IGOR VORI TEMA BROJA PERU - BOLIVIJA ŠAPTAČ BICIKLIMA. Spremni smo za zlatno odličje na SP! JACK NICHOLSON Zločesti dečko Hollywooda

Transcript

1 IGOR VORI Spremni smo za zlatno odličje na SP! TEMA BROJA Volonteri u udrugama PERU - BOLIVIJA Tragovima drevnih Inka II.dio ŠAPTAČ BICIKLIMA Putešestvija na biciklu do Budima i Pešte JACK NICHOLSON Zločesti dečko Hollywooda DOČEK NOVE GODINE S Ferijalnim u Berlin i Sofiju BROJ

2

3 Uvodnik ZIMA 2008 BROJ 33 Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nevladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiëke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naêi Êete na i Sadržaj SVIJET OTVOREN MLADIMA 4 HFHS novosti 6 ZIMA U HOSTELIMA 8 HFHS PROGRAMI Don't worry, be happy Nakon dugo vremena Hrvatska je ponovno domaêin velikog sportskog natjecanja. U sijeënju Êe sve oëi sportske javnosti biti usmjerene prema svjeæe izgraappleenim dvoranama πirom Hrvatske, u kojima Êe se najbolji rukometaπi svijeta boriti za titulu najbolje reprezentacije na zemaljskoj kugli. Hrvatski navijaëi, veê pomalo naviknuti na oëaravajuêe rezultate rukometaπa, priæeljkuju njihov novi uspon na najviπe postolje. Nema sumnje, igraëi Êe kao i uvijek izgarati na parketu. Jednako kao i navijaëi na tribinama. 'Don't worry!', poruëuje nam u razgovoru za Hosteler ponajbolji 'pakleni' Igor Vori. I trebamo ga posluπati. 5. prosinca u cijelom se svijetu obiljeæava Meappleunarodni dan volontera i ovim ga putem, uz pokoji dan zakaπnjenja, Ëestitamo svim vrijednim ljudima dobre volje. Za neke ljude volontiranje je jednokratni doprinos druπtvu, dok je za druge to æivotna misija. Ljudi volontiraju iz puno razloga, æele dati doprinos zajednici u kojoj æive, podiêi razinu osobnog zadovoljstva, poveêati socijalne kontakte, unaprijediti steëene vjeπtine ili steêi novo radno iskustvo... Razlozi za nesebiënu pomoê drugima i nisu toliko bitni jer volontiranjem moæete puno viπe dobiti od onoga πto moæete dati. A upravo u prosincu, mjesecu darivanja znajte da darovi nisu samo materijalni. Darujte dio sebe, svog vremena, znanja, vjeπtina i uëinite blagdane sretnijim svima. Svjetlo boæiêne noêi neka obasja vaπa srca i daruje vam zdravlje, radost i mir. Sretan BoæiÊ, boæiêne blagdane i uspjeπnu novu 2009., zaëinjenu mnogobrojnim putovanjima, æeli vam uredniπtvo Hostelera! TEMA BROJA 10 VOLONTERI U UDRUGAMA 12 SVIJET BEZ ZAPREKA OTVOREN MLADIMA PUT POD NOGE MNOGE 14 ŠAPTAČ BICIKLIMA 17 VLADIVOSTOK 20 PERU I BOLIVIJA 24 ZAGREB HOSTELERCOOL 26 Intervju IGOR VORI 28 Feljton JACK NICHOLSON 30 SURFAJMO PRISTOJNO 32 ZEKA-PEKA 34 FOTO NATJEČAJ impressum Hosteler Magazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaË Izvrπni urednik: Igor FilajdiÊ Zamjenik glavnog urednika: Tomislav Novak Suradnici u ovom broju: Dario Bukovski, Marin BuriÊ, Zrnka Kuπen, Mislav NekiÊ, Hrvoje PaiÊ, Ivan Rako, Dean SejdiÊ, Marin StipaniÊ Tiskanje ove publikacije omoguêeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugo vorom broj /07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπlje - nja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Na - cionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, IzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez Savska 5, Zagreb Za izdavaëa: Marijan Polaπek Æiro raëun kod ZagrebaËke banke: Magazin Hosteler je kao periodiëna tiskovi na prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem Magazin sufinancira Ministarstvo obitelji, branitelja i meappleugeneracijske solidarnosti Naklada: Magazin je besplatan. Dizajn i prijelom: KIOSKSTUDIO Tisak: Radin print culture Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odraæavaju (nu æ no i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, Zagreb, Tel: 01/ , Fax: 01/ hosteler@euro26.hr 3

4 HFHS N O V O S T I 55 GODINA HFHS a Samo Êemo reêi da primamo Ëestitke. 70 GODINA HOSTELA U DUBROVNIKU I ovdje Êemo reêi da primamo Ëestitke za roappleendan najstarijeg hostela u Hrvatskoj. A i godinama nagraappleivanog kao najboljeg na Mediteranu. POPUSTI Naiappleete li na kakve probleme prilikom ko riπtenja popusta, molimo, javite nam. Takoappleer, imate li neka mjesta gdje æelite popuste, a nema ih, aktivirajte se, javite nam se i zajedno Êemo pokuπati i to ostvariti. hi.euro S ovom zdruæenom iskaznicom moæete svi vi od 14 do 30 godina koristiti popuste koje jamëi EURO<26, ali koristiti i hostele i druge beneficije mreæe Hostelling International. I to od sada samo na jednoj plastici. I viπe ne treba fotka. I to za samo 50,00 kn godiπnje. U svim naπim uredima i hostelima. NACIONALNI POPUSTI Hrvatske Æeljeznice Povlastica: 25 % na prijevoz unutar Hrvatske Brioni d.d., Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom Autotrans Rijeka Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom PROMOCIJE HFHS a I STUDENTSKOG OGLASNIKA Sadaπnji cimer vam ne da mira i traæite novu sobu, nemate love i trebate neki posao, vaπ stari mobitel treba zamijeniti sa nekim novim, æelite kupiti povoljno pisaë da si isprintate svoj seminarski rad...a moæda da naappleete poduku iz matematike pa da poloæite taj ispiti iz prve... Probajte sve to naêi u Studentskom Oglasniku na adresi Ili nas potraæite po fakultetima gdje se zajedniëki promoviramo. ADRESE HFHS a Hosteli OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK VINKA SAGRESTANA 3, DUBROVNIK dubrovnik@hfhs.hr TEL: 020/ FAX: 020/ OMLADINSKI HOSTEL PULA ZALJEV VALSALINE 4, PULA pula@hfhs.hr TEL: 052/ i FAX: 052/ OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA etaliπte 13. divizije Rijeka Tel: 051/ Fax: 051/ rijeka@hfhs.hr OMLADINSKI HOSTEL IBENIK PUT LUGU A 1, IBENIK TEL/FAX: 022/ OMLADINSKI HOSTEL VELI LO INJ Kaciol 4, Veli Loπinj losinj@hfhs.hr TEL: 051/ OMLADINSKI HOSTEL ZADAR OBALA KNEZA TRPIMIRA 76, ZADAR zadar@hfhs.hr TEL: 023/ FAX: 023/ OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB PETRINJSKA 77, ZAGREB zagreb@hfhs.hr TEL: 01/ i FAX: 01/ Regionalni uredi i klubovi CENTAR ZA ME UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREB DEÆMANOVA 9, ZAGREB travelsection@hfhs.hr TEL/FAX: 01/ i REGIONALNI KLUB BJELOVAR TRUMBIΔEVA 4/1, BJELOVAR Mob. 091/ Fax. 043/ REGIONALNI KLUB GOSPIΔ KANI KA 8, GOSPIΔ klubgospic@hfhs.hr REGIONALNI KLUB KARLOVAC ZRINSKI TRG 17/1, Karlovac REGIONALNI URED OSIJEK PAVLA PEJA»EVIΔA 2, OSIJEK osijek@hfhs.hr TEL: FAX: 031/ REGIONALNI URED RIJEKA KORZO 22, RIJEKA TEL/FAX 051/ REGIONALNI URED SPLIT DOMILIJINA 8, SPLIT split@hfhs.hr TEL: 021/ FAX: 021/ POZIV NA SURADNJU Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiëaje svoga kraja, pjesme, priëe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraappleujemo! Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, Zagreb, hosteler@euro26.hr

5 5

6 Svijet Otvoren Mladima 6 Zima u hostelima u Hrvatskoj 08 Putovanja 09 TeËajevi stranih jezika ZIMA U HOSTELIMA U HRVATSKOJ Zima je stigla, približava se kraj prvog polugodišta ili zimskog semestra, vi ste u razmišljanjima kako provesti slobodno vrijeme nakon brojnih edukativnih, sportskih, društvenih i inih uspješnih aktivnosti s kojima se (više ili manje) ponosite. Naravno, imate nedoumice kako sebe nagraditi ili kako priopćiti roditeljima da vas trebaju nagraditi za vrijedni rad u proteklom periodu. Imamo vrlo jednostavan i ne skup prijedlog. Provedite nekoliko dana u nekom od većih gradova koji imaju hostel. Toplo preporučamo naše hostele u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru ili Dubrovniku. Također možete planirati doček nove godine u spomenutim gradovima, smještaj možete rezervirati direktno u našim hostelima ili u regionalnim uredima, a ludo i nezaboravno se možete provesti na gradskim trgovima gdje se tradicionalno organiziraju koncerti i nastupi hrvatskih estradnih zvijezda. Cijena noćenja s doručkom kreće se od 85,00 do 120,00 kn po osobi po danu, a ako ne znate što biste tamo radili i čime biste se zabavili evo nekih razmišljanja i prijedloga. ZAGREB Zagreb ima 18 kazaliπta, 28 muzeja, 53 galerije i umjetniëke zbirke, 10-ak kina, koncertnih prostora, a πto Êe se i kada dogaappleati moæete saznati na adresi: www. inzg.net/kaj-ima/danas i Omladinski hostel Zagreb smje π ten je u najstroæem centru, svega 2 minute hoda od æeljezniëkog i 10-ak minuta hoda od autobusnog kolodvora, a do Trga bana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti re storan, ali lokacija u centru obe Êava Ëitav niz moguênosti prehrane. Moæete birati od jednokrevetnih do viπe krevetnih, s vlastitim ili etaænim sanitarijama. OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB Petrinjska 77, Zagreb Tel: 01/ zagreb@hfhs.hr Rezervacija grupa: booking@hfhs.hr PULA Pulu izaberite za mali kulturno-povijesni intermezzo, www. pulainfo.hr, takoappleer i kao polaziπte za izlete po istarskim gradiêima. Ideje i plan puta moæete osmisliti konzultirajuêi stranicu a plan veëernjih provoda uz Omladinski hostel u Puli smjeπten je u vlastitom zaljevu, doslovno na plaæi. Od hostela kreêu prekrasne staze za bicikle ili za pjeπaëenje. Hostel ima viπekrevetne sobe, u paviljonima s etaænim sanitarijama, a u mobile home s kupaonicom i wc-om u sobi. Tu je i dvorana za obroke (ili tulume), velika terasa, sportski rekviziti, kafiê. Centar grada je udaljen 4 km, a busna stanica je u neposrednoj blizini hostela. OMLADINSKI HOSTEL PULA Zaljev Valsaline 4, Pula Tel: 052/ pula@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr

7 RIJEKA U Rijeci posjetite Trsat, Korzo, HNK Ivana pl. Zajca i brojne rijeëke klubove, osjetite duh grada. Informacije o dogaappleanjima pronaappleite na hr/kalendar.asp. Ulaznice za predstave i dogaappleanja moæete kupiti na internetskoj stranici Omladinski hostel Rijeka star je svega dvije godine i smjeπten je u staroj vili koja je pretproπle godine u potpunosti rekonstruirana i napravljen je prekrasan hostel sa sobama s vlastitim sanitarijama. Restoran nudi usluge punog pansiona, a moæete se koristiti i TV salom i internetom. Do centra vas dijeli πetnja u trajanju desetak minuta, a ako vam je draæe bus stoji ispred hostela koji ima pogled na more. OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA etaliπte XIII. divizije 23, Rijeka Tel: 051/ rijeka@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr ZADAR Zadar je veê odavno postao vrlo traæeno odrediπte za osobe æeljne dobre zabave. Osim bogate kulturno-povijesne baπtine i primorskog duha zadarskog poluotoka, Morske orgulje i Pozdrav suncu posebno su vaæan razlog za posjetu ovom gradu. Najave dogaappleanja u klubovima Arsenal i Gotham, Maraschino i drugima moæete pronaêi na adresi Omladinski hostel u Zadru nalazi se uz turistiëko naselje Borik, smjeπten u prvom redu uz more. Naπ je najveêi hostel, 308 postelja. Ima sobe s vlastitim ili etaænim sanitarijama, restoran i kafiê, salu za πto vam treba, mini golf, stolni tenis, polivalentno sportsko igraliπte. Do grada Vas dijeli ugodna πetnja od 30-ak minuta ili nekoliko minuta gradskim busom. OMLADINSKI HOSTEL ZADAR Obala Kneza Trpimira 76, Zadar Tel: 023/ zadar@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr DUBROVNIK Dubrovnik kao uvijek privlaëi turiste i posjetitelje nekom neodoljivom silom. Osnovne informacije i dnevna dogaappleanja moæete pronaêi na adresi: dok planirana dogaappleanja za naredni period potraæite na: hr/kalendar. Omladinski hostel Dubrovnik godinama dobiva meappleunarodne nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, a do Staroga grada ga dijeli prekrasna desetominutna πetnja. Proslavite i vi 70-i roappleendan ovog, jedinog hostela u Hrvatskoj! OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK Vinka Sagrestana 3, Dubrovnik Tel: 020/ dubrovnik@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr VELI LOŠINJ Planirate li pak dovoljno unaprijed i nikako niste zimski tip, planirajte s naπim hostelom u Velom Loπinju koji opet otvara svoja vrata veê 1. svibnja godine, πto i nije tako daleko. Omladinski hostel Veli Loπinj je smjeπten u simpatiënoj austrijskoj vili izgradjenoj davne godine. Na tri kata su rasporeappleene dvo, tro, Ëetvero ili peterokrevetne sobe s umivaonicima, etaænim sanitarijama, self-servis restoranom, buffetom, in ternet kutkom i nadasve simpatiënom terasom okruæenom mediteranskim biljem i veselom hostelerskom atmosferom. OMLADINSKI HOSTEL VELI LO INJ Kaciol 4, Veli Loπinj Tel: 051/ ; ; losinj@hfhs.hr Rezervacije grupa: booking@hfhs.hr 7

