ZA MLADE I ONE KOJI SE TAKO OSJEĆAJU

Transcript

1

2 ZA MLADE I ONE KOJI SE TAKO OSJEĆAJU Hosteling je poseban oblik putovanja, miriπe na avanturu, uzbudljiv je i pun pozitivne energije. Hosteli su mjesta na kojima se susreêu ljudi koji traæe avanturu, nova iskustva, a ne æele se razbacivati novcem. Hosteling ne poznaje granice, svi su dobrodoπli, neovisno o rasi, vjeri i boji koæe. Omladinski Hostel Zadar je smjeπten u poznatoj turistiëkoj zoni Borik, udaljen oko 5 km od centra grada i do njega vozi linija gradskog autobusa (br. 5). Sobe su viπekrevetne sa etaænim sanitarijama. Hostel raspolaæe sa restoranom sa samoposluæivanjem, sportskim terenima i buffetom. U neposrednoj blizini hostela se nalaze dvije ureappleene plaæe. Polasci iz Osijeka petkom u 23:00 sata: , , , , , , , Polasci iz Zadra subotom u 15:00 sati: , , , , , , , Cijena aranžmana po osobi: 7 polupansiona /doruëak + veëera/ ,00kn U cijenu uključeno Prijevoz autobusom Osijek - Zadar - Osijek 7 polupansiona boraviπna pristojba pratitelj /animator/ Ferijalnog saveza Napomena: Obavezno uëlanjenje u HFHS Prijaviti se mogu sve osobe starije od 15 godina Nadoplate: Puni pansion: 280,00 kn Sobe s kupaonom: 140,00 kn Osiguranje od posljedica nezgode: 28,00 kn MoguÊnost obroënog plaêanja! Regionalni ured Osijek P. PejaËeviÊa 2, HR Osijek T +385 (0)31 / F +385 (0)

3 Uvodnik LJETO 2007 BROJ 27 Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nevladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiëke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naêi Êete na i Sadržaj SVIJET OTVOREN MLADIMA 4 KAMP EURO<26 5 EURO<26 POPUSTI 7 ŠKOLE STRANIH JEZIKA 8 LJETO UZ FERIJALNI MLADI I OVISNOSTI 10 KOLIKO SMO OVISNI? PUT POD NOGE MNOGE 12 BRATISLAVA 14 IZRAEL 18 HRVATSKA IBIZA 20 EKOLOGIJA 22 POVLJA HOSTELERCOOL 24 Intervju: LANA JURČEVIĆ 26 ZNANJE I VLADANJE 30 Feljton CLINT EASTWOOD 31 ZEKA-PEKA 34 FOTO NATJEČAJ Mama ti je volonterka! Niti je nekakva 'umotana' psovka, niti kakva zlobna insinuacija, veê, dapaëe, davnih dana nagraappleeni slogan koji je pozivao sve ljude, ali prvenstveno mlade - na volonterstvo. Volontera je u svijetu izrazito veliki broj, ali u Hrvatskoj, moæe se reêi, premalo πto je i razumljivo obzirom na situaciju u druπtvu. Prije gotovo pet godina, malena skupina nadobudnih djevojaka i mladiêa okupila se u prostorijama HFHS-a i dugo, dugo razgovarala o medijskoj prezentaciji jedne od najveêih udruga za mlade u Hrvatskoj. Nakon eksperimentalnog internog Ëasopisa, uslijedio je ozbiljniji rad na internet stranici euro26.hr i magazinu kojeg upravo dræite u rukama. Druπtvo se u poëetku okupljalo usmenom predajom. Znaπ me, znam te. No, ubrzo su uslijedili i brojni pozitivni odgovori na naπa javna pozivanja mladima da se pridruæe kreiranju medija otvorenih mladima. Ako bi danas zaokruæivali priëu, na vidjelo bi doπle impozantne brojke. Na stotine mladih na sebi svojstven naëin pridonijelo je razvoju i oplemenjivanju upravo tih medija, bilo rjeëju, slikom, crteæom, stihom... Na desetke objavljenih radova prenijeli su i drugi mediji. Mnogima je to bila prva stepenica ka ostvarivanju nekih svojih afiniteta. Mnogi su prodefilirali. Mnogi su ostali i danas s nama. Iako nikad za to nisu primili materijalnu naknadu. U predanom radu vidjeli su spajanje vlastite ugode i korisnog provodeêi svoje slobodno vrijeme. Volontirati moæete u mnogim podruëjima pomaæuêi na raznovrsne naëine. Jedan od zabavnih naëina moæe biti i pridruæivanje grupi volontera HFHS-a, kroz rad u medijima, kao animatori kulturno-zabavnog i sportskog programa u hostelima... Uz dobru zabavu u hostelima ljeti, upoznajte mlade iz cijelog svijeta i usavrπite razliëite vjeπtine. Upravo ta razina druπtveno korisnog rada cilj je volonterstva, ali, πto je vaænije, volonterstvo je unapreappleivanje vlastite osobe. Branimir MarkaË glavni urednik impressum Hosteler Magazin za mlade globetrottere i vlasnike iskaznica EURO<26 Glavni urednik: Branimir MarkaË Izvrπni urednik: Igor FilajdiÊ Zamjenik glavnog urednika: Tomislav Novak Suradnici u ovom broju: Marin BuriÊ, Borislav Dopudja, Goran DragosavljeviÊ, Zrnka Kuπen, Nebojπa LujanoviÊ, Dinko Maras, Franjo Mlinac, Mislav NekiÊ, Hrvoje PaiÊ, Tea Petak, Marin StipaniÊ, Filip VuËagiÊ IzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez Savska 5, Zagreb Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, Zagreb, Tel: 01/ , Fax: 01/ hosteler@euro26.hr Web: Za izdavaëa: Marijan Polaπek Æiro raëun kod ZagrebaËke banke: Magazin Hosteler je kao periodiëna tiskovina prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem Naklada: Magazin je besplatan. Dizajn i prijelom: KIOSKSTUDIO Tisak: Radin print culture Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odraæavaju (nuæno i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. 3

