleunarodne nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, a do Staroga grada (o kojem ne moramo niπta reêi, sve znate) ga dijeli prekrasna desetominutna πetnja. TOP DOGA ANJA U DUBROVNIKU DubrovaËke ljetne igre OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK Vinka Sagrestana 3, Dubrovnik Tel: 020/ dubrovnik@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr Cijene u kn ND PP P lipanj i rujan srpanj i kolovoz NAPOMENE: PDV je ukljuëen u cijenu Boraviπna pristojba nije ukljuëena u cijenu; djeca do 12 godina ne plaêaju BP, djeca od 12 do 29 godina plaêaju 50% iznosa BP, πkolske grupe koje borave u organizaciji πkolske ustanove ne plaêaju BP. Grupama odobravamo 1 gratis na svakog 21. gosta te 10% popusta za boravak duæi od dvije noêi. Svi su gosti upisom u knjigu gostiju osigurani. Osiguranje je ukljuëeno u cijenu - za boravak u hostelima potrebna je Ëlanska iskaznica Hostelling international; u suprotnom se naplaêuje Welcome stamp LEGENDA: ND noêenje s doruëkom PP polupansion P puni pansion 7

8 HFHS PREDSTAVLJA: OH VELI LOŠINJ Na Velom Lošinju nismo se družili već mjesecima. Razlog tome je što je ovaj naš najmlađi hostel u obitelji radi sezonski. To će reći da ponovno otvara svoja vrata 1. svibnja i ne zatvara ih do 31. listopada. Ovdje vam predstavljamo ovaj omladinski hostel, ali i neke moguće aktivnosti vezane uz hostel i ovo prekrasno mjesto. OH VELI LO INJ Kaciol 4, Veli Loπinj Tel losinj@hfhs.hr Cijene noêenja s doruëkom kn lipanj, rujan 120 srpanj, kolovoz 135 GEOCACHING NA LO NJU - HIGH TECH LOV NA BLAGO Geocaching je avantura koja se odvija po cijeloj zemaljskoj kugli, osnovna ideja je pronaapplee na otvorenom prostoru skriveni kontejneriê (zvan geocache ) koristeêi se dobivenim koordinatama i da se onda iskustva i fotografije podijele online s tragaëima svih dobnih skupina. Trenutno ima 775,372 aktivnih (skrivenih) kutijica na svijetu, a na otocima Cres-Loπinj-Susak ih se sakrilo Ëak 25 komada!!! Ne Ëekajte, otvorite si account na pokupite koordinate skrivenog blaga, GPS ili karte na stari izviappleaëki naëin, pogledajte savjete onih koji su tuda proπli i krenite u lov na blago!!! Hostel je smjeπten u simpatiënoj aus t rij skoj vili Doris izgraappleenoj davne Lokacija hostela je u samom centru, a u neposrednoj je blizini plaæe. Na tri ka ta su rasporeappleene dvo, tro, Ëetvero ili pe terokrevetne sobe s umivaonicima, eta æ nim sanitarijama, selfservis res to ra nom (s tv ekranom), buffetom, internet kor ne rom i nadasve simpatiënom terasom okruæenom mediteranskim biljem i ve se lom hostelerskom atmosferom. to u Loπinju? - DUPINI! godine tim IstraæivaËkog instituta Tethys zapoëeo je dugogodiπnje istra æi vanje biologije, ekologije i druπtvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Loπinja. Ti dupini su danas jedna od najbolje istraæenih skupina u cijelom Mediteranu. VeliËina zajednice procijenjena je na 120 jedinki. to vi moæete? - volontirati - usvojiti dupina na adopt - proslaviti dan dupina prve subote u kolovozu - imati sreêe i vidjeti ih s broda Veloselske ljetne uæance, jazz festival u Malom Loπinju, Ljetna terasa kina, poëetak u sati Program Êe biti raznolik, gostovat Êe: Matija DediÊ Eletric band (feat.fred Cooper & Æanamari LaliÊ), The Bastardz All Stars, Yapprack (feat. Alan Bjelinski)... NoÊ pod zvijezdama,

9 PRIDRUŽENI HOSTELI NOVO U OBITELJI HFHS-a Od ove godine HFHS je sretniji i brojniji za 4 nova člana, 4 hostela koja ukratko predstavljamo u ovom broju. Posebno nas veseli da su ravnomjerno raspoređeni: 2 na obali i 2 na kontinentu. Dobrodošli! OSIJEK Hostel Tufna, (Osijek) je mali i ugodan hostel smjeπten u Tvrapplei, samo 5 tramvajskih stanica udaljen od centra grada odnosno 10 minuta πetnje od autobusnog i æeljezniëkog kolodvora. Hostel je smjeπten na katu, iznad istoimenog popularnog osjeëkog kluba. Hostel Tufna Franje KuhaËa Osijek tel: +385(0)31/ Kapacitet: 21 krevet tip sobe: 1/5 1/6+ broj soba: 1 2 ZAGREB Carpe Diem je mali i ugodni hos tel u Zagrebu kojega vodi grupa mladih entuzijasta koji, kako sami kaæu, i dalje vjeruju u mir u svijetu. Hostel je lociran u mirnom zagrebaëkom naselju alata, blizu gradskog centra. Smjeπtaj je osiguran u tri razliëito obojene sobe: crvena, zelena i naranappleasta. Hostel Carpe Diem Milana uflaya Zagreb tel: +385(0)1/ tip sobe: 1/4 1/6 broj soba: 1 2 Ukupni kapacitet: 16 kreveta Od hostel pruæa moguênost smjeπtaja u πatorima. Ukoliko nemate vlastiti hostel iznajmljuje πatore. GRADAC Hostel Jedro se nalazi u samom cen t ru mjesta udaljen 120 metara od mo ra. Sastoji se od 3 zasebne vile te restoranske zgrade. Svi ob jekti sagraappleeni su u dalmatinskom stilu godi ne, a isti su potpuno ob novljeni i no voureappleeni godine. Zgrade hostela nalaze se na vlastitoj ograappleenoj parceli povrπine 6000 m2, ureappleenoj florom domicilnog podneblja. U blizini hostela nalazi se sva potrebna infrastruktura; trgovine, caffe barovi, sportski tereni. tip sobe: 1/2 1/3 1/4 1/5 1/6 broj soba: Hostel Jedro Jadranska bb Gradac tel: +385(0)99/ ; +385(0)98/ Kapacitet: 74 kreveta Opremljenost: smjeπtaj u sobama modulima (kreveti opremljeni s posteljinom i ruënicima, vlastita kupaonica s hidromasaænom tuπ kabinom, wc, TV, hladnjak, klima), viπenamjenska dvorana... ZAOSTROG Hostel Eklata lociran je na samom moru, svega nekoliko metara jedne od najljepπih plaæa makarske rivijere. Sobe su klimatizirane i opremljene LCD televizorima, mini barom i automatiziranim grijanjem. Hostel raspolaæe terasom s restoranom i caffe barom te viπenamjenskim sportskim igraliπtem, a u sklopu hostela Hostel Eklata Obala hrvatskih domoljuba bb Zaostrog tel: +385(0)21/ se nalazi i mini market. Maslinik i mediteranski vrt uz prateêe sadræaje Ëine ovaj hostel prikladnim za goste svih uzrasta. Kapacitet: 40 kreveta Napomena: moguênost organiziranja smjeπtaja i prehrane i za veêe grupe. Kontaktirajte booking@hfhs.hr za grupne upite 9

10 10. MEÐUNARODNI LJETNI KAMP EURO< kolovoza 2009., omladinski hostel Zadar Svi ste pozvani!»lanovi EURO<26 (hi.euro) po deseti, jubilarni put imaju priliku sudjelovati u tradicionalnom okupljanju mladih iz Ëitave Europe. Tjedan dana lude zabave, kulturne razmjene, novih iskustava i poznanstava. Zadar, NP Krka, sunce, more. Najbolje svjedoëe oni koji se vraêaju iz godine u godinu. Cijena ovog Kampa iznosi 1.490,00 kn. Cijena ukljuëuje sve osim prijevoza (smjeπtaj i prehranu na bazi punog pansiona u viπekrevetnim sobama s vlastitim TWC, sudjelovanje u radionicama, jednodnevni izlet s voappleenjem u NP Krka). Sve πto trebate, pored uplate, je biti Ëlan hi.euro (EURO<26) stariji od 16 godina, a mlaapplei od 26. I, naravno, prijaviti se u nekom od naπih ureda i znati engleski jezik. Vidimo se! U okruæju starih gradskih zidina negdaπnje utvrde koja je branila Essek i vrata Europe, gdje su nepoznati vojnici stjecali slavu i pozornost BeËa odolijevajuêi napadima onovremenih osvajaëa smjeπtene su pozornice i upaljeni reflektori koji Ëekaju dolazak nekih novih osvajaëa, naoruæanih snaænim adrenalinom mladosti i glazbe. RijeË je o Ëetverodnevnom festivalu glazbe, plesa i filma koji privlaëi neafirmirane mlade umjetnike koji se bave glazbom i urbanom kulturom uopêe. Publika Êe imati priliku uæivati u πarenilu stilskih i glazbenih izriëaja (pop-rock, metal, rap i hip-hop, elektronska PROGRAM: Ponedjeljak, dolazak sudionika veëera dobrodoπlice tulum dobrodoπlice Utorak, doruëak otvaranje Kampa, upoznavanje sudionika, radionice ruëak radionice sportski turniri veëera interkulturalni tulum (sudionici se pozivaju donijeti hranu i piêe specifiëno za njihovu zemlju / regiju) Organizator: agencija Noktua (Europske avenije 6, Osijek) Vrijeme održavanja: lipnja godine glazba). Sudionici festivala dolaze iz desetak zemalja Europe. Broj prijava za sudjelovanja svake godine nadmaπuje prethodnu, a zanimanje posjetitelja prati taj trend. Ideja Urban fest Osijek se ostvaruje kroz energiju mladih ljudi. Ambicija nam je da UFO postane joπ prepoznatljiviji i izvan granica Hrvatske kao veliko meappleunarodno glazbeno dogaappleanje, promovirajuêi na taj naëin grad Osijek i OsjeËko baranjsku æupaniju kao mjesto okupljanja mladih te njihovog kreativnog i organiziranog provoappleenja slobodnog vremena. Srijeda, doruëak razgled Zadra ruëak radionice interkulturalne igre veëera tulum Predstavi svoju zemlju i veëer talenata»etvrtak, doruëak cjelodnevni izlet u Nacionalni park Krka, povratak u hostel na veëeru druπtvene i zabavne igre Petak, doruëak Projekt: URBAN FEST OSIJEK slobodno vrijeme ruëak sportski turniri veëera zadarski noêni æivot Subota, doruëak nastavak radionica ruëak plaæa, picigin, sunce, more sport i glazba (turnir koπarka, nogomet) veëera zatvaranje Kampa, tulum rastanka Nedjelja, doruëak, suze za rastanak INFO BOX UFO 2009: - 6. po redu Urban fest Osijek - 4 dana (i veëeri) odliëne glazbe - sudionici iz 10-ak zemalja Europe i Australija - nastup preko 250 bandova u posljed njih 5 godina - preko posjetitelja godiπnje

11 HFHS N O V O S T I 100 GODINA HOSTELLINGA U SVIJETU VeÊ smo predstavili u ovom broju, ali nije na odmet ponoviti ono na πto smo ponosni, a to je 100 godina postojanja naπe ideje, ideje putovanja mladih i smjeπtaja u hostelima. Niste li joπ, krajnje je vrijeme otkriti Ëari hostellinga. Hosteli su bliæe i povoljnije nego πto mislite. 50% POPUSTA NA BORAVI NU Vi koji ne pratite nove zakone i propise, a veêina vas je takva, mi smo ovdje informirati vas o vaπim pogodnostima. Uglavnom, novost je ta da nisu viπe samo oni od 12 do 18 godina osloboappleeni plaêanja 50% cijene boraviπne pristojbe. Zadnji Zakon o boraviπnoj pristojbi kaæe u Ëlanku 5. kako boraviπnu pristojbu umanjenu za 50% plaêaju: 1. osobe od navrπenih 12 do 18 godina starosti, 2. osobe do 29 godina starosti, koje su Ëlanovi meappleunarodnih omladinskih organizacija, kada koriste usluge noêenja u omladinskim objektima za smjeπtaj koji su ukljuëeni u meappleunarodnu mreæu omladinskih objekata za smjeπtaj IYHF. To Êe reêi da svi vi kad boravite u naπim hostelima i naπi ste Ëlanovi πtedite na boraviπnoj. Iskoristite! NOVI HOSTELI U HFHS u Na stranicama ovog broja predstavljamo vam, pored naπih omladinskih hostela i hostele pridruæene HFHS-u. Radi se o hostelima u Osijeku, Zagrebu, Gradcu i Zaostrogu. NACIONALNI POPUSTI HÆ Povlastica: 25 % na prijevoz unutar Hrvatske Brioni d.d., Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom Autotrans Rijeka Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom NAGRA UJEMO VJERNE»LANOVE Povodom velike obljetnice hostelske misije u svijetu HFHS organizira razne akcije. Jedna od tih je nagraappleivanje vjernih Ëlanova. Ukoliko ste veê Ëlan HFHS-a (bilo hi.euro ili senior kategorija) i dovedete nam tri nova Ëlana i vaπa sljedeêa Ëlanarina iznosit Êe svega 30,00 kn, a pridruæite li nam joπ 5 ili viπe novih Ëlanova vaπa je sljedeêa godiπnja Ëlanarina gratis. ADRESE HFHS a Hosteli OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK VINKA SAGRESTANA 3, DUBROVNIK dubrovnik@hfhs.hr TEL: 020/ FAX: 020/ OMLADINSKI HOSTEL PULA ZALJEV VALSALINE 4, PULA pula@hfhs.hr TEL: 052/ i FAX: 052/ OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA ETALI TE 13. DIVIZIJE RIJEKA Tel: 051/ Fax: 051/ rijeka@hfhs.hr OMLADINSKI HOSTEL IBENIK PUT LUGU A 1, IBENIK TEL/FAX: 022/ OMLADINSKI HOSTEL VELI LO INJ KACIOL 4, VELI LO INJ losinj@hfhs.hr TEL: 051/ OMLADINSKI HOSTEL ZADAR OBALA KNEZA TRPIMIRA 76, ZADAR zadar@hfhs.hr TEL: 023/ FAX: 023/ OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB PETRINJSKA 77, ZAGREB zagreb@hfhs.hr TEL: 01/ i FAX: 01/ POZIV NA SURADNJU Regionalni uredi i klubovi CENTAR ZA ME UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREB TRG ÆRTAVA FA IZMA 13, ZAGREB travelsection@hfhs.hr TEL: 01/ FAX: REGIONALNI KLUB BJELOVAR TRUMBIΔEVA 4/1, BJELOVAR Mob. 091/ Fax. 043/ REGIONALNI KLUB GOSPIΔ KANI KA 8, GOSPIΔ klubgospic@hfhs.hr REGIONALNI KLUB KARLOVAC ZRINSKI TRG 17/1, Karlovac REGIONALNI URED OSIJEK PAVLA PEJA»EVIΔA 2, OSIJEK osijek@hfhs.hr TEL: FAX: 031/ REGIONALNI URED RIJEKA KORZO 22, RIJEKA TEL/FAX 051/ REGIONALNI URED SPLIT DOMILIJINA 8, SPLIT split@hfhs.hr TEL: 021/ FAX: 021/ Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiëaje svoga kraja, pjesme, priëe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraappleujemo! Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, Zagreb, hosteler@euro26.hr 11