8 PROGRAMI HFHS A ZIMA 2008./2009. NOVE GODINE BERLIN autobusom SOFIJA O ovom gradu i najluappleoj noêi u njemu ne treba puno govoriti. Prilika je tu, ne propustite je! Polazak iz Zagreba u poslijepodnevnim satima. Voænja kroz Sloveniju, Austriju i NjemaËku prema Berlinu s usputnim zaustavljanjima Dolazak u Berlin. Smjeπtaj u hostel, kraêi odmor. ZajedniËki odlazak - upoznavanje Berlina u pratnji lokalnog vodiëa na engleskom jeziku: Alexanderplatz, Berlin TV Tower, The Neptune Fountain, Berlin City Hall, Nikolai Quarter, Nikolai Chrurch, Marx- Engels-Forum, Spree Island, Schlossplatz, Museum Island i Altes Museum, Berliner Dom, Lustgarten, Castle Bridge, German Historical Museum, Crowne Prince i Crowne Princess Palaces, Neue Wache guard house, State Opera House Unter den Linden, Statue of King Friedrich II., Humboldt-University, Bebelplatz, Memorial Sunken Library, St. Hedwig- Cathedral, Gendarmenmarkt, German Dome, French Dome, Konzerthaus, Friedrichstr., Unter den Linden, Pariser Platz, Brandenburg Gate DoruËak. Pripreme za doëek najluapplee noêi u godini u vlastitom aranæmanu Prvi dan Nove godine! DoruËak, odmor, opuπtanje DoruËak. Slobodno vrijeme koje kreirate po vlastitom izboru, nastavak upoznavanja Berlina, kupnja DoruËak, pakiranje stvari, slobodno vrijeme do polaska. Polazak u ranim poslijepodnevnim satima. Voænja kroz NjemaËku, Austriju i Sloveniju prema Hrvatskoj s usputnim zaustavljanjima Dolazak u Hrvatsku tokom dana ovisno o vremenu i prometu tijekom putovanja prema Hrvatskoj Sofija je rijeë za mudrost. Bilo bi mudro otiêi u ovaj, jedan od najjeftinijih gradova Europske unije i odliëno se provesti po, vjerojatno ne joπ dugo, niskim cijenama Polazak iz Osijeka u 22 sata. NoÊna voænja prema Bugarskoj U jutarnjim satima dolazak u Sofiju. Razgled grada s lokalnim vodiëem: CRKVA SV. SOFIJE, KATEDRALA ALEKSANDRA NEVSKOG, NARODNA PALA»A KULTURE... Odlazak do hotela. Smjeπtaj. NoÊenje Poslije doruëka fakultativno izlet u Samostan Rila najveêi i najljepπi samostan u Bugarskoj iz 10 st., pod zaπtitom UNESCO-a. Povratak u Sofiju. NoÊenje Slobodno po vlastitom izboru Poslije doruëka povratak prema Hrvatskoj. Dolazak u Osijek u veëernjim satima. Kraj programa. Cijena: 1.190,00 kn U cijenu ukljuëeno: prijevoz autobusom po opisanoj relaciji, 3 noêenja s doruëkom u hotelu**** (dvokrevetne sobe), usluge turistiëkog pratitelja, lokalni vodië u Sofiji, organizacija putovanja. Fakultativne nadoplate: putno zdravstveno osiguranje: 70,00 kn, veëera uz folklorni program, izlet u samostan Rila, organizirani doëek nove godine. Cijena: 1.666,00 kn MoguÊnost obroënog plaêanja putem MasterCard i GoCard kreditne kartice ZagrebaËke banke ili Ëekovima graappleana na 4 rate. U cijenu ukljuëeno: prijevoz turistiëkim autobusom, 4 noêenja s doruëkom u hostelu Generator u Berlinu com, razgled Berlina u pratnji lokalnog vodiëa na engleskom jeziku, usluge turistiëkog pratitelja i organizaciju putovanja. INFORMACIJE I PRIJAVE: CENTAR ZA ME UNARODNU SURADNJU Deæmanova 9, Zagreb Tel. 01/ i travelsection@hfhs.hr HFHS - RU OSIJEK P. PejaËeviÊa 2, Osijek Tel. 031/ , fax 032/ osijek@hfhs.hr HFHS - RU SPLIT Domilijina 8, Split Tel. 021/ , tel/fax 021/ split@hfhs.hr

9 TE»AJEVI STRANIH JEZIKA U INOZEMSTVU LONDON BERLIN FIRENCA TE»AJEVI ENGLESKOG JEZIKA U LONDONU KING'S SCHOOL OF LONDON Compact Course (LCC/LCT/LCY) 20 lekcija (15 sati) tjedno od sijeënja do lipnja, te od rujna do prosinca Trajanje teëaja od 2 do 50 tjedana Upis moguê svaki tjedan Minimalna dob je 16 godina Maksimalan broj polaznika unutar razreda je 14 UkljuËeni svi potrebni radni materijali Cijene: veê od 158 GBP tjedno Intensive Course (LGI) 28 lekcija (21 sat) tjedno od sijeënja do prosinca Trajanje teëaja od 2 do 50 tjedana Upis moguê svaki tjedan Minimalna dob je 16 godina Maksimalan broj polaznika unutar razreda je 14 UkljuËeni svi potrebni radni materijali Cijene: veê od 205 GBP tjedno Summer Vacation Course (LSV) TeËaj dostupan od sredine lipnja do kraj kolovoza 20 lekcija (15 sati) tjedno Trajanje teëaja od 2 do 50 tjedana Upis moguê svaki tjedan Minimalna dob je 16 godina Maksimalan broj polaznika unutar razreda je 14 Cijene: veê od 208 GBP tjedno CIJENE SMJE TAJA (za sve 3 vrste teëaja): saznajte u naπim regionalnim uredima. NADOPLATE Troπkovi prijave: 55 Individualni teëaj (45 minuta): 45 Certifikat: 10 Pranje rublja: 5 Prijevoz od/do aerodroma (jedan smjer): Heathrow 116, Gatwick 116, Stansted 147, Luton TE»AJEVI NJEMA»KOG JEZIKA U BERLINU ASTUR Sprachreisen Studienreisen TeËajevi poëinju svakog ponedjeljka tijekom cijele godine (osim za vrijeme BoæiÊnih blagdana). TeËajevi su za mlade ljude i odrasle koji æele unaprijediti znanje njemaëkog jezika. Takoappleer su pogodni i za apsolutne poëetnike. Minimalna dob polaznika je 16 godina. 20 lekcija (15 sati) tjedno SMJE TAJ U pomno odabranim privatnom smjeπtaju na bazi punog pansiona. MoguÊnost smjeπtaja u hostelima u neposrednoj blizini πkole, jednokrevetne/dvokrevetne sobe. Dolasci nedjeljom od 14h, odlasci subotom nakon doruëka izmeappleu 8h i 11h. CIJENE SMJE TAJA: saznajte u naπim regionalnim uredima. CIJENA NE UKLJU»UJE: prijevoz na dan dolaska/polaska, telefonske troπkove (plaêaju se direktno obitelji domaêina), nastavni pribor (oko 30), troπkove lokalnog prijevoza Summer course od tjedna 3 tjedna 4 tjedna dodatan tjedan INTENSIVE COURSE SUMMER COURSE TE»AJEVI TALIJANSKOG JEZIKA U FIRENCI ISTITUTO IL DAVID Standard course (4 sata dnevno) prvi mjesec 1 20 sati 180 cijena po tjednu 2 40 sati sati sati 500 drugi mjesec 4 80 sati 460 sljedeêi mjeseci 4 80 sati 440 Intensive Course (6 sati dnevno) prvi mjesec 1 30 sati 250 cijena po tjednu 2 60 sati sati sati 740 sljedeêi mjeseci sati 700 CIJENE SMJE TAJA saznajte u naπim regionalnim uredima. COMBINED COURSE A (4 sata na dan grupno + 1 sat individualno) prvi mjesec sati 310 cijena po tjednu sati sati sati 960 COMBINED COURSE B (4 sata na dan grupno + 2 sata individualno) prvi mjesec sati 440 cijena po tjednu sati sati sati COMBINED COURSE C (6 sati na dan grupno + 1 sat individualno) prvi mjesec sati 380 cijena po tjednu sati sati sati OSTALI TE»AJEVI: Lessons for couples, Additional courses of Italian culture, Summer courses florence orbetello 9

10 TEMA BROJA: Volonteri u udrugama Postani volonter HFHS-a! Javi se! Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti U sklopu rada volonterskih klubova mladih HFHS-a u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci HFHS organizira tematske veëeri i prezentacije putovanja koja su ostvarili mladi, te predavanja i izloæbe vezane uz πiri kontekst druπtvenog znaëaja koje mobilnost mladih predstavlja. Ukoliko si ostvario bilo kakvo putovanje neovisno o motivu putovanja (obrazovanje, turistiëko putovanje, rad ili volontiranje), a (ujedno) æeliπ prenijeti svoja iskustva i znanja drugima pozivamo Te da nam se javiπ radi dogovora o naëinima i terminu predstavljanja. Tvoja iskustva moæemo objavljivati u naπim medijima ili ih neposredno predstaviti na tematskim veëerima. Ambiciozniji koji æele volontirati kao su - ra dnici HFHS-a na produkciji magazina i/ili internetskih stranica i time razvijati svoje vje πtine u ugodnom ambijentu i druæenju, te stjecati nova radna iskustva naroëito su dobrodoπli pridruæiti se projektu MediLab HFHS-a. Ako Ti mediji nisu dovoljno privlaëni veê si dobar organizator, vjeπt prezenter, kreativan animator ili uredan administrator, takoappleer moæeπ upoznati puno zanimljivih ljudi i stjecati nova znanja volontirajuêi u naπoj udruzi. Izaberi sam/sama i postani volonter HFHS-a: - POMOΔNIK NA PROMOCIJI I OBAVJE ΔI VA NJU - SURADNIK VODITELJA PROJEKTA - TURISTI»KI PRATITELJ HFHS-a - ADMINISTRATIVNI ASISTENT u HFHS_u / Regionalnom uredu - KULTURNI ANIMATOR HFHS-a / Asistent voditelja kulturnog programa - PROMOTOR HFHS-a (DOBAR GLAS HFHS-a) - SPORTSKI ANIMATOR HFHS-a Opise ovih poslova naêi Êeπ detaljno na gdje se nalazi i prijavnica za volontere. Postati volonter moæeπ jednostavno ako ispuniπ prijavnicu i poπaljeπ na: volonter@hfhs.hr BITI VOLONTER Volontiranje otvara nove moguênosti koriπtenja znanja i vjeπtina u smjeru ostvarivanja vlastite kreativnosti i ideja u duhu dobre volje. Prepoznavanjem potreba zajednice u kojoj æivimo i spremnoπêu za aktivnim ukljuëivanjem, pomaæemo druπtvu da bræe i kvalitetnije rijeπi nagomilane probleme i potrebe. NesebiËne aktivnosti pomaganja drugima jaëaju zajednicu i pozitivno utjeëu na æivote ljudi. Postoje dvije ugodne Ëinjenice vezane uz davanje: 1) Bez obzira na vaπu dob, spol ili etniëku pripadnost moæete pomoêi drugome ukoliko imate volju za to 2) S dobrom voljom, nemoguêe je dati, a da u isto vrijeme ne dobijete. to je volonter? Ne postoji univerzalno pri h- vaêanje definicije volontera. Definicija volonterskog rada nizozemske vlade glasi volonterski rad je neplaêeni, slobodno izabran rad koji se obavlja u okviru organiziranih okolnosti, u korist drugih i/ili druπtva, a osobe koje izvrπavaju te zadatke ne ovise o njima za vlastiti izdræavanje Zaπto volontiramo? Za neke ljude volontiranje je jednokratni doprinos druπtvu, dok je za druge to æivotna misija. Ljudi volontiraju iz puno razloga;...æele dati doprinos zajednici u kojoj æive, podiêi razinu osobnog zadovoljstva, poveêati socijalne kontakte, unaprijediti steëene vjeπtine ili steêi novo radno iskustvo... Gdje moæemo volontirati? Volonteri Ëine promjenu u svojoj zajednici. Oni utjeëu na æivote drugih i mijenjaju ih. U svijetu se susreêemo s iskustvima volontera koji preusmjeravaju kriminal u produktivno graappleanstvo, volontera koji pomaæu beskuênicima kao i onih koji æivot ljudi s posebnim potrebama Ëine ugodnijim i bogatijim. Volonterski rad proteæe se kroz mnoge segmente æivota: umjetnost, razvoj zajednice, oëuvanje mira i zaπtita ljudskih prava, obrazovanje, hitne humanitarne intervencije, sport i rekreacija, turizam i okoliπ. Volonteri πirom svijeta svjedoëe o tome πto su volontiranjem dobili. Velik broj onih koji mijenjaju svijet oko sebe slaæu se u jednom volontiranjem moæete puno viπe dobiti od onoga πto moæete dati. Izvor: volontiram.info

11 Primjer kako volontirati i učiti Studentska udruga BEST Za BEST ste moæda veê Ëuli moæda od prijatelja koji se oduπevljen vratio s BESTovog seminara negdje u Europi, moæda ste vidjeli koji plakat ili letak na svom fakultetu... Ako veê niste Ëuli, radi se o udruzi studenata tehniëkih i tehnoloπkih fakulteta Europe (Board of European Students of Technology), koja djeluje na sedamdesetak sveuëiliπta u tridesetak europskih zemalja; izmeappleu ostalog, na naπem SveuËiliπtu u Zagrebu! Pa dobro, a zaπto bi nas to trebalo zanimati, pitate se... Zato jer se na naπim seminarima, natjecanjima i ostalim dogaappleanjima moæe nauëiti to πto konvencionalno obrazovanje ne nudi. Zato jer se mnogo paænje posveêuje timskom radu, vjeπtinama prezentacije, opêenito radu s ljudima. UËimo sve te stvari koje Êe nam jednog dana koristiti u poslovnom svijetu koliko i samo fakultetsko znanje, ako ne i viπe. :) I, naravno, jer se stalno nekamo putuje, upoznaju se druge kulture i πto je najvaænije, stjeëu se prijateljstva po cijeloj Europi. Evo, ja sam bila na dvotjednom BEST Competitionu u Rigi sa joπ dvadeset i troje kolega Ëujemo se joπ uvijek, a s nekima sam se i vidjela u meappleuvremenu... Uglavnom, mogu vam ja tako unedogled opêenito priëati, ali mislim da Êe vam naπi dojmovi sa seminara i, naravno, fotke najbolje doëarati ugoappleaj BEST- ovih dogaappleanja! Evo sada jedne od priëa sa seminara koje bi vas mogle potaknuti da nam se pridruæite! Začinjeni Madrid s aromama Andaluzije i Katalonije Maja PuπiÊ Moram priznati da mi je Zagreb najljepπi u jesenjim bojama i da ne mogu odoljeti mirisu peëenih kestena dok πetam Ilicom. Ovoga puta su me baπ ti kesteni vratili na jedno sasvim posebno mjesto i u neko posve drugo godiπnje doba. U æurbi traæim kovanice u torbi, ugledam kartu za madridski metro i ispisan datum, 5. srpanj. RazvuËem blesavi osmijeh preko cijeloga lica i odmah se sjetim tog vruêeg ljetnog popodneva, kako Ëekam na jednom od najljepπih aerodroma u Europi s nezamjenjivim osjeêajem uzbuappleenja i neizvjesnosti novoga grada. Bilo je to moje prvo samostalno putovanje, a destinacija Ëarobna panjolska, Madrid. Razlog je jednostavan, odlazak na ljetni BESTov seminar na temu: We are what we eat, a posljedica osamnaest nezaboravnih dana koji se teπko mogu opisati u samo desetak reëenica. Tema seminara je bila tehnologija hrane, a buduêi da je hrana uvijek dobar povod za druæenje, odabir i nije bio tako teæak. Obilazak vinarija, vodeêih tvrtki u proizvodnji hrane, najveêe trænice u Europi i predavanja na temu na sasvim nov i inspirirajuêi naëin izbrisala su nevoljkost pri spomenu uëenja ljeti. Nije ovo bila samo priëa o hrani veê dva tjedna otkrivanja panjolske, izleti u Granadu i Burgos, uæivanje u popodnevnim siestama uz tortille, istraæivanje koloristiëkih madridskih ulica, pogled na Picassovu Guernicu uæivo, hvatanje prvog jutarnjeg autobusa nakon πpanjolskih veëeri, πetnje po prekrasnim parkovima Alhambre, utrkivanje po ulicama Granade, prepuπtanje zvucima flamenka u srcu Andaluzije, sunëanje na plaæama Salobrene, pogled na beskrajne vinograde i brojne katedrale Burgosa. Ali niπta ne bi bilo isto bez nezaustavljive ekipe.»etrdesetak ljudi iz cijele Europe koji se nakon ta dva tjedna nikada neêe zaboraviti. Iako smo se svi morali vratiti kuêama ostaju prijateljstva vezana najslaappleim receptom koji Êete æeljeti isprobavati iznova i iznova. Sastojci su jednostavni i vode vas na neka nova mjesta prema novim prijateljstvima. Na vama je samo da otkrijete zaëin koji se nikada ne mijenja i daje mu prepoznatljiv okus. For the love of food and life magic spiced up by BEST spirit! I za kraj... Znate li πto je tu najbolje? Smjeπtaj i hrana su besplatni jedino πto trebate platiti je put! Ako se æelite pridruæiti BEST-u, dobiti viπe informacija te se prijaviti na seminare je mjesto za vas. Sve πto trebate je napraviti svoj korisniëki raëun i doêi sa svojim indeksom na FER (Unska 3) Ëetvrtkom u 20:00 kako bi potvrdili da ste student zagrebaëkog sveuëiliπta. Vidimo se! :-) 11