4 Svijet Otvoren Mladima 04 Kamp EURO<26 06 Novosti Euro<26 06 Programi HFHS-a KOLOVOZA HOSTEL ZADAR ME UNARODNI LJETNI KAMP EURO<26 Da, svi ste pozvani!»lanovi EURO<26 joπ jednom imaju priliku sudjelovati u tradicionalnom okupljanju mladih iz Ëitave Europe. Tjedan dana lude zabave, kulturne razmjene, novih iskustava i poznanstava. Zada, NP Krka, sunce, more. Najbolje svjedoëe oni koji se vraêaju iz godine u godinu. A ove godine doëekat Êe ih u potpunosti preureappleena terasa, spremna za radionice i ostale aktivnosti. ZahvaljujuÊi potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta cijena ovog Kampa iznosi samo 1.100,00 kn, a viπe je od razloga za sudjelovanje na ovom Kampu. Sve πto trebate, pored uplate, je biti Ëlan EURO<26 stariji od 16 godina. I, naravno, prijaviti se u nekom od naπih ureda. Kako biste stekli bolji dojam o dobrom provodu na Kampu, pogledajte fotke s proπlih na Vidimo se! PROGRAM»etvrtak, dolazak sudionika veëera dobrodoπlice tulum dobrodoπlice Petak, doruëak otvaranje Kampa, upoznavanje sudionika, radionice ruëak radionice sportski turniri veëera interkulturalni tulum (sudionici se pozivaju donijeti hranu i piêe specifiêno za njihovu zemlju / regiju) Subota, doruëak razgled Zadra ruëak radionice sportski turniri veëera zadarski noêni æivot Nedjelja, doruëak slobodno vrijeme ruëak interkulturalne igre veëera druπtvene i zabavne igre Ponedjeljak, doruëak cjelodnevni izlet u Nacionalni park Krka, povratak u hostel na veëeru tulum Predstavi svoju zemlju i veëer talenata Utorak, doruëak nastavak radionica ruëak plaæa, picigin, sunce, more sport i glazba (tunir koπarka, nogomet) veëera zatvaranje Kampa, tulum rastanka Srijeda, doruëak, suze za rastanak

5 HFHS N O V O S T I U potpunosti redizajnirana web stranica HFHS-a vam i dalje nudi sve o hostelima u Hrvatskoj, hostelima u svijetu, programima i djelatnostima HFHS-a te joπ mnogo toga. Poziva vas slati fotografije s putovanja, razmjenjivati iskustva, savjete, ideje. Uvjerite se sami! HI - EURO<26 Novi popusti EURO<26: VUKOVAR: GRADSKI MUZEJ VUKOVAR, Æupanijska 2: Ulaz besplatan FITNESS CENTAR "M", Prosina 101: 10% na usluge PIZZERIJA "STARI TORANJ", Trg Republike Hrvatske bb: 10% na usluge FOTO "SUNCE", J. J. Strossmayera 21a: 10% na usluge T.O. "GRAND", V. Nazora 16: 10% na suvenire, 20% na vjenëanice FRIZERSKI OBRT "GORICA", Zelena 27: 10% na usluge OSIJEK: Najavili jesmo. A radimo i dalje. Na zdruæivanju naπih najpopularnijih iskaznica. Sudjelovali ste u natjeëaju za slogan, a uskoro Êe biti i izabran. Puπtamo vas da se odmorite preko ljeta i onda Êe vas doëekati spremna iskaznica koja objedinjuje pogodnosti dosadaπnjih odvojenih Hostelling International i EURO<26. Vama konkretno to znaëi da Êete uskoro moêi uzeti ove iskaznice s niskom godiπnjom Ëlanarinom i uæivati u svijetu hostela kojih je preko u svijetu, a k tome joπ πtedjeti na svakom koraku diljem Europe. To vam donosi EURO<26. KNJIÆARA "NOVA", Trg A. StarËeviÊa 4: 10 % na prodajni asortiman KNIÆARA "ALGORITAM", Trg Slobode 7: 10 % na knjige DISCOTHEQUE CAFFE BAR "OXIGEN", Æupanijska 7:10 % na iznos veêi od 100,00 kn u dnevnoj smjeni, besplatan ulaz inozemnim Ëlanovima FITNES STUDIO "CENTRAL", A. BlaæiÊa 2: 10% na usluge FITNES KLUB "XXL", GunduliÊeva 62, Vj I.»esmiËkog: 10% na usluge FRIZERSKI SALON "STIL", Æupanijska 39: 10% na usluge FRIZERSKI SALON "MERY", Hrv. Republike 19, 10% na usluge FRIZERSKI SALON "ANAMARIJA", Ruæina 6: 10% na usluge FOTO KOPI FAKS, S. RadiÊa 22: 20% na uvezivanje, 10% na fotokopiranje u boji 10% za otiske na majice, kape... FOTO ART, Æupanijska 25: 10% na robu i usluge "URA"-POPRAVAK SATOVA I TRGOVINA, Æupanijska 43: 10% na usluge URARSKA RADNJA "ÆIVKOVIΔ", Strossmayerova 8: 5% na iznose do 500,00 kn, 10% na iznose iznad 500,00 kn GRADSKI BAZENI, M. Divalda 6a: 12,00 kn cijena dnevne ulaznice" KOS" - MEHANI»KA RADIONICA - BICIKLI, Æupanijska 40: 10% na popravke bicikala, 5% na robu DHL INTERNATIONAL d.o.o., Republike Hrvatske 39 : 5% na gotovinsko plaêanje "MARIJANIS", S. RadiÊa 46; 3% na trenirke i korzete KINEMATOGRAFI OSIJEK d.d., etaliπte kardinala F. epera: 20% na ulaznicu osim obiteljske srijede POZIV NA SURADNJU Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiëaje svoga kraja, pjesme, priëe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraappleujemo! Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, Zagreb, hosteler@euro26.hr ADRESE HFHS-a Hosteli OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIK VINKA SAGRESTANA 3, DUBROVNIK dubrovnik@hfhs.hr TEL: 020/ FAX: 020/ OMLADINSKI HOSTEL PULA ZALJEV VALSALINE 4, PULA pula@hfhs.hr TEL: 052/ i FAX: 052/ OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA etaliπte 13. divizije Rijeka Tel: 051/ Fax: 051/ rijeka@hfhs.hr OMLADINSKI HOSTEL IBENIK PUT LUGU A 1, IBENIK TEL/FAX: 022/ OMLADINSKI HOSTEL ZADAR OBALA KNEZA TRPIMIRA 76, ZADAR zadar@hfhs.hr TEL: 023/ FAX: 023/ OMLADINSKI HOSTEL ZAGREB PETRINJSKA 77, ZAGREB zagreb@hfhs.hr TEL: 01/ i FAX: 01/ Regionalni uredi i klubovi CENTAR ZA ME UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREB DEÆMANOVA 9, ZAGREB travelsection@hfhs.hr TEL/FAX: 01/ i REGIONALNI KLUB BJELOVAR TRUMBIΔEVA 4/1, BJELOVAR Mob. 091/ Fax. 043/ REGIONALNI KLUB GOSPIΔ KANI KA 8, GOSPIΔ klubgospic@hfhs.hr REGIONALNI KLUB KARLOVAC Zrinski trg 17/1, Karlovac REGIONALNI URED OSIJEK PAVLA PEJA»EVIΔA 2, OSIJEK osijek@hfhs.hr TEL: FAX: 031/ REGIONALNI URED RIJEKA KORZO 22, RIJEKA TEL/FAX 051/ REGIONALNI URED SPLIT DOMILIJINA 8, SPLIT split@hfhs.hr TEL: 021/ FAX: 021/