12 HFHS PUTOVANJA LONDON FLEXI EXPLORER PRAG YHA London Flexi Explorer ZA INDIVIDUALCE O Londonu su svi veê sve rekli i svi sve znate. Samo je pitanje da li ste bili tamo. I uvjerili se, uz sve ostalo i πto znaëi povoljna kupovina. Paket ukljuëuje: noêenje s kontinentalnim doruëkom, osim u hostelima oznaëenim * 3-dnevnu voznu kartu za autobusni i metro prijevoz u zonama 1 i 2 2 ulaznice za turistiëke atrakcije u 2-dnevnom paketu, 3 ulaznice za turistiëke atrakcije u 3-dnevnom paketu, 4 ulaznice za turistiëke atrakcije u 6-dnevnom paketu. 2 noêenja 3 noêenja 6 noêenja Program predviapplea smjeπtaj u jednom od sedam hostela: YHA St. Pancras, YHA St. Pauls, YHA London Central, YHA Holland Park, YHA Thameside, YHA Earls Court* i YHA Oxford Street*, u viπekrevetnim sobama. YHA London Flexi Explorer ZA GRUPE Paket ukljuëuje: noêenje s kontinentalnim doruëkom, osim u hostelima oznaëenim * 3-dnevnu voznu kartu za autobusni i metro prijevoz u zonama 1 i 2 2 ulaznice za turistiëke atrakcije u 2-dnevnom paketu, 3 ulaznice za turistiëke atrakcije u 3-dnevnom paketu, 4 ulaznice za turistiëke atrakcije u 6-dnevnom paketu. Program predviapplea smjeπtaj u jednom od ovih hostela: YHA London Holland Park, YHA London Thameside. 2 noêenja 3 noêenja 6 noêenja TuristiËke atrakcije ponuappleene u programu (izbor istih vrπi se u hostelu nakon dolaska): Banqueting House, Kensington Palace, London Dungeon, London Zoo, London Eye, Madame Tussauds, Original London Sightseeing TouR Ima li bolje ideje za ljetne temperature od hladnog Ëeπkog specijaliteta u krigli? Pa tome joπ dodamo brojne znamenitosti i nema razloga ne posjetiti ovaj grad. 1. dan , pon Polazak u kasnim veëernjim satima iz Zagreba. NoÊnja voænja preko Budimpeπte do Praga s usputnim stajanjima. 2. dan , uto Dolazak u Prag u popodnevnim satima, smjeπtaj u sobe hostela. Slobodno vrijeme do veëere. ZajedniËka πetnja do Kriæikovih fontana. NoÊenje. 3. dan , sri Nakon doruëka kreêemo u obilazak znamenitosti Praga uz pratnju stru Ënog vodiëa. Panoramski razgled grada Praga autobusom na putu do HradËana. etnja HradËanima koja obuhvaêa cijeli kompleks Hrada od Loreta preko Katedrale Sv. Vida, Zlatnom ulicom, Karlov most do Starogradskog trga Staromestske Namesti. Slobodno vrijeme do veëere u hostelu ili fakultativno, moguênost na doplate: zajedniëki odlazak u jednu od praπkih pivnica na veëeru / iznos 100 kn po osobi /. Nakon veëere zajedniëki odlazak u Karlove lazny - disko na 5 katova s 5 razliëitih tipova muzike ili CKD- disko na 2 kata otvoren 24 sata ili Roxy - najpopularniji meappleu mlaappleim turistima. Povratak u hostel, noêenje. 4. dan , Ëet DoruËak. Predlaæemo πetnju: Æidovska Ëetvrt, rodna kuêa Franz Kafke do Starogradski trg Orloj / Astronomski sat, Celetna ulica, Praπka brana, Gradska vijeênica, Crkva sv. Jakova, Ungelt /najπarmantniji trgovaëki dio Starog grada/, Clementinum nekad isusovaëka gimnazija, danas sjediπte Nacionalne i tehniëke knjiænice, Karlovom ulicom do KuÊe gospodara Kunπtata i Podebradyja, Betlehemski trg sa Betlehemskom kapelicom. Slobodno vrijeme za nastavak istraæivanja grada npr. odlazak u Muzej trgovina, Blue, Havelska trænica... VeËera u hostelu, slobodno vrijeme, noêenje. 5. dan , pet DoruËak. Odlazak prema brdu Petrin, smjeπtenom iznad Male Ëetvrti - Male Strane, uspinjanje na vrh uspinjaëom gdje se nalazi Toranj vidikovac, kopije Eiffelova tornja, do Ëijeg se vrha penje uz 299 stuba, pruæa se prekarasan pogled na grad. etnja parkom: Samostan Strahov, Zid gladi, Kip Karela Hynecha Mache, Labirint zrcala, Crkva sv. Lovre, RuæiËnjaci, Stadion Strahov, Crkva sv. Mihaela. Odlazak prema Vaclovovom trgu - Vaclavske Namesti s pogledom na Nacionalno kazaliπte, PleπuÊu kuêu, Nacionalni muzej, Kip sv. Vaclava, Spomenik ærtvama komunizma, Balkon novina Svobodne slovo, PalaËa Lucerna, Sv. Vaclav, Hotel Evropa, FranjevaËki vrt, Crkva Gospe Snjeæne, PalaËa Koruna. Prijedlog: posjet Muzeju voπtanih figura. VeËera u hostelu, slobodno vrijeme, noêenje. 6. dan , sub DoruËak. Napuπtanje Praga, voænja prema Bratislavi. Po dolasku, od la zak prema staroj jezgri Bratislave. Laganom πetnjom od glavnog trga moæete vidjeti povijesne atrakcije: VijeÊnica staroga grada, PalaËa Primacial, Hviezdoslavni trg, Katedrala Sv. Martina, Vrata Sv. Mihaela... Za vrijeme boravka predviappleena je pauza za obrok. Polazak prema Zagrebu u veëernjim satima, s usputnim stajanjima za odmor. Cijena: 1.720,00 kn U cijenu ukljuëeno: prijevoz turistiëkim autobusom, 4 noêenja s doruëkom u hostelu, razgled Praga i Bratislave, Kriæikove fontane, uspinjaëa za Petrin, turistiëki pratitelj, putno zdravstveno osiguranje, organizacija putovanja. Nadoplata: veëera u pivnici 20, ulaznice za lokalitet

13 IRSKA 1. dan Dobrodoπli u Dublin, glavni grad Irske. Prijava u Dublin International Hostel. Osoblje na recepciji uruëit Êe vam prigodni Paket dobrodoπlice. Upoznajte Dublin kroz Hop-on Hop-off Tour. Viπe od dvadeset stajanja na vrhunskim dublinskim atrakcijama, uz joπ 24 sata koje moæete koristiti prema svom vlastitom izboru. Paket ukljuëuje ulaznicu u Guinness Storehouse koja slovi kao najposjeêenija turistiëka atrakcija. Na tom atraktivnom mjestu moæete provesti poslijepodne u nevjerojatnom putovanju kroz povijest izrade svjetski poznatog piva. Besplatno kuπajte pintu piva u poznatom Gravity baru odakle se pruæa nevjerojatan panoramski pogled na Dublin. NoÊenje u hostelu. 2. dan Kontinentalni doruëak u staroj redovniëkoj kapeli u hostelu. Nakon doruëka preporuëujemo shopping u ulicama O Connell i Grafton, posjetu brojnim kafiêima, art duêanima i galerijama u Temple baru, uz odmor u St. Stephens Green, Phoenix Park ili Gardens of Remembrance. Ostatak vremena po vlastitom izboru. NoÊenje u hostelu. 3. dan DoruËak u hostelu. Odlazak do O Connell ulice na Eireann bus kojim odlazite do grada Cork na jugu Irske. Prijava u Cork International Hostel. Slobodno poslijepodne za istraæivanje starog grada. NoÊenje u hostelu. 4. dan Odlazak do University College Cork odakle zapoëinje izlet gradskim autobusom, iz kojeg moæete iziêi i u koji moæete uêi, na brojnim turistiëkim postajama u gradu i to tijekom cijelog dana. Autobus se zaustavlja na Cork City Gaol, gdje moæete upoznati æivot Corka kakav je bio krajem 19. st. i poëetkom 20. st. Odlazak natrag do postaje, te ostatak vremena po slobodnom izboru za otkrivanje gradske knjiænice, St. Finbarr s Cathedral, Crawford Municipal Art Gallery. NoÊenje u hostelu. 5. dan Odlazak Eireann bus-om do Killarneya. Prijava u Killarney International Hostel. Hostel je smjeπten u prekrasnoj prirodi, okruæen livadama i πumama, s pogledom na Nacionalni park. Killarney spaja æivosti restorana, pubova, diskoteka, a obilazak je moguê biciklima ili automobilom. RazliËiti dnevni izleti polaze iz hostela. NoÊni æivot grada upoznajte kroz atmosferu tradicionalnih pubova. NoÊenje u hostelu. 6. dan Provedite dan po vlastitom izboru. Preporuka: najam bicikla, jahanje, posjeta St. Mary s Cathedral, ili Cathedral of the Catholic Diocese of Kerry. NoÊenje u hostelu. 7. dan Odlazak autobusom (Eireann bus) do Shanona, zatim do Sixmilebridgea. Prijava u Jamaica Inn Hostel. Provedite poslijepodne otkrivajuêi i istraæujuêi podruëje: Bunratty Castle Folk Park, East Clare Walking route, Cragganowen Celtic Village, ili neπto dalje, Burren, Cliffs of Moher i gledanje dupina. NoÊenje u hostelu. 8. dan Zadnji dan programa. Odlazak prema Dublinu. (Autobus iz Sixmilebridga ne vozi do aerodroma Shannon/Dublin nedjeljom). Cijena paketa sa autobusnim prijevozom: 2.260,00 kn ( ) / 2.160,00 kn ( , ) Paket se moæe rezervirati bez prijevoza autobusom: 1.690,00 kn ( ) / 1.590,00 kn ( , ) Cijena ukljuëuje: paket dobrodoπlice, 7 noêenja u hostelu u viπekrevetnim sobama, 2 doruëka u Hostelu Dublin International, Dublin Hop-on Hop-off Tour (2.dan programa), ulaznica za Guinness Storehouse, Cork City Tour (4.dan programa), ulaznica za Cork City Gaol, trodnevna otvorena karta za prijevoz Eireann bus (vrijedi 3 dana unutar ukupno 6 dana), Eireann bus red voænje. Uvjeti otkaza: do 30 dana uz naknadu administrativnog troπka, a najmanje 10% iznosa paketa; od 15 do 29 dana uz naknadu od 40% iznosa paketa; od 04 do 14 dana uz naknadu od 70% iznosa paketa; do 03 dana uz naknadu 100% iznosa paketa INFORMACIJE I PRIJAVE: CENTAR ZA ME UNARODNU SURADNJU Trg ærtava faπizma 13, Zagreb Tel. 01/ Fax: travelsection@hfhs.hr HFHS - RU OSIJEK P. PejaËeviÊa 2, Osijek Tel. 031/ , fax 032/ osijek@hfhs.hr HFHS - RU SPLIT Domilijina 8, Split Tel. 021/ , tel/fax 021/ split@hfhs.hr 13

14 Put Pod Noge Mnoge 14 Kenija i Tanzanija 18 Juæna Amerika 24 Rheinfall 28 Torun 30 Rovinj KENIJA & T Hakuna Matata ili zimski p Ivan 'Ico' Rako Ove godine smo odluëili proslaviti Novu Godinu na toplom, s nogama u pijesku, negdje na nekoj tropskoj plaæi. Izbor je pao na istoënu Afriku, i to Keniju i Tanzaniju. Putovanje smo zapoëeli u BeËu, jer su od tamo bile puno povoljnije karte za Nairobi, glavni grad Kenije. Let je bio preko Kaira te smo izmeappleu dva leta imali rupu od desetak sati. Na aerodromu smo pronaπli lokalnu agenciju u kojoj smo se cjenkanjem uspjeli dogovoriti za izlet u Gizu, udaljenu nekih sat vremena voænje od aerodroma. Kod drevnih egipatskih kraljeva U Gizi se nalazi jedno, ujedno i jedino saëuvano, Ëudo Starog svijeta piramide faraona IV. dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerena. Blizu je i Velika Sfinga. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijaπnje Saqqare na visoravan Gizu. Drevni egipatski kraljevi vjerovali su da njihov zagrobni æivot ovisi o oëuvanju njihova tijela. Zato su nakon smrti bili balzamirani, a mumije su se skrivale duboko ispod zemlje u unutraπnjosti ovih golemih graappleevina.»ak su i unutarnji hodnici zatrpavani i skrivani od moguêih pljaëkaπa. U grobnice je stavljana hrana i sve ostalo πto je po vjerovanju EgipÊana bilo potrebno kraljevima za njihov zagrobni æivot. Kako se u najveêu piramidu, Keopsovu, moæe uêi samo jedanput dnevno, odluëili smo kupiti ulaznice za srednju piramidu, Kefrenovu. Kefrenova je piramida znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronaappleena u znatno boljem stanju. Sagraappleena je od granitnih blokova, koji teæe oko nekoliko tona i crvenom bojom odraæavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. IstoËna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Piramide su stari EgipÊani izgradili negdje oko godine prije Krista. Big Five Nakon kratkog izleta, vraêamo se na aerodrom i hvatamo avion za Nairobi. Nairobi je glavni grad Kenije, koji prema popisu iz godine ima 2, stanovnika. Osnovali su ga britanski kolonizatori

15 Na safariju u rezervatu Maasai Mara uspjeli smo vidjeti i Big Five - pet životinja koje je najteže uloviti: lav, slon, leopard, nosorog i bizon ANZANIJA raznici s nogama u pijesku godine i predstavlja jedan od najmlaappleih gradova na svijetu. Relativno brzo se razvio kao jedno od glavnih poslovnih i kulturnih srediπta Afrike. Smjeπtaj smo naπli za sitnu lovu u kampu nedaleko od centra grada koji dræi jedna australska obitelj. Tu smo ostali svega dva dana, razgledavπi grad koji nas nije previπe oduπevio. Vrijeme smo prikratili traæivπi lokalnu turistiëku agenciju koja Êe nas odvesti u rezervat Maasai Mara na safari. RijeË safari dolazi iz swahilija i oznaëava dugo putovanje. Tu rijeë popularizirao je slavni ameriëki pisac Ernest Hemingway. U danaπnje vrijeme to znaëi viπednevni odlazak u savanu ili dæunglu u svrhu promatranja ili lovljenja divljih æivotinja. U rezervatu Maasai Mara smo proveli iduêa tri dana, po cijele dane vozikajuêi se po rezervatu, u druπtvu naπeg vodiëa Joæe (pravim imenom Joseph, ali se kroz nekoliko dana druæenja s nama poëeo odazivati na Joæa ;-) ). U ta tri dana smo uspjeli vidjeti skoro sve πto se u rezervatu od æivotinja moæe vidjeti, ukljuëujuêi i Big Five. Engleski izraz Big Five ne oznaëava pet najveêih æivotinja, nego pet æivotinja koje je najteæe uloviti. I to su: lav, slon, leopard, nosorog i bizon. Po turistima do gole koæe Pri povratku iz rezervata svratili smo u selo Maasaija. Maasai selo koje smo posjetili se sastoji od dvadesetak kuêa manjata koje su izgraappleene od drva i kravlje balege, a kuêice su ograappleene grmljem kako bi stanovnici zaπtitili sebe i svoje govedo od hijena i drugih divljih æivotinja. Ispred sela doëekalo nas je nekoliko muπkih Ëlanova plemena Maasai obuëenih u svoje crvene tunike. Sin starjeπine sela nas je srdaëno pozdravio i olakπao nam novëanike za naknadu za ulaz u selo (2000 kenijskih πilinga πto je otprilike 150 naπih novaca po osobi). Nakon nekoliko dana provedenih u Africi, nauëeni na guljenje do gole koæe, upitali smo naπeg domaêina πto je sve ukljuëeno u tu naknadu, a odgovor je bio - sve. Ispod tunike naπeg domaêina se nazirala zapadna odjeêa (polo majca i kratke hlaëe) koju Ngorongoro, ugaπeni krater vulkana, je toliko velik da ima vlastite, zasebne vremenske uvjete. Na jednoj strani moæe biti oblaëno ili Ëak padati kiπa, dok se druga strana kupa u sjajnom sunëevom sjaju je on vjeπto skrivao da ju mi ne vidimo. Zatim je uslijedio njihov tradicionalni ples i na kraju nezaobilazno skakanje u vis. Nakon toga ulazimo u selo gdje nas doëekuju æene obuëene takoappleer u tradicionalnu odjeêu s elementima zapadne odjeêe. Opet slijedi tradicionalni æenski ples uz pjesmu. Nakon toga je krenulo druæenje s ostalim muπkim Ëlanovima, gdje smo sluπali hvalisanja koliko je tko ubio lavova, te su Emira nagovorili da na njihov naëin upali vatru πto je on s uspjehom napravio. Zatim su mu ta dva komadiêa drveta htjeli prodati za 1500 njihovih novaca, s obrazloæenjem da je on veliki ratnik. Zatim smo htjeli pogledati njihovu kuêicu iznutra, za πto je sin starjeπine dodatno traæio 500 kenijskih πilinga. Super, vidimo kako je sve ukljuëeno u poëetnu priliëno visoku cijenu. :-) Moæete 15

16 misliti kako smo htjeli doplatiti. Nakon igrokaza za turiste, otiπli smo nazad u Nairobi, gdje smo uhvatili bus za Tanzaniju. Manyara - raj za ornitologe Arusha je grad na sjeveru Tanzanije, podno planine Meru, sa stanovnika. Grad nas nije niëime impresionirao, osim klimom koja je bila priliëno suha i ugodna. Vrijeme smo prikratili ispijajuêi domaêa piva i traæeêi lokalnu agenciju koja Êe nas odvesti na joπ jedan safari. Ovaj put smo izbor sveli na krater ugaslog vulkana Ngorongoro i jezero Manyara. Prvo smo posjetili jezero Manyara, povrπine 231 km 2. Ime dolazi od Maasai rijeëi emanyara, koja oznaëava vrstu biljke koja raste kao æivica. Iako je taj nacionalni park najpoznatiji po majmunima babunima, tamo obitava i veêina ostalih divljih æivotinja kao nilski konji, impale, slonovi, bizoni, lavovi, leopardi, æirafe... To jezero je pravi mali raj za ornitologe, jer se moæe vidjeti preko 300 vrsta ptica ukljuëujuêi i plamence, orlove i leπinare. Uz samo jezero smo vidjeli tisuêe plamenaca. To su prekrasne ptice tankih i dugih nogu, imaju dugaëak i vrlo savitljiv vrat te ruæiëasto perje. SpecifiËno obiljeæje im je kljun koji je neobiëno savijen. Uz njegovu pomoê - kljunom zaronjenim s gornjom stranom prema dole - iz vode ili mulja filtriraju hranu. Vidjeli smo i jato leπinara kako dovrπavaju uginulog bizona. Drugi dan smo posjetili Ngorongoro. Ngorongoro je zapravo ugaπeni krater vulkana, formiran kad se vulkan ugasio prije mnogo milijuna godina. U promjeru πirok 20 km, to je najveêi potpuni, nepotopljeni krater na svijetu. Uska cesta se uspinje uz krater i dolaskom na rub, ugledali smo taj uistinu ogroman i predivan krater. Æivotinje izgledaju poput mrava i polako se kreêu po dnu kratera, ali ako se paæljivije pogleda, to su bizoni koji slove za moæda najopasnije stanovnike tog kratera. Krater je toliko velik da ima vlastite, zasebne vremenske uvjete. Na jednoj strani moæe biti oblaëno ili Ëak padati kiπa, dok se druga strana kupa u sjajnom sunëevom sjaju. UnatoË svim superlativima kratera, njegovoj privlaënosti najviπe doprinosi raznovrsni divlji æivotinjski svijet. Krater udomljuje tridesetak nosoroga (najveêu preostalu skupinu nosoroga na kontinentu, kao i desetke lavova. VeÊina uobiëajenog afriëkog æivotinjskog svijeta se moæe pronaêi u krateru, s iznimkom æirafa, kojima su rubovi kratera previπe strmi. Po rubu kratera, s vanjske strane, nalazi se nekoliko Maasai sela, Ëiji stanovnici imaju pravo ispaπe i napajanje stoke u krateru. Muke po karticama Nakon safarija, vraêamo se u Arushu gdje hvatamo bus za Dar es Salaam. To je bila najveêa patnja na cijelom putu. Sjedalice su bile priliëno uske, u jednom redu sjedi po pet ljudi, a bus pun puncat. Nakon skoro 15 sati voænje u preuskom prostoru, bez klime i pri velikoj sparini, dolazimo u predgraapplee Dar es Saalama, najveêi grad Tanzanije. Ima oko 2, stanovnika. Najbogatiji je i najznaëajniji ekonomski centar Tanzanije. Prestao je biti glavni grad sedamdesetih godina (Dodoma je danas glavni grad), ali ostao je bitan centar. Ime mu znaëi nebeski mir. Nalazi se na prirodnoj luci Indijskog oceana i predstavlja glavni Ëvor æeljeznice i auto puteva. Sultan od Zanzibara Seyyid Majid dao je sadaπnje ime gradu Poslije sultanove smrti grad priliëno nazaduje, pa tek NjemaËka IstoËnoafriËka kompanija uspostavlja tu svoju bazu. Rast grada je ubrzan ulogom koju je imao kao administrativni i komercijalni centar NjemaËke IstoËne Afrike. Gradnjom centralne æeljeznice poëetkom 20. stoljeêa dolazi do industrijalizacije. Velika Britanija preuzima NjemaËku IstoËnu Afriku tijekom Prvog svjetskog rata i od tada se zove Tanganjika. PolitiËki razvoj dovodi do pokreta za osloboappleenje i do nezavisnosti Dar es Saalam ostaje glavni grad. Tanganjika i Zanzibar se stapaju u jednu dræavu Tanzaniju. Klima je bila priliëno drugaëija nego u unutraπnjosti istoëne Afrike, priliëno je visoka vlaga u zraku koja se jako teπko podnosi. OdluËili smo πto prije otiêi za Zanzibar i ujutro kupujemo karte za trajekt. Kako smo ostali suhi sa devizama, odluëili smo