12 Svijet bez zapreka otvoren mladima Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti VeÊ Ëetvrtu godinu pod pokroviteljs t v om Ministarstva obitelji, branitelja i me appleu ge neracijske solidarnosti HFHS provodi projekt Svijet bez zapreka otvoren mladima. Kao i proπle godine, kako bismo potakli i mlade s invaliditetom na putovanja i izvan Hrvatske organizirali smo putovanje u inozemstvo. Ovaj put krenuli smo u Bavarsku. Glavna destinacija naπeg putovanja bio je omladinski hostel u Possehofenu, mjestu udaljenom 29 km od Münchena. Sudionici ovog puto vanja, kao i prethodnih godina, bili su predstavnici udruga mladih osoba s invaliditetom te volonteri HFHS-a. Tijekom Ëetiri dana boravka i druæenja na ovom putovanju dvadesetak sudionika bilo je upoznato s aktivnostima koje provodi bavarska hostelska asocijacija u Omladinskom hostelu Possenhofen, a vezano uz mobilnost mladih s invaliditetom. Moramo napomenuti da je sam hostel u Possenhofenu prilagoappleen osobama s invaliditetom te uz razne rampe, liftove posjeduje i dvije posebne sobe za osobe s poteπkoêama u kretanjem. Takoappleer, sam hostel i okoliπ oko hostela pristupaëan je i za slijepe osobe te su naπa Abba i Taπa (psi vodiëi) uæivale u prirodi i snijegu. Zanimljivo je da smo ovaj put do naπe destinacije putovali autobusom te uz kraêa stajanja na samom putovanju vidjeli zanimljive krajobraze Slovenije, Austrije i Bavarske. Uz posjet i razgled Possenhofena posjetili smo i München. Cjelodnevni posjet ovom gradu bila je prilika svim sudionicima ovog putovanja za razgled i upoznavanje ovog lijepog grada. Kako ovaj projekt provodimo u dva dijela gdje se mlade osobe sa i bez invaliditeta uz zajedniëka putovanja i rad druæe i stvaraju nova prijateljstva zavrπno ovogodiπnje druæe nje je pred nama. Za zavrπno druæenje ponovno je odabran Omladinski hostel Zadar koji je jednim svojim dijelom prihvatljiv za smjeπtaj osoba s invaliditetom. Seminar Êe biti odræan od Takoappleer moramo naglasiti da je proπle godine pre u reappleena terasa hostela u Zadru te je provedba ovakve vrste seminara i druæenja znatno olakπana i u ovogodiπnjem zimskom terminu. Kao i do sada ovim seminarom mlade osobe s invaliditetom slobodno artikuliraju svoje potrebe za ravnopravnim radom i zabavom s vrπnjacima bez invaliditeta, dok mladi bez invaliditeta stjeëu vrijedna iskustva i razvijaju prijateljstva s mladima s invaliditetom razbijajuêi razvoj predrasuda i stereotipa spram razliëitostima. Kreiranje kulturnog i zabavnog te sportskog programa u sklopu ovog projekta zajedniëka je aktivnost u kojoj Êe ravnopravno sudjelo vali mladi s invaliditetom i mladi bez inva li di teta. Pored zajedniëkog aktivnog sudjelovanja u procesu kreiranja kulturnog, edukativnog i zabavnog programa mladi Êe sudjelovali u kreaciji / produkciji novog vodiëa mo bil nost mladih s invaliditetom sa zbirnim praktiënim informacijama o putovanju i smjeπtajnim moguênostima mladih osoba s invaliditetom. Kao i do sada, naroëitu smo pozornost posvetili okupljanju i zajedniëkom boravku, radu te druæenju mladih osoba s invaliditetom i njihovih vrπnjaka koji su uglavnom regrutirani iz volonterskih klubova HFHS-a πirom Hrvatske. Na taj naëin smo omoguêili jedinstveno iskustvo zajedniëkog rada i boravka jer je jedan od kljuënih problema i nedostatak neposrednih, vlastitih iskustava mladih osoba bez invaliditeta s osobama s invaliditetom. Za kraj, zahvljujemo svim sudionicima pu tovanja u Possenhofen na lijepom druæenju, a svima ostalima: Vidimo se i ove godine u Zadru!

13 HRVATSKI FERIJALNI I HOSTELSKI SAVEZ VEĆ ČETVRTU GODINU ZAREDOM UZ POMOĆ I POKROVITELJSTVO MINISTARSTVA OBITELJI, BRANITELJA I MEÐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI PROVODI INICIJATIVU RAZVOJA MOBILNOSTI MLADIH OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVOG RAVNOPRAVNOG UKLJUČIVANJA U AKTIVNOSTIMA ZA MLADE. UKLONIMO MLADIM OSOBAMA S INVALIDITETOM PREPREKE U NJIHOVOM SVAKODNEVNOM ŽIVOTU, PREPREKE NA PUTOVANJIMA I MJESTIMA BORAVKA I RAZVIJAJMO "SVIJET BEZ ZAPREKA OTVOREN MLADIMA!" 13

14 Put Pod Noge Mnoge 14 ŠaptaË biciklima 17 Vladivostok 20 Peru i Bolivija 24 Zagreb NA BICIKLU DO Biciklist-avanturist-žurnalist Dario Bukovski, pod kodnim imenom Šaptač biciklima, uspješno je dovršio svoju putešestviju na dva kotača. U isključivo noćnoj vožnji, biciklom je u manje od tjedan dana odvozio 417 km dugu dionicu od Zagreba do Budimpešte Dario Bukovski U smiraj dana Gospodnjeg, nedjelje 28. rujna 2008., oko 20:00h, biciklist-avanturist-æurnalist pod kodnim imenom aptaë biciklima nakon burnog i posebice tuænog oproπtaja kreêe na svoje noêno putovanje kroz panonske predjele Maapplearske. S ovakvom najavom otisnuo sam se na svoje solo biciklistiëko putovanje iskljuëivo po noêi u susjednu nam Maapplearsku, s ciljem da u manje od tjedan dana stignem od Zagreba do Budimpeπte. Par tjedana prije, dok je bila strka s nalaæenjem sponzora, koje sam na kraju uspio dobiti viπe od dobrih ljudi nego od nekakvih bike shopova, krenuo sam mijenjati svoj bio ritam. BuduÊi da sam cijelu etapu odvezao tijekom noênih sati, trebalo se i prilagoditi na takav æivot. Starci nisu imali pojma da sam svaku veëer budan u svojoj sobi do 6 ujutro, a ja sam vrijeme kratio Ëitanjem knjiga i modeliranjem gline. DvomjeseËne pripreme Kondicijski sam se pripremao dva puna mjeseca, svaki dan na Jarunu. Pedalirao sam po 30 km dnevno i to se na kraju isplatilo. Nakon oskudno posjeêene oproπtaljke u prostorima Studentskog centra i s prigodnim pjesmama kao Road to nowhere, I want back down, Bicycle race i mnogim drugima, krenuo sam put Varaædina, koji je bio odreappleen kao prva dionica mog puta. Preko Sesveta i Kaπine stiæem do prvog totalnog mraka i premda sam imao dupla prednja svjetla nisu mi baπ ulijevala neku sigurnost. Prije zadnjeg desetominutnog spusta do Marije Bistrice zadesio me uspon od kojih 15 posto, pa sam morao gurati bicikl dobrih 20 minuta. Ali, osjeêaj koji sam dobio prilikom tog predbistriëkog spusta je bio izuzetno proæimajuêi i InaËe nemam pojma o biciklima, ali mi je taj izum bio sredstvo da stvorim uspomenu koja moæe osobno imati utjecaja na toliko πirok spektar stvari. Nekad jednostavno ne treba biti viπe od laika da bi se neπto probalo moæe se usporediti s ovoljetnim spustom do Valuna na otoku Cresu. U Bistrici sam se zadræao kratko. Tek toliko da brzinski usisam dva vruêa Ëaja u obliænjem bircu. Do KonjπËine sam gotovo vozio na intuiciju zbog malo manje gustoêe putokaznih tabli. Kad sam nakon sat vremena bauljanja po zagorskim putevima banuo ispred OpÊina KonjπËina table, navukao sam neki polu smjeπak na zimom ukruêeno lice. S kvalitetom cesta nisam imao problema tijekom cijelog putovanja, pa tako ni u Hrvatskoj, πto obiëno nije sluëaj sa zagorskim cestama. Do Novog Marofa je bilo dosta muke jer nisam nikad bio prisiljen biti na biciklu duæe od Ëetiri sata. Do Varaædina, u koji sam uπao negdje oko sati, mi je trebalo gotovo sedam i pol sati voænje i noge su veê poëele otkazivati pred sam kraj. Da nisam ponio magiënu kombinaciju od brusnica i groæappleica sumnjam da bih izdræao u tom ritmu. BiciklistiËki laik Moj domaêin, kojeg sam naπao preko portala couchsurfing.com, me smjestio u stan svoje obitelji i na tome sam mu do groba zahvalan, jer je pomogao stvoriti samopouzdanje koje mi je bilo nuæno za ovakav put buduêi da nikad nisam vozio dionice duæe od 50 km, a do Budimpeπte se do kraja nakupilo njih 417. Drugi dan se budim u sati i provodim dan u razgledavanju Varaædina i javljanju u emisiju Radija SC. Poseban grad u svakom sluëaju joπ posebnijim Ëini Ëinjenica da moæete gablati u lokalnim pivnicama po studentskim cijenama ako imate iksicu. Oko sati sam po izvrsnoj biciklistiëkoj stazi krenuo putem»akovca da bih oko ponoêi stigao do graniënog prijelaza GoriËan. Bez problema prolazim granicu i put do Nagykanisze prolazi u dosadnom ritmu i bez puno zanimljivosti. BuduÊi da je ovo bilo putovanje iskljuëivo po noêi, moj fokus nije bio okrenut prema nekakvom razgledavanju krajolika, koji je, vjerujem, dojmljiv, veê viπe osobnije prirode. I u pripremi puta bili su prisutni svi oni klasiëni elementi skeptiëne okoline koja je, izuzev par pojedinaca, pokuπala omalovaæiti Ëitav koncept putovanja. Ja inaëe nemam pojma o biciklima, ali mi je taj izum bio sredstvo da stvorim uspome

15 Svatko treba naći nešto kroz što se može osloboditi nametnutih želja i tuđih aspiracija. Jest da je kliše, ali osjećati se slobodnim i znati da ste barem na trenutak u tome uspjeli, za mene je najveća sloboda UDIMA I PEŠTE nu koja moæe osobno imati utjecaja na toliko πirok spektar stvari. Nekad jednostavno ne treba biti viπe od laika da bi se neπto probalo. Dionice od 100 km Cijelo putovanje je imalo par highlightova, a u najdraæem mi je sjeêanju ostao Zalakaros u kojem sam se u punom smislu rijeëi odmarao dva dana. Primila me obitelj Czeglédi koja vodi Sport hotel u dotiënom mjestu. Sve je ponovno bilo organizirano preko couchsurfing.com. Dobio sam besplatni upad u toplice kojima ovo mjesto obiluje, tri obroka dnevno, sobu s duplim krevetom, interneta koliko me volja i joπ su mi nudili saunu, ali sam kategoriëki odbio buduêi da mi sa ovih 70 kila na 190 cm definitivno ne treba daljnje mrπavljenje. Mjesto je prelijepo i je dobilo nagradu za najcvjetniji grad u Europi. S punim pravom. Obiπao sam ga cijelog i nigdje nisam naiπao na topliji asortiman boja drveêa. Sve toliko smiruje i ispunjava da Êu se vjerojatno vratiti pod stare dane, buduêi da je ovo mjesto okupirano starijom generacijom zbog izvora termalnih voda. Pred kraj drugog dana boravka gazdarica mi je zabrinuto ponudila da bi me ona pratila u autu kojih 15 km sa dugim svjetlima kako mi se ne bi niπta dogodilo. Svi su bili simpa i cijelo osoblje me carski dvorilo, ali je ipak doπlo gotovo do toëke posesivnosti pa me pratnja nije toliko zanimala. Zaputio sam se prema Siofoku; odmoriπtu na juænoj obali Balatona. Sve dionice pa tako i ova su mi bili otprilike na 100 km udaljenosti, ali sam nakon dva dana carskog odmora bio potpuno spreman na takav napor. Padovi i ogrebotine Kada stignete do Balatona, potpuno ravna i osvjetljena cesta vas vodi toëno do Siofoka. Voziti samo ravno kojih 60 km nije preispunjavajuêe iskustvo, ali je barem sigurnije od mraënih cesta po kojima sam prije pedalirao. Na toj cesti sam paradoksalno i jedini put pao sa bicikla i izgrebao koljeno i πaku, ali bez veêih posljedica. Policija me zaustavila zbog toga πto ne smijem voziti po glavnoj cesti pa su me uputili na biciklistiëku koja je u potpunom mraku i joπ uæasno izrovana. I tako nakon kojih stotinjak metara zapinjem za nekakvu izboëinu i uspijevam pasti, decentrirati kotaë i zblokirati straænju Policija me zaustavila zbog toga πto ne smijem voziti po glavnoj cesti pa su me uputili na biciklistiëku koja je u potpunom mraku i joπ uæasno izrovana koënicu. Do Siofoka sam vozio bez straænje, ali mi to nije bio naroëiti problem. U tri sata ujutro nalazim pansion za 30 i snom pravednika spavam do 13.00h. Nakon toga odlazim do Balatona i uzimam uzorak vode u epruvetu πto mi je postao osobni bablji hobi. Balaton je bio izrazito siv i sablasno miran.»im se spustila noê, a to je veê oko pola sedam, cijela suprotna obala Balatona dobiva potpuno drugaëiju dimenziju. Nekih desetak mjesta skoro u isto vrijeme upali svoju rasvjetu i pretvori inaëe tmuran pogled u razigrano svjetlucanje πto je ostavilo jedan fenomenalan ispunjavajuêe-smirujuêi efekt na mene. InaËe, Siofok je jedno od najsumornijih mjesta koja sam vidio duæ Balatona pa tako duge aleje trafika, πtandova i pansiona zjape praznim zbog trenutne van-sezonske situacije. Prije odlaska za Budimpeπtu sam joπ obiπao jedan fora park sa kipom Emmericha Imre 15