6 PROGRAMI HFHS-a LJETO LAKE do UÆIVAJTE U LJETU NA LAKE-U '07! Naπi kolege iz Austrije pripremili su za vas nezaboravan program koncerata, akcija i odmora tijekom cijelog ljeta, a sve oko prekrasnog jezera. Niæe su navedene cijene nekih od paketa, ali to ne vrijedi za sve vas. Dvoje najsretnijih nagraappleujemo sudjelovanjem na ovom dogaappleanju. Sve πto trebate napraviti je poslati svoje podatke, broj vaæeêe EURO<26 iskaznice i razlog zbog kojeg biste æeljeli sudjelovati na ovom festivalu na adresu: hosteler@euro26.hr s naznakom za Lake07. Nagradna igra traje do 10. lipnja 2007., a sretne dobitnike objavit Êemo na Sretno!»inite ono πto æelite! Pregrπt zabave i aktivnosti! Karta za odmor: Start-Up-Urlaubs-Ticket! tjedno po osobi samo 269 eur SljedeÊe usluge sadræane su u tvojoj karti za odmor Start-Up- Urlaubs-Ticket : 6 noêenja u kampu dnevni rani ruëak (πvedski stol) praznici na samom jezeru... koncert za koncertom: ulaznice za sve nastupe uæivo na festivalskim pozornicama slobodan ulaz za sve ostale veëernje priredbe (npr. nastupi disk-dæokeja, natjecanja, tulumi)... sport i priroda: sportski i zabavni park na licu mjesta sportske naprave za probu(ovisno o raspoloæivosti) teëajevi zabavnih sportova kao πto suparaglajding, sportsko penjanje i daskanje... i viπe od toga: 2 amaterske radionice po vlastitom izboru 2 dodatna dogaappleanja po vlastitom izboru (ovisno o raspoloæivosti) Punih πest tjedana koncerata, aktivnosti, odmora - sa svime πto uveseljava. Sa svime πto ljeto Ëini neponovljivim. Jezero Pirkdorfer u turistiëkom je podruëju Klopeinsko jezero - Juæna Koruπka od 07. srpnja do 17. kolovoza pretvara se u mjesto festivala i odmora s koncertima uæivo, sportskim dogaappleanjima, aktivnostima, radionicama, mjestima odmora i osvjeæenja - s programom koji je viπe od ljetnog odmora. Lake07 znaëi æivost i dinamiënost. Opuπtanje u podruëju opuπtanja ili punom parom u podruëju sporta. Svatko odabire osobni program: odmaranje na plaæi, voænja na pedalini, penjanje, odbojka na pijesku ili ples uz omiljenu glazbenu skupinu. Sve je moguêe - sami stvarate svoj program. Na internetskoj stranici otvoreno je glasovanje o sadræaju: svatko moæe sudjelovati u stvaranju programa Lake07. Lake07 nudi pravi osjeêaj odmora po korektnim cijenama - i pritom ostavlja dovoljno prostora za pojedinaëne æelje. Ponuappleeni su i bogatiji paketi: Karta za odmor Lake07 Rent-a-Tent-Urlaubs-Ticket! za 299 eur Karta za odmor Lake07 Tipi-Area-Urlaubs-Ticket! za 329 eur Karta za odmor Lake07Cube-Area-Urlaubs-Ticket! za 479 eur Karta za odmor Lake07Golden-VIP-Urlaubs-Ticket! za 777 eur Sve karte se mogu kupiti na internetskoj stranici

7 KOLE STRANIH JEZIKA U»ITE U INOZEMSTVU Kao i svake godine do sada, pripremili smo vam za poëetak dva teëaja stranih jezika: njemaëkog i engleskog. Ovisno πto æelite, birajte izmeappleu bliskog Graza i ne viπe dalekog Londona i steknite / usavrπite svoje znanje, upoznajte kulturu i dobro se zabavite! KING'S SCHOOL OF ENGLISH - LONDON Compact Course: tjedana, 163 / tjedan; svaki ponedjeljak od do ; 20 lekcija (15 sati) tjedno - standardni teëaj engleskog jezika, za sve stupnjeve osim poëetniëkog Intensive Course: tjedana, 225 / tjedan; svaki ponedjeljak od do ; 28 lekcija (21 sat) tjedno - standardni teëaj engleskog jezika s konverzacijskim sposobnostima ili drugim opcijama Summer Intensive Course: tjedana; 225 / tjedan; 28 lekcija tjedno + program aktivnosti U»ENJE NJEMA»KOG U GRAZU 2007 INTENZIVNI TE»AJEVI - ZA ODRASLE POLUDNEVNI TE»AJEVI prvi tjedan 25 nastavnih sati, drugi i treêi tjedan 19 nastavnih sati nastava organizirana: pon-ëet. 08:30-12:00; pet. 08:30-11:15, ali u prvom tjedno dodatno nastava pon - uto 08:30-12:00 i 14:30-17:00 CJELODNEVNI TE»AJEVI 56 nastavnih sati tjedno pon.-ëet. 08:30-12:00; pet. 08:30-11:15 pon.,uto. i Ëet. 14:30-17:00 IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI - 2 poslijepodneva ili veëeri tjedno Obilazak najzanimljivijih kulturnih dogaappleanja u gradu, uëenje jezika u opuπtenoj atmosferi, obilazak muzeja, javnih ustanova, koncerata, sportskih dogaappleanja, izleti u prirodu, kuglanje... i sve to u ugodnom druπtvu studenata i predavaëa DIG πkole. Cijene / kn: 2 tjedna nastave veê od 3.080,00, a 3 tjedna veê od 4.400,00 Smjeπtaj: hostel - tjedno od 1.480,00 kn, studentski hostel od 880,00 kn, u obitelji od 1.280,00 tjedno INFO I REZERVACIJE (za obje πkole) HFHS - CMS Deæmanova 9, Zagreb, travelsection@hfhs.hr telefon: 01/ i te svi ostali uredi i hosteli HFHS-a 7