17 pronaêi bankomat koji prima Maestro i tada smo shvatili da je to skoro pa nemoguêa misija. Samo jedna banka u tako velikom gradu je primala Maestro, dok ostale primaju iskljuëivo Visu. A svi Ëetvero imamo samo Maestro, Mastercard ili American Express. Katastrofa. Izgubili smo nekoliko sati na pronalazak te banke, ispitujuêi u svakoj banci gdje da odemo. Zatim smo odluëili kupiti kartu za avion sa Zanzibara za Nairobi da izbjegnemo viπe od 20 sati patnje autobusom. Nalazimo poslovnicu lokalnog avioprijevoznika, ali opet pljuska. Primaju samo gotovinu i to samo dolare (lokalnu valutu i kartice ne primaju). IduÊih par sati smo proveli na putu do te iste banke gdje moæemo podiêi gotovinu na Maestro i kupujuêi dolare. Zanzibar - otok slavne proπlosti Zanzibar (domorodaëki naziv je Unguja) je otok smjeπten dvadesetak milja daleko od istoënoafriëke obale. Zanzibar ima povrπinu 1609 km 2, a zajedno s okolnim otocima (ukljuëujuêi i otoke Pemba i Mafia) broji oko milijun stanovnika. Otok je nizak, preteæno koraljne graapplee i bujne vegetacije. Za Zanzibar se moæe reêi da je otok slavne proπlosti, ali vrlo nesigurne buduênosti. Prvi stanovnici Zanzibara bili su Afrikanci sa susjednog kopna. VeÊ u 8. stoljeêu poëinju na Zanzibar svraêati prvi arapski trgovci s podruëja danaπnjeg Omana i Irana πto je oznaëilo prekretnicu u povijesnom razvoju otoka jer jaëaju trgovaëke veze izmeappleu arapskog svijeta i istoëne Afrike. Trgovina je ovisila o monsunskim vjetrovima, a obavljala se pomoêu dhow-ova, brodova lagane konstrukcije opremljenih s jednim jedrom, koji su u idealnim uvjetima mogli preploviti put od zapadnoindijskih luka do Zanzibara za dvadesetak dana. Krajem 15. stoljeêa na Zanzibar su stigli Portugalci koji su pretvorili otok u pomorsku bazu na trgovaëkoj ruti prema Indiji. Iako su se na otoku zadræali dva stoljeêa nisu ostavili dublji kulturoloπki trag. Portugalce su protjerali s prostora IstoËne Afrike, ukljuëujuêi i Zanzibar, omanski Arapi Ëiji Êe utjecaj na razvoj otoka biti od presudnog znaëenja. Spoj arapske kulture i lokalnih afriëkih utjecaja najbolje Êe se ogledati u razvoju jezika swahili koji je zbog svoje jednostavnosti postao sluæbenim jezikom Ëitave istoëne Afrike. Povijest Zanzibara ima i svoju mraënu stranu. Tijekom 18. i 19. stoljeêa bio je glavna baza za trgovinu afriëkim robljem koje su iz unutraπnjosti dovodili arapski trgovci. Oni su svoje zarobljenike Ëesto kupovali od ratobornih afriëkih plemena. Robovi su prodavani europskim i ameriëkim trgovcima i u uæasnim uvjetima odvoæeni u obje Amerike i na Karibe. Mi smo posjetili mjesto gdje je bila trænica robova, gdje sad stoji anglikanska katedrala. Oltar katedrale nalazi se na mjestu stupa srama na kojem su robovi biëevani. Rodna gruda Farrokha Bulsare Glavni grad Zanzibara je Kameni grad (eng. Stone Town), koji je dobio naziv zbog toga πto je cijelo srce grada izgraappleeno od kamena, isprepleteno mnoπtvom vijugavih i kosih ulica koje izgledaju kao da vode MALI RJE»NIK SWAHILIJA: Safari - putovanje Karibu - dobrodoπli Jambo pozdrav, bok Hujambo kako si? Sijambo ja sam dobro! Habari πto radiπ? Hakuna matata nema problema Pole pole polako, polako Hakuna haraka nema æurbe Kwa heri doviappleenja Ndiyo da Hapana ne Asante hvala Asante sana puno hvala Mambo bok, πto ima? Lala salama laku noê Bia (baridi) pivo (hladno) svakamo i nikamo. Kao zanimljivost moæe se spomenuti da je na Zanzibaru roappleen i Freddie Mercury, legendarni frontman grupe Queen, pravim imenom Farrokh Bulsara (1946.), Ëiji su roditelji porijeklom iz Irana. Njegova rodna kuêa danas je jedna od glavnih turistiëkih znamenitosti na otoku. Mi smo posjetili poznati bar Mercury s u blizini njegove rodne kuêe. ToËno u sredini luke nalazi se Sultanova palaëa, izgraappleena u 19. stoljeêu, a poznata je i kao KuÊa Ëuda jer je imala elektriënu struju i prvi lift u istoënoj Africi. Nakon godina napuπtenosti sad je obnovljena te se u njoj nalazi lijep muzej. U glavnom gradu Zanzibara Kamenom gradu smo proveli svega jednu noê, te se uputili u najsjevernije mjesto na otoku, Nungwi. Tu smo se stacionirali u slijedeêa Ëetiri dana, provodili smo dane i noêi na plaæi, kupajuêi se i uæivajuêi u lokalnim specijalitetima. U baru na plaæi smo proslavili Novu godinu. Nakon guπtanja bilo je vrijeme za krenut kuêi. Put kuêi je trajao preko dva cijela dana, jer smo imali viπesatno Ëekanje u Nairobiju i Kairu. Svakako valja spomenuti prekrasan pogled iz aviona na Kilimanjaro, najviπu planinu u Africi. 17

18 NA PUTU PREMA GORE I. DIO JUÆNA AMERIKA Draæen BabiÊ Tjedan dana, desetak zagrebaëkih kava, pokoje pivo te par teglica maminog ajvara je sve πto je stalo izmeappleu mog povratka iz panjolske i poëetka napokon dosanjanog sna, puta prema gore, u Juænu Ameriku! Uz nezaobilazan dobri stari πator i pripadajuêu vreêu za spavanje, dovoljan broj licitara za dobre ljude koje Êu sresti (a siguran sam da Êe ih biti puno) te dvije nedajboæezaboravljene role WC papira i bio sam spreman otisnuti se u nepoznato! O da da da... Quito centar svijeta Put me vodio preko Venecije koja mi je oëito bez razloga ostala u mrskom sjeêanju od otprije 10-ak godina poπto sam proveo nadasve interesantan dan izmeappleu dolaska vlaka iz Zagreba i leta za Quito Ecuador, tim viπe πto me je smjeπni Makedonac Goran (radio u hostelu) na neku foru ubacio u luksuznu sobu (luksuzno uzmite s rezervom), koju sam preko grbe nekih Slovenaca platio 15 eura umjesto 60! I Goranu i meni bilo drago! 15 h kasnije nakon klasiënih i nimalo ugodnih peripetija po aerodromima slijeêem u Quito, te, s vidno boljim πpanjolskim nego otprije osam mjeseci u Costa Rici, upustim se u poluintelektualni razgovor s taxistom (ovo polu dodajte kom hoêete!) Quito (centar svijeta) je s terase Secret Garden hostela izgledao genijalno! Okruæen zelenim vrhovima, pokrivenim razbacanim oblacima, stojeêi na 2850 m visine bio je i viπe nego zrakooduzimajuêi (doslovno)! Nakon dostave paketa Ëokolade i parfema (pazi sad) sinu najbolje prijateljice mamine πefice, kojeg je u Quito prije viπe od godinu zavela mlada Ecuadorka, s kojim sam se upustio u vratolomije skakanja u i iskakanja iz lokalnih autobusa (pojam stanica im je dosadan), slikao stadion where the mighty have fallen gdje igra ecuadorska repka (nogometni lisci znaju o Ëemu priëam), uvjerio se πto tri piva rade na 3000 m, doëekao sam i prvi dio svojih suputnika - mladu gospoappleicu Anu MaretiÊ (u daljnjem tekstu Emil) te nadasve karizmatiënu Anitu MavroviÊ (Mravac). Upregnuvπi na rano jutro i Ëetvrtog Ëlana naπe ekspedicije hrabrog i odvaznog Darka PecariÊa (Donnie) uputismo se prema centru svijeta! Poπto svi naravno znamo da Ecuadorom prolazi ekvator, Mitad del Mundo iliti u prijevodu centar svijeta, kako su ga nazvale stare civilizacije koje su se muvale ovuda (znali su tada da su na ekvatoru!!), je bio prvi logiëan izbor. Nakon walk the line iskustva, novih inputa u sive moædane stanice (Ecuador nema ljetnog ni zimskog solisticija, cijele godine sviêe u πest ujutro i sumrak(êe!?) u πest naveëer!) te πetnje kroz iznimno didaktiëki sloæen muzej (gaappleao otrovnim strelicama kaktus. Fulao oba puta) uz predveëerje uz medicu (Donnie proπverao) i pogled na staru jezgru Quitoa (pod UNESCOvom zaπtitom od g) bacismo se na planiranje daljnih aktivnosti... Malo povijesti: PoËetkom 15. st. kada su Inke, do tada smjeπtene oko Cuscoa (Peru) krenule u osvajanje prostora danaπnjeg Ecuadora, doπlo je do bitke u kojoj su Inke masakrirale tisuêe Carasa (lokalnog plemena) i pobacale ih u jezero koje je po legendi pocrvenilo od krvi, te danas nosi ime Laguna Yaguarcocha (krvavo jezero) Pod opsadom kiπe Kako je autobusni prijevoz æila kucavica Ecuadora, a i cijelog kontinenta, busevi su najjednostavniji naëin za kretanje, a ima ih na desetke agencija koje voze na sve strane i borba za svakog putnika je nemilosrdna! Krenuvπi s, opiπimo ga kao æi v o topisnog, kolodvora u Quit ou (ma moraπ platiti da bi uπao na terminal :), probijajuêi se kroz predgraapplea, kupivπi svakoga tko bi digao ruku, stigosmo nakon nekih 4 sata u Riobambu. Nakon obilne klope za 1.5$ (tak se da) u lokalnoj zalogajnici koju sanitarna bit Êe izbjegava (ali u tome je Ëar!) te poljubili i popili po medicu dvije priveli smo taj dan kraju. Vlak Riobamba - Alausi je Ëekao veê u 6:45 na kolodvoru s popriliëno punim krovovima vagona (voziπ se na krovu). Nakon πto smo se smjestili, deëki iz Ecuadorskih æeljeznica (EZ) prikopëaπe lokomotivu i krenusmo

19 19

20 Ecuador ima viπe od biljnih vrsta, a za usporedbu cijeli sjevernoameriëki kontinent ima !! Da ne bi netko rekao kako je Ecuador bezveze :)! put Nariz del diabla (vraæiji nos). U narednih 8 sati vlak je izletio iz traënica Ëetiri puta, iako se po reakciji nadleænih dalo primjetiti da se ovo veê dogaapplealo, negdje izmeappleu drugog i treêeg izlijetanja dalo se na licima ljudi naslutiti mala nervoza (zadnjih 20 min prema vraæijem nosu serpentine i ponor u kanjon!) nakon πto su odustali od te lokomotive, te nas strali u lokalni autobus u najbliæem selu, napokon smo doπli, doduπe do puno manjeg vlaka i spustili se u grotlo kanjona! Na krovu naravno! PonËo proπao test. Kiπa. Scena s Donnievim ponëom na vrhu vlaka (ko' da se pokuπava pokriti s poderanom vre- Êicom iz Konzuma! Malom!) po pljusku nas je uveseljavala dugo u noê uz cervesu i druπtvo Japanaca i Britanaca u lokalnom baru Rincon del compadre. Nakon joπ jednog ranog buappleenja (opet stalno ranim) krenusmo put Cuence. Put je vodio zavojitim i malo je reê nesigurnim cestama preko Anda. Voænja iznad oblaka... Komentari su suviπni. U Cuenci smo se smjestili u simpatiënom hostelu El Cafecito, koji je oëito privlaëio i lokalno mlaappleahno stanovniπtvo u svoj veseli bar! Nakon klasiënog razgledavanja grada i lokalnog muzeja sa savrπenom i pomalo uznemirujuêom postavom shrunken heads (googlajte!!), uz neloπu glazbu i lokalno pivo u hostelskom baru zavrπismo tu noê. Naπ plan da sljedeêe jutro malo proëunjamo po okolnim selima i njihovim sajmovima (centar izrade Panamskih sesira) je propao jer nam kiπna sezona nije naklonjena, te primorani tom silom prirode krenusmo juænije u potrazi za suncem! To juænije je grad koji nosi ime Loja, a nalazi se u podnoæju nacionalnog parka Podocarpus. Naπa neutaæena æeapple za prirodom nas je doslovno natjerala da tog isto dana krenemo put nacionalnog parka. Nakon πto nas je taksist oæenio za cca 8.5 km oko 6 popodne krenusmo sa preteπkim ruksacima put zelenih vrhova kiπnih πuma obavijenih oblacima! Nakon πto je naravno πta??!! poëela padati kiπa, mokri i umorni od cijelog dana postavismo πatore u najbliæem πumarku. Pod baterijama daleko od svega, u planinama Ecuadora s topotom pljuska po πatoru u πumi doëekasmo Helloween aca NoÊ vjeπtica... ukljuëite maπtu... mi, naæalost jesmo... Trenutak u vremenu:...turisti ruku punih slatkiπa i kojekakvi h lizalica kupljenih od lokalnog prodavaëa na krovu vlaka Ëekaju djecu koja na zvuk dolazeêe lokomtive trëe iz svojih skromnih seoskih domova, bosi sapliëuêi se u preveli k- im naslijeappleenim poderanim trenirkama, s malim crvenim ponëom ogrnuti, velikim sjajnim smeappleim oëima, πirokim osmijehom, davajuêi rijeëi musav potpuno novu dimen zi ju...maπu nam... trëe nazad doma... Gotovo da nemaju niπta... a kao da imaju sve... Put Piurua Nakon, malo je reêi nemirne noêi, pod stalnim priljevom svjeæe kiπnice koja je od mog πatora napravila vodeni krevet, rehabilitiran i promrzao uz zadovoljnu spoznaju da nam se nije niπta straπno dogodilo na noê vjeπtica (tko li samo spomenu Blair witch sinoê...) navuëem sve ono mokro od sinoê na sebe (sve πto imam, a i pada joπ uvijek), krenusmo tako mokri od πatora do gaêa put vrhova i kiπne πume! Nakon πto smo naletjeli na drvenu kuêicu u kojoj smo bez imalo razmiπljanja poradi nesnosnih bolova ostavili teπke ruksake u nadi da Êe nas Ëekati kad se vratimo, krenusmo znatno lakπi i nekako samouvjereniji dalje. Iako nas je kiπa pratila kroz kiπnu πumu (a πto bi drugo), posustala je u pravi trenutak te kroz silne oblake pustila nekoliko zraka sunca koje smo mi nakon tri sata penjanja s oduπevljenjem upili. Pogled koji se pruæao s vrhova je vrijedio svog blata, kiπe, jada onih teπkih ruksaka na naπim leappleima. Bilo je oëaravajuêe. Kako nam je sunce pomoglo da osuπimo sve stvari, te malo medice i licitar da dobijemo 50% popusta za ulaz u park (naletjeli na Ëuvara) iako smo mislili da Êe nam s time proêi 100% popust iliti badava, ukupan utisak je ostao genijalan! Uz dobru klopu i pivo, salve smijeha i zadovoljnog trljanja trbuha zavrπismo s prvom stranicom naπeg puta, s Ecuadorom. NoÊni autobus za Piuru (Peru) uz Agila Negra na TV-u (crni orao sa JCVD sinkroniziran) je bio previπe... (Jean Claude i soy un hombre peligroso...ne bi iπlo). Spavanje do granice, uz poneko buappleenje poradi peruanskog McRaea za volanom po cesti koja je bila apsolutno neadekvantna za koliëinu umora koju smo posjedovali, na kojoj smo uz dobrodoπlicu lokalnih komaraca krvopija ispunili papire za ulaz u Peru, u koji smo nakon nekih pola sata i 30-ak uboda i uπli. Buappleenje u Peruu (svitanje) je bio svojstven πok. Uπli smo preko grada Piure, lociranog u sred sjevernoperuanske pustinje, koji je bio ispunjen nevjerovatnim koπmarom Taxi-rikπa, æutim tico taxia, uz straπan zamor i galamu ljudi, prodavaëa, vozaëa, niz glavnu aveniju i desecima razliëitih tonova autotruba (konstanto u upotrebi) joπ dodatno pomijeπano sa zaguπljivim zrakom (smradom) odavao je (kasnije viappleeno) dojam i stanje peruanskih oceanskih gradova. Nakon πto su nas svakog pojedinaëno snimili kamerom nakon ulaska u sljedeêi autobus za Chiclayo (naπe prve destinacije u Peruu), πto nije baπ ulijevalo osjeêaj sigurnosti kakav bi moæda poæeljeli, doπli smo nekako do Chiclaya!