16 Kálmána, poznatog æidovskog kompozitora opereta, koji se Ëak sviappleao Hitleru. Ostatak parka je na razini ureappleenja svih parkova i zelenih povrπina u Maapplearskoj koja sam imao prilike vidjeti do sad. Sjekira u zalakaroπkom medu Odluka da krenem za Budimpeπtu, umjesto prvo u Szekesferhervar, pala je zbog moguêe kiπe, a to nisam æelio riskirati premda sam imao vodonepropusne bisage i isto takvu ceradu. Ponovno oko stotinjak kilometara, ali ipak posljednjih, dalo mi je dovoljno snage da to obavim u jednoj noêi. KreÊem veê oko sati, πto se pokazalo kao pun pogodak. Na cesti do cilja je bilo malo viπe auta i neki su se Ëak zaustavili da mi opsuju zaπto vozim po glavnoj cesti. Naravno, sve na maapplearskom pa me nije previπe diralo. Na 50 km od Budimpeπte stojim i obavljam nuædu pored jedne benzinske. Iz daljine stiæe najruæniji bus u povijesti prepun Ëemernih radnika koji svojim beæivotnim licima odaju zabavu svog posla. NajveÊi smijeh je πto na busu piπe veliko Kombusz i stvarno izgledom odaje duh nekog starog sistema. Kad sam, na nekih 10 km, ugledao udaljena svjetla Budimpeπte, pokuπao sam podiêi bicikl iznad glave od sreêe, ali mi zbog opêe obamrlosti to nije poπlo za rukama. Ipak, uzvik oduπevljenja ostaje zabiljeæen u sjeêanju i motiviran toliko bliskim uspjehom pedaliram joπ tih zadnjih par kilometara potpuno opuπten. Grad ima par kilometara prilaznih cesta i kad sam veê pomislio da nema kraja stiæem s juæne strane i ne sluteêi koliko sam blizu svojem smjeπtaju. BuduÊi da nisam imao pojma gdje Êu spavati i da sam sve prepustio dobroj volji ljudi na koje Êu moæda naletiti, odluëio sam krenuti prema Peπti. Odlazim do mosta i sjekira s neba mi pada u med koji sam kupio u Zalakarosu. Fiktivni guest Dva pijana studenta mi govore da se u jednoj visokoj zgradi nalazi njihov SC pa neka tamo pitam za smjeπtaj. Odlazim provjeriti informaciju kod taksista i stvarno je bila toëna. Dolazim do tog Collegiuma i nalijeêem na prefora ekipu koja me ufurava na neki fiktivni guest list i trpa u praznu sobu na 14. katu za 3 po noêenju. Ne vjerujem joπ danas da sam za pet noêenja dao 15 eura. I joπ su mi Ëuvali bajs, dali mi spuævu za spavanje i pokazali mi grad. Da sam stigao par minuta kasnije Ali ne æelim tako gledati na stvari, veê Êu radije reêi da ne vjerujem u sluëajnosti i ovo putovanje mi je nekako ukazalo na tu moguênost da je taj cijeli moj projekt nagrada sama za sebe i da su se sve stvari posloæile kako bi on bio uspjeπno okonëan.»ak i iz tog pada se moæe neπto nauëiti buduêi da sam, nakon πto su me stjerali s glavne ceste, odmah uputio salve domaêih psovki na raëun murjaka πto mi se stotinjak metara kasnije vratilo u obliku pada. Premda je to karmiëko postavljanje stvari joπ uvijek veêini ljudi prefikcijska komponenta æivota, meni je pomoglo da shvatim svaki segment tog biciklistiëkog putovanja. VjeËna uspomena U Budimpeπti sam proveo Ëetiri dana, a grad mi nije ostavio neki dojam. Sve je iskomercijalizirano, tona ljudi po svuda, prevladavaju sive boje i, fascinantno, nema nigdje pekare. Jedino πto imaju je duplo bolji zooloπki vrt i terme koje uspijevaju prenijeti onaj rimski osjeêaj namakanja u grupi. Vratio sam se vlakom i za bicikl sam morao platiti 2000 forinti na crnjak ili 4000 s raëunom. Prva opcija mi se Ëinila prihvatljivijom i, premda ne razumijem zaπto se ne moæe kupiti normalna karta za bajs na kolodvoru, nije mi se dalo viπe brinuti oko toga. Bilo je fora i premda sad viπe ne æelim da mi konaëni cilj bude veliki grad, i da viπe neêu putovati sam zbog nedostatka komunikacije, znam da sam napravio uspomenu koje Êu se sjeêati dok me ne zgrabi Alzheimer. A to je bitno. Hvala svim dobrim ljudima koji su mi pomogli i nadam se da sam ih pokrenuo na razmiπljanje o njima samima. VeÊina Êe misliti Ah, ma to je fora kaj si napravil, al kaj Êu ja s tim. Mislim da svatko treba naêi neπto kroz πto se moæe osloboditi nametnutih æelja i tuappleih aspiracija. Jest da je kliπe, ali osjeêati se slobodnim i znati da ste barem na trenutak u tome uspjeli, za mene je najveêa sloboda

17 V L A D A R I S T O K A VLADIVOSTOK Marin StipaniÊ Vladivostok, prvi put sam ga posjetio u 2006 godini. Nezaboravna dva tjedna kod prijatelja Sergeja. OsjeÊao sam se drukëije, ispunjeno istokom. ObeÊao sam ako se budem imao prilike vratiti, dolazim sigurno. VeÊ proπle zime sam iskoristio tu priliku. Razvijena luka Ruska zima, zaustavila je Nijemce u osvajanju Moskve, ali ne i nas u provodu u Vladivostoku. Sergej Ëeka prijatelja i mene na aerodromu u dogovoreno vrijeme. to sam vidio joπ iz aviona doëekalo nas je i na tlu. Mnogo snijega i mnogo minusa. -16 za dobrodoπlicu. Dobro je jer, kako je rekao, spuπtalo se tih dana i niæe. Vozimo se u novoj Hondi Accord koja joπ uvijek ima onaj miris novog auta prema njegovom domu i prisjeêam se svog zadnjeg boravka ovdje. Prekrasne pravoslavne crkve nalaze se na svakom uglu i kao da toplo doëekuju posjetitelje usred hladne zime. Nitko ne bi rekao da je ovaj grad do godine bio zatvoren za strance. Danas je otvoren svima, a u velikom broju ga posjeêuju Japanci. Dobar dio njih je ovdje poslom poslan. Mnogi hoteli privlaëe i ostale turiste naroëito u ljetno doba. Ok, ljeto ovdje i ne traje dugo, ali u srpnju temperature prelaze 20, 25 stupnjeva te se ljudi kupaju na gradskim plaæama, koje su po meni izvrsne ako æelite pokupiti neku zarazu. Ni more nije bolje. No, to je Vladivostok, industrijsko trgovaëko srediπte zbog velike razvijene luke sa ljudi. Drugi najskuplji ruski grad PoËetkom devedesetih ljudi su se ovdje mogli obogatiti samo tako. Sergejev otac Ivan vlasnik je nekoliko auto salona u Vladivostoku i kafiêa pored æeljezniëkog kolodvora. Sergej mijenja auto svakih nekoliko mjeseci, otkada sam zadnji put bio ovdje kaæe promijenio ih je sedam, a nije me bilo godinu i pol. U Accord se zaljubio, kaæe, pa ga moæda zadræi i na duæe vrijeme. Carine se devedestih uopêe nisu plaêale te usred takvog bezakonja ostvarivali su se sto pa i dvjestopostotni profiti. Na bilo kakav spomen 17

18 mafije - njet, njet, ali Ëinjenica da mafija vodi ovaj grad je oëitije nego bilo gdje. Bez poznanstava s njima ne moæete tako reêi niti krumpire prodavati. Taxisti su stalno u sukobima jer jedna grupa taxista kontrolira aerodrome, æeljezniëku postaju i luku te naplaêuje prijevoz po tri i Ëetiri puta viπim cijenama od tarifa. Ako drugi taxist doapplee svojim automobilom na neku od tih lokacija jednostavno ga premlate. Vladivostok je drugi najskuplji grad u Rusiji. to se izlazaka tiëe moæe se preæivjeti ako izlazite na prava mjesta. Kad ne bismo jeli doma, jeli bismo ili u piramidi, zgrada takvog oblika ili se zdravo hranili u Ali-babi, fast food-u. Pancirka za svaki sluëaj Grad meni osobno je lijep, a neki kaæu niπta posebno. Grad je tipiëan industrijski, s lijepom istoënom arhitekturom, a ima slavensku duπu. InaËe, sibirski gradovi po strukturi stanovniπtva nisu niti R od ruskih, zajedniëki im je jedino nasilno usaappleen ruski jezik. To su sve razliëita plemena za koje joπ struënjaci niti danas ne znaju odakle su se mogli doseliti. Vladivostok je bio naseljen zatvorenicima iz gulaga, koji su uglavnom Velik broj mladih poduzetnika biva ubijen od mafije. Nerijetko na poslovno putovanje ljudi nose pancirku. Onako, za svaki sluëaj bili iz europskog dijela Rusije, tako da se tu krije ta razlika izmeappleu Sibiraca i æitelja Vladivostoka, dok se ne razlikuju baπ od MoskviËa ili Petrograappleana. Ako netko oëekuje Pariz neka ode u Petrograd. U indusrijskom gradu sam se rodio tu Êe me i ubiti (Velik broj mladih poduzetnika biva ubijen od mafije). Pitam ga je l imao ikada okrπaja s tom grupom graappleana, odgovorio je negativno, ali njegov otac ponekad mora nositi pancirku ako odlazi na poslovni put. Onako, za svaki sluëaj. Izgradnjom autoceste koja vodi do Moskve, ovaj grad joπ niti ne sluti πto je dobio. Kroz neko vrijeme Êe opravdati svoj naziv Vladar istoka. Kaput, πubara i - minica NaveËer smo odluëili izaêi, hladnoêa ovdje nikome ne smeta, ljudi su oëito navikli na nju i valjda bi im smetalo da nije tako. Fascinantno je da djevojke, koje su redom sve Ane Kournikove, πeêu sa πubarama na glavi odjevene u kapute i - minice. Doduπe, nama to nije smetalo, dapaëe. Sergej pije sto na sat i pije πto god da πëepa u ruku. Joπ kad smo se upoznali u Hrvatskoj stekao sam dojam da mu ne bi bio problem eksirati etanol ili benzin recimo. Boca medice koju smo mu poklonili je otiπla u roku odmah na veëeri s njegovom obitelji. Kaæe da moæe piti koliko æeli i voziti jer mu je volan na desnoj strani (???). Istina, veêina vozaëa ima volan na desnoj strani jer je i veêina automobila ovdje japanskih. Doduπe moram priznati da nisam shvatio njegovu tezu. Stavio je crnu koænu jaknu i zlatan lanac izbacio van zakopëanog koænjaka, mislio sam da Êemo privlaëiti pozornost njegovim outfitom, no ispalo je da ja i David privlaëimo jer nismo uëinili isto. Mjesto gdje smo izaπli je bilo puno momaka obrijanih glavi u crnim koænjacima s zlatnim i falπ zlatnim lancima oko vrata. Vadio sam novëanik da poëastim Davida i Segeja, ali konobar mi kaæe da moj novac ovdje ne vrijedi. Zaπto? - upitam. Ja sam Sergejev gost i nek se osjeêamo kao doma, mi smo braêa, kaæe. Valjda je biznis krenuo nabolje jer se Sergej razbacivao novcem kao pijeskom u Sahari. NaruËio bi bocu πampanjca samo da bi mogao prskati po plesaëicama za koje sam mislio da su Japanke ili Kineskinje. Ali nisu, cure su iz Kazakhstana, preko dana se bave najstarijim zanatom na svijetu usluæujuêi bogate biznismene, a preko noêi pleπu valjda za dæeparac ili da poπalju doma siromaπnim obiteljima. Tamo otkuda one dolaze prosjeëna plaêa je sto-dvjesto eura, a ovdje toliko moæe zaraditi u jednom danu+noêi. Kapitalizam je uëinio svoje Vrijeme je bilo za odlazak i spavanje. SljedeÊe jutro dok je Sergej bio na poslu

19 otiπli smo u grad. Snijeg i po pol metra i viπe svuda oko nas, ljudi neumorno hodaju s lopatama od prilaza do prilaza. OdluËili smo siêi par stanica prije centra, i osjetiti puls graappleana.»ini mi se svuda isto, kapitalizam je uëinio svoje, s tim da su ovdje izraæene razlike. Sergej, koji ima 24 godine, vozi auto od 30-ak tisuêa eura (doduπe kod nas, ovdje je cijena ipak neπto niæa), prska skupim πampanjcem djevojke u noênim klubovima, i s druge strane postoje ljudi koji spavaju pored kontenjera po viπe njih, a svoj æivotni prostor su parcelizirali praznim bocama vodke koje su im jedino grijanje. Njihov dan se svodi na bauljanje po gradu do æeljezniëkog kolodvora s uletim tipa daj babi kunu, uappleu u jednu trgovinu gdje glume da ih neπto interesira za kupiti i tako dok mogu pokuπavaju se malo ugrijati. Dasvidanja i sëastljiva Upoznao sam jednog starca beskuênika i dao mu dvjestosto rubalja (40 kuna). Zove se Fjodor ima nekoliko razbijenih zubi, gustu bijelu bradu i diplomu iz strojarstva. Kako kaæe, radio je nekoê i æivio u Irkutsku, ali politika ga je pojela. Æenu su mu ubili u sibirskom gulagu staljinovci, a time su ubili i sve u njemu. Novac od prodaje stana otiπao je u nepovrat. Dugo je lutao Rusijom i Sibirom, hranio se loveêi divljaë sa Tadæikima. Namjeravao je otvo- riti kafiê s dvoje Tadæika koje je smatrao braêom. Kad su investiciju priveli kraju, dvoje Tadæika ga je prebilo i noæem zarezalo po trbuhu da krvari nakon πto su ga skinuli do pasa i vezali za jedno drvo u sibirskoj πumi. Uspio je izbjeêi ralje sibirske πume, ali ne i one okrutnije, æivotne. Ako se ikad vrati, njima dolazim u smrt. RazoËarao se u ljude jer nakon dvije godine æivota uzajamnog pomaganja, uspomenu koju ima su nekoliko izbijenih zubi i oæiljci po trbuhu. Ovdje ga je pojeo kapitalizam, kao i mladi vragovi kako kaæe. S vremena na vrijeme neπto namjerno ukrade u trgovini da bi odleæao u zatvoru gdje dobije nekoliko obroka i tuπ. Za njega je to luksuz kakvog si sve teæe moæe priuπtiti jer sliënom metodom se vode mnogi beskuênici. Moram priznati da me dirnula ova priëa te sam otiπao do obliænjeg kioska te s prijateljom mu kupio bocu votke i par banani. Dasvidanja i sëastljiva pozdravih ga i krenuo sam dalje. Nije zlato sve πto sja Trgovina ima kao i kod nas, baπ svih poznatih modnih marki, autosalona, a ono Ëime sam ostao zabezveknut je bilo saznanje da Slovenci izvoze tamo gdje je Bog zamalo leapplea okrenuo, a mi se pravimo pametni i dalje.»ak me je i ponos malo ispunio kad sam ugledao reklamu za Gorenje usred jedne prometne ulice. Taxisti su stalno u sukobima jer jedna grupa taxista kontrolira aerodrome, æeljezniëku postaju i luku te naplaêuje prijevoz po tri i Ëetiri puta viπim cijenama od tarifa Trgovinu nisam potraæio veê ono gdje smo trebali sutradan u subotu otiêi sa Sergejom. Bio je to autoplatz, to jest Zeleni kut, mjesto gdje se vikendom prodaje preko vozila. PriËe tih ljudi na zelenom kutu bi se mogle skupiti i napisati knjigu. Ivan, Sergejev otac, takoappleer ima svoje lokacije gdje mu djelatnici prodaju maπine. Mnogi Ruse gledaju samo kao bogate ljude koji dobro potroπe kad su na ljetovanju. To je jedan djeliê. Da bi se dobilo realniju sliku ponekad je dovoljno samo proπetati nekom sporednom ulicom tik do centra grada ili otiêi na ovaj ogromni, ali ogromni, buvljak gdje prodaju automobile koji se uvaæaju iz Japana. PriËe tih ljudi da tjedan dana putuju vlakom transibirskom æeljeznicom kroz cijelu Rusiju sa cijelom æivotnom/obiteljskom uπteappleevinom kako bi kupili auto od kojih 20 ili 30 tisuêa kuna. Zatim voze taj auto gotovo 10 km do glavnog grada gdje ga prodaju za par tisuêa kuna viπe. Taj posao traje uglavnom i po mjesec dana. Nije zlato sve πto sja, rekoh. 19