8 AMSTERDAM MALTA OSIJEK - ZAGREB - MÜNCHEN - AMSTERDAM - BRUXELLES - ZAGREB - OSIJEK Vi u busu, a bus na jednoj od najljepπih europskih tura. O gradovima koje ova tura obuhvaêa ne treba niπta govoriti, oni govore sami. Recite i vi da ovom putovanju! PROGRAM 1. dan - Polazak iz Osijeka u 20 sati, voænja autoputem prema Zagrebu. Polazak iz Zagreba u 24 sata. NoÊna voænja kroz Sloveniju, Austriju, NjemaËku. 2. dan - Dolazak u Munchen u prijepodnevnim satima. Razgled grada /KARL- SPLATZ, GRADSKA VIJEΔNICA, FRAUENKIRCHE, MARIENPLATZ/, te slobodno vrijeme. U kasnim poslijepodnevnim satima polazak prema Amsterdamu, noêna voænja. 3. dan - Dolazak u Amsterdam u prijepodnevnim satima. Razgled grada /MUSEUMPLEIN, LEIDESPLEIN, TRÆNICA CVIJEΔA, TRG DAM, KRALJEVSKA PALA»A, NOVA CRKVA, ZAPADNA CRKVA, KUΔA ANE FRANK/, odlazak do hostela. Smjeπtaj. NaveËer zajedniëki odlazak u ULICU CRVENIH SVJETALA. NoÊenje. 4. dan - Poslije doruëka nastavak razgleda grada /WATERLOOPLEIN, REBRAN- TOV TRG, REBRANTOVA KUΔA/. Slobodno vrijeme. Poslijepodne fakultativno voænja brodom po kanalima. NoÊenje. 5. dan - DoruËak. Fakultativno izlet JUÆNA NIZOZEMSKA : DEN HAAG - sjediπte nizozemske vlade i kraljevske obitelji. Panoramski razgled /PALA»A MIRA, PARLA- MENT/. Fakultativno posjet MADURODAMU - Nizozemska u malom, te odlazak do poznatog obliænjeg ljetovaliπta na Sjevernom moru SCHEVENINGEN, kraêa pauza. Nastavak voænje prema DELFTU - slobodno vrijeme. Nastavak voænje prema ROT- TERDAMU, fakultativno posjet EUROMASTU - tornju-vidikovcu visokom 180 m. Odlazak u centar grada, razgled /KATEDRALA, CUBE HAUSE, STARA LUKA/, slobodno vrijeme. Povratak u Amsterdam u veëernjim satima. NoÊenje. 6. dan - DoruËak. Slobodno vrijeme. NoÊenje. 7. dan - Poslije doruëka odlazak prema Belgiji. Dolazak u ANTWERPEN. Razgled grada, slobodno vrijeme. Nastavak voænje prema BRUXELLESU, razgled grada /GRADSKA VIJEΔNICA, CEHOVSKE KUΔE, MANEKEN PIS, KATEDRALA/, slobodno vrijeme. Posjet ATOMIUMU. NoÊna voænja prema Austriji. 8. dan - U prijepodnevnim satima dolazak u SALZBURG, razgled grada /KATE- DRALA, NADBISKUPSKA REZIDENCIJA, BAROKNA FONTANA, GLOCKENSPIEL, MOZARTOVA RODNA KUΔA/, slobodno vrijeme. Nastavak voænje prema Hrvatskoj. Dolazak u Zagreb oko 17 sati, u Osijek oko 21 sat. Kraj programa. Cijena po osobi: 1.820,00 kn U cijenu ukljuëeno: prijevoz autobusom po opisanoj relaciji, 4 noêenja s doruëkom u Amsterdamu, turistiëki pratitelj HFHS-a, organizacija Napomena: obavezno uëlanjenje u HFHS INFO, REZERVACIJE I UPLATE HFHS - CMS Deæmanova 9, Zagreb travelsection@hfhs.hr 01/ i TE OSTALI UREDI I HOSTELI HFHS-A HFHS - RU OSIJEK P. PejaËeviÊa 2, Osijek osijek@hfhs.hr 031/ KreÊemo iz Zagreba na jedinstveno uæivanje preko Firence, Rima, cijele Italije do prelijepe Malte. Pridruæite se i vi ovoj Ëaroliji, a opet, naravno, vrlo povoljno. PROGRAM :00 Zagreb - Firenca: BUS 650 km / 8 h 08:00 dolazak u Firencu: slobodno vrijeme do 12:00; fakultativno razgled grada 12:00 Firenca - Rim: BUS 350 km / 3 h 15:00 dolazak u Rim: CHECK IN HOSTEL; slobodno vrijeme; fakultativno razgled grada, NOΔENJE :00 Rim - R. di Calabria: BUS 750 km / 9 h 18:00 dolazak u Reggio di Calabria 18:20 Calabria - 18:35 Messina: BROD 15 min Messina - Pozzallo: BUS 200 km / 2 h 21:30 Pozzallo - 23:00 Valletta: BROD 1,5 h Valletta - Sliema: BUS CHECK IN HOSTEL, NOΔENJE VALLETTA - 11:00 fakultativno razgled glavnog grada Malte Valletta / remek djelo barokne arhitekture s impresivnim fortifikacijama. Poluotok Valletta, kojeg okruæuju dvije prirodne luke, Marsamxett i Velika luka, je najveêa luka na Malti. Grad ima nekoliko zgrada od izuzetne povijesne vaænosti: najvrijednije su Ko-katedrala Svetog Ivana, bivπa manastirska crkva Malteπkih vitezova, PalaËa Castille /zgrada predsjednika vlade/, utvrappleenja koja su vitezovi sazidali ne bi li zaπtitili grad od napada, PalaËa Velikog majstora /danas sjediπte Malteπkog parlamenta/ i Nacionalni muzej umjetnosti. Oni su danas na listi UNESCO-ve Svjetske baπtine. Slobodno. NOΔENJE Mellieha Bay - Anchor Bay Popajevo selo iliti Sweethaven Village - 10:00 fakultativno: polazak za sjeverni dio otoka na kojem se nalazi jedna od najveêih i najljepπih /?! Kako za koga/ plaæa na otoku! Usput Êemo posjetiti najpoznatiju malteπku turistiëku atrakciju Popajevo selo poznato i pod nazivom Sweethaven Village Ëija je izgradnja zapoëeta davne godine. 165 radnika narednih 8 mjeseci izgradilo je 19 autentiënih drvenih kuêica za potrebe snimanja filma o poznatom crtanom liku mornaru Popaju. Ostatak dana predlaæemo kupanje na obliænoj plaæi. NOΔENJE Otok Gozo ILI Mdina - grad tiπine :30 Sastanak grupe, polazak za luku Valletta 06:30 Valletta - Pozzallo: ukrcaj na brod 07:00 Valletta - Pozzallo: BROD 08:30 dolazak u Pozzallo Pozzallo - Vulkan Etna: BUS 120 km / 2 h Slobodno vrijeme do 13:00 / fakultativno razgled 13:00 Vulkan Etna - Messina: BUS Messina - R. di Calabria: BROD R. di Calabria - Napulj: BUS 550 km / 8 h 22:00 dolazak u Napulj: CHECK IN HOSTEL NOΔENJE :00 Napulj - San Marino: BUS 550 km / 7h 16:00 dolazak u Napulj: Slobodno vrijeme do 22:00 / fakultativno razgled 22:00 h polazak za Zagreb: 650 km / 8h :00 dolazak u Zagreb Cijena po osobi: kn sa smjeπtajem u 1/6 sobi KN sa smjeπtajem u 1/4 sobi KN sa smjeπtajem u 1/2 sobi U cijenu ukljuëeno: 6 noêenja s doruëkom (1 noêenje s doruëkom Rim + 4 u Sliemi + 1 u Napulju), autobusni i brodski prijevoz, organizacija putovanja i turistiëki pratitelj