21 Nedjelja, poznati Mercado Modelo u Chiclayu, (poznat prvenstveno po πamanskim i Brujo (vjeπtica) doktorima) bio je neπto neopisivo. (Dobro, probat Êu ga opisati kasnije). Brzo se naviknuvπi na prije spomenuti koπmar i ludilo ovdaπnje svakodnevnice, turneja po lokalnim birtijama dugo u noê je bilo ono πto je trebalo da se oprostimo. SljedeÊe jutro su nam se putevi raziπli. Donnie, Emil i Mravac su krenuli juænije i ostavili me samog. (Doduπe, s nimalo ugodnim druπtvom dviju iritantnih Britanki! Lovely!) U iduêa dva dana s colectivo kombijima i rikπa-taxijima, razletismo se po ruralnim dijelovima Chiclaya u potrazi za izgubljenim civilizacijama i gradovima, istraæujuêi grobnice Moche civilizacije stare preko 1700 g. (Kakav Idiana, pih! ni Ëut!). Izvukavπi se iz praπine grobnica i proπavπi fenomenalni muzej u kojem se Ëuvaju tajne Moche civilizacije i njenih vladara naappleene u prijespomenutim grobnicama, vrijeme je bilo da krenem put Anda, put Cordilleras blancas! I doπao sam tamo, 2 busa i 15h kasnije! Iako bi se iz slavnog imena "Panamski πeπir" dalo pomisliti da se proizvodnja tog πeπira dogaapplea u Panami, to je niπta drugo nego stoljetna zabluda! Panamski πeπir ili u Ecuadoru poznat kao Montecristi izraappleuje se od materijala specifiënog za podruëje oko istoimenog grada Montecristi! U Ecuadoru! Malo povijesti: Carstvo Inka se u 15. st. prostiralo od danaπnje ecuadorsko-kolumbijske granice preko Perua do pustinja Chilea. PoËetkom 16 st. panjolci predvoappleeni Franciscom Pizzarom su krenuvπi od Paname zavrπili ono πto su smrtonosne bolesti (male boginje...) donesene iz Europe zapoëele... Trenutak u vremenu:... tisuêe ljudi u gotovo potpuno kaotiënom okruæenju nedjeljnog Mercada, gdje se proπavπi kroz prvi prolaz naleti na otvorenu mesnicu, s veê neiznenaappleujuêim smradom, psi ËekajuÊi svoj komad otpada, djeca koja se igraju i kotrljaju po podu, male otvorene kuhinje koje prodaju za mizeriju almuerzo, sve silne vrste povrêa i voêa u daljnim uskim prolazima u kojima se lako izgubiti, brijaënice, frizeraji, sve moguêe zamislive namirnice i nenamirnice. Iza ugla, u sljedeêem prolazu, πtandovi Samana i brujo doktora, nude domaêe napitke, lijekove, trave, raznorazne ritualne rekvizite, voodoo lutke, lubanje vise po gredama... Jedini stanovnik hostela Nakon vjerovatno najboljeg busa u kojem sam se ikada vozio (bus-krevet!) probudivπi se u zoru malo prije nego me istovariπe, pogled kroz prozor je odavao Huascaran, najviπi vrh Cordilleras blancas snijegom i ledom okovan na 6800m! Zadivljen krajolikom i joπ pomalo zbunjen zjevajuêi okolo, nisam s poëetka ni shvatio da sam se ukrcao u mali Toyotin kombi kao kasnije prebrojivπi 25. Ëlan te povorke. Stiskavac je trajao nekih pola sata (zgrbljen u 1.50m visokom kombiju!) do mog odrediπta Caraza, malog grada zarobljenog u okolnim vrhovima i brdima. Naπavπi hostel (i to kakav, ljubav na prvi pogled) te nakon kratke πetnje kroz male poploëene ulice i na neki Ëudan naëin πarmantnu malu trænicu (fetiπ na trænice!), shvatim da sam jedini gringo u gradu i jedini stanovnik hostela! U naredna dva dana nisam imao prilike sresti niti jednog, osim svog vlastitog odraza u ogledalu! Safrπeno! FantastiËno! Ono πto sam traæio i πto mi treba! Mir... Uz knjigu, opijajuêi mir koji me okruæuje, na verandi hostela u najudobnijoj fotelji koju moæete zamisliti pokriven toplom dekom od alpace utonem u zen stanje ovoga malog mjesta... Na savjet Lucha, vlasnika hostela, na rano jutro uz na komadu papira nacrtane upute krenuh na 9-ero satni hike po vrhovima okolnih brda kroz mala od svijeta sakrivena indigenous sela. Iako sam se izgubio u dva navrata, upao u trnje, potpuno se iscrpio, dobio æulj(ëinu) na desnom stopalu (na palcu!), bio je to uvjerljivo najbolji dan mog dosadaπnjeg putovanja! KroËiti, polako ali sigurno, kroz ta neodoljiva sela visoko gore na 4000m, osjetiti kako me prate ti srameæljivi, bojaæljivi pogledi, djeca koja su me pratila na putu iz πkole πuljajuêi se po πumarcima i kanalima malo po malo skupljajuêi hrabrosti da mi se pribliæe, dobronamjerni pozdravi, nastambe od zemlje pred kojim na kanalu æene u tradicionalnim odorama peru veπ, budno praêen cijelo vrijeme od snijegom i ledom pokrivenih vrhova, koji kao divovi Ëuvaju ovaj djeliê raja... Vrativπi se u hostel nakon cjelodnevnog pjeπaêenja, prevrëuêi po quechua jeziku koji su me probali nauëiti u selu, bol i razne upale poëele su biti dominantan osjeêaj u mom tijelu. Pivo kojim me je Lucho ponudio uz priëu o nepovratno nestalim ledenjacima podruëja i pesimistiënom buduênosti za ostatak bijelih kapa koji okruæuje njegov hostel su privele ovaj dugi, ali neopisivi dan kraju ( i da, hvala Bogu na andolu 300!) Lagano ukoëen u predjelu kriæa (bi Êe da me propuhalo :)), nedajuêi mi vrag mira, ponovo posluπam mudrosti Lucha i krenem na neπto kraêi hike do tirkizno plavih laguna visoko gore. Brzo sam se uvjerio da kraêi ne znaëi i lakπi, hvatajuêi zrak i sopëuêi na 4700m nakon πto sam pokuπao pratiti Alexa ( panjolac iz Teruela, profesionalni planinar ni manje ni viπe)! Bila je to klasiëna priëa o zecu i kornjaëi, samo πto je zec ipak stigao puno puno 21

22 prije na cilj! Povratak na kamionu kojeg smo s palcem ukrotili, na vreêama kukuruza pod kartonima skrivajuêi se od kiπe vratili smo se u Yungay. Gladan, sretan πto sam na meniju uoëio lokalni specialitet Cuy u pikantnom umaku (zamorac), mrdnuvπi uπima dva puta, polizavπi prste, dobio sam se! Omastio brk! (IspriËavam se onima kojima sam smazao kuênog ljubimca!) U 4 kvadrata male snjeæno bijele spartanske sobe u simpatiënom obiteljskom hostelu s glupavim zadovoljnim osmjehom na licu utonem u zasluæeni san... Na rano jutro spreman za daljnje dogodovπtine opremih se potrepπtinama na placu te krenem busom prema glavnome gradu Perua, prema 15-milijunskom metropolitanu Limi! Planiran put prema Piscu istoga dana se nije ostvario, te sam se smjestio u hostel u posh dijelu Lime. Uz pivo i ribice iz konzerve u πarolikom druπtvu youth hostela priëekao sam sljedeêi dan za daljne zgode! Malo povijesti: Grad Yungay je obiljeæen u povijesti kao mjesto najveêe prirodne katastofe u Andama g. potres je oslobodio 15 milijuna m3 kamena i leda, koji su zatrpali cijeli grad s gotovo svih ljudi.»injenica: PoËetkom 50-ih godina, kada je televizor prestavljen u Andama, lokalno je stanovniπtvo masovno poπlo u potragu za boljim æivotom u nizine traæeêi izlaz iz teπkog æivota. To je rezultiralo pojavom Pueblos jovenes iliti mladih gradova na obroncima brda oko Lime, bez tekuêe vode i struje. Viπe od polovice Peruanaca æivi ispod granice siromaπtva. Problem nezaposlenosti je toliki da se ne moæe izmjeriti. U raljama Huancavelice Preko Panamericane praêen pustinjom i dinama koje nestaju u valovima Tihog oceana stigao sam u Pisco. Smjestivπi se u najjeftiniju opciju u gradu (moje zahtjeve zadovoljavalo) koji je neodoljivo podsjeêao na TVu viappleene gradove bliskog istoka (uzmimo Beirut), u kojem je popodnevna brake dance izvedba lokalnih klipana na centralnom trgu bila highlight dana! Doduπe, ono πto grad ni- je ponudio, popravila je zanimljiva skupina koja se skupljala u dvoriπtu hostela (birtija u razvoju) s kojom sam uz pivo, cuba libre i intrigantnu lulu popravio izvedbu dana. Iscjedivπi 10$ za put na Islas Balestas iliti njihov nadimak koji je mene privukao u ove dijelove poor mans gualapagos, prateêi pogledom (koliko je to bilo moguêe) sve te ptice bombardere koje su nadlijetale naπ Ëamac, πepurenje pingvina, sunëanje tuljana koji nisu previπe marili za horde turista, te meni osobno najdraæih kormorana u svom gotovo plemenitom krstarenju tik iznad povrπine oceana, napustio sam te guanom bogate prostore (do 50 m dubokog ptiëjeg izmeta!) i tri sata kasnije veê sam bio ponovo u Limi! Potpuno se oduπevivπi piletinom u vinu i πljivama za prste polizat, koju sam objedovao u zalogajnici ispred autobusne u Limi (1$ ;)), nakon 15-minutnog gubitka tlaka poradi probavnih radnji odluëim da Êu ipak noê provesti na aerodromu ËekajuÊi Marka (za prijatelje batman)! Nakon duge reumatiëne noêi (πtedim na smjeπtaju) provedene prostrt na tri spojene stolice Int. aerodroma oko 7 ujutro pojavio se i Marko! Zanimljivim i nadasve jeftinim javnim prijevozom s ruksacima koji gabaritno ne zadovoljavaju lokalne buseve, probili smo se kroz Limu do centra grada te kod simpatiënog djedice doruëkovali gulaπ i pivo! Proπavπi i viπe nego je potreban broj puta kroz centar Lime, s kulturnim bljeskovima okolnih besplatnih muzeja, promjenom straæe ispred zgrade vlade (kakav trash, sviraju Twist), gledanja snimanja scene nekog filma (Marko tvrdi da prepoznaje glavnog glumca), dan smo priveli kraju s uruëenom porukom od mlade πarmantne dame u agenciji, citiram you can t clim the bus drank. Naravno, uzvrativπi istom dozom πarma u autobus smo bili puπteni! U autobus koji nas je smrznute poradi nelogiëno upaljene klime (na 4000m) dovezao do Huancaya, grada koji nam je osim promjene busa posluæio i za nabavku ruënih Huancavelica, malo, pitoreskno mjesto u visoko u Andama, do prije 10 godina je bilo jedno od glavnih uporiπta tadaπnjih teroristiëkih frakcija!!! satova! Ja kupio Casio (5 sola, a wather proof)! Vaæni s novim satovima nekoliko sati kasnije ukrcali smo se na bus koji je iπao put Huancavelice, malog planinskog mjestaπca (pokazalo se interesantnog) koji Êe biti naπ dom u iduêa tri dana. Uz domaêi tamales s piletinom, kupljen u busu od nekog propovjednika (kupio bi i bez te propovjedi), preko krivudave ceste spektakularnih Anda stigli smo do Huancavelice. Voappleeni Eliasom, lokalnim fizioterapeutom i taekwondo instruktorom (upoznali ga u busu) preko piva, lokalnih birtija, pisca, kukovima promaπenih peruanskih folk ritmova, ruma s eukaliptusom te pileêe juhe (odgovorno tvrdim najbolje ikad probane) s ceste u 3 ujutro, upali smo u ralje ovoga naoko nevinog mjestaπca! Malo povijesti: Guano, iliti ptiëji izmet, prvoklasno gnojivo koriπteno joπ od doba Inka, je sredinom 19. st. bio glavni Peruanski izvozni proizvod!! Bilo je toliko unosno da su se panjolci umjeπali u takozvani Guano rat , kako bi preuzeli kontrolu nad okolnim otocima. Slike uzimaju dio duπe Nakon veselice od sinoê i blagog jutarnjeg mamurluka take it easy dan je sve πto smo trebali! Nakon kraêeg jutarnjeg protezanja ekstremiteta po okolnim brdima i vidikovcima, uz pivo kao guπteri na suncu na travi Plaze de armas provedosmo popodne razmiπljajuêi kako napraviti taj ron caliente koji smo tako slatko pili sinoê. Nevjerojatno πto sve moæeπ saznati u jedno lijeno popodne sluπajuêi od znatiæeljnih lokalaca... da je mjesto dugo bilo u crvenoj zoni zbog teroristiëke aktivnosti i to ne tako davno (prije 10-ak godina); da je u mjestu jaka prisutnost Opus Deia i da imaju veliko sjemeniπte na sjevernom dijelu grada; da po miπljenju starijeg lokalnog stanovniπtva ljudi svaka slika koju mi naporni turisti opalimo uzima komadiê duπe osobe na slici; da je obliænje malo selo duboko sakriveno u planinama bilo zadnje uporiπte terorista i glavna baza na Ëijem su trgu pogubljivali zarobljenike; da im kamion za smeêe cijelu godinu svira boæiêne tonove... poseæuêi pivo za pivom, dugo u dan potpuno smo ostali bez teksta