20 Peru & Ivan 'Ico' Rako Mamurni od provoda u Aguas Calientesu nakon svega tri-ëetiri sata sna, ustajemo u 6 sati ujutro. Opet. Imamo bus za slijedeêu destinaciju. Kupili smo kartu za turistiëki bus koji staje na nekoliko turistiëkih mjesta. Jedno od njih je Andahuaylillas, poznatije kao andska Sikstinska kapela zbog svojih prekrasnih freski. Ta je crkva samo jedan primjer barokne arhitekture u meleza, tipiëna za Cusco πkolu koja je bila istaknuta u 17. stoljeêu. Drugo je Raqchi (ili hram Boga Wiracocha), udaljeno 121 km od Cusca. Ovaj hram je monumentalan: 100 metara duæine, 26 metara πirine i 14 metara u visinu. Altipano visoravan superlativa Cesta vodi kroz Altiplano - drugu najviπu svjetsku visoravan, poslije tibetske. Altiplano je ogroman, prostire se od sjevera Argentine do peruanskih nizinskih podruëja. Altiplano je poznat po nekoliko superlativa: jezeru Titicaca: najviπem plovnom jezeru na svijetu, te Salar de Uyuni: najveêoj solnoj zaravni na svijetu. NajveÊi grad na Altiplanu je Puno, naπe sljedeêe odrediπte. VeÊim dijelom uz cestu prolazi pruga, kojom prolazi vlak Cusco Puno. Najviπi prijevoj je La Raya, na 4335 metara nadmorske visine. Prekrasan krajolik, okruæen vrhovima pokrivenim snijegom, kao i æivotinje koje su simboliëne za Ande: ljame i alpake. Ovo je regija smjeπtena izmeappleu dvije razliëite kulture, Quechua i Aymara, kao i dvaju razliëitih terena: suhi i suπni Altiplano i viπe zelene Quechua doline i rijeke. Prolazimo i kroz industrijski grad Juliaca. Ne pamtim da li je ijedna kuêa u tom gradu bila zavrπena. KuÊe nemaju krovova, a umjesto njih vire armaturne πipke, u nadi da Êe se jednog dana podiêi joπ koja etaæa. Nakon cjelodnevne voænje dolazimo u grad Puno. U Punu nam je bilo najhlad

21 Bolivija nije na cijelom putu. Isplatilo se πto smo nosili i toplu odjeêu. Puno je zbog svoje bogate umjetniëke i kulturne baπtine, osobito u plesu, poznat kao glavni grad folklora u Peruu. Sutradan nam je plan istraæiti otoke na jezeru Titicaca. Jezero u oblacima Jezero Titicaca nalazi se na 3821 metara nadmorske visine, ono je najviπe jezero na svijetu na kojem je moguêa komercijalna plovidba. S povrπinom od oko 8300 kvadratnih kilometara (πirine 65 km i duæine oko 194 km), Titicaca je najviπe slatkovodno jezero u Juænoj Americi. Nalazi se na granici Perua i Bolivije. Jezero Maracaibo u Venecueli, s djelomiëno slanom vodom, veêe je i ima oko kvadratnih kilometara, ali ga neki svrstavaju u more jer je inaëe povezano s oceanom. Smjeπteno visoko u Andama na granici Perua i Bolivije, Titicaca ima prosjeënu dubinu izmeappleu 140 i 180 metara, a maksimalna dubina je 280 metara. Zapadni dio jezera pripada regiji Perua, dok je istoëna strana u podruëju La Paz, u Boliviji. Viπe od 25 rijeka utjeëe u jezero Titicaca u kome je i 41 otok od kojih su neki gusto naseljeni. Titicaca vodu dobiva od kiπa i topljenja ledenjaka na planinama (tzv. sijerama) iznad Altiplana. Porijeklo imena Titicaca je nepoznato. Prevodi se kao Kamena puma jer oblikom podsjeêa na pumu koja lovi zeca, kombinirajuêi rijeëi lokalnih jezika Quechua i Aymara, ili kao Litica Voapplee. Meappleu lokalnim stanovniπtvom postoji nekoliko razliëitih imena za jezero. Titicaca je poznato i po stanovniπtvu, Indijancima Uru, koji æive na devet umjetnih otoka Uros naëinjenih od plutajuêe trstike. Ovi otoci postali su jedna od glavnih turistiëkih atrakcija Perua. Stanovnici na tim umjetnim otocima imaju skoro sve: æivotinje, πkolu, kuhinje, nogometno igraliπte,... Joπ jedna turistiëka atrakcija otok je Taquile s drugom domorodaëkom zajednicom. Stanovnici otoka Taquile poznati su po rukom tkanim tekstilnim TRAGOVIMA DREVNIH INKA II.DIO 21

22 proizvodima koji spadaju meappleu najkvalitetnije zanatske proizvode Perua. Yungas road najopasnija cesta na svijetu Napokon dolazimo u Boliviju, granicu prelazimo u mjestu Desaguadero. Mjesto je prava trænica, a granice kao da nema. Na samoj granici nema provjere dokumenata, nitko nikome ne brani prelazak iz jedne u drugu dræavu, ali svi koji prelaze obavezni su javiti se u Imigracijski ured i rijeπiti papirologiju. Nakon 20 km voænje busom shvaêamo gdje je prava kontrola: vojska naoruæana do zuba zaustavlja sva vozila. Svi moraju izaêi i, jedan po jedan, iêi na provjeru dokumenata. Dolazimo u La Paz, najviπi glavni grad na svijetu. Uvjetno reëeno glavni jer on je samo sjediπte bolivijske vlade, dok je ekonomsko srediπte grad Sucre. Preko 50 posto stanovniπtva Ëine Indijanci. Leæi u dolini rijeke Rio de la Paz, na visini od 3658 metara. Uz staru gradsku jezgru s kulturnopovijesnim spomenicima iz 16. i 18. stoljeêa izgraappleene su moderne stambene, trgovaëke i Altiplano je poznat po nekoliko superlativa: jezeru Titicaca: najviπem plovnom jezeru na svijetu, te Salar de Uyuni: najveêoj solnoj zaravni na svijetu industrijske Ëetvrti. La Paz je i staro kulturno srediπte: ovdje se nalazi Universidad Mayor de San Andres osnovan U ovom je gradu istaknuta proizvodnja papira, tekstila, pokuêstva, plastiënih masa, lijekova, prerada koæe i duhana. La Paz je s mjestom Coroico povezan najopasnijom cestom na svijetu, tzv. Cestom smrti. Pravo je ime te ceste Yungas road. Sagradili su je davne godine zatvorenici iz obliænjeg zatvora. Visinska razlika poëetka i kraja ceste gotovo je 4000 metara, a sama cesta duga je preko 60 kilometara. Cesta nije asfaltirana πto dovodi do Ëestog propadanja dijelova ceste, pogotovo u kiπnim danima. Uz samu cestu nema nikakve ograde. Kada se joπ uzme u obzir da je magla gotovo stalni stanovnik ovih krajeva, ova cesta postaje najopasnija cesta na svijetu. Statistika kaæe da je u proπla vremena godiπnje pogibalo ljudi, a jednom tjedno s ceste bi sletio automobil. Prije desetak godina napravljena je nova, asfaltirana i daleko sigurnija cesta, pa ova nije viπe tako prometna. Ali mi smo se ipak odluëili na avanturu: spustiti se biciklima niz tu cestu. Uzeli smo aranæman iz lokalne agencije i avantura je bila zagarantirana. Netaknuta divljina Madide Nakon nekoliko tjedana provedenih na visini od preko 3000 metara, odluëili smo otiêi Yungas road najopasnija je cesta na svijetu. Neasfaltirana, bez ograde i uz stalno prisustvo magle. Godiπnje pogiba 300 ljudi u dæunglu. Uputili smo se ranojutarnjim avionom u Rurrenabaque, malo mjesto na rijeci Beni. SlijeÊemo na travnatu pistu, odmah sam se osjeêao kao jedan od likova iz stripa Mister No, mog najdraæeg stripa iz djetinjstva kojeg i sad Ëitam. Mali avion, travnata pista, mali aerodrom, i dæungla oko nas (OK, dæungla je malo dalje, Rurre se nalazi u savani (pampi), ali osjeêaj je isti). Samo su nedostajali neki zlikovci koje je trebalo rijeπiti. :) Iz Rurrea poëinju sve ture za posjet Nacionalnom parku Madidi, jednom od posljednjih netaknutih divljina u cijeloj Juænoj Americi. Po bioraznolikosti on zauzima jedno od vodeêih mjesta u cijelom svijetu. SpuπtajuÊi se s visokih snjeænih vrhova Anda u amazonsku nizinu, park obuhvaêa razne klime i tipove vegetacije: podruëje vjeënog snijega i leda, suha visinska stepa, maglena πuma, tropska planinska πuma, amazonska kiπna πuma, savana (pampa) te moëvara. Od mnoπtva vrsta faune u Madidiju se moæe naêi 44% od svih ameriëkih sisavaca, 38% od svih tropskih vodozemaca te 11% od svih svjetskih ptica. Ovo je mjesto proglaπeno

23 parkom godine i turizam se razvio samo na rubnim dijelovima. Mi smo se odluëili posjetiti Chalalan, malu eko-zajednicu koju su osnovali Indijanci iz sela San Jose de Uchupiamonas, u suradnji sa Yossijem Ghinsbergom, poznatim æidovskim istraæivaëem Amazonije i piscem nekoliko knjiga o preæivljavanju u dæungli. Jedini je pristup toj zajednici plovidbom rijekama Beni i Tuichi, te zatim hodanjem nekoliko kilometara u dæunglu. Samu eko-zajednicu Ëini petnaestak koliba, napravljenih od drveta, i umjesto stakla na prozorima nalaze se mreæe. Iznad svih su kreveta baldahini, jer mreæa na prozorima zaustavlja samo veêe æivotinje, dok baldahin zaustavlja insekte i komarce. OËi u oëi s kajmanima SlijedeÊih nekoliko dana imali smo nekoliko πetnji po πumi, i po danu i po noêi. Naπ vodië Rodrigo jedan je od Indijanaca Uchupiamonas, i odrastao je u dæungli. ZahvaljujuÊi svojem dugogodiπnjem iskustvu brzo je nalazio gnijezda tarantula, raznih æaba, itd. Tako smo uspjeli vidjeti divlje svinje, razne vrste majmuna, ptica i papige. Prije spavanja nam je pokazao kakvi sve stanovnici æive oko naπih koliba. U krovu, meappleu gredama, nalazila se zmija Boa Konstriktor. Po mreæi se πetala ogromna tarantula. Baπ nam je ugodno rekao laku noê! :) Vrlo nam je ironiëno zvuëalo njegovo Laku noê! kad smo odlazili na spavanje :) Jednu smo se veëer provozali kanuima po jezeru pored ekozajednice. Iπli smo u potragu za kajmanima. Rodrigo je svojim iskustvom, i malom baterijskom lampom, ubrzo naπao nekoliko kajmana kojima smo se pribliæili na manje od metra. Nevjerojatno je kako su te æivotinje bile mirne. DugaËke preko metra, svjetlucavih oëiju, gledale su nas i nisu se pomakle ni milimetra. Nakon nekoliko dana provedenih u Madidiju, zaputili smo se lagano prema Limi, odakle smo letjeli kuêi. Malim avionom smo se vratili u La Paz gdje smo uhvatili bus za Limu. Put je vodio preko granice u Desaguaderu, Punoa, Arequipe, Nazce, Ice. OdluËili smo svratiti joπ u jednu malu oazu, Huacachinu. Oaza Huacachina smjeπtena je u blizini grada Ica, u jugozapadnom Peruu. Ovo nevjerojatno mjesto sagraappleeno je usred pustinje, a postalo je popularno zbog sand surfera koji se spuπtaju s ogromnih dina. Huacachinu nazivaju joπ i AmeriËkom pustinjom, a legenda kaæe da je nastala kad je mladi lovac iznenadio lokalnu princezu pri kupanju. Princeza se odmah dala u bijeg pri Ëemu joj je s ramena spao ogrtaë koji se pretvorio u dine. Mjesto na kojem se princeza kupala pretvorilo se u lagunu u kojoj ona i danas obitava pretvorena u sirenu. Boravak u Huacachini bio je poput pravog melema Oaza Huacachina sagraappleena je usred pustinje, a postalo je popularno zbog sandsurfera koji se spuπtaju s ogromnih dina na rani jer smo se nakon dugo vremena provedenih na putu ustajuêi prije sedam ujutro uspjeli malo odmoriti i doêi sebi. Vrijeme smo kratili vozeêi se buggyjima po dinama, surfajuêi po pijesku, ispijajuêi cerveze. Nagon za putovanjem Svemu lijepom jednom doapplee kraj, i bilo je vrijeme da se uputimo u Limu, gdje nas je Ëekao avion za Europu. Naπu zadnju noê u Juænoj Americi proveli smo kod starog poznanika Francisa s poëetka ove priëe. Njemu smo ispriëali naπe dogodovπtine uz cervezu i anticuchose. Toliko smo bili opëinjeni Juænom Amerikom da smo odluëili poëeti uëiti πpanjolski jezik i priliëno je sigurno da se uskoro vraêamo u neku od dræava Latinske Amerike. Pri povratku kuêi Ëitao sam knjigu Zlatka MilkoviÊa o braêi Seljan. Jedna me reëenica ostavila bez daha, a izrekla su je poznata braêa: Imade u ljudskom æivotu navada kojih se Ëovjek teπko rijeπi. Koje imadu isti upliv na æivce kao na morfinistu morfij, na puπaëa duhan. Jedna od tih navada jest i nagon za putovanjem, za prouku dalekih i nepoznatih krajeva. 23