9 PARIS PORTUGAL Provedete li nekoliko dana u Parizu neêete moêi odoljeti jedinstvenoj zavodljivosti njegove neprolazne ljepote, veliëanstvenosti i dinamiënosti. Odmorite se na terasi kavane i promatrajte prolaznike, nakon πto ste posjetili neke od najpoznatijih svjetskih atrakcija; Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede, Elizejske poljane, Notre Dame, Louvre i svakako otiappleite u Versailles! Dopustite Parizu da vas osvoji... PROGRAM :00 Zagreb - Augsburg 10:00 dolazak u Augsburg: slobodno vrijeme - fakultativno razgled grada 12:00 Augsburg - Strasbourg 16:00 dolazak u Strasbourg: check in hostel, slobodno vrijeme 16:30 obilazak grada uz voappleenje na engleskom. Krenut Êemo pjeπaëkom zonom izmeappleu Katedrale i Petite France, proêi Êemo kuêu Kammerzell, Trg Gutenberg, kuêe nekadaπnjih koæara, Crkvu Sv. Thomas, Les Pontes Couvertes, palaëu Rohan :00 Strasbourg - Pariz 15:30 dolazak u Pariz: check in hostel; fakultativno: voænja Seinom i Tour Eiffel :00 panoramska voænja: Palais de Chaillot, Tour Eiffel, Champs de Mars, Ecole Militaire, les Ivalides, Grand et Petit Palais, Place de la Concorde, Madeleine, Hotel Crillon, Place Bastille, Opera Garnier, Place Vendome, Assemble Nationale, Champs Elysees, Arc de Triomphe, La Defense, Avenue Foch, Avenue George V, Pont de Alma. Slobodno vrijeme na Champ Elysees :00 fakultativno: polazak za Versailles - najveêi kraljevski vrt Europe :00 fakultativno: obilazak najveêeg muzeja svijeta Museu Louvre!! :00 check out hostel; slobodno vrijeme do polaska Pariz - Zurich :00 dolazak u Zurich: slobodno vrijeme - fakultativno razgled grada trolejbusom 12:00 Zurich - Salzburg 18:30 dolazak u Salzburg: slobodno vrijeme - fakultativno razgled grada 20:30 Salzburg - Zagreb :30 dolazak u Zagreb Cijena po osobi: 1.771,00 kn U cijenu ukljuëeno /min. br. putnika 40/: 5 noêenja s doruëkom (1 BB Strasbourg + 4 BB Pariz), autobusni prijevoz, organizacija putovanja i usluge turistiëkog pratitelja. U cijenu nije ukljuëeno / fakultativni programi: putno zdravstveno osiguranje (78 kn/osoba), razgled Strasbourga, voænja Seinom i odlazak na Tour Eiffel, Versailles - najveêi kraljevski vrt Europe, obilazak najveêeg muzeja svijeta Museu Louvre, razgled grada Züricha trolejbusom, razgled grada Salzburga. Takoappleer u dogovoru s grupom posjet i provod u Disneylandu, ili isto tako jednodnevni razgled UNESCO-va Saint-Mont-Michela na obali Atlantskog oceana. OSIJEK - ZAGREB - GENOVA - BARCELONA - MADRID - LISABON - TOLEDO - BARCELONA - GENOVA - ZAGREB - OSIJEK Ovakvu turu moæete samo zamisliti. Putovanje iz snova u pravom smislu rijeëi. Samo popis gradova koje ovaj program obuhvaêa jamëi nezaboravno putovanje. Samo za vas! PROGRAM Polazak iz Osijeka u 20 sati. Voænja prema Zagrebu. Polazak iz Zagreba u 24 sata. NoÊna voænja prema Italiji Dolazak u Genovu. Slobodno vrijeme u gradu do polaska broda /20 sati/. Ukrcaj na brod prema Barceloni. NoÊenje na brodu Dolazak u Barcelonu u poslijepodnevnim satima. Po dolasku panoramski razgled grada... NoÊna voænja prema Madridu U prijepodnevnim satima dolazak u Madrid. Razgled grada. Smjeπtaj u hostel. Slobodno vrijeme. NoÊenje Poslije doruëka odlazak prema Portugalu. U poslijepodnevnim satima dolazak u Catalazete. Smjeπtaj u hostel koji je smjeπten uz samu plaæu. Razgled i πetnja mjestom. NoÊenje Poslije doruëka odlazak prema Lisabonu. Razgled grada s lokalnim vodiëem: ALFAMA, BELEM, LISABON AQUARIUM I EXPO 98. Povratak u hostel. NoÊenje Poslije doruëka fakultativno izlet autobusom do Sintre i Cascaisa. Razgled gradova i odlazak od CAPE ROCA - najzapadnije toëke kontinenta. Povratak u hostel. NoÊenje Poslije doruëka fakultativno izlet autobusom do prekrasnih srednjovjekovnih gradova: Macarea - Alcobaça - Batalha - Obidos. Povratak u hostel. NoÊenje DoruËak. Slobodno po vlastitom programu Poslije doruëka odlazak prema Toledu. Dolazak u veëernjim satima. Smjeπtaj u hostel. NoÊenje Poslije doruëka kraêi razgled i slobodno vrijeme. U prijepodnevnim satima polazak prema Barceloni. Dolazak u kasnim veëernjim satima, ukrcaj na brod. NoÊenje na brodu Dolazak u Genovu u 20 sati. NoÊna voænja prema Hrvatskoj uz ustupna zaustavljanja U prijepodnevnim satima dolazak u Osijek. Kraj programa. Cijena po osobi: 3.300,00 kn MoguÊnost obroënog plaêanja U cijenu ukljuëeno: prijevoz autobusom po opisanoj relaciji, voænja brodom na relaciji Genova - Barcelona - Genova /avio sjedala/, 1 noêenje s doruëkom u Madridu, 5 noêenja s doruëkom u Catalazete/Lisabonu, 1 noêenje s doruëkom u Toledu, turistiëki pratitelj, lokalni vodië u Lisabonu, organizacija Obavezna nadoplata: Ëlanska iskaznica HFHS-a (30,00 ili 40,00 kn), predlaæemo i iskaznicu Euro<26 (30,00 kn) s kojom moæete ostvariti mnogobrojne popuste u panjolskoj i Portugalu Ostale nadoplate: putno osiguranje (zdravstveno i nezgoda): 156,00 kn, izleti kabine na brodu 9