23 Okolo grada Cusca, prijetstolnice Inka, u tzv. Svetoj dolini koja ga okruæuje nalazi se preko 30 izvanredno oëuvanih svetiπta, hramova, gradova iz te davne civilizacije ovih prostora. ti kakav bi ovo svijet bio danas da Europljani nisu upleli svoje pohlepne prste... drugi, fascinantni svijet... Teπko prihvaëajuêi Ëinjenicu o sutraπnjoj 22- satnoj voænji u autobusu do Cusca, u Chifi (ime za kineski restoran u Juænoj) uz dobru klopu boreêi se sa πtapiêima ugasismo se u zamoru restorana i latino ritmova koji su dolazili s ulice. Zanimljivost: Markovo objaπnjenje Eliasu da mi ne pijemo rakiju polako, citiram: Was ist das?? En Croacia niet, mi to odmah, si?!? ;)...prebrojite jezike! Trenutak u vremenu:...trgnuvπi se iz sna na gruboj planinskoj cesti, kroz zamagljeni prozor, suncem tek dotaknuti bijeli vrhovi koji su se poput otoka gubili u beskonaënim niskim oblacima horizonta... inje koje se Ëvrsto dræalo na obroncima nestajalo je iz trenutka u trenutak otkrivavπi sve silne nijanse zelene boje koje se odsijavaju od spokojno mirnih laguna... na stotine alpaca, smedjih, bijelih, crnih, razigranih, malih i velikih s crvenim i rozim maπnama oko uπiju kao rukom razbacane po visoravni...zelena koja se mijenja u nezamislive nijanse crvene pokrivene s blijedim bijelim pokrivaëem... El Peru: No es este tu pais Porque conozcas sus linderos, Ni por el idioma común, Ni por los nombres De los muertos. Este es tu pais, Porque si tuvieras que hacerlo, Lo elegirías de nuevo Para construir aqui todos tus sueños. Marco Martos; iz Muzeja u Ayacuchu Cusco Voænja koja se s 22 sata svela na samo 15 sati voænje na rubu egzistencije (zadnjih 7 normalne voænje) teπko je opisiva... no probajmo... Neudobnost voænje mogu opisati jedino kao da sam sjedio na svojoj sta- Naravno, sluπajuêi te priëe uputili smo se do spomenutog sela (sutra), proπetali trgom, proπli kroz ruπevine nekadaπnjeg stoæera... Savrπen dan u kojem smo i dalje bili jedini avanturisti u ovom dijelu Peruanskih Anda... Saznavπi za lokalnu rutu po planinskim off road putovima do naπeg sljedeêeg mjesta, dan koji smo time dobili proveli smo u prije spomenutom razgledavanju teroristiëkog sela, nabavci svih potrebnih sastojaka za ron caliente, lokalne svadbe na kojoj smo bili glavna atrakcija (Elias nas ubacio, skoro nas oæeniπe! Potencijalne punice plele mreæu :)) te ponovo uhvaêeni u plesne ritmove folka smo praktiëki iz La Carambe zavrπili na stanici za Ayacucho (dobro ajde, spavali smo 45 min). Nakon svjeæeg peciva kupljenog na stanici u 4 ujutro od simpatiëne starice i odbijanja ponuappleene juhe s ceste krenuli smo put Ayacucha preko, pokazalo se, bajkovitog i gotovo nestvarnog puta preko planina u mome dosadaπnjem postojanju (trenutak u vremenu)! Zamjenivπi lokalni nevjerovatno izdræljivi autobus s malom toyotom nakrcanom s 20 ljudi, u najneudobnijem moguêem poloæaju s nevjerojatno iritantnom glazbom koja je tri sata treπtala iz zvuënika, oëito prevelikih gabarita, nas dvojica jedva doëekasmo izlaz. Nakon uspjeπnog namjeπtanja zglobova i kostiju od netom zavrπene voænje, spustili smo se u centar Ayacucha, u druπtvu Francuza Remia kojeg smo pokupili putem. Uz πto drugo nego uz hladno, uz informaciju kako ovo mjestaπce ima 36 crkava zavrπismo ovaj slatko/gorki dan! Upavπi u oproπtajnu ceremoniju lokalnog generala junaka (bar nam se tako Ëinilo), oprostivπi se od njega proπetali smo kroz Mercado cental, a bila je nedjelja, oduπevljeni bojama i æivoπêu s alpacinim vestama pod rukom (za hladne noêi Machu picchua) pohrlismo na pauzu u parku! Odmorivπi se taman dovoljno, krenusmo u joπ jedan muzej s opet fascinantnim primjercima ovaj puta Wari kulture ovih podruëja...ne moæeπ se ne zapitaroj veπ maπini koja je nakon svakog ciklusa centrifuge zavrπavala nasred kupaonice i tako 15 sati... izgriæenih noktiju, kroniëno neispavan gledam prema rubu ceste kroz prozor u nadi da Êu ga uoëiti i smiriti tako rad srca u petama, prevrëuêi po mislima termine poput zdravstvenog osiguranja, tehniëki pregled vozila, trajnost pneumatika, povijest bolesti (vozaëa) itd. NoÊ je donijela samo joπ viπe neizvjesnosti, neznajuêi πto je gore: vidjeti da ne vidiπ rub ili nevidjeti i æivjeti u neznanju! Preæivjevπi 22-satnu voænju, u nadi da je psihofiziëko stanje ostalo barem donekle nepromijenjeno, stigli smo u Cusco. Siπavπi s planina Perua, iz malih od svijeta sakrivenih sela i gradova, gdje je stranac bio Ëest kao i lokalac viπi od 1.70 m, Cusco me je iskreno neugodno iznenadio. Grad koji je arhitektonski, kulturno, povijesno bez premca u Peruu, za mene je bio prelazan. McDonaldsovo slovo M koje je gledalo na glavnu Plazu de Armas smjestivπi se pored fascinantne katedrale iz 17.st., horde bogatih po luksuznim hotelima, mladih po hostelima voappleeni idejom dugih jutarnjih pijanëevanja, neizbjeæne ralje pretencioznog turizma na svakom koraku bez trenutka mira, neizbjeæne napumpane cijene, bez priæeljkivane mistiënosti koja se u ovoj velebnoj prijestolnici carstva Inka izgubila u masi gringosa i najtuænije gotovo potpuno nepristupaëno obiënom, jednostavnom, skromnom Peruancu koji tu kulturu nosi u venama. Pokuπavπi se uklopiti i saæivjeti s trenutnom stvarnoπêu ovoga grada, probiruêi po jeftinim (besplatnim) kulturnim sadræajima kojih je uæasno malo, u druπtvu Remia, Francuza kojeg smo upoznali i primili pod svoje (posjedovao identiëni kritiëki osvrt prema Cuscu) doëekali smo prolazak ta poduga dva dana prije odlaska putovima Inka, putevima koji vode prema Machu Picchu... Malo povijesti: Inke, zaokupljene civilnim ratom izmeappleu dva brata, oba æeljna krune i moêi, su okarakterizrale dolazak panjolaca kao dolazak Bogova koji Êe ih spasiti i izbaviti iz teπkih trenutaka. Iskoristivπi svoje trenutaëno boæansko postojanje i oslabljeno carstvo, opustoπili su i uniπtili zlatom i srebrom bogate prostore Inka carstva. 23

24

25 RHEINFALL NAJVEĆI EUROPSKI SLAPOVI SCHAFFHAUSEN EUROPSKI PANDAN NIJAGARINIM SLAPOVIMA Goran Beinrauch...Da Bog da te voda odnijela... Ako vas kojim sluëajem voda odnese, velika je moguênost da to bude upravo na obalama rijeke Rajne, u pitoresknom kraju na sjeveru vicarske, u kantonu Schaffhausen. Naime, tamo se nalazi der Rheinfall slapovi rijeke Rajne, najmoêniji slapovi u Europi. Dnevno iscuri milijun kuna Impozantne brojke objaπnjavaju zaπto se ovaj prirodni fenomen svrstava meappleu najveêe turistiëke atrakcije u zemlji Ëoko lade, sireva, banaka, satova i Rogera Federera. Rijeka Rajna prije 14 tisuêa godina na tom mjestu probila je masivne stijene u πirini od 150 metara, koliko se prostiru slapovi, a voda se obruπava s 23 metra visine s protokom od 700 m 3 u sekundi u prosjeku. Ako se uzme u obzir cijena kubnog metra vode iz vodovoda koja se kreêe oko 12 kn, lako je izraëunati da kroz te slapove svake sekunde proteëe 8400 kn, a u jednom danu oko milijun kuna. No, budite bez brige da pragmatiëni vicarac nije naπao naëin kako iskoristiti taj prirodni potencijal. U samim poëecima industrijske revolucije, veê prije viπe od 200 godina, gradiê Schaffhausen u istoimenom kantonu, postao je perjanica industrijalizacije u vicarskoj, kao sjediπte prvih tvornica metala i legura na europskom kontinentu, Ëime je okonëan dotadaπnji monopol engleskih tvornica. Kad je tolika snaga vode u pitanju, naravno da Êe se u blizini naêi i hidrocentrale, koje ne samo da osiguravaju dovoljno struje za taj dio vicarske, veê se viπak struje i izvozi. Europski pandan slapovima Nijagare Razgledavanje slapova, poseban je doæivljaj, pogotovo za one s avanturistiëkim 25

26 Niz slapove rijeke Rajne voda se obruπava s 23 metra visine s protokom od 700 m 3 u sekundi u prosjeku. Dnevno tako 'iscuri' oko milijun kuna Zbog neopisivo jake rijeëne struje, kupanje je zabranjeno. Kad jednom neπto zavrπi na dnu rijeke, 13 metara dubine ispod povrπine slapova, to je na sigurnom i viπe nego da je pohranjeno u jednom od sefova πvicarskih banaka duhom. Za razliku od pitomih sla pova PlitviËkih jezera, snaga Rheinfalla Êe vas zapanjiti. Po tome se moæe reêi da je Rheinfall europski pandan slapovima Nijagare.»im se pribliæite parkingu namijenjenom autobusima i automobilima mnogobrojnih turista, veê po buci lako nalazite put do slapova koji je proizvode. Diviti se i fotografirati moæete i iz daljine, meappleutim, ako vas blizina vode jako veseli, bjelinu zapjenjene H2O moæete vidjeti i s terase koja se nalazi tik koji metar iznad bujice. Za one s avanturistiëkim duhom, zagluπujuêa blizina slapova pogotovo dolazi do izraæaja kad se nalazite u turistiëkom brodiêu, koji vas za cijenu od 6,50 πvicarskih franaka odveze u podnoæje stijene u samom srediπtu slapova. Uske stepenice vode na vrh te stijene, odakle se guævajuêi s ostalim pustolovima moæe iz ptiëje perspektive uæivati u prizoru. Za one koji su svoje povjerenje poklonili vodonepropusnim fotoaparatima, ostat Êe i koja fotografija za uspomenu, jer inaëe nije preporuëljivo izlagati osjetljive elektroniëke ljubimce velikoj koliëini rasprπene vlage u zraku. U obliænjim suvenirnicama odliëno se prodaju πuπkavci i kabanice, kao i ostali nepromoëivi odjevni predmeti. A usput moæete kupiti i πvicarski vojni noæiê na rasklapanje, su venir koji je Ëak i koristan. Zbog neopisivo jake rijeëne struje, kupanje je zabranjeno, jer je zabiljeæeno viπe smrtnih sluëajeva koji su opisani u uvodnom stihu. Kad jednom neπto zavrπi na dnu rijeke, 13 metara dubine ispod povrπine slapova, to je na sigurnom i viπe nego da je pohranjeno u jednom od sefova πvicarskih banaka. Nekoliko desetaka metara od slapova, preko Rajne se proteæe æeljezniëki most, pa se slapovi mogu vidjeti i kroz prozor vlaka koji vodi do tri kilometra udaljenog srediπta najsjevernijeg kantona u vicarskoj, grada Schaffhausena. Ovan simbol grada NajsliËniji Samoboru, gradiê s oko 35,000 stanovnika, Schaffhausen i njegova okolica, nalaze se blizu njemaëke granice, okruæeni NjemaËkom s tri strane. Grad obiluje znamenitostima, pa je zanimljiva destinacija svakom putniku namjerniku kojem doëarava razdoblje srednjeg vijeka, na πto nepogreπivo asocira gradska arhitektura, od koje su posebno zanimljive oslikane kuêe s freskama i natpisima iz doba nastanka, te karakteristiëni balkoni i æljebovi. Simbol grada, πto je vidljivo i po imenu grada, jest ovan, Ëije simbole moæete naêi posvuda u gradu; izmeappleu ostalih i na zidnim skulpturama, na kojima su zlatnom bojom posebno oznaëeni najzanimljiviji i najcjenjeniji dijelovi te æivotinje; rogovi, papci i testisi. Prikaz ovna nalazi se rezbaren i na topovima u dvorcu Munot, koji je vjekovima sluæio za obranu nekad samostalnog grada-dræave Schaffhausen, koji je uπao u konfederaciju s ostalim kantonima. Danas se u podnoæju dvorca nalaze vinogradi rizlinga, vrlo kvalitetne sorte groæapplea, a vino koje se dobiva, nosi ime po dvorcu. Renesansni duh rodnog kraja Wilhelma Tella, a pogotovo njegova posloviëna preciznost i pedantnost, oëituje se u vjerojatno najpoznatijoj djelatnosti u Schaffhausenu, proizvodnji satova. Nadaleko poznata tvrtka IWC, nezaobilazno je mjesto za svakog tko ima ambiciju jednog dana postati premijer. Njihovi satovi su meappleu najkvalitetnijim, ali i najskupljima na svijetu. Uostalom kao i Ëokolada. Moæe se reêi da Ëega god se vicarci prime i naprave, to ispadne super kvalitetno, ali isto tako jako skupo. Ljepote koje osvajaju vicarska kuhinja moæda i nije prepoznata kao jedinstvena i u njoj se mijeπaju utjecaji talijanske, francuske i njemaëke kuhinje, od kojih su preuzeli i dodali poneπto vlastitog; razne tjestenine, kobasice i vrlo prepoznatljive sireve. Plemenita plijesan, koja daje izrazitu aromu sirevima, takoappleer Êe predstavljati izazov za one jakog æeluca i sklonije avanturi, kao i voænja brodiêem po uzburkanoj vodi Rajne. Tih dana kad sam boravio u Schaffhausenu, na gostovanju je bio rijeëki bend LET3, pa je konzervativnijim vicarcima, vjerujem, njihov nastup isto bio avantura. Nisam siguran da li su pokuπali rekreirati uspjeh Wilhelma Tella i prepoloviti Ëepovima jabuku s neëije glave, ali mirne duπe mogu tvrditi da je publika bila omaappleijana. Iako je vicarska politiëki neutralna, ono πto je sigurno, da svi koji posjete ovaj komadiê planete, neêe ostati neutralni. Osvojit Êe vas prirodne ljepote, neposrednost i gostoljubivost ljudi i tradicija koja odiπe na svakom koraku. Auf Wiedersehen!

27 27

28 GRAD TEUTONSKIH VITEZOVA I NIKOLE KOPERNIKA TORUN Marin StipaniÊ Torun je grad od 210 tisuêa stanovnika i rodno mjesto Nikole Kopernika. Postavlja se pitanje je li kriva loπa promocija lokalne turistiëke zajednice ili jednostavno nezainteresiranost turista za ovim malim, a ipak dovoljno velikim spokojnim mjestom.»injenica je da bez obzira na promotivne aktivnosti turistiëkih djelatnika turisti sami dolaze ovdje. Ipak, Nikola Kopernik se mogao bolje iskoristiti u formiranju branda ovog predivnog grada i posluæiti kao mamac svima koji naginju ka znanosti, mirnom odmoru i vole gotiku. Grad teutonskih vitezova Nalazi se na rijeci Wisli, koja je svojim tokom (najdulja rijeka u Poljskoj) od 1090 km osim Krakowa razvila i grad Torun. ToËnije, grad su sagradili i razvili teutonski vitezovi u 13. stoljeêu osnovavπi dvije utvrde Torun i Chelmno. Danas se grad nalazi neπto viπe, jer je nekoliko godina od osnivanja Torun muku muëio s poplavama Wisle. Kao i Poljska, grad je dijelio istu sudbinu kroz povijest, Ëesto bez nacionalnog identiteta. U gradu je æivjelo mnogo Nijemaca koji su bili okrenuti protestantizmu πto je vodilo do brojnih sukoba s tradicionalno katolicizmu orijentiranim Poljacima. Grad je dugo bio poznat po Torunskom miru - ugovorom sklopljenim izmeappleu teutonskih vite zova NAJVAÆNIJE GRA EVINE: GotiËka katedrala sv. Ivana Evanappleelista i sv. Ivana Krstitelja (graappleena u 14. st. s gotiëkim slikama i skulpturama) Stara gradska vijeênica (izgraappleena 1241., obnovljena 1399., jedna od najljepπih vijeênica u Srednjoj Europi) Gradske zidine Kopernikova rodna kuêa (kuêa iz 15. st. u gotiëkom stilu, danas Kopernikov muzej) Kopernikov spomenik ispred vijeênice (autor Friedrich Tieck) Ruπevine tvrappleave teutonskih vitezova Grad su sagradili i razvili teutonski vitezovi u 13. stoljeêu osnovavπi dvije utvrde Torun i Chelmno s Poljsko-litvanskom unijom u 15. stoljeêu. Teutonski vitezovi su bili poraæeni od strane Poljsko-litvanske unije godine u bitci kod Grunwalda ili poznatije - bitci kod Æalgirisa. U 20. stoljeêu grad je postao dio Poljske i tom sastavu je i dan danas. Tijekom drugog svjetskog rata nije bio jaëe razoren, iako je bio njemaëko uporiπte godine iz grada su protjerani svi Nijemci i kreêe se s industrijalizacijom i razvojem grada. Pod zaπtitom UNESCO-a Iako nije meappleu veêim gradovima, Torun se moæe pohvaliti jednim od veêih sveuëiliπta u dræavi. SveuËiliπte, koje nosi naziv po poljskom astronomu Nikoli Koperniku, kojemu niti teologija, niti matematika, a ni medicina nisu bile strane, je edukacijski dom za mnoπtvo mladih iz Kuwajsko-pomorskiego vovjvodstva. Autor djela De revolutionibus orbium coelestium i tvrdnje da Zemlja kruæi oko Sunca, nije studirao u Torunu, ali zasigurno bi bio ponosan danas na tvornicu mladih znanstvenika koji se kale u ovom gradu. Od godine grad se nalazi na listi svjetske baπtine UNESCO-a, a πetnja

29 gradom dokazuje zaπto. Meni je osobno najdraæa go tika. to viπe gledam to mi je draæi taj stil arhitekture. Grad ima skoro potpuno oëu va ne gradske zidine, zgrade graappleene u goti Ëkom stilu. GotiËka katedrala Sv.Ivana Evanappleelista i sv. Ivana Krstitelja, po meni najljepπa gradska vijeênica u ovom dijelu Europe, ruπevine tvrappleave teutonskih vitezova, Kopernikov muzej, njegov spomenik, gradske zidine samo su jedan dio ovog pomalo zapostavljenog poljskog bisera. Kada doêi i gdje odsjesti? Najbolje je posjetiti Torun u kasno proljeêe kada se grad budi i dobiva sjaj u proljetnim bojama. Kombinacija Wisle, predivne arhitekture, boje proljeêa te jutarnjeg cvrkuta ptica su elementi koji Êe se svakom urezati u pamêenje bez obzira uzeo ili ne digitalni aparat, kameru ili neko Ëudo tehnologije. U gradu ima dosta hotela, a najbolji izbor je odsjesti u jednom od ho tela u povijesnom dijelu grada. Cijene su povoljne za svaëiji dæep. Hotel Petite Fleur sa tri zvjezdice u starom dijelu grada nudi noêenja od 30 eura. Na dva koraka su sve znamenitosti, restorani, barovi. Osoblje je usluæno i radosno doëekuje svakog gosta, a Hrvate doæivljavaju kao drag, bratski na rod pa dobivaju i smjeπak viπe. Barem od djelatnica. Na biranju imate joπ hotel Retman, Solaris, hotel 1231 sa tri zvijezdice, Gromada sa dvije zvijezdice, a æelite li po ne πto od luksuza na raspolaganju vam je hotel Mercur Helios sa Ëetiri zvijezdice. Ne Êete pogrijeπiti niti ako odaberete hotel Fil mar, Kopernik ili Heban. Bilo kuda, dobro je svuda. SVETA MARIJA MAGDALENA Katedrala sv. Ivana Evaappleelista i sv. Ivana Krstitelja zapoëeta je u 14. a zavrπena u 15. stoljeêu. Unutraπnjost katedrale obiluje vanrednim gotiëkim skulpturama i slikama (Mojsije, Sveta Marija Magdalena, nadgrobna ploëa Johanna von Soesta). Stara gradska vijeênica jedna je od najljepπih vijeênica u Srednjoj Europi Gdje jesti? Od brojnih restorana, na prvom mjestu bih izdvojio Bar mleczny. Poljska hrana, normalne cijene i interesantne priëe. Kako nam je savjetovala recepcionerka, kad uappleete u Bar mleczny uπli ste i u osamdesete. Interijer je ostao, atmosfera je ostala.»ak je u njemu snimljena jedna poljska komedija Miπ. Pod dojmom mlecznog bara proπeêete li neπto dalje do Artus restorana imate joπ jednom priliku diviti se arhitekturi, ali i kulinarskom umijeêu njihovog kuhara. OdliËan restoran. S poljskom kuhinjom na dobrom je glasu i Czarna Oberzam, Solytza te lanac Manekin s odliënim palaëinkama i ostalim slasticama koje je grijeh ne probati. NoÊni æivot U Blue Velvet klubu atmosfera je opuπtena, nema previπe ljudi, neka lokalna grupa u usponu. Jednu od pet veëeri na red je doπao i klub imena netipiënog za sjevernu Poljsku Papaya u starom gradu. Mjesto za opuπtanje i plesanje, sve u svemu ok. Zabavu moæete potraæiti u klubu Krzywa smjeπten u kosom tornju iz 14.stoljeÊa te klubu Hipnoza. Recepcionerka nam je preporuëila i Od Nowa klub, najpoznatije i najmasovnije okupljaliπte studenata. Savjet, dva... Dolazite li u toplijim mjesecima, svakako se provozajte Vistulom u jednom od brodova. Vidjeti gradske zidine, tornjeve dobar je naëin za provest kasno poslijepodnevno vrijeme. Plovidba Wislom se naglo populazirala 70-ih nakon πto je ovdje snimljen jedan od vaænijih poljskih filmova Rejs (Krstarenje). Na drugoj strani Wisle, par koraka u πumu i naiêi Êete na ruπevine utvrde Dubovsky, koja je meappleu ostalom sluæila i kao vojni arsenal neko vrijeme. Æelite li bolje upoznati obiëaje i arhitekturu sjevernopoljskog sela, otiappleite u etnografski muzej u gradu, koji je jedan od najveêih takve vrste u Poljskoj. Biti u gradu Nikole Kopernika, a ne posjetiti astronomski muzej je prava grehota. teutonski vitezovi su imali svoj dvorac, Ëije ruπevine moæete pogledati uzmete li kartu u ruke i odluëite malo bolje istraæiti grad. Srce grada je kao stvoreno za viπesatno ispijanje kave, upijanje srameæljivih zraka sunca, ali Torun je grad koji Êe vas osvojiti u koju god ulicu skrenete ili zalutate. 29