24 Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba "ZUZG" I L I Z I M A U Z A G R E B U to vam prvo padne na pamet kada Ëujete da netko spomene Zagreb? Na to je pitanje jako teπko odgovoriti jednom rjeëju ili reëenicom. Toliko je asocijacija vezano za Zagreb, da to poprima nemjerljive razmjere. Opjevan je u mnogim pjesmama, oslikan na mnogim slikama, noπen s ponosom u mnogim duπama... I uoëi nadolazeêih nam blagdana, Zagreb je sav u tom ozraëju. Njegove ulice, trgovi, tramvaji i autobusi su okiêeni, u zraku se osjeêa miris kuhanog vina i domaêih specijaliteta... Ako se zateknete u prosincu u Zagrebu, imat Êete priliku uvjeriti se u to vlastitim oëima, nosom, i vjerovatno grlom. to vidjeti/posjetiti u tom periodu? VlakiÊem, Segway-om, pjeπice... U samom srediπtu, moêi Êete sudjelovati na sada veê tradicionalnom Adventu u srcu Zagreba koji je zapoëeo u nedjelju, 30. studenoga na Trgu bana JelaËiÊa, a potrajat Êe do 21. prosinca. Tamo Êete moêi pratiti programe za djecu, kulturno - umjetniëka druπtva, plesne skupine, kazaliπne predstave i koncerte koji Êe zadovoljiti ukus svih generacija. U svakodnevnom bogatom programu, tijekom 22 dana, sudjelovat Êe viπe od 2500 izvoappleaëa, radnim danom od 18 do 21, a vikendom od 11 do 13 i od 18 do 21 sat. Paralelno s programom na pozornici, od 8 ili 10 do 20 ili 22 sata organizirani su i programi u Ëetiri adventske kuêe. U trima su programi uglavnom za najmlaapplee, a jedna je potpuna novost - KuÊa zagrebaëkog gableca koja Êe izmamiti osmijeh i nostalgiju, probuditi osjete sugraappleana koji se sjeêaju tradicije i receptura naπih baka. Takoappleer, s poëetkom u isto vrijeme, ali s neπto duljim trajanjem (do 20. sijeënja), moêi Êete sasvim besplatno posjetiti 3. meappleunarodnu izloæbu boæiênih jaslica u izlozima koji su postavljeni na Trgu bana JelaËiÊa i okolnim ulicama - u kojima isto tako u isto vrijeme traje boæiêni sajam sa malim πtandovima gdje moæete kupiti i pokoji suvenir ili sitnicu za vaπe najmilije. Ugodno s korisnim! Takoappleer preporuëamo posjete brojnim muzejima, galerijama i razglede ostalih kulturnih znamenitosti koje svoje Ëari nimalo ne gube u hladnim zimskim danima. Metropolu moæete obiêi panoramski, organiziranim autobusom ili turistiëkim vlakiêem, pomoêu novih tehnologija kao npr. Segway -om (to je ono Ëudo koje vas vozi na 2 kotaëa, a vi upravljate time - navodno), biciklom i naravno, pjeπice. Ako se pak odluëite na odlazak u jedan ili viπe od brojnih muzeja od rijetkosti bi valjalo izdvojiti zagrebaëku mumiju s najduæim etruπêanskim tekstom na svijetu i ostatke neandertalskog krapinskog praëovjeka (homo Krapinensis) u Arheoloπkom muzeju. I Lenuzzijeva potkova sreêu nosi U samom je srediπtu Zagreba niz od osam parkova tzv. Lenuzzijeve potkove. U nizu πetaliπta, od Zrinjevca, preko BotaniËkog vrta, pa sve do MaruliÊevog i Trga marπala Tita, slijedit Êete liniju zelenila i cvijeêa, doduπe, teπko da je zimi tako, ali ni tada Zelena potkova ne gubi svoj Ëar. Njihov mir i klupa koja Ëeka baπ na vas utoëiπte su i predah od turistiëke πetnje, njihova ljepota i galerija na otvorenom priëa su o posve osobitom gradu... Moæete otiêi i u Maksimir, perivoj koji je za javnost otvoren godine. To je bilo prvo javno πetaliπte u ovom dijelu Europe. Ime je dobio po svom osnivaëu, zagrebaëkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu ( ), koji je, uz nadbiskupa Haulika najzasluæniji za njegovo ureappleenje. Maksimir je ureappleen na prostoru iskrëene hrastove πume sredinom 19.stoljeÊa. U novom perivoju ureappleene su aleje okruæene livadama i proplancima. U Maksimiru se nalazi i zagrebaëki ZOO vrt gdje imate priliku pogledati brojne æivotinjske vrste iz cijelog svijeta. Ako vam je pak dosadno πetati po ravnom, takoappleer bi vam preporuëili da se uputite u Park Prirode Medvednica, koji je u zimskom periodu pravi skijaπki raj (ukoliko ima snijega), a i ako ga ne bude - tu su snijeæni topovi koji rade svoje kad zatreba. Pa Ëak i ako niste viëni zimskim sportovima, Medvednica je interesantna zbog svojih

25 Upoznaj domovinu da bi je više volio prirodnih ljepota pa moæete posjetiti npr. stari rudnik ili spilju Veternicu. Ako viπe volite klizanje - zagrebaëka klizaliπta su cijelu zimu otvorena za javnost, pa tko voli - nek izvoli! Djedamrazija, ne u Finskoj veê u Zagrebu I ove godine se u paviljonima zagrebaëkog velesajma odræava tradicionalni BoæiÊni Velesajam u periodu od , a njegovi domaêini Êe vas odvesti u zemlju Djedamraziju, svijet bajki, snova, zabave i Ëarolije. Tamo Êe biti i najveêi zatvoreni lunapark u zemlji, razne igraonice, djeëji disco, predstave i dr. A ako vas baπ niπta od do sad navedenog nije primamilo, moæda vas viπe zanima noêni æivot? Stoga nakon dnevnih obilazaka, odmor, pa u noêni æivot! Zagreb ima brojne klubove, za svaëiji, ali ama baπ svaëiji ukus, pa kako kome odgovara... NeÊemo izdvajati niti jedan od tih klubova, ali vjerujte da u prosincu i tijekom cijele zime u Zagrebu gostuju brojne zvijezde s domaêe, susjednozemaljske i svjetske scene. Dovoljno vam se samo raspitati, ovisno o vaπem ukusu, a o ukusu se, kao πto svi znamo, ne raspravlja. Sad je na vama posjetiti nas i da uæivati... Dobro nam doπli! Vidimo se u ZG! 25

26 HostelerCool 26 Intervju Igor Vori 38 Jack Nicholson 30 Internet bonton 32 Zeka Peka IGOR VORI SPREMNI SMO ZA ZLATNO ODLIČJE NA SP! Branimir MarkaË Don t worry, tu je Igor Vori!, pisalo je na jednom transparentu u razgaljenoj masi koja je na srediπnjem zagrebaëkom trgu oduπevljeno pozdravljala povratak s Olimpijskih igara u Ateni zlatom okiêenih hrvatskih rukometaπa. Pred predstojeêe Svjetsko prvenstvo, koje se u sijeënju odræava u Hrvatskoj, poruka hrvatskim navijaëima uvjerljivo najsnaænijeg paklenog je upravo Don t worry!. Uvjeren sam da neêemo razoëarati navijaëe, veê dapaëe, noπeni paklenom atmosferom uëinit Êemo sve da joπ jednom razgalimo srce cijele nacije!, najavljuje Vori. Visok viπe od dva metra, Igor je redovito igraë kojemu rukometni struënjaci povjeravaju najodgovornije zadatke u igri. Kontradiktorna igra rijeëi ukazat Êe na Igorovu rukometnu svestranost. Igra na poziciji kruænog napadaëa, a na posljednjem Europskom prvenstvu ponio je titulu najboljeg obrambenog igraëa turnira. MladiÊ iz zagrebaëkih Sesveta posebno je oduπevio rukometni svijet na Olimpijskim igrama u Ateni godine i od tada je sastav paklenih nezamisliv bez gorostasa na crti. Da Êe postati vrhunski sportaπ Igor je znao veê od malih nogu. - Odrastao sam u Sesvetama, kao razigrano dijete uz πest godina starijeg brata. Brat Êe vjerojatno nastaviti voditi obiteljski posao turistiëku agenciju, a ja sam otiπao u sportske vode, to mi je valjda s mamine strane. Od πeste godine sam u sportu Osam godina sam trenirao nogomet, ali volio sam sve sportove i od malih nogu imao sam vizije i veliku æelju da u buduênosti postanem uspjeπan sportaπ. Kad sam imao 14 godina, cijelo druπtvo je otiπlo u rukomet SPORTSKI USPJESI OI Atena zlatno odliëje Srebrno odliëje na Europskome prvenstvu u Lillehammeru (Norveπka) mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kolnu (NjemaËka) Zlatno odliëje na Svjetskom kupu u Malmu ( vedska) mjesto na Europskom prvenstvu u Zurichu ( vicarska) 2006., Srebrno odliëje na Svjetskome prvenstvu u Tunisu (Tunis) i ja sam za njima. No, ostali momci kasnije su se posvetili drugim stvarima. ZapoËeo sam trenirati u Sesvetama, a ubrzo sam preπao u redove RK Zagreb. PoËeo sam u treêoj ekipi i polako sam s vremenom napredovao. Onda je uslijedio transfer u Italiju, gdje sam igrao pod trenerskom paskom Line»ervara. Pa u panjolskoj, i evo me sada opet kod kuêe u mom Zagrebu. Nisam se zasitio inozemstva, jednostavno, prepoznao sam ambicije kluba, dobio sam odliënu ponudu i doπao sam igrati vrhunski rukomet u iznimno kvalitetnoj ekipi, a opet, u svom rodnom gradu. Nisam se vratio u niπta loπiji klub, veê dapaëe, smatram da sam napravio stepenicu viπe. Ciljevi? - Ako Bog da, uêi Êemo u polufinale Lige prvaka, momëad za takav uspjeh imamo, a u daljnjoj fazi sve je moguêe. Nadam se i finalu! Koji je trener ostavio najviπe utjecaja? - Prvi trener, koji me je u biti kao klinca i otkrio je Boris Dvorπek. Zatim istaknuo bih Botu, prvog trenera u Zagrebu, koji me prebacio na mjesto pivota do tada sam bio lijevi vanjski, i naravno Linu»ervara, koji mi je i pruæio priliku da se dokaæem. Postoji li joπ neki sportski cilj koji bi æelio ostvariti? - Joπ sam uvijek mlad! Prvi nadolazeêi cilj je da u sijeënju, pred domaêom publikom, osvojimo svjetsko prvenstvo. Velika æelja mi je da s klubom postignem znaëajniji cilj, volio bih osvojiti Ligu prvaka.»esto si najbliæi golmanu i imaπ najmanje vremena razmiπljati o vrsti udarca. Kako izgledaju ti trenuci, imaπ li najdraæi πut? - Nemam omiljeni udarac. Ako primim loptu, pokuπavam pretrpjeti udarac u bubreg :) i πto kvalitetnije se okrenuti prema golu. Radi se o dijeliêu sekunde i tu nema previπe razmiπljanja, gdje je i najmanja moguênost da lopta proapplee, tamo ide. Je li rukomet grub sport? - Da! A u zadnje vrijeme sve viπe i viπe. Prelazi granice normale. Pravila su u rukometu najgora, ali nije problem u pravilima veê u sucima koji imaju slobodu interpretirati ih kako ih je volja.»esto su prisutni neujednaëeni kriteriji. Rukomet je specifiëan po tome πto Ëesto postoje situacije, tzv. mrtva lopta, za koje nitko æiv ne moæe reêi kome Êe biti dosuappleena. Pravila su najslobodnija. Danas u rukometu svi tuku, nedavno su me EgipÊani straπno prebili. Vjerojatno na taj naëin nadomjeπtaju nedostatak kvalitete. to je najvaænije za rukometaπa? Odraz Dæombe, bomba MetliËiÊa ili snaga Vorija? - Za svaku poziciju potrebno je neπto. Samo, potrebno je znati kako te predispozicije i pretvoriti u prednost, a mi imamo puno takvih koji to jako odliëno Ëine. Iako se ljudima to moæda tako Ëini, nisu svi pivoti obiëne mazge koje koriste samo snagu. Puno stvari se moæe rijeπiti i tehnikom. Koliko napora i vremena ulaæeπ u treniranje? - Stvarno puno, takav je sport, a i ja sam takve konstitucije da bez treninga ne mogu. Ako nisam aktivan tri dana, osjeêam se kao da nisam trenirao tri godine. Najgore za moje tijelo je kada imam pauzu od dva, tri mjeseca, jer nakon toga treba puno vremena da se vratim u formu. Zato moram svaki dan trenirati. Pred OI u Ateni sam upravo iz tog razloga trenirao i po Ëetiri puta dnevno. Piπao sam krv, ali nije bilo nimalo teπko jer sam imao jedan cilj, a on je i ostvaren! Imaπ li ikakvu tajnu, πto si radio kao klinac pa danas tako odskaëeπ od drugih? - Ne postoji nikakva taj

27 na. Mogu stvarno igrati sve sportove, volim jako i nogomet, koπarku, tenis sve mi je dobro iπlo. Danas nemam toliko vremena rekreativno ih igrati, ali sam zato na Ëesto na tribini. Veliki sam navijaë Dinama i otkako sam se vratio iz panjolske, nisam bio na tek par utakmica na Maksimiru. Kako gledaπ na trenutnu situaciju u Dinamu? - Smeta me jedino πto se dovodi previπe stranaca. Uvjeren sam da domaêi deëki mogu igrati jednako dobro, ma i puno bolje, od trenutno prisutnih. I domaêi deëki imaju puno potencijala, ali priliku dobivaju na kapaljku. RK Zagreb πto se toga tiëe ima najbolju politiku. Velika veêina su domaêi igraëi, a ako netko dolazi iz inozemstva, onda se radi o ekstra klasi i pojaëanju u punom smislu te rijeëi. Kako uspijevaπ uskladiti brojne obaveze, imaπ li slobodnog vremena i kako ga provodiπ? - Nikako. Privatni æivot opasno pati, æena to najviπe osjeti. Nema me puno doma, a i kada doappleem, traæim neki svoj mir i trenutak odmora od silnih napora. Odmor nakon ruëka je zakon, vaæniji mi je od spavanja noêu. Nemam nekih posebnih hobija, volim biti u kuêi i gledati televiziju :) To mi je guπt najveêi. Kako stojiπ s ozljedama, kroz povijest... - Imao sam puno ozljeda za koje se niti nije znalo, niti sam htio od toga stvarati neku pompu. Pucali su mi miπiêi po viπe puta, u jednom periodu nisam igrao dva mjeseca zbog problema sa srcem i tlakom Bilo je problema, ali nikad nisam dozvolio da to doapplee u prvi plan. Borio sam se s time, igrao pod ozljedama... Moæe li rukomet osigurati egzistenciju? - Ne moæe. Moæe ti osigurati da lagodno æiviπ, ali nikako se ne moæe reêi da nikad u æivotu neêu morati raditi. Nakon nedavnih odluka pivota Renata SuliÊa i Mirze Dæombe da prekinu reprezentativnu karijeru te nenadanih ozljeda, jesu li splasnula oëekivanja pred predstojeêe Svjetsko prvenstvo u Hrvatskoj? - Nikako! I dalje smo spremni za najveêi rezultat. Stvarno mi je æao trleka, za ozljedu je saznao na svoj 20. roappleendan. Straπno. Ali, mlad je i najveêe utakmice za njega Êe tek doêi. Uvjeren sam da bi nam puno pomogao na SP, ali sada mu mogu samo poæeljeti πto bræi oporavak. Hrvatska veê sada ima iznimno kvalitnih mladih igraëa i, iako je u svakoj reprezentaciji smjena generacija teπka, nema straha za hrvatski rukomet. to se tiëe pozicije na kojoj igram, na SP neêe biti nikakvih problema. VeÊ sam naviknuo igrati u kontinuitetu i cijele utakmice, πto mi za naπu reprezentaciju nikad ni nije teπko. Tvoje rukometne mane i vrline su - Ima dosta jednih i drugih. Zadovoljan sam pokretljivoπêu obzirom na svoju visinu i kilaæu. Ponekad sam pretvrdoglav. I kad znam da grijeπim, radim po svome... Takav sam i u æivotu. Najteæi suparnik? - Francuzi. Jedan od najgorih mi je Narcis, snaæan, brz... Rukometni idol - Schwarzer, Torgovanov... a i veliki broj naπih igraëa koji su osvojili olimpijsko zlato u Atlanti. Kada sam prvi put uπao u svlaëionicu, gledao sam ih kao bogove. Oduπevili su me i kao suigraëi. Najbolja trenutna svjetska sedmorka - Christiansen, Narcis, Stefansson, ZrniÊ, Gilles, terbik, BaliÊ... ima ih puno u konkurenciji, nije se lako odluëiti... Jesi li praznovjeran? - Uvijek se na istom mjestu zagrijavam, na isti naëin veæem tenisice...makar, ponekad zaboravim na to, pa opet dobro ispadne. To su nebitne sitnice. Tko ti je cimer na reprezentativnim putovanjima? - U klubu je Dæomba, a u reprezentaciji LackoviÊ. Voliπ li putovati? - Cijelo vrijeme sam na putu...tako da mi na spomen rijeëi putovanje trenutno ne do lazi osmijeh na lice :) Idealno putovanje? InfoBox visina, teæina: 203 cm, 115 kg boja kose, oëiju: smeapplea, smeapplea datum roappleenja: mjesto roappleenja: Zagreb ljubavni status: oæenjen momëad: RK Croatia osiguranje Zagreb pozicija u momëadi: kruæni napadaë grad snova: Rim hobi: TV - VeÊ sam bio, sa æenom u Rimu. Oduπevio me grad i osim u Zagrebu, tamo bih bez problema mogao æivjeti. Jesi li ikada stopirao? - Dok sam bio mlaapplei, jako Ëesto smo stopirali.»esto smo u Zelinu tako iπli na kupanje... Jesi li boravio ikada u hostelu? - Jako Ëesto sam spavao u hostelu. Hostele u svijetu diæu na sve viπu razinu i boravio sam u njih nekoliko, stvarno odliënih. Zabava je tamo zagarantirana. Najbolja nacionalna kuhinja? - panjolska. Savjet za mlade sportaπe... - Imam savjet, ali njihovim roditeljima.»im dijete odabere neki sport, nerijetko se otvaraju nerealne ambicije roditelja te Ëesto misle da njihovo dijete treba postati vrhunski sportaπ. Dijete treba odabrati πto Êe raditi u æivotu. Ako Êe to biti sport, neka samo marljivo treniraju, rade i uspjeh Êe sigurno doêi. 27