10 Mladi i ovisnosti 10 Koliko smo i o Ëemu sve ovisni? POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI 5 tisuêa kuna godiπnje prosjeëan puπaë troπi na cigarete Koliko smo i o čemu sve ovisni? Igor FilajdiÊ Nedavno smo bili u Izraelu o Ëemu moæete Ëitati i u ovom broju Hostelera. Poznato je da se tamo ne jede svinjetina. To nas je dovelo do jedne vrlo interesantne konstatacije kolege iz Slovenije, mog imenjaka. Nakon nekoliko dana bez svinjetine ustvrdio je kako je ovisan o svinjetini. Uistinu ovisan. Njegova preokupacija tih dana bila je svinjetina. Iako ovo zvuëi pomalo smijeπno, vrlo je ozbiljno i naπa je realnost. Uvijek svi priëaju o alkoholu, drogi i cigaretama, ali ovisnost moæe biti o kojeëemu i vrlo Ëesto je opasna. Nabrojimo samo neke: igre na sreêu (kocka, kladionice, karte, loto i dr.), Ëokolada, adrenalin, internet, video igrice, seks, nasilje, brzina, TV, kava, tablete te mnogo toga drugog. A πto znaëi ovisnost? Ovisnost znaëi da ta aktivnost zauzima Ëesto prvo mjesto u æivotu i sve se vrti oko toga. Naravno, postoje razliëiti stupnjevi ovisnosti, ali svaka ovisnost je opasna. I u svaku ovisnost je lako upasti, zamka je vrlo domiπljata, a ljudi nedovoljno jaki. Ljude ne smijemo osuappleivati nego moramo razumjeti i upozoravati. Moramo upozoravati i osvijestiti ljude o opasnostima koje se kriju iza prekomjernog konzumiranja bilo Ëega. Mi Êemo ovdje, u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i meappleugeneracijske solidarnosti pozvati sve vas na suradnju u ovoj borbi protiv ovisnosti. Mi Êemo objavljivati razliëite radove, informacije, osobna iskust- va, primjere iz vlastite sredine, a sve u smjeru smanjivanja broja ovisnika prvenstveno meappleu mladima. Kutija cigareta ili mjesec dana u hostelima? Krenimo od malo matematike. Neki se sjeêaju jednog starog teksta iz Hostelera gdje smo govorili o πtetnosti puπenja. Cijene su se bitno promijenile pa Êemo ponoviti matematiku iz tog teksta. ProsjeËna cijena kutije cigareta je 14,00 kn. ProsjeËan puπaë puπi kutiju dnevno. 14 x 30 = 420,00 kn mjeseëno x 12 = 5.040,00 kn godiπnje. Za 5 tisuêa kuna godiπnje se moæe uistinu mnogo. Kad bi se taj novac oplemenio makar bankovnim kamatama kroz πtednju veê je viπe, a o investicijskim fondovima i ostalim ulaganjima ne moramo ni govoriti. Ili kad bismo joπ pridodali dodatne troπkove puπaëa: skidanje zubnog kamenca, poveêana potroπnja ævakaëih guma, upaljaëi i dr. Za tih 5-6 tisuêa kuna godiπnje moæete boraviti na bazi punog pansiona u hostelu neke prosjeëne cijene 30 dana. Da, mjesec dana imati 3 obroka dnevno i uæivati s ekipom iz cijelog svijeta. Ili otiêi na neko daleko putovanje. Ili kupiti stvarno dosta odjeêe i obuêe. Uistinu se dosta moæe s tim novcem koji inaëe ode u dim. SliËne kalkulacije se mogu raditi i s primjerima razliëitih ilegalnih droga ili alkohola, ali to ostavljamo vama za domaêu zadaêu, raëunajte sami pa nam javite rezultate. Nastavimo dalje s veê poznatim Ëinjenica- ma, ali dobro je podsjetiti. Puπenje u svakom sluëaju donosi sljedeêe: smrdljiv zadah, ubrzano nakupljanje zubnog kamenca i ostalih naslaga, πteti krvoæilnom sustavu i srcu tako da s vremenom dobijete probleme s cirkulacijom pa vas bole noge i sl., Ëest je kaπalj, smanjen je kapacitet pluêa. To su samo neke od stvari koje se sigurno dogaappleaju vaπem tijelu ukoliko puπite. Osim toga, na sve manje mjesta je puπenje dozvoljeno, a trend je takav da Êe biti joπ manje javnih povrπina na kojima je puπenje dozvoljeno. To znaëi da Êete vrlo Ëesto biti u problemu gdje zapaliti. Takoappleer, neki ljudi Êe biti ærtve vaπeg dima kao pasivni puπaëi, mislite da je to u redu? Na kraju, riskirate dobiti vrlo opasne bolesti poput raka grla ili pluêa. Pijete li viπe od jednog piva dnevno? Alkohol je vrlo raπiren u naπoj kulturi i naπe druπtvo je vrlo tolerantno prema konzumaciji alkoholnih piêa. Opet malo matematike. Osobom koja ima problema s alkoholom se moæe smatrati veê osoba koja godiπnje popije viπe od 8 litara alkohola, Ëistog, 100%-tnog. To bi znaëilo otprilike na godiπnjoj razini: 20 litara æestokog (rakija, viski, konjak i sl.) ili 60-ak litara vina ili 150 litara piva (300 velikih, odnosno, 450 malih). Dakle, tko pije svaki dan viπe od jednog piva ili tjedno viπe od dvije butelje vina vjerojatno ima problema s alkoholom. Sad su se neki veê zabrinuli, pretpostavljam. AlkoholiËari su pak ljudi ovisni, fiziëki i psihiëki o komzumaciji alkohola. Tu se