30 Upoznaj domovinu da bi je više volio ROVINJ MODRI BISER MEDITERANA Marin StipaniÊ Modri biseru Rovinja. Taj meappleunarodni glazbeni festival se viπe ne odræava, ali nadimak je ostao. Prije bi mi taj slogan bio glavna poveznica za ovaj biser na zapadno-istarskoj obali. Danas, kad gledam svoj video uradak s tog vruêeg kolovoπkog izleta, poæelim ga nazvati Modri biseru Rovinja. Nemali broj turista mi je na upit za najljepπe mjesto u Hrvatskoj odgovorilo - Rovinj. arm kojim ovaj gradiê privlaêi svakako ne ostavlja ravnoduπnim nikoga. Ako odaberete πetnju gradom, posjet crkvi Sv. Eufemije, jelo u jednom od brojnih restorana, kupanje na nekoj obliænjoj plaæi, dan ili vikend Êe biti potpuni. Mediteransko naselje Ovaj istarski gradiê je tipiëan primjer gradskog naselja mediteranskog tipa s uskim uliëicama i mnoπtvom zbijenih kuêa koje vode prema vrhu brdaπca nad morem. Na ulazu u grad lijepo ureappleeni kruæni tokovi s raznobojnim cvijeêem pozdravljaju posjetitetlje te im time vraêaju osmijeh na lice nakon umora od putovanja. Do Rovinja se dolazi iz smjera Rijeke i Zagreba kroz tunel UËka istarskim ipsilonom ili starom cestom uz obalu, a moæe i kroz unutaπnjost starom cestom. Od Rijeke je udaljen nekih 90 kilometara, dok od Zagreba 250 km. S obzirom da je Rovinj na zapadnoj obali Istre, blizu je i velikom broju Talijana, koji ovaj gradiê posjeêuju tijekom cijele godine. Kao i u svim primorskim mjestima, ljeti je ovdje parking teπko naêi, onaj besplatni gotovo nemoguêe. Cijene variraju, no uglavnom to je 5 kn po satu. Iz Opatije se svakodnevno rade izleti u Istru, koji obuhvaêaju posjetu Puli, PoreËu i Rovinju. etnju prema rimskim vratima prekidaju mi pogledi na rovinjske sladoledare koji izvode pravu igru bez granica bacajuêi kuglice visoko u zrak te ih akrobatskim pokretima ponovo spremaju u svoje kornete. Naravno, svaki od njih Êe reêi da je najbolji i najmaπtovitiji u gradu s kuglicama sladoleda. Ogromne lubenice na rovinjskoj trænici mi odovode misli na neki otoëiê gdje leæim u hladu Taj otoëiê moæe biti i Crveni otok samo da nema tog ho

31 ROVINJ INFO Rovinj, gradiê u Hrvatskoj, na zapadnoj obali Istre, na geografske πirine i geografske duæine istoëno od Greenwicha. Jedan je od devet gradova u Istarskoj æupaniji koja pokriva gotovo cijeli istarski poluotok. Klima je mediteranska. ProsjeËna temperatura sijeënja je 4,8 C a srpnja 22,3 C. Srednja godiπnja temperatura iznosi 16 C. Temperatura mora je od sredine lipnja do sredine rujna viπa od 20 C. Srednja godiπnja temperatura mora je 16,6 C. ProsjeËno osunëavanje, izraæeno u satima, iznosi 2.393,3. Od sredine svibnja do sredine rujna sunce sja dnevno duæe od 10 sati. Godiπnje padne 940 mm kiπe a godiπnji prosjek vlage iznosi 72%. Vegetacija je suptropska. PodruËje grada Rovinja graniëi s opêinama Bale, Kanfanar, Sv. LovreË i Vrsar. U rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 otoëiêa od kojih, Sv. Andrija i Sv. Katarina kao najveêi i najljepπi. Posebno vrijedni i zaπtiêeni objekti prirode, specijalni rezervati na podruëju Rovinja su: otoci i priobalno podruëje od otoëiêa Sv. Ivana do Dvije sestrice, more i podmorje Limskog kanala i dio Limske drage, park πuma Punta Corrente, moëvara Palud, Romualdova peêina na juænoj strani Limskog kanala i kamenolom Cave di Monfiorenzo svojevrstan geoloπki spomenik prirode. Bratimljeni gradovi: Adria, Camaiore (Italija) i Leonberg (NjemaËka). telskog naselja i brojnih turista ljeti. Crveni otok je otoëiê ispred Rovinja, a sastoji se od dva otoëiêa: Sv.Andrije i Maskina. Na zapadnom dijelu je luëica gdje su usidrene brojne jahte. Rovinj je dugo vremena bio pod Venecijom poprimivπi u to doba svoj romantiëan izgled. Jedno je od najrazvijenijih turistiëkih mjesta Hrvatske s bogatom turistiëkom ponudom uklopljenom u slikoviti ambijent starog grada te u bogate borove πume. Posebno bogatstvo su rovinjski otoci i obala, proglaπeni zaπtiêenim krajolikom grada. Turizam se poëeo razvijati polovicom 19.st uspostavljanjem paroborodske linije s Trstom te æeljezniëke pruge s BeËom 1876 godine. Sluæbeni poëetak turizma u Rovinju se veæe uz 1888.godinu kada je u gradu otvoreno morsko klimatsko ljeëiliπte Maria Theresia. Ovu ustanovu je izgradilo Druπtvo iz BeËa za podizanje i razvoj morskih bolnica. Austro-Ugarska je uvelike pomogla turizmu Rovinja kao i ostalima jadranskim biserima sagradivπi hotele. Grad i danas æivi od turizma, a bitna je i tvornica duhana Rovinj TDR malo izvan grada. Sv. Eufemija zaπtitnica grada Simbol grada je crkva Sv.Eufemije, koja je zaπtitnica grada. Posebno veselo je 16. rujna na njezin dan. Uske uliëice, πarene stare kuêe zbijene jedna uz drugu turistu na prvi pogled daju dojam da je na nekom sredozemnom otoëiêu. Ovaj dio u proπlosti je i bio otoëiê. Jezgra grada, poluotok, nekada je bila priobalni otok koji se s kopnom spojio nasipavanjem u 16 i 17. stoljeêu. Do tada grad je bio zbijen unutar gradskih zidina koje je podigla Venecija, a nakon toga se poëeo πiriti i van zidina. Sv. Eufemija dominira gradom. Barokna crkva podignuta je u 18.st. Ono πto je posebno uoëljivo je svakako 60 m visok zvonik s kojeg puca predivan pogled na cijeli Rovinj, kao i na otoëiêe ispred grada. Do crkve moæete obalnim puteljkom pa se uspesti do pred samog ulaza ili zanimljivijem putem kroz stari grad. Da biste izbjegli guævu u sezonsko doba, u crkvu otiappleite obalnim putem, a vratite se kroz ulice pune suvenirnica pa se usput okrijepite u nekom od restorana. 31

32 HostelerCool 32 Intervju Snježana PejËiÊ 36 Depeche Mode 38 Internet 40 Zeka Peka SNJEŽANA PEJČIĆ SVE DAJEM ZA PUTOVANJA! Branimir MarkaË Snjeæana PejËiÊ proπlog je ljeta osvajanjem bronëanog odliëja na Olimpijskim igrama u Pekingu u disciplini zraëna puπka deset metara razgalila srca cijele nacije. Tada je Snjeæana uπla u povijest i kao prva hrvatska sportaπica koja je osvojila odliëje na Ljetnim Olimpijskim igrama, ali i kao prvi sportaπ uopêe kojem je na Olimpijskim igrama u Pekingu dodijeljena medalja. Dvadesetπestogodiπnja RijeËanka osvojila je tada neoëekivanu broncu, a odliënu formu potvrdila je potom osvojivπi naslov europske prvakinje u zraënoj puπci 10 metara na Europskom prvenstvu u streljaπtvu u Pragu. Danas se njeno ime piπe velikim slovima u povijesti hrvatskog sporta. U streljaπtvo se zaljubila veê za ranog djetinjstva... - Pa, u principu je streljaπtvo bio prvi i jedini hobi. Ne raëunam nabijanje teniske loptice po zidovima kuêe, tenis je nekako bio i ostao samo zafrkancija. Valjda sam bila prelijena konkretno trenirati. Glavna preokupacija kao klinki mi je bilo Ëim prije doêi iz πkole i iêi van. Oboæavala sam svoj mali krug bliskih prijatelja. VeÊ kao malena sam oboæavala Ëitati. Æanr i debljina knjige nisu bili bitni, sadræaj se cijenio. Tako da sam nekako sebe vidjela iza pisaêeg stola, ali to me nije dugo dræalo. Istina je da nikada nisam imala strogo zacrtani plan svoje buduênosti. PriËa poëinje 1995, imala sam 13 godina i poëela sam trenirati u streljani koja je bila odmah pored πkole. I tako, od neobaveznih treninga, preko malo unesene ozbiljnosti u cijelu priëu, nakon priliëno kratkog perioda od dvije godine dobila sam prvi poziv da nastupam za reprezentaciju. Potom su se zaredala sve ËeπÊa putovanja, upoznavanje zanimljivih i novih ljudi i mislim da je to bilo presudno. Ali ok, i Ëinjenica da volim pobjeappleivati ima svoje prste u toj zaljubljenosti. S koliko godina si prvi put uzela piπtolj, puπku u ruke? - U 6. razredu kad nas je profesor tjelesnog jedan dan, umjesto u dvoranu, odveo u streljanu. Bilo je to nekakvo testiranje za niæe razrede. Rekli su tko hoêe, neka slobodno doapplee. Ja u poëetku nisam bila oduπevljena, mislila sam si: Boæe, kakav je to sport, streljaπtvo. Ali me prijateljica uspjela nagovoriti da odemo zajedno, njoj je bilo dosadno doma. Odmah sam od poëetka pucala iskljuëivo s puπkom. Mojih prvih metaka se ne sjeêam, iako su mi kasnije rekli da su bili priliëno dobri za nekoga tko nikada prije nije pucao. Ja sam nekako skeptiëna prema tome, Ëini mi se da su me zamjenili s nekim drugim. Mislim da je ozbiljnost doπla priliëno brzo. I inaëe nisam osoba koja Êe neπto raditi s pola volje. Ako veê neπto radim, radim to kako treba, ne da mi se gubiti vrijeme na polovnu uëinkovitost. Kada si poëela s prvim natjecanjima? Pa, s obzirom da 32

33 InfoBox sam poëela trenirati u 3. mjesecu, πto je za streljaπtvo sredina sezone, te godine nisam iπla na natjecanja. Ali, veê sljedeêe sam poëela iêi na svoja prva prvenstva grada, æupanije i dræave. Takoappleer je meappleu prvima bilo i natjecanje πkola, sjeêam se da mi je to bio prvi naslov dræavne prvakinje. Kakve si rezultate ostvarivala u mlaappleim kategorijama? - Moj definitivno najveêi juniorski uspjeh je bila bronca na prvenstvu Europe u Solunu u GrËkoj. Kroz cijelo natjecanje se provlaëila jedna uæasno pozitivna vibra, tako da nije bilo moguêe niπta drugo nego odliëno pucati. Ocjena dosadaπnjeg dijela sezone i oëekivanja? - Pa, kako kaæu, so far so good. OdliËan poëetak sezone, nastavak joπ bolji zlato na prvenstvu Europe u Pragu i srebro u ekipnom dijelu. Bolje nisam mogla poæeljeti. Neka se nastavi ovako ja zadovoljna. Dojmovi nakon OI Neopisivi. Jednostavno, Olimpijske igre su neπto πto se treba doæivjeti, nitko to ne moæe u potpunosti realno opisati. Tri tjedna suæivota s vrhunskim sportaπima, naπim i stranim, je neπto fenomenalno. U olimpijskom selu se zaista osjetio onaj pravi sportski duh, a natjecanje... pa, neusporedivo s bilo kojim drugim. Sportski uzor ti je? - Puno je sportaπa kojima se divim, ali evo, izdvojit Êu ova tri: Sergej Bubka, neponovljivi skakaë s motkom kojeg sam imala Ëast upoznati u Pekingu. To je zaista bila prilika u kojoj sam ostala zbunjena i jednostavno sam prvih par sekundi s divljenjem i oboæavanjem gledala u njega; Hermann Maier, skijaπ koji je toliko toga postigao i na takve Ëudesne naëine da mu treba jednostavno siknuti kapu; Pete Sampras. Mislim da nikakvo objaπnjenje nije potrebno, on je za mene bio i ostat Êe broj 1 u tenisu. Æivotni uzor? - Ne znam. Nema ga, ustvari. Æivim æivot nekako po svome, nosim se s problemima kako se pojavljuju i eto... nadam se da me na kraju puta Ëeka barem Ëokolada. Pribliæi nam svoje dosadaπnje πkolovanje... - Zavrπena srednja trgovaëka πkola, smjer komercijalist. to se tiëe fakulteta, nisam ni probala jer sam htjela svo vrijeme posvetiti streljaπtvu, tako da sam odmah u startu odluëila πto mi je vaænije.»ime se danas sve baviπ? - IskljuËivo streljaπtvom. To je prvo i osnovno, a sve drugo je podreappleeno treninzima, putovanjima i natjecanjima. Ali, uvijek se naapplee vremena za Ëitanje, ne mogu jako dugo biti bez knjige i na natjecanja ih nosim po par komada. Takoappleer sam veliki oboæavatelj filma, oboæavam pogledati dobar film, Ëak radije doma nego u kinu. Da te put nije odveo u streljaπtvo, πto misliπ Ëime bi se bavila u æivotu? - Iskreno, uopêe ne mogu zamisliti Ëime bih se bavila da nisam zavrπila tu gdje jesam. Mogu samo nagaappleati pa reêi da bih trenirala neπto drugo. Ali, da budem realna, nije se tako Ëinilo onda. Moæda bih prije upala u neku kulturnu varijantu. Moæda bih studirala knjiæevnost... a moæda su u πumi, haha. Snjeæana za 10 godina... - Istina je da Êu za 10 godina sigurno imati viπe godina i viπe bora. Vjerojatno i viπe sjedih. Ali sve drugo... mogu samo nagaappleati. Nadam se da Êe moje ime i za 10 godina biti u vrhu svjetske rang liste, da Êu putovati kao i sada... ali, vidjet Êemo... Koliko vremena provedeπ trenirajuêi? - Treniram svaki dan osim vikendom, kada su obiëno natjecanja. A trening traje... pa, zraëna puπka oko sat Nadimci: Sneki, Snjeπka Visina, Teæina: 170cm, 65kg Boja kose, oëiju: crna, tamno smeapplee Datum roappleenja: Mjesto roappleenja: Rijeka Ljubavni status: nema ga, haha Sport: streljaπtvo Klub: Lokomotiva Rijeka Najdraæi uspjeh: olimpijska bronca Grad snova: Sydney Zemlja snova: Ujedinjeno Kraljevstvo Najdraæi glazbenik, glazbenica: Nick Cave, A-Ha, Chris Rea... Najdraæi glumac, glumica: Sean Connery, Denzel Washington, Meryl Streep Najdraæi film: Sliding doors, Druπtvo mrtvih pjesnika, Privedite osumnjiëene Najradije jede/pije: pohana piletina, pire i zelena salata; sok od jabuke Najradije sluπa: stari rock Vozi: mazda 2 dva, dok je mali kalibar malo teæi i dulji, trening zna trajati i do 6 sati, πto je moj rekord. Kako izgledaju tvoje pripreme za natjecanje? - Niπta posebno. Znam za koje se natjecanje spremam i prema njemu tempiram formu. U sezoni je puno natjecanja, za oëekivati je da neêu biti na vrhuncu forme za svako od njih, neπto treba i patiti, ali to su onda ona manja, domaêa natjecanja. Koliko metaka ispucaπ na treningu? - Ovisi o fazi priprema. Ovako, ugrubo, od 70 pa i do 500 komada. Postoje li neki posebni uvjeti kada ti je nadraæe pucati, jesi li preciznija ujutro, popodne, naveëer? - Nema mi to veze. ObiËno treniram oko 13 sati, natjecanja znaju biti u zaista raznim terminima, u rasponima od 7 ujutro do 7 naveëer. Samo da nije vjetrovito, sve drugo moæe. Tvoje streljaëke mane i vrline su... - Mana bi bila brzopletost. Ponekad mi je teπko stati na loptu i skoncentrirati se. A vrlina... pa πto ja znam, valjda ta neka streljaëka zrelost do koje je jako teπko doêi. Ponekad i sama sebe iznenadim kako sam daleko doπla. Kakvi su odnosi meappleu streljaëicama? Ima li prijateljstva, rivalstva... - Ja mogu za sebe reêi da sam zaista sretna πto je moja glavna rivalka Suzana Cimbal pirelja, koja je takoappleer bila na Olimpijskim igrama, moja jako dobra prijateljica. Znali su me pitati kako uspjevamo biti u takvom odnosu, zar je ne gledam kao 33