28 JACK NICHOLSON ZLOČESTI DEČKO HOLLYWOODA Tomislav Novak - Zgrozio sam se. Nisam si mogao objasniti zaπto su njegove gaêe meappleu mojim prljavim rubljem. Nikad ga to nisam pitao. Ipak, bio je dobar susjed. Nedostaje mi... - tako je Jack Nicholson izmeappleu dva dima cigarete reporteru Rolling Stonea opisao pokojnog Marlona Branda, svog prvog susjeda i moæda jedinog veêeg glumca u povijesti ameriëkog filma. Do Brandove smrti godine, lokalni su policajci Mullholand Drive na Beverly Hillsu, na kojem su oboje, djeleêi isti prilaz, æivjeli, zvali Avenijom zloëestih deëkiju, jer samo nekoliko kuêa niæe æivio je i Warren Beatty. Sva trojica u sedamdesetim su bili poznati po alkoholu, ganjanju (i dijeljenju) æena i eksperimentiranju s drogama, ali i po neizbrisivom tragu koji su ostavili u povijesti filma. Brando je Ëesto okretao Nicholsonov telefonski broj, a kada bi se uvjerio da ga nema doma, redovito bi mu pustoπio hladnjak (dijelom i zato πto je svoj zbog raznih paranoja zakljuëavao lokotom i Ëesto gubio kljuë). U jednom od tih pohoda mu je ostavio i svoje donje rublje u kupaonici. KuÊa puna pikanterija Nicholsonova kuêa na Mullholandu skriva puno pikanterija. Tako je kasnih sedamdesetih glumac odluëio hodati tri mjeseca potpuno gol, 24 sata dnevno. -To je bio oblik samopomoêi. OsjeÊao sam se ugodno u svojoj koæi - otkrio je novinarima. U istoj kuêi dogodilo se i silovanje maloljetnice zbog kojeg je slavni redatelj Roman Polanski, Nicholsonov dobar prijatelj, pobjegao iz Amerike. Danas stari Jack dane provodi najviπe na wc-u (mjehuri starih ljudi, kaæe) s kojeg kroz prozor ima dobar pogled na drvo u Brandovom dvoriπtu koje mu je najæivlja uspomena na kolegu. Kada je Brando preminuo, Nicholson je otkupio njegovo imanje za 6,5 milijuna dolara i odmah sruπio kuêu. Objasnio je da je to uëinio iz poπtovanja prema Brandovoj ostavπtini te zato πto je bila pljesniva. Pladanj s doruëkom ovih dana ukljuëuje i sok od naranëe, kavu sa πlagom i dijetalni pudding od Ëokolade sa πakom tableta (izmeappleu ostalog i aspirin za djecu (?!) te tablete protiv kolesterola i artritisa). DoruËak mu kao i svu ostalu hranu priprema bivπi marinac sumnjive proπlosti kojeg zove Oz. Nakon toga, ustaje iz kreveta i bavi se sa svojih petero djece koje ima iz veza ili brakova sa Ëetiri razliëite æene. Ili glumi. Ovo je ukratko danas glumac nad glumcima, producent, povremeno redatelj i scenarist. Prije svega zavodnik. Jack Nicholson. Zlatni kipiêi Kao John Josheph roappleen je 22. travnja godine u New Jerseyu, a do sada je od nepriznatog djeteta i nadarenog animatora iz Hanna & Barbera studija kroz munjeviti uspon u Hollywoodu, uspio skupiti tri Oscara i Ëak 12 nominacija za istu nagradu. Time je izjednaëio rekord stanovitog Waltera Brennana, a na all time listi je drugi iza Katharine Hepburn koja je osvojila Ëetiri zlatna kipiêa. On i Michael Caine jedini su glumci koji su od πezdesetih naovamo u svakom desetljeêu barem jednom nominirani za Oscara, a iako je tada imao 57 godina, AFI ga je kao najmlaappleeg u povijesti nagradio za æivotno djelo godine. Nicholsonova majka June bila je plesaëica u usponu, ali je karijeru zapoëetu u lokalnom kazaliπtu morala prekinuti zbog iznenadne trudnoêe. Slijedio je brak sa Donaldom Fucillom, kolegom s posla i Jackovim ocem. Vjen- Ëanje je ubrzo poniπteno jer se ispostavilo da je on veê oæenjen pa se u bizarnom spletu okolnosti Nicholsonovo djetinstvo odvijalo u kuêi bake i djeda, pijanice koji je radio u robnoj kuêi. Sve do skandala iz Nicholson je æivio u uvjerenju da su mu baka i djed ustvari roditelji, a majka June sestra. Tek kad je novinar tjednika Time radio prilog o Nicholsonu kao mladom talentu u usponu, otkrivena je prava istina. Kako su i baka i majka umrli tri godine ranije, ostalo je nepoznato zaπto glumcu nikad nije reëena prava istina. - Otac ti je ionako netko tko ti pomaæe dok odrastaπ, a ne netko tko ima iste spirale u genetskom kodu, rekao je Nicholson godinama kasnije. Uzor postao susjed Rani glumaëki poëeci veæu se uz suradnju s (ne)slavnim redateljem Rogerom Cormanom i crtanjem animiranih filmova, a prvu ulogu dobiva u filmu Cry baby killer iz Njegova interpretacija sitnog delikventa koji ubija dvojicu tinejdæera odmah je pohvaljena, kao i bizarna rola mazohitiëkog pacijenta poludjelom zubaru u Maloj trgovini uæasa iz godine. Ipak, leteêi start karijera Jacka Nicholsona dobiva u danas kultnom Hopperovom filmu Goli u sedlu s Peterom Fondom i Denisom Hopperom gdje portretira odvjetnika pijanicu. Slijedi nominacija za Oscara, pokazat Êe se tek prva u tucetu, a sljedeêu dobiva za ulogu u Pet lakih komada godinu da

29 na kasnije. Romana Polanskog upoznaje na setu Kineske Ëetvrti, briljantnog noir krimiêa koji ga lansira direktno na vrh glumaëkog panteona u Americi. Ipak, njegovi najbolji filmovi tek su uslijedili. Let iznad kukaviëjeg gnijezda Miloπa Formana priskrbljuje mu prvi zlatni kipiê, nakon Ëega odbija (?!) ulogu Michaela Corleonea u Coppolinom Kumu. Na suradnju s velikim redateljem Arthurom Pennom tada se odluëuje samo kako bi upoznao svojeg glumaëkog uzora, Marlona Branda (Missouri Breaks). Nakon toga postali su susjedi. Preko Branda upoznaje i Stanleya Kubricka, s kojim radi na osporavanom hororu Isijavanje (1980.), napravljenom prema noveli Stevena Kinga. KritiËari su ga tada po prvi put sasjekli zbog prenemaganja, a tu negdje poëinje i podjela kritiëara i fanova. Kultni naslovi Nicholsona ili mrzite ili oboæavate. Ili kako bi znalci objasnili: Jack je negdje putem postao toliko velik da zasjenjuje sve filmove u kojima glumi. Kultni naslovi u kojima glumi kao da nemaju kraja: animalnom straπêu nabijeni Poπtar uvijek zvoni dvaput (1981.), angaæirani Crveni (1981.), beskrajno zabavne Vjeπtice iz Eastwicka (1987.) te hvaljeni vojnopolitiëki triler Malo dobrih ljudi (1992.) Filmove u stopu slijede i nominacije i nagrade. Paradoksalno, za ulogu Jimmya Hoffe u Hoffi (1992.) zaradio je istovremeno nominaciju za Zlatni globus za najbolju ulogu i nominaciju za Zlatnu malinu za najgoru ulogu. Mlaappleim generacijama najviπe se u pamêenje usjekao kao Joker u Burtonovom prvom nastavku Batmana. Osim vjeëne slave, Batman mu je u dæep pospremio i 60 milijuna dolara koje danas troπi na konjak, cigarete i kavu sa πlagom. Jokera je trebao glumiti i u petom nastavku sage, ali je studio Warner Bros otkazao projekt te se okrenuo Nolanovoj viziji i novom Jokeru tragiëno preminulog Heatha Ledgera. Nicholson sljedeêeg Oscara dobiva za ulogu opsesivno kompulzivnog pisca Melvina Udalla u suludo romatniënom, duhovitom i sjetnom filmu Jamesa L. Brooksa Bolje ne moæe (1997.). Suradnja sa Brooksom u Vremenu njeænosti iz 83. veê mu je bila donijela jedan kipiê. Kad Nicholson odluëi biti zao... Nicholson u dugaëkom i priliëno intimnom intervjuu za Rolling Stone novinaru Eriku Hedegaardu priznaje da se za mraënu ulogu Franka Costella u Pokojnima (2006.) odluëio tek nakon πto je svoje frustracije nakon ruπenja WTC-a izlijeëio glumom u brojnim komedijama. - Glumio sam u nekoliko komedija, nisu me zanimali ozbiljni filmovi, bio sam zabrinut nad neizvjesnim vremenima koja su doπla. A onda sam rekao - mogao bih glumiti zlikovca. To dugo nisam radio. A lik brutalnog i nakazno devijantnog πefa irske mafije u Bostonu odradio je maestralno. Zasjenio je vlasititi film, koji je te godine jednoglasno proglaπen najboljim na svim najvaænijim festivalima na svijetu, zasjenio je velikog Martya Scorsesseja, te Mattu Damonu i Leonardu Di Capriju, kolegama sa seta, oëitao lekciju ili dvije. Najosporavanije scene seksa i nasilja smislio je sam (a Scorsesse je samo kimnuo glavom, rekao je u jednom intervjuu), te joπ jednom pokazao πto znaëi kad Nicholson odluëi biti zao. Neobuzdani lovac na suknje - Sadizam mu dobro pristaje - pisali su kritiëari diljem svijeta. U privatnom æivotu Nicholson je bio neobuzdani lovac na suknje, hedonist i sklon porocima. Na listi æena s kojima je bio u vezi stoje imena glumice Anjelice Houston (njegova najduæa veza - 17 godina), horror zvijezde, Sandre Knight (njegova prva supruga), danskog supermodela Winnie Hollman, zatim Susan Anspach, Rebece Brousard, te pjevaëice iz benda Mamas and the Papas, Michelle Philips. Mlaappleoj generaciji ova imena ne znaëe previπe, ali i u poznim godinama Nicholson nije odustao od mladih ljepotica, pa je donedavno bio u vezi sa Larom Flynn Boyle. Njegovo imanje na Mulhollandu bilo je poznato kao leglo orgija krajem sedamdesetih, a njegov trademark - mraëni glas i guste obrve, doslovno su ruπili æene s nogu. - Dosta toga je i preuveliëano jer takve glasine pogoduju poslu kojim se bavim. Nisam zaæalio niπta πto sam radio kao mlad, ali sam nauëio da je sve ono za πto vam kaæu da Êe vam πkoditi, uglavnom itekako toëno - kaæe glumac. Velikan sedme umjetnosti inaëe uæiva u tv seriji Deadwood, a za Mona Lisin osmijeh kaæe: Znam ja πto je njoj na pameti. Mene ne moæe zafrknuti!. 29