11 dogaapplea: smanjena koncentracija i inhibicija (dovodi do ponaπanja koje osoba inaëe ne radi jer ga koëe druπtvene i vlastite norme), Ëesto osjeêaj slabosti, dehidracija, usporeni refleksi, oslabljena koordinacija. Pijanstvo je Ëesto praêeno i muëninom, mamurlukom dan kasnije, a i Ëinjenicom da se osoba i ne sjeêa πto se zapravo dogaapplealo, pa Ëesto Ëujemo konverzaciju poput: Kak je bilo na tulumu? - super, πto ste radili? - pojma nemam, ne sjeêam se, tak smo se napili. Kak je to onda super? A i ova ovisnost je podla kao i druge i vrlo vas lako pridobije, treba biti oprezan. Stoga nekoliko savjeta: budite svjesni da svako opijanje krije opasnosti riziënog ponaπanja, spomenuli smo da inhibicije slabe: ulazak u riziëne spolne odnose, nasilje, san na javnom/hladnom mjestu i dr., nikako ne sjedajte za volan pod utjecajem alkohola niti sjedajte u auto nekome tko je pio, nikako ne pijte alkoholna piêa svakodnevno, uvijek pomozite prijateljima koji se opiju, ne ostavljajte pijane budale, dajte im vode, sokova, potrudite se da sigurno stignu kuêi, budite svjesni da alkoholiëari: gube spolnu moê, mijenja im se moê i naëin rasuappleivanja, gube radnu sposobnost, nerijetko su nasilni, ozbiljno ugroæavaju svoje zdravlje (godiπnje u Hrvatskoj umire gotovo 1500 osoba od ciroze jetre, bolesti uglavnom uzrokovane prekomjernim uzimanjem alkohola), ugroæavaju zdravlje svoje i roappleene i neroappleene djece, pate njihove obitelji, ali i Ëitavo druπtvo. Znam da to ne æelite ni sebi ni svojim prijateljima i zato budite oprezni. Droga nije bauk, ali je opasna Za razliku od legalnih opijata, postoje i oni u naπem druπtvu ilegalni. Radi se o, Nije dovoljno samo reêi ne. Droga Êe postaviti joπ pitanja i potpitanja. Mladi unaprijed trebaju imati odgovore najëeπêe zvano, drogama. Lakim i teπkim. Poznatoj travi, haπiπu, sintetiëkim drogama, koki, heroinu, i mnogim drugima. Znam, svi vam priëaju da su droge uæasne i da Êe vam se grozne stvari dogoditi i svaπta joπ. I isto tako znam da se na taj naëin ne uspijeva uëiniti puno. Napravimo paralelu, citirat Êu svog trenera. to majka napravi ukoliko djetetu kaæe neka pazi kako ga ne bi pogazio auto? Baπ niπta. Kaæe li mu: pogledaj lijevo i desno, prelazi cestu na pjeπaëkom, na zeleno..., onda mu je sve rekla. Treba i djeci i mladima objasniti. Mladi su izrazito znatiæeljni, ali i pametni. I Udruge, institucije, obitelji, uëenici, studenti, nastavnici - javite nam se! Sigurno imate neku priëu, savjet, pitanje ili ideju kako pomoêi mladima da se klone ovisnosti. Sve nam πaljite na: HOSTELER Savska 5, Zagreb hosteler@euro26.hr POMAÆIMO ZAJEDNO! hrabri. To znaëi da se ne boje isprobavati nepoznato i da se ne boje bauka. Zato treba objasniti, ne raditi bauk ni od Ëega. Nije dovoljno samo reêi ne. Droga Êe postaviti joπ pitanja i potpitanja. Mladi unaprijed trebaju imati odgovore. Govorimo li mladima da su sve droge jednako uæasne i da Êe od njih umrijeti, oni vam viπe neêe vjerovati jer sami vrlo dobro znaju da marihuana i herion nisu isto. I ne vrijedi uvijek pravilo da se od lake prelazi na teπke droge. Po tome bi viπe od treêine mladih bilo ovisno o teπkim drogama jer je viπe od treêine mladih u Hrvatskoj probalo marihuanu ili neke od lakih droga. Dakle, problem je kompleksniji i treba mu se ozbiljnije posvetiti. Treba dati odgovore na ona pitanja i potpitanja. Samo neke Êemo dati ovdje, a vi Êete nam ih slati iduêih mjeseci za iduêe brojeve Hostelera. U ovom broju æelimo reêi da se svakako pazite ilegalnih droga. Prvo zato πto su opasne za zdravlje, a k tome i ilegalne te moæete Ëak i u zatvoru zavrπiti zbog njih. Ukoliko ste maloljetni, ako je samo i prekrπajna prijava, vaπi roditelji Êe saznati za vaπe aktivnosti. Razgovarajte sa starijima i sa prijateljima, s roditeljima i nastavnicima; savjetujte se, postoje brojne kvalitetne udruge i institucije za to. I javite se i nama, zajedno Êemo pomoêi mnogima u iduêim brojevima Hostelera i na Harm reduction, informiranje Sve ono πto smo ovdje natuknuli ide prvenstveno u smjeru informiranja. Svjesni smo toga da mi sigurno nismo ti koji Êe iskorijeniti ovisnosti, a opravdano sumnjamo da ima itko takav. Zato nam je cilj smanjiti broj ovisnika i smanjiti dodatnu πtetu koju prouzroëuju ovisnosti. Smanjenje dodatne πtete nazivamo harm reduction pristupom, dakle, pristupom u kojem se smanjuje πteta koja se moæe prouzroëiti ovisnostima. I ovdje se prvenstveno misli na ovisnike o teπkim drogama te se vani primjenjuju aktivnosti poput dijeljenja πprica i igala kako se ne bi tim putem πirile bolesti, davanja mjesta gdje je dozvoljeno drogiranje kako se ruæni prizori ne bi viappleali gdje ih mogu vidjeti i mala djeca. Postoje brojne aktivnosti, a jedna i primarna je davanje informacija. To je ono πto mi ovdje radimo. Radimo za obitelji, za djecu, mlade. Sve πto radimo ide u πkole, fakultete, dostupni smo i on-line. I znamo da na taj naëin, zajedniëki pomaæemo mladima izbjeêi ovisnosti i svu πtetu koju one nose. Pijete li viπe od 2 butelje vina tjedno, imate problema s alkoholom