34 konkurenciju? Ne, naprotiv. Sami sebi smo najveêi protivnik i uvijek nam je drago kada ova druga dobro otpuca. Jesi li praznovjerna? - Jesam. Ne prolazim ispod ljestava, uvijek pljujem ako mi crna maëka proapplee preko puta (ili bilo koja druga, za svaki sluëaj), hvatam se za dugme kad vidim dimnjaëara... Ali dok pucam... ne baπ. Prije je to bilo puno viπe, primjerice uvijek iste Ëarape za natjecanja (Ëiste!) ili uvijek prvo oblaëenje desne cipele. Onda mi je to poëelo smetati, dekoncentrirati me pa sam lagano prestala. Imaπ li omiljeni natjecateljski broj? - Pa, uvijek mi je drago ako pucam na mjestima br. 7, 13, 23 ili 37. Znalo mi se dogoditi da za startni broj dobijem svoj datum roappleenja i bila bi sva sretna, ali sam nakon dva puta shvatila da sam u tim situacijama pucala priliëno loπe, tako da viπe ne obraêam paænju na to. Bar ne jako. Imaπ li joπ uvijek tremu prije nastupa? - Viπe ne. Nakon Olimpijskih igara je nestala kao rukom odnesena. Pojavila se u finalu na prvenstvu Europe, ali to je bilo to. teta, voljela bih da se vrati, uz nju se duplo viπe koncentriram, paæljivija sam. PrivlaËe li te drugi oblici streljaπtva, npr. lovstvo? Jesi li se okuπala ikada? - Ne. Niti bih. Sama pomisao da pucam u æivo biêe mi je odbojna. Radije se dræim svojih papirnatih meta i svi æivi i zdravi. Je li streljaπtvo opasan sport? - Sigurno da je opasan, Ëim je tu oruæje. Ozljede su moguêe, ipak mi baratamo pravim metcima. Ali, svi smo svjesni πto dræimo u rukama, postupamo krajnje oprezno i nikada, barem koliko ja znam, nikada nije bilo nikakve nezgode. Na kraju krajeva, bilo kakvo opasno baratanje oruæjem se strogo kaænjava. Je li streljaπtvo skup sport? - Jest. Moje dvije puπke, zraëna i malokalibarska, zajedno koπtaju oko Zatim oprema, u koju spadaju kaput, hlaëe, cipele, rukavice, remen, jastuëiê, stalak, naoëale (u mome sluëaju) i joπ par sitnica, skupih doduπe, koπtaju takoappleer oko Koliko opreme potroπiπ godiπnje? - Pa, recimo da oprema moæe potrajati jedan olimpijski ciklus. Iako, bilo bi idealno da je moæemo mjenjati svake dvije godine s obzirom da ona s vremenom omekπa i gubi na ËvrstoÊi. Ali eto, zbog skupoêe, nismo baπ u moguênosti mjenjati je toliko Ëesto. Bi li preporuëila streljaπtvo djevojëicama? - Zaπto ne? I ne bih kategorizirala stre ljaπtvo kao muπki sport. DapaËe, u pojedinim disciplinama ima puno viπe æena natjecateljica. Nabroji prednosti i mane streljaπtva... - Mislim da je to otprilike isto kao i kod bilo kojeg drugog sporta. Bavljenje bilo Ëime je dobro, zdravo, a ako joπ usput puno putujeπ, postizeπ dobre rezultate i osvajaπ medalje... tko bi se æalio? Je li uspjeh na Olimpijskim igrama ikako utjecao na tebe? - Jest utoliko πto sam shvatila koliko velike uspjehe mogu postiêi. InaËe, mislim da sam otprilike iste glave kao prije. Kakve je promjene u tvom æivotu unijela poveêana medijska zainteresiranost za tebe? - Nikakve zapravo. Eto, nisam uspjela preko reda ili preko veze nabaviti kartu za U2 haha. To je bilo Ëudo od par mjeseci i poslije toga me se sjete tu i tamo. Ali, meni to odgovara. Ne volim biti u centru paænje. Dobitnica si Dræavne nagrade za πport Franjo BuËar. to ta nagrada za tebe znaëi? - Prije svega, to je velika Ëast. Dovoljno je samo pogledati tko su bili dobitnici prije mene, ali i tko je taj dan dobio priznanje zajedno sa mnom. Privilegija je samo biti u tome druπtvu. Moæe li streljaπtvo osigurati egzistenciju? Postoji moguênost da se Ëovjek profesionalno bavi streljaπtvom. Recimo, u Sloveniji je to odliëno rijeπeno. Njhovi najbolji strijelci su zaposleni u vojsci i bave se iskljuëivo stre ljaπtvom. Kod nas to na æalost, nije slu- Ëaj, tako da ovisimo sami o sebi πto se tiëe zdravstvenog, mirovinskog, staæa i sliëno. U kojoj mjeri si zadovoljna medijskim praêenjem sporta kojim se baviπ? - Bilo bi puno bolje da smo popraêeniji. Ovako smo u novinama 10-ak puta godiπnje i to ako netko osvoji neku veliku medalju. Mi smo naviknuli na takav status, ali opet nas jako ljuti kada, u nabrajanju natjecanja na javnoj televiziji, zaboravi se spomenuti da imamo dva prvenstva Europe, od kojih se jedno odræava u Osijeku. To je tuæno. U kojoj mjeri si zadovoljna koliko nadleæne institucije i sponzori prate sport kojim se baviπ? Gdje vidiπ prostor za pomake? - Nama trebaju objekti. U Rijeci se neπto malo pomaknulo nakon OI, obeêana je nova streljana. Ali diljem cijele Hrvatske stoje

35 derutne streljane koje bi trebalo pod hitno obnoviti ili pak izgraditi nove. A sponzori? to je to? Nemojte me nasmijavati... Koliko godiπnje vremena provodiπ izvan svog grada zbog streljaπtva? - Dosta. Proπle godine sam mjesec i pol pro vela samo u Kini. Ali, oduvijek sam vo lje la putovati, tako da mi taj dio ne pada teπko. Kako kratiπ vrijeme na pripremama, putovanjima... - Razgledavanjem grada u kojem se nalazim i Ëitanjem. Naravno, zna se dogoditi da nam je raspored takav da ne stignemo niπta. Primjerice, prije dvije godine sam bila u Bangkoku tjedan dana i uspjela sam vidjeti hotel, streljanu i aerodrom. Voliπ li putovati? - Oboæavam. Sve dajem za putovanja! Nije mi problem biti i po 10-ak sati u avionu, autu ili kombiju. Posebice kada se putuje na neko egzotiëno mjesto. Voliπ li putovati i mimo natjecateljskih putovanja? - O da. Putovanja bilo koje vrste prodano! Prije par godina smo mojih par prijatelja i ja imali naviku svaku novu godinu doëekati negdje u inozemstvu. Koje bi destinacije izdvojila kao tebi najdraæe, najzanimljivije? - Sydney definitivno. Australci su definitivno na kraju svijeta, to je jedan totalno drugaëiji mentalitet, neπto πto svatko treba osjetiti.»ak i mjesec izgleda drugaëije down under. Koje zemlje gradove bi voljela posjetiti? - Machu Picchu prvenstveno. Zatim Moskva, Aljaska, Pariz, Rim i Burkina Faso. Voljela bih vidjeti Sibir, proputovati Transsibirskom æeljeznicom. Ah, naπlo bi se puuuno odrediπta... Opiπi kako bi izgledalo tebi idealno putovanje... - Gore navedena transsibirska æeljeznica, a na povratku avionom do Irske, kotske i onda Dominikana! to najviπe privlaëi tvoju paænju u gradovima, zemljama koje posjetiπ? - Njihova kultura, te neke poznate stvari tih gradova. Ali i onaj manje poznati dio, stvarni æivot svakog naroda, ne samo lijepo ispriëana priëa s TV-a. to ti je draæe, ljetovanje ili zimovanje? - Zimovanje. Uvijek sam prije za snijeg nego za more. to ne zaboravljaπ ponijeti na putovanje? SPORTSKI USPJESI - olimpijsko bronëano odliëje u disciplini zraëna puπka deset metara Peking zlatno odliëje na Europskome prvenstvu u Pragu 2009., - nositeljica dræavnog rekorda iz godine u juniorskoj kategoriji u disciplini malokalibarska puπka na 50 metara leæeêi, seniorskog rekorda u zraënoj puπci na 10 metara i prvakinja je Hrvatske - Putovnicu i fotoaparat. Jesi li boravila ikada u hostelu? - Naravno. Moj prvi boravak u hostelu je bio u Pragu, davne Nas Ëetvero je iπlo na doëek Nove godine i to baπ preko Ferijalnog saveza. Gdje si sve boravila i kakva su ti iskustva? - Dakle, po redoslijedu boravka: Prag, Budimpeπta, Krakow, BeË. Za sve njih imam samo rijeëi hvale. Posebno za doruëak u BeËu. Gdje bi voljela æivjeti jednog dana? - Ne bih lako otiπla iz Rijeke. Ali evo, laganu prednost dajem Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Moskvi. Jesi li stopirala ikada u æivotu? - Jesam, ali to je bilo na relaciji Rijeka Opatija u ono doba kada se joπ izlazilo u Opatiju. to trenutno voziπ, kakva si za volanom? - Mazdu 2, dobila sam je na koristenje od autokuêe UkiÊ iz Rijeke. Pa, joπ se nitko nije æalio na moj naëin voænje, bez kaznenih bodova i prometnih nesreêa (kucam o drvo). to visi na retrovizoru u tvom automobilu? - Mali drveni miris. Jesi li zaljubljive prirode? - Nisam. Imaπ li trenutno deëka? - Nemam. Da na jedan dan moæeπ biti netko drugi bila bi... - Neka riba. Zanima me kako je to moêi æivjeti bez zraka. Jednim potezom Ëarobnim πtapiêem uëinila bi... - Svijet boljim mjestom za æivot. I veliku tvornicu za proizvodnju Ëokolade. Koju poznatu osobu bi voljela upoznati i πto bi ju pritom pitala? - Joeya iz Prijatelja. Pitala bih ga: And how are YOU doing? to te kod ljudi odbija / privlaëi? - Odbija me dvoliënost, laæ i ljudska glupost. PrivlaËi me dobar smisao za humor, posebice cinizam i sarkazam. Tvoja osobina koju bi voljela promijeniti... - Moæda ne bi bilo loπe da sam manje tvrdoglava... Glazba koja te opuπta... - Rock. I to onaj stari, iz 70- ih i 80-ih. Najdraæa knjiga... - Uh, teπko. Veliki sam oboæavatelj Stephena Kinga. I zaljubljena sam u ZloËin i kaznu. Ovisna si o... - Kokainu. alim se, mislim da ne bih dugo izdræala bez Ëokolade. Na πto voliπ troπiti novac? - Na knjige. Imam ih preko tristotinjak doma. Ali, sve mi se Ëini da Êu trebati poëeti troπiti na nove police. Ili na novi stan. VeÊi. Viπe ih nemam gdje stavljati. Pamtiπ li nek savjet oca, majke ili narodnu izreku koje se i danas dræiπ? - Zlatni savjet mojih roditelja: Pamet u glavu. A πto se tiëe narodnih, dræim se one c est la vie. 35

36 Feljton DEPECHE MODE IZA NJIH JE VIŠE OD 75 MILIJUNA PRODANIH PLOČA, TUCET ALBUMA, BITKE S HEROINOM I ALKOHOLOM TE ČAK 40 PJESAMA KOJE SU UŠLE NA GLAZBENE LJESTVICE DILJEM SVIJETA. MEGAPOPULARNI ENGLESKI ELECTRO POP BAND PO TREĆI PUT STIŽE U ZAGREB Tomislav Novak Dogodilo se to jednog lijenog popodneva godine. Dave Gahan i Martin Gore listali su modne Ëasopise. Izmeappleu dva dima cigarete nastao je tada Depeche Mode, po istoimenom francuskom modnom Ëasopisu. Ime u prijevodu znaëi brza moda, ali 30-ak godina kasnije jasno je kako Gahan i druπtvo nisu plesali samo jedno ljeto. Iza njih je viπe od 75 milijuna prodanih ploëa, tucet albuma, bitke s heroinom i alkoholom te Ëak 40 pjesama koje su uπle na glazbene ljestvice diljem svijeta. S pozornice puba u povijest Dave Gahan ustvari je zadnji uπao u bend, nakon πto su ga Martin Gore, stvaralaëka osovina iza DM-a, te Andrew Fletcher i Vin- ce Clarke sluπali kako zavija na matricu Davida Bowieja na pozornici nekog puba u Ba-sildonu u Essexu. Dotad su se momci bavili i stolarijom da bi mogli kupovati rabljene sintisajzere. Bend se teπko probijao, sve do gaæe u obliænjem gradu kada ih je vrbovao Daniel Miller, osnivaë Mute Recordsa. Njihov prvi singl Dreaming of me bio je 57. na britanskoj top listi. TreÊi singl, danas kultni Just can t get enough uπao je u top 10, kao i njihov prvi album Speak and Spell. Renomirani Rolling Stone album je proglasio promaπajem. Vince Clarke, koji je ustvari doveo Gahana u bend, odlazi tada iz Depeche Mode-a i zavrπava u takoappleer poznatim Erasure. Tekstopiscem je tada postao Martin Gore πto je i prijelomni trenutak za ovaj engleski electro pop band. Pridruæio im se Alan Wilder za klavijaturama. Bend se okrenuo eklektiënom industrijskom zvuku, a tekstovi Martina Gorea postajali sve mraëniji. Magazini su se raspisali o novom Ëudu. Melody Maker njihov treêi album je popratio slijedeêom kritikom: Sjednite i dobro posluπajte πto se dogaapplea ovdje upravo pred vaπim nosom. Goth kultura stvorena je preko noêi u Velikoj Britaniji, πto je samo pomoglo Depecheu koji je odjednom dobio vojsku darkera kao fanova. Depeche su prigrlili i svi oni kojima je bilo dosta mekanog rocka i disko poskoëica. Bizarno, teen Ëasopisi u NjemaËkoj i Francuskoj unatoë mraënom zvuku predestavljali su ih kao teen idole. Reforma zvuka A onda, godine doπlo je do najdramatiënije promjene u zvuku i imageu Depecheovca. Stripped, njihov 15. singl po redu oznaëio je reformu zvuka koji je iz popa