30 I N T E R N E T B O N T O N SURFAJMO PRISTOJNO! POVEĆANJEM BROJA KORISNIKA INTERNETA I NJIHOVOM INTENZIVNIJOM KOMUNIKACIJOM I INTERAKCIJOM RAZVIJAO SE I ONLINE BONTON. SKUP TIH NEPISANIH, ALI PRIHVAĆENIH PRAVILA PRISTOJNOG PONAŠANJA DANAS JE POZNAT POD NAZIVOM NETIQUETTE Ako u tramvaju sluëajno nagazite na neëiju nogu neêete zaboraviti reêi: oprostite. Ako nekome neπto dajete ili se odazivate na neëiji poziv reêi Êete izvolite. Kada vam netko neπto pokloni neêete zaboraviti zahvaliti. Ako netko vama zahvali reêi Êete molim, nema na Ëemu. Zaπto? Jer se to uëi kroz odrastanje. Molim, hvala, izvoli i oprosti osnovna su pravila ljubaznosti, pristojnosti i druπtveno prihvatljivog ponaπanja u realnom æivotu. Kada vam prijatelj na vaπ poπalje filmiê zabavnog sadræaja u veêini sluëaja proslijedit Êete ga svim osobama koje imate u adresaru. Koliko god mislili da je to normalno nije niti malo pristojno. PoveÊanjem broja korisnika interneta i njihovom intenzivnijom komunikacijom i interakcijom razvijao se i online bonton. Skup tih nepisanih, ali prihvaêenih pravila pristojnog ponaπanja danas je poznat pod nazivom netiquette. NaËin na koji komunicirate s ostalim korisnicima direktno utjeëe na njihovo doæivljavanje vas kao osobe, a nedostatak jasnog i prikladnog izraæavanja moæe vrlo lako imati za posljedicu odbacivanje od strane ostalih korisnika. Uzajamno poπtivanje Kako se ponaπati na internetu? Osnovno pravilo glasi: Ne Ëinite drugima ono πto ne æelite da oni Ëine vama. Pisanje velikim slovima se u online komunikaciji smatra vikanjem, a istraæivanja su pokazala da je korisnicima tekst napisan velikim slovima teæe Ëitati. Jedan od razloga je πto ljudski mozak Ëita prepoznajuêi slova po obliku, a velika se razlikuju od malih koja Mislav NekiÊ su uobiëajenija. Kod pisanja poruke polje subject (naslov) nikada ne ostavljajte prazno veê napiπite saæet i jezgrovit naslov vezan uz temu poruke e-poπte kako biste primatelju olakπali organizaciju i sortiranje poruka. Jednako kao i u tekstu poruke, naslov ne bi trebalo ispisivati svim velikim slovima te rijeëima kao πto su Hi ili Help, jer veêina antivirusnih programa za zaπtitu od spama ili virusa poruke takvih naslova automatski briπe. Takoappleer, ne πaljite velike datoteke u svojim porukama. Ako nekome poπaljete fotografije maturalca ili apsolventskog prije slanja vaπu poruku obavezno saæmite. Ne uëinite li to, osim πto zaguπujete ionako prenapuëeni Inbox, moæe se dogoditi da vam poruka ostane neisporuëena jer neki od pruæatelja internet usluga poruke s glomaznim dodacima automatski odbijaju, a prije slanja dodatka svakako provjerite s primateljem æeli li ga uopêe primiti. Postoji Ëitav niz alata za saæimanje datoteka, a veêina ih je u potpunosti besplatna te vrlo jednostavna za koriπtenje. NaËin na koji komunicirate s ostalim korisnicima direktno utjeëe na njihovo doæivljavanje vas kao osobe, a nedostatak jasnog i prikladnog izraæavanja moæe vrlo lako imati za posljedicu odbacivanje od strane ostalih korisnika Kako se ponaπati na internetu? Osnovno pravilo glasi: 'Ne Ëinite drugima ono πto ne æelite da oni Ëine vama.' Pozdravi i odzdravi Kao i kod klasiënog naëina komuniciranja poæeljno je poruku zapoëeti i zavrπiti pozdravom, a ne odmah prijeêi na glavni sadræaj. Isto tako, obavezno gramatiëki provjerite sadræaj poruke prije slanja jer (zapamtite), prijatelji koji vas poznaju neêe vam zamjeriti na tipfelerima, meappleutim kod profesora moæete ostaviti dojam nepismene i neuredne osobe. Za odreappleene izjave poæeljno je koristiti i neke od grafiëkih ZNAKOVA za svoje izjave, poput smajliêa - :) ako se πalite, :( ako ste tuæni te niz ostalih koji izraæavaju druge emocije. VAÆNO! Svaka privatna e- mail poruka zaπtiêena je autorskim pravima njenog autora te je zabranjeno njezino prosljeappleivanje i objavljivanje bez pristanka samog autora. Ako veê i prosljeappleujete neëiju poruku, obavezno u okvir sadræaja objasnite razloge zaπto mu πaljete. Prosljeappleivanje bez objaπnjenja se smatra nepristojnim te jednostavno lijenoπêu. Pri odgovaranju na neëiju poruku obavezno je uredite te izbacite nepotrebne dijelove kako bi primatelj znao na koji pojedini dio unutar poruke se vaπ komentar odnosi. Odgovaranje na poruku bez odgaappleanja smatra se jednim od osnovnih pravila lijepog ponaπanja, a u sluëajevima da vam je za odgovor na pojedinu poruku potrebno viπe vremena, poπaljite kratak odgovor o primitku poruke te planiranom detaljnijem odgovoru. Nikada ne πaljite spam. Neæeljena e-poπta je upravo ono πto joj naslov govori NEÆELJENA i to nemojte nikada zaboraviti. Pravila se πire Netiquette, pravila pristojnog ponaπanja na Internetu stalno se πire. Iz tog razloga u Ëlanku smo se osvrnuli na najosnovnija pravila koja se odnose na . Meappleutim, veêina tih pravila vrijedi i za ostale naëine komunikacije putem interneta. Æelite li pak saznati viπe i biti u toku preporuëujemo vam da posjetite i www. albion.com/netiquette/. Stranice su to koje sadræe sve πto o pristojnom ponaπanju na internetu æelite znati. Uz pravila koja smo obradili u ovom Ëlanku tamo Êete pronaêi poslovna netiquette pravila, proëitati savjete i netiquette pravila za sve one koji na internetu traæe ljubav i prijatelje i sliëno

31 FORUMI (preuzeto s netiquette.org) Prije svega * Ako postoje pravila foruma, obavezno ih proëitajte i pridræavajte ih se. * Ako postoji FAQ lista (Ëesto postavljana pitanja), obavezno je proëitajte. Moæda Êete upravo tamo naêi informaciju koju ste traæili. Nazivanje i otvaranje tema * Dobro pregledajte forum i budite sigurni da zapoëinjete raspravu u pravom dijelu foruma. * Prije nego li zapoënete temu, pretraæite forum i potraæite sliënu temu. Moæda veê postoji rasprava poput one koju namjeravate zapoëeti. * Naslov vaπe teme mora biti deskriptivan, odnosno, iz naslova mora biti jasno o kojoj se temi radi. * Naslov teme mora biti kratak i jasan. Pisanje poruka * Razmislite prije nego li napiπete bilo πto. Morate imati valjan razlog za pisanje poruke, a ona mora biti smislena. * Paæljivo sroëite svoju poruku. Nastojte da bude πto jasnija i jednoznaëna. Izbjegavajte nesporazume, koliko je to moguêe. * Piπite u prijateljskom tonu. * Prije nego li poπaljete poruku, provjerite jeste li sve napisali kako ste htjeli. * Kada nastavljate raspravu, proëitajte sve prijaπnje poruke kako bi bili sigurni da neêete dodati informaciju koja veê postoji. * Ako u vrlo staru temu dodajete novu poruku, budite sigurni da je ona vrijedna toga. * Uvijek nastojte poπtivati temu. * Ne koristite iskljuëivo velika slova. VELIKA SLOVA IZGLEDAJU KAO DA VI»ETE Citiranje * Kod odgovora (reply), citirajte poruku na koju odgovarate. * Ukoliko je poruka na koju odgovarate dugaëka, citirajte samo bitne dijelove. Privatni razgovori * Privatnih razgovori na javnom dijelu foruma nisu poæeljni. Za njih, koristite privatne poruke, ukoliko postoje, ili . Potpisi * Nastojte da vaπi potpisi budu πto kraêi i neupadljivi. * Nastojte ne stavljati slike u potpise. 31

32 Kviz 1. Koji je najpopularniji zimski sport? a) Nogomet b) Pirinejsko bordanje c) Alpsko skijanje d) NoÊno grudanje pakraëkih specijalaca 2. NajveÊa skijaπka skakaonica je? a) Planica b) Sljemenica c) ΔiÊarica d) Æumberakica 3. Novogodiπnja turneja Ëetiri skakaonice odræava se u? a) Paappleenu, IslamoviÊu, DujmiÊu, Kalemberu b) Oberstdorfu, Garmisch Partenkirchenu, Innsbrucku, Bischofshofenu c) Planici, Madonni di Campiglio, St. Moritzu, Aspenu d) utorak, Ëetvrtak, subotu, nedjelju 4. to je trostruki axel? a) Tri propale nominacije za najbolji rockspot grupe Guns n Roses b) TehniËki element u klizanju c) Nagrada za pobjednika utrke Tri kruga oko islandskog gejzira Gejzirsmenn d) NaËin slavlja nikad priznatog bjeloputog roappleaka Baracka Obame, koji hara somalijskim priobaljem u potrazi za endemiënim raæama koje prate velike tankere iz Indije 5. to je to telemark? a) Nikad viappleena, po legendama starih telegojaca iznimno nestruëna i s druge strane goropadna broskvarska neman, koja prosincima bezglavo luta istarskim i kvarnerskim zapuπtenim πumama oznaëavajuêi crvenim markerom stabla koja po njenom subjektivnom miπljenju moraju biti æurno sruπena b) Televizijski marketing zaëet na prodaji tupih noæeva, iskovanih u u periodu najveêe svjetske ekonomske krize c) Najnoviji njemaëki proizvod na bazi junetine i alzaπkih puæeva d) TehniËki element pri doskoku u skijaπkim skokovima 6. Curling je? a) Gel za izravnjavanje prirodno zakovrëanih guznih lijana Kike CuraviÊa b) Drevna πkotska igra na ledu c) FiziËka sposobnost smeappleih arizonskih zeëeva odgojenih u istarskim zooloπkim vrtovima pod pritiskom bjeæanja od vrckasto krvoloënih bjelovarskih tapira d) Eskimska toljaga za batinjanje neposluπnih pingvina Ëuvara, poznatijih kao aluhne 7. Bob je? a) Bezobrazni sob u televizijskom megahitu Æivot na sjeveru b) Oπtar udarac tupim predmetom c) zimski sport u kojem se natjecatelji pokuπavaju u πto kraêem vremenu spustiti po dogovorenoj zaleappleenoj stazi u specijalnim aerodinamiënim sanjkama d) Nagli pokret inuita prilikom uoëavanja seobe plavih jesetri 8. Hokejaπka palica sluæi za? a) Kontrolu i usmjeravanje paka u gol b) Kontrolu i usmjeravanje paka u pak c) Kontrolu i usmjeravanje palice u pak d) Kontrolu i usmjeravanje paka, palice i gola u pak 9. to su pancerice? a) Nikad isplaêene sezonske radnice Panonske pivovare b) Estetski do savrπenstva dotjerane policijske pancirke c) Dio skijaπke opreme d) Veganski obroci koje posluæuju stjuardese aviokompanije PanAmerican 10. Tko je Bjorn Dahlie? a) Intimni prijatelj mlade hrvatske nogometne reprezentacije b) Nepriznati autor pjesme Jingle Bells c) Dredloks Bjorna Borga koji je poklonio nasilnoj oboæavateljici iz Jeruzalema d) Legenda skijaπkog trëanja 11. Sanjke oboæavaju... a) Djeca b) Da im haski Ëita pjesmice c) Kad im je vozaë pripit d) Biti maæene i mazane i podmazane i prenemazane putrom 12. Spust je? a) Alpska skijaπka disciplina b) Najnoviji egzenplar alpskog, oboæavanog puha c) Medicinski naziv za netom uvezeni kandaski laksativ na bazi oraha i brusnica d) Svjetsko prvenstvo u kreveljskom otvaranju nasumiëno odabranih usnica najvjernijih gledatelja u studiju do 13. Klizaljke su? a) Male doze svjeæe slavonske rakije b) Dio opreme za klizanje c) Kolesterolom napunjene i keëap-majonezom prepunjene slatke delicije d) PreuπeÊerene biljke koje najëeπêe viappleamo na plantaæama surovih breæuljaka Dalmatinske zagore, poznatije po svojim inaëe nesvakidaπnjim biljnim lezbijskim sklonostima 14. Zlatna lisica je? a) Najekstravagantnija narudæba peëatnjaka na netom asfaltiranim pustopoljinama Jesi li zimski sportaš?! i padinama vrgoraëkog podneblja Ëesto posjeêivanog od strane Josipe Lisac, Nereda, Massima, zagrebaëke zlatne mladeæi sa svojim navijaëima i Frane LasiÊa sa svojom novom tek punoljetnom djevojkom b) Najisplativiji primjerak kosovarskih rudnika najëeπêe izloæen u poreëkim zlatarnama c) Najuspjeπnija tamaniteljica podravskih, teπkom mukom i trudom sarmama tovljenih æenki kokoπaka, iskrivljene dvoriπne percepcije modernog suæniπtva d) Natjecanje Svjetskog skijaπkog kupa 15. Biathlon je? a) Sinergija skijaπkog trëanja i streljaπtva b) Primjerak mamuta sa spolnim obiljeæjima biseksulaca c) Nadjev koji se najëeπêe koristio u doba najveêe agrarne krize, uzrokovane mutiranom Ëastohlepnom krumpirovom zlaticom d) Podmuklo stvoren sirup za ublaæavanje mentalne boli koju uzrokuje danaπnje neshvaêanje svih alternativnih egoskupina u svim megalopolisima i zaseocima BODOVANJE 5 i manje toënih odgovora Mir s tobom Pa dobro, πto si ti? ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeappleat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priëaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa! 6 8 toënih odgovora Tugomir Æalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiêi nekamo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje toënih odgovora Mediomir Dobar, ali to ti i nije neπto. Nit okusa nit mi - risa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. Pro s- jeënost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo! toënih odgovora Budimir Vrlo dobar, ali ne i odliëan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja, i zato knjigu u ruke i uëit, saznavat, obogaêivat sive stanice, pa na zimu sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ ispast glavna faca. 15 toënih odgovora Maπalamir»estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovine odreappleujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roappleen/a si za vodiëa, i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoëanstvo! TO»NI ODGOVORI c a b b d b c a c d a a b d a

33 Criss Cross Najsretnija u proπlom nagradnom krugu bila je Anica KuntiÊ, Osijek. Ona Êe s joπ jednom osobom provesti odliëan vikend u nekom od hostela u Hrvatskoj. A mi idemo dalje s nagradom VIKEND ZA DVOJE! Naravno, u hostelu po izboru u Hrvatskoj. U nagradno izvlaëenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju!) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do 15. sijeënja godine. Ukoliko je na kuponu upisan i broj EURO<26 iskaznice, sretnik/ca dobiva i poklon iznenaappleenja HFHS-a. SAVSKA Zagreb 33 Nagradni pojam: Ime i prezime: Adresa: Br. EURO<26 iskaznice: HOSTELER 33

34 Foto Natječaj Svi vi koji volite fotografirati, javljajte se i πaljite nam svoje fotke. Sve πto trebate napraviti je poslati fotku na formatu 15x21 cm ili u digitalnom obliku (rezolucije 300 dpi) te svoje podatke (ime i prezime, puna adresa, br. telefona/moba, i br. EURO<26 iskaznice) na adresu: HFHS - EURO<26 Za foto natjeëaj Savska 5, Zagreb hosteler@euro26.hr NatjeËaj traje do kraja godine, a dobitnike Êemo objaviti u Hosteleru br. 34 (veljaëa 2009.) U Ëetvrto ovogodiπnje izdanje naπeg i vaπeg Hostelera uπle su: FN1 FN2 U Ëetvrto ovogodiπnje izdanje naπeg i vaπeg Hostelera uπle su: FN1 Granada Elvira Anappleal, Zagreb, Granada FN1 Tajlandska ljepotica Nataπa HorvatinËiÊ, Sesvete

35 BERLIN autobusom / Cijena: 1.666,00 kn SOFIJA - mudar novogodiπnji izbor ' '09. / Cijena: 1.190,00 kn Info i uplate: HFHS - Travel section Zagreb / Deæmanova 9 / travelsection@hfhs.hr / tel: 01/ ; HFHS - Regionalni ured Osijek / P. PejaËeviÊa 2 / osijek@hfhs.hr / tel: 031/ HFHS - Regionalni ured Split / Domilijina 8 / split@hfhs.hr / tel: 021/

36 postani Ëlan postani volonter u hfhs-u volonter@hfhs.hr