37 DUBOKI TRAGOVI Pet Shop Boys kaæu kako je Enjoy the silence bila pjesma koja je zauvijek odredila i njihovu glazbu. Kaæu da su ljubomorni svaki put kada sluπaju Violator. Pioniri techna poput Derricka Maya i Kevina Saundersona kaæu da je Depeche Mode najviπe utjecao na detroit techno æanr. Prema kritiëarima bendovi poput Franza Ferdinanda, The Killersa i The Braverya najviπe duguju upravo Depeche Modeu. AmeriËki kritiëari kaæu da je Depeche Mode posljednji britanski band koji je bio bitan. Pjesme su im obraappleivali Linkin Park, Tori Amos, Rammstein, Coldplay i mnogi drugi. Martin Gore ovako je opisao svoj izlazak iz alkoholne ovisnosti: Viπe nije bilo zabavno, sada sam opsjednut kupnjom sintisajzera koje gomilam u dnevnom boravku. Postao sam sinthoholiëar! potpuno potonuo u industrijski goth electro, koji je tada vjerojatno zvuëao revolucionarno, dok i danas, 23 godine kasnije, zvuëi svjeæe i orginalno. I dok su mnogi hit bendovi osamdesetih tonuli u kliπeje i πund, postalo je jasno da je album Black Celebration Gahanu i Goreu utabao put prema novoj publici devedesetih. Glazbeni video za Question of time, hit sa tog albuma, reæirao je Anton Corbijn. Bio je to poëetak plodne suradnje s obzirom da je Corbjin reæirao joπ 19 spotova za Mode i tako stvorio prepoznatljivi image benda koji je odgovarao uz njihov mraëni zvuk. Zadnji uradak je spot za singl Suffer Well od prije tri godine, moæda i najzabavniji spot Depeche Modea u kojem Gahan na kraju umire kao otopljeni snjegoviê. Singlovi Strangelove, genijalni Never Let me down again i Behind the wheel rasturili su ljestvice veê slijedeêe godine. RijeË je o albumu Music for the masses. UnatoË slabom uspjehu u domicilnoj Velikoj Britanji, glazbeni Ëasopisi slavili su album kao najuspjeliji dotad. Depeche Mode konaëno je prepoznat i u Americi. A onda slijedi Violator, album za kojeg su kritiëari rekli da je zabio zadnji Ëavao u πund osamdesetih i moæda i najkultniji album DM-a. Prste u zvuk je mijeπao i legendarni Francois Kevorkian, a veê nakon prvog glazbenog pokusa u Milanu nastao je Personal Jesus koji se reklamirao i novinskim oglasima. Ispod naslova pjesme stajao je i telefonski broj, a na njega se umjesto Isusa javljao automat koji je puπtao singl. Personal Jesus postao je najprodavaniji singl u povijesti Warner Brosa, a onda je uslijedio Enjoy the Silence koji je bend odjednom postavio na vrh glazbenog svijeta. Pod velom poroka Depeche mode je potpisivanje albuma Violator organizirao u u prodavaonici u L.A.-u, a ubrzo je cijeli kvart bio pod opsadom. 20 tisuêa fanova okupilo se oko zgrade, bilo je i ozlijeappleenih, a nerede je na kraju smirivala policija. U Europi je Depeche Mode rasturio godinu sa Songs of Faith and Devotion, albumom na kojem su industrijski zvuk zamijenili gitarama i bubnjevima te violinama. Uspjeπnice su se redale jedna za drugom: I feel You bio je moæda i najveêi. Dave Gahan prisjeêa se kako je tada njegova ovisnost o heroinu, o kojoj se πuπkalo veê godinama, poëela uzimati danak. Postao je neurotiëan i divlji, a propalo je i nekoliko koncerata koje jednostavno nije mogao odraditi. Martin Gore upao je u alkoholno ludilo, kako je to kasnije opisivao, a Andrew Fletcher je odustao od drugog dijela turneje te godine zbog mentalne nestabilnosti. Bend su izjedale ovisnosti o narkoticima i alkoholu i Depeche Modeu prijetio je raspad Gahan se predozirao u hotelu u Los Angelesu i umalo preminuo. Prerezao si je vene. Bila je to i svojevrsna prekretnica, krenula su brojna odvikavanja po poznatim klinikama u Americi. Gahan je preæivio joπ jedan overdose u svibnju kada je nekoliko minuta bio kliniëki mrtav. A onda su odjednom, kada su svi pomislili da viπe nikad neêe snimiti ni pjesmu, Depeche Mode izdali album Ultra (1997.), mraëni introspektivni album na kojem su se obraëunali sa svojim demonima. Hit singlovi su bili Barrel of a gun i It s no Good. Album je odmah zasjeo na prvo mjesto u Britaniji i na peto u Americi. Band je ponovno u sedlu, a slijede albumi Exciter (2001.) i Playing the angel (2005.) koje su kritiëari primili sa mjeπanim emocijama, ali su priznali da bend zvuëi mudrije i doraappleenije nego ikad. Sounds of the universe njihov je posljednji album, a trenutno se na tv postajama vrti singl Wrong. Na valu zadnjeg albuma Depeche Mode stiæu i u Zagreb, po treêi put. Dvaput je potpisnik ovih redova iz banalnih razloga njihove koncerte propustio. Ovaj sigurno neêe. 37

38 INTERNET DŽEPARAC...PUT DO ZARADE PUTEM INTERNETA Tko god da vam je rekao da je nemoguêe zaraditi dæeparac putem interneta pisanjem bloga ili pokretanjem web stranice slagao vas je. Meappleutim, postoji nekoliko pravila. Samo za vas istraæili smo kako u Hrvatskoj zaraditi pisanjem bloga. Prva stvar koju morate znati, ako joπ niste nauëili, jest da niπta ne dolazi samo od sebe. Kao i za ostvarivanje svakog drugog cilja, bilo da se radilo o osvajanju suprotog spola, zaradi putem student servisa ili pak prolaska na ispitu, i u ovom sluëaju treba vam puno dobre volje, truda i vremena. Naravno, svi oni koji oëekuju da mogu napustiti πkolu i faks i u buduênosti æivjeti od ovakvog naëina zarade neka se niti ne trude Ëitati ovaj tekst. Za sve ostale donosimo nekoliko pravila zarade na internetu. Mislav NekiÊ Statistike kaæu da dva posto posjetitelja (u odnosu na broj uëitavanja) klika na oglase O Ëemu se radi? Iako sliënih programa na internetu ima ti su Êe, a neki poput Xclaim.hr su nastali kao hrvatska pamet, kako stvar funkcionira objasnit Êu vam na primjeru Google Adsense (u doslovnom prijevodu oglas sa smislom) jer osobno znam kako funkcionira te znam ljude koji su ostvarili zaradu bilo da se radilo o 15 ili pak tisuêu dolara. Google Adsense je program koji funkcionira na naëin da Google pregledava vaπe stranice, pronalazi kljuëne rijeëi iz naslova, broja ponavljanja odreappleenih rijeëi i proporcionalno naappleenim rezultatima prikazuje oglase koji odgovaraju upravo tim rjeëima. Primjerice, ako piπete blog s recenzijama filmova i ukljuëite se u Google Adsense program, oëekujte da Êe vam najpoznatija svjetska traæilica pronaêi oglaπivaëe iz svijeta filma i svih onih koji su na neki naëin povezani sa svijetom filma, koji se æele oglaπavati kod vas identiëno kao πto se oglaπavaju u novinama. Vi zaraappleujete novac kad god vaπi posjetitelji kliknu na njih. Prevedeno: sa zanimljivijim blogom privuêi Êete posjetitelje te poveêati moguênost da oni kliknu na oglas. O Ëemu pisati blog? OdluËili ste se ukljuëiti u Adsense program, ali dvoumite se izmeappleu bloga na hrvatskom koji Êe biti ograniëen samo na hrvatsko govorno podruëje ili pisanja na engleskom koji Êe biti dostupan cijelom svijetu. to odabrati? Ako je stranica na engleskom jeziku moæe je razumijeti viπe od 50 globalnih surfera. S vremenom i kvalitetom imati Êete veliki broj posjetitelja i glavna je prednost stranica s engleskim sadræajem. Glavni nedostatak je konkurencija, koja je tako velika da je veêina vaπih tema dobro obraappleena. Blog na hrvatskom moæe razumijeti manji broj ljudi πto znaëi manji promet i manju zaradu. Glavna je prednost πto je internet marketing u Hrvatskoj joπ uvijek tek u razvoju i svatko moæe obraditi neku temu ili je prevesti na hrvatski jezik. Koliko se moæe zaraditi? Uz pretpostavku da vaπ blog dnevno ima 100 posjetitelja i da svaki od njih klikne tri puta negdje na stranicu gdje se nalaze oglasi, to je dakle 300 uëitavanja stranice. Statistike kaæu da dva posto posjetitelja (u odnosu na broj uëitavanja) klika na oglase. U odnosu na vaπih 300 uëitavanja to je πest klikova dnevno. ProsjeËni klik donosi vam 2,5 dolara zarade po kliku, odnosno 15 dolara dnevno. Pomnoæite s 30 dana i dolazite do dæeparca od oko dvije tisuêe kuna. Naravno, zarada ne ovisi o vama veê o posjetiteljima. No, pisanjem zanimljivih postova i aktualnoπêu svakako moæete pridonijeti veêoj Zaraappleujete novac kad god vaπi posjetitelji kliknu na oglase koje Google Adsense program postavlja u vaπe tekstove posjeêenosti, a samim time i moguênosti zarade. Kako posjetitelje privuêi da kliknu na oglas? Nikako ih nemojte nagovarati ili na bilo koji drugi naëin usmjeravati na to. Nemojte reêi prijateljima kako dobivate novac od klikova jer Êe vam onda oni pomogati klikajuêi na oglase, a to se ne smije. Prilikom registracije paæljivo proëitaje Terms of Service (TOS), odnosno ugovor kako stvar funkcionira. Ono πto je joπ apsolutno zabranjeno je pornografija i klikanje na vlastiti oglas. Google Êe vas odmah izbaciti iz programa i izgubili ste odliënu priliku za dodatnu zaradu. Jednom izbaëeni ne moæete se vratiti u program. Ono πto vi trebate napraviti je lijepo uklopiti te oglase na strateπkim mjestima na web stranici i promovirati svoju web stranicu. Moæe se! Za poëetak moæete besplatno otvoriti blog i krenuti. Osobno znam nekoliko ljudi koji su otvorili svoje blogove i piπuêi na engleskom jeziku zaraappleuju solidnu hrvatsku plaêu. ZnaËi, moæe se. Broj poznanika koji su se mislili na brzinu obogatiti, a odustali su nakon mjesec dana jer nisu zaraappleivali milijune, joπ je veêi. Zato nemojte ovaj tekst shvatiti kao savrπenu priliku za zaradu. No, ukoliko ionako piπete svoj blog ne budite lijeni i posjetite /www. google.com/adsense/ registrirajte se, otvorite devizni raëun i nakon nekoliko ærtvovanih izlazaka koje Êete zamijeniti pisanjem blogerskih postova, naoruæajte se strpljenjem i oëekujte prve plodove svog rada

39 ADSENSE U DESET TO»AKA: 1. AdSense je sustav koji prikazuje oglase vezane uz sadræaj web stranice/bloga. 2. Vlasnik stranice/bloga zaraappleuje novac kada posjetitelji kliknu na neki od oglasa 3. Google je izuzetno strog glede pridræavanja pravila koriπtenja. Ne klikajte na oglase na vlastitoj stranici/blogu, kao ni na bilo koji naëin ne potiëite druge na klikanje jer Êete biti izbaëeni iz programa. Ne pokuπavajte na bilo koji naëin prevariti Google. Prilikom registracije dajete prave podatke jer inaëe neêete moêi primiti novac. 4. Dobro prouëite broj dozvoljenih oglasa po stranici i nemojte stavljati viπe oglasa nego πto je dozvoljeno. 5. Nemojte æicati za klikove jer Adsense zabranjuje svako navoappleenje posjetitelja da klikaju na vaπe oglase. Dakle, nemojte æicati novac na internetu. Google Adsense je jasno odredio rijeëi koje mogu krasiti vaπ oglasni prostor, to su sponsored links i advertisements. 6. Nemojte objavljivati izvjeπtaje iz svog Adsense raëuna. Ovo se odnosi na objavljivanje cijene po kliku koje ste postigli za odreappleenu kljuënu rijeë. 7. Nemojte koristiti automatske robote da vam klikaju na oglase. Naime, na internetu postoje mnoge skripte koje moæete programirati da automatski klikaju na vaπe oglase. Ovo bi bila super ideja da Google Adsense takve pokuπaje zarade gotovo automatski ne otkriva i nagraappleuje izbacivanjem iz programa. 8. Nemojte na isti blog postavljati Adsense oglase i kontekstualne oglase drugih kompanija 9. Nemojte blog natrpati nekim copy-paste Ëlancima jer Google zabranjuje izraappleivati stranice samo kako biste prikazivali oglase. Potrudite se blog puniti vlastitim sadræajem 10. Novac se isplaêuje Ëekom koji na vaπu adresu stiæe poπtom koji moæete unovëiti u bilo kojoj banci u Hrvatskoj.»ek moæete zatraæiti nakon πto se na vaπem raëunu skupi minimalno 100 dolara. 39

40 Kviz Idemo na piknik! 1. to je piknik? a) Boja igraëe karte starih Slavena masovno izbjeglih iz podnoæja Papuka b) Pokuπaj na primamljiv naëin privuêi osobe suprotnog spola c) Oblik zabave i uæivanja u hrani na otvorenom prostoru d) Mala æivotinjica koja se sve viπe mnoæi i najëeπêe obitava u visokim zgradama na podruëju aristokratske Remize 2. Roπtilj je... a) Jedina vrsta spremanja hrane koju muπkarci poznaju b) Spektakularni udarac vezne petorke u stolnom nogometu c) Austro-ugarski drevni bog mesa, koji je skriveëki oboæavao povrêe na æaru, utemeljitelj vegetarijanstva i Ëasopisa Men s Health d) Naziv za spravu ili naëin za pripremanje hrane, najëeπêe mesa, pomoêu vatre, dima ili vruêeg ugljena 3. Kobasica je... a) Baka Kobea Bryanta koja svaki 30. koπ svoga sina proslavlja na naëin da sjedne na svoj omiljeni sic omiljene joj ponice i krene put San Francisca k baci b) Tradicionalni naziv za preraappleevinu mljevenog mesa s dodatkom zaëina koje se stavlja u tanko prirodno æivotinjsko ili sintetiëko crijevo c) Turopoljska svinja Kobe koja se joπ od vremena Jugoslavije zanima za mlade teliêe d) Koban pad sa skele rijeëkih luëkih radnika koji su prethodno doruëkovali konjak s hrenovkama 4. to su hepo-kocke? a) NajveÊi modni dogaappleaj u juænom dijelu Makedonije koji vodi i ureappleuje Branko Kockica, prijatelj Ice Cubea b) Kocke koje bi svaki piroman poæelio dobiti u svojoj Ëaπici konjaka c) Proizvod namijenjen za potpalu roπtilja d) Proizvod baranjskog nilskog konja, oboæavatelja geometrijskih likova i Pitagorinog pouëka, inaëe πtovatelja filozofije 5. Najbitniji rekviziti za piknik su... a) Deka, autan i koπara s namirnicama b) Frizbi, bengalke i joystick za X-box c) Reketi za skvoπ d) Tanjuri za juhu 6. Idealno mjesto za piknik je? a) Isuπeni gustiπ u pojasu Gaze b) ÆeljezniËko Ëvoriπte u Pakracu, nepriznato od daruvarskih skretniëara c) Livada d) Neurbanizirana dolina koja dijeli tri, po suvremenim proricateljima, buduêa velegrada Baπkote, Markovac i Broskvare 7. Omiljeni namazi u Hrvata su? a) Ajvar, senf, keëap, majoneza i hren b) Nivea i labello c) Vazelin d) Mast istarskih purana vrlo Ëesto koriπtena kao gel kod proêelavih istarskih istospolnih parova 8. to se najëeπêe peëe na roπtilju? a) Mutirani grgeëi koji facijalnim izrazom lica podsjeêaju na zbunjeno lice Richarda Nixona nakon afere Watergate b) Gigantske tikvice priobalnog podruëja koje su stari Rimljani koristili za pripremanje protuotrova za Kleopatrinu suicidalno depresivnu zmiju Luciju c) Meso d)»eπnjovke obitelji MesiÊ 9. Idealno vrijeme za piknik je? a) Ponedjeljkom prije posla b) Oko 20:45 za vrijeme Lige prvaka c) SunËano d) Neposredno nakon ugradnje srëane premosnice 10. Salata je? a) Nepotrebna b) Suviπna c) Prekomjerna d) Zdrava 11. Omiljene druπtvene igre na pikniku su? a) Boca istine b) Odbojka i badmington c) NoæiÊkanje d) Kameno lice 12. Idealna glazba za piknik je? a) Bilo kakva b) Johnny Cash: Ring of fire c) Ante Cash: Moja cikla d) Mucalo: Anka Vegetarijanka 13. Ajvar se pravi od? a) Paprike, rajëice i dodataka b) Paprike, patliappleana i dodataka c) Lubenice, dinje i senfa d) Soli, papra i soka za razrjeappleivanje 14. UobiËajene nuspojave na pikniku su? a) UËestalo mokrenje b) UËestali vjetrovi c) Ljubav uz luk srebrenac d) Sve navedeno i grljenje frendova 15. NajËeπÊi dan piknikiranja je? a) 29. veljaëe b) Praznik rada c) Dan domovinske zahvalnosti d) Svjetski dan voda BODOVANJE 5 i manje toënih odgovora Mir s tobom Pa dobro, πto si ti? ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeappleat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priëaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa! 6 8 toënih odgovora Tugomir Æalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiêi nekamo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje toënih odgovora Mediomir Dobar, ali to ti i nije neπto. Nit okusa nit mirisa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. ProsjeËnost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo! toënih odgovora Budimir Vrlo dobar, ali ne i odliëan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja. Zato knjigu u ruke i uëit, saznavat, obogaêivat sive stanice, pa na ljeto sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ ispast glavna faca. 15 toënih odgovora Maπalamir»estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovine odreappleujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roappleen/a si za vodiëa i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoëanstvo! TO»NI ODGOVORI c d b c a c a c c d b a b d b

41 Criss Cross Najsretnija u proπlom nagradnom krugu bila je Petra BrankoviÊ, Zagreb. Ona Êe s joπ jednom osobom provesti odliëan vikend u nekom od hostela u Hrvatskoj. A mi idemo dalje s nagradom VIKEND ZA DVOJE! Naravno, u hostelu po izboru u Hrvatskoj. U nagradno izvlaëenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju!) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do 15. rujna godine. Ukoliko je na kuponu upisan i broj EURO<26 iskaznice, sretnik/ca dobiva i poklon iznenaappleenja HFHS-a. SAVSKA Zagreb 34 Nagradni pojam: Ime i prezime: Adresa: Br. EURO<26 iskaznice: HOSTELER 41

42 Foto Natječaj Proπla je godina i 4 izdanja naπeg i vaπeg Hostelera. To znaëi da objavljujemo sretne dobitnike protekla 4 kola. Evo najuspjeπnija 3 s njihovim nagradama. Isti Êe dobiti obavijest poπtom, ali ih pozivamo i da nam se jave sami. 1. nagrada: sudjelovanje na EURO<26 kampu u Zadru; Martina Balaban, Zagreb, Staza do otoka 2. nagrada: vikend za dvoje u nekom od hostela HFHS-a (iskoristivo do ); Ervin KirπiÊ, Labin, Oaza mira 3. nagrada: gratis Ëlanstvo u HFHS-u; Jelena Cucuz, Dunns River Fall 1. nagrada 2. nagrada 3. nagrada Svi ostali, javljajte se i dalje i πaljite nam svoje fotke jer poëinje novi godiπnji nagradni foto natjeëaj Hostelera. Sve πto trebate napraviti je poslati fotku na formatu 15x21 cm ili u digitalnom obliku (rezolucije 300 dpi) te svoje podatke (ime i prezime, puna adresa, br. telefona/moba, i br. EURO<26 iskaznice) na adresu: HFHS - EURO<26 Za foto natjeëaj Savska 5, Zagreb hosteler@euro26.hr

43 postani Ëlan postani volonter u hfhs-u volonter@hfhs.hr

44