12 Put Pod Noge Mnoge 12 Bratislava 14 Izrael 18 Klubovi 20 Ekologija 22 Povlja BRATISLAVA P A R T Y U P A R T Y S L A V I Marin StipaniÊ to povezuje Martinu Hingis, Andya Warhola i paπtetu? Reklama GavriloviÊa za svoj proizvod? Ne. Paπtikari, kako ih zovemo zbog paπteta koje nose ljeti sa sobom na Jadran se mogu pohvaliti kako su upravo ovo dvije liënosti podrijetlom iz njihove zemlje. Pogaappleate? Da - rijeë je o Slovacima. Pa zaπto Slovacima ne uzvratiti jednim gostovanjem, ljeti ih susreêemo na svaka dva koraka, zaπto ne vidjeti πto ti mirni ljudi rade zimi? Bratislava i svi gradovi koji su nekad bili pod æeljeznom zavjesom, oduvijek su u meni budili zanimanje vidjeti πto je bilo, zaπto i kako je bilo. Kad sam od jedne agencije dobio poziv za voappleenje nove godine u Bratislavu, spajanje ugodnog i korisnog sam prihvatio bez previπe razmiπljanja. Nekoliko sati ugodne noêne voænje Volvotom kroz Maapplearsku i evo nas u SlovaËkoj, a odmah i u jer je smjeπtena na samom poëetku dræave. Smjeπteni smo bili u hotelu Astra koja je na nekih 10 minuta od samog centra. Za slovaëki standard ove dvije zvjezdice i viπe nego dobro, ali zavisi od mjesta do mjesta. Na ne- kim mjestima u gradu hotel sa tri zvjezdice moæe biti loπiji od ovoga. Izuzev pogleda na zgradu oronule fasade s jumbo plakatom jednog od lokalnih politiëara (kao da ne gledamo svaki dan to i doma) u malom, simpatiënom hotelu mi se sve dopalo. Torba, paπteta i tv ostali u sobi, a ja krenuo u upoznavanje grada. Od Ëizme do zapada Pressburg, Preπoporok, Istropolis, Poszony nekadaπnja imena grada govore kako su ovuda proπli mnogi vladari. Prvi doseljenici su bili Slaveni u 6. stoljeêu no najveêi utjecaj su ostavili Maappleari koji su ovdje vladali od 10.st sve do godine. SlovaËki grb sliëan slovenskom (Triglav) ima isto tri gore: Matra, Tatra i Fatra (nije πala), samo πto je Matra gora u Maapplearskoj. Matra i dvostruki kriæ na grbu simboliziraju period od 16. do 19 st. tj. period Kraljevine Maapplearske kojoj je pripadala i Bratislava. Boje na zastavi su kao i na ruskoj i slovenskoj: bijela, plava, crvena, takve boje su karakteristiëne za gotovo sve slavenske zemlje (Hrv,»eπ, Srb...). Bratislava, nekad pod sovjetskom Ëizmom i centralizmom Praga, danas jedan od najmlaappleih glavnih gradova Europe, poëinje poprimati obrise pravog zapadnjaëkog grada. Ovdje poëinje dotjecati kapital sa zapada koji pokre- Êe slovaëku industriju, to se odrazilo i na ËistoÊu zraka pa ovdaπnji Slovaci udiπu jedan od najzagaappleenijih kisika u Europi. Na sreêu, kapital joπ nije pojeo πarm Bratislave, ali je uniπtio 2/3 starog grada za portebe gradnje mosta SNP-SlovaËkog narodnog pokreta sa Ëudom gradnje - tornjem SNP na Ëijem se vrhu nalazi restoran UFO koji tako i izgleda. Restoran na 8om visine se rotira dok su gosti u njemu i odavde se pruæa predivan pogled na grad, Dunav i okolicu. Interesantno je da se Slovaci pri gradnji mosta nisu sjetili staviti potporne stupove nego su ga privezali sajlama sa strane Petræalke. Rezultat toga je vibracija dok se vozite po njemu i u buduênosti Êe morati naêi drugu soluciju zbog sve veêeg optereêenja ovog mosta. Bratislava osim SNP mosta ima joπ Lafranconi most koji je najduæi i jedini betonski, svi ostali su æeljezni. Krajem 19. st. Franjo Josip je otvorio Stari most, ujedno i najstariji most grada. Pristavny most je najprometniji, sagraappleen je na dva kata, a njime prometuju i pjeπaci. Peti i najnoviji je Apollo most, sagraappleen i svojim izgledom jako podsjeêa na most Vjeπalicu koji se nalazi iznad Opere u Sydneyu. DinamiËan noêni æivot Partyslave NajveÊi kvart u gradu je Petræalka sa 120 tisuêa ljudi. Kad bi se taj kvart odcjepio bio bi treêi najveêi grad u SlovaËkoj poslije Bratislave i Koπica. Masovno naseljavanje Bratislava, nekad pod sovjetskom Ëizmom i centralizmom Praga, danas jedan od najmlaappleih glavnih gradova Europe, poëinje poprimati obrise pravog zapadnjaëkog grada

13 Proteklih nekoliko godina Bratislava je postala poznata po svojim novogodiπnjim zabavama te je po tome dobila i nadimak Partyslava Petræalke je poëelo sredinom 70-ih kad su izgraappleeni stambeni blokovi, veêinom u socijalnom stilu. Ovdje se nalazi i AU-park shopping centar kojih u Bratislavi btw. ima nekih 5-6, πto i nije loπe za grad od petstotinjak tisuêa ljudi. NoÊni æivot u Bratislavi je veoma dinamiëan, zabave poëinju u starom dijelu grada zvanom Korzo, u pubovima uz pive od neskupih 8-9 kuna. Proteklih nekoliko godina Bratislava je postala poznata po svojim novogodiπnjim zabavama te je po tome dobila i nadimak Partyslava. U razgled grada smo krenuli od zgrade parlamenta koja se nalazi nad Dunavom i centrom grada. Parlament, kao i sve u SlovaËkoj ukljuëujuêi i njihov jezik, je sliëno Hrvatskom. Zakonodavna vlast je Vlada Ëijeg predsjednika imenuje predsjednik dræave, mandat Vlade je 4, a predsjednika 5 godina. Predsjednik SlovaËke je Ivan GaπparoviÊ - naπe gore list. Krenuvπi lagano dalje stigao sam do Bratislavskog hrada, jednog od simbola grada. Hrad, koji se spominje prvi put u 10. stoljeêu, je bio adresa mnogih vladara kroz povijest; Sigismund luksemburπki, Ferdinad, Solomon i kontroverzna vladarica Marija Terezija su stanovali ovdje. Legenda kaæe da su stepenice u dvorcu plitke i πiroke jer je Habsburπka kraljica bila preteπka da se popne ovuda pa je iπla konjem i van i unutra. Hrad ima 4 kule, najveêe je sjeverozapadna kula, zvana joπ draguljna kula jer su ovdje stajali gotovo 2. stoljeêa kraljevi dragulji. Neko vrijeme ovdje su boravili i Napoleonovi vojnici koji su se jedne veëeri odluëili opustiti uz Ëaπicu dvije, inaëe ne baπ dobrih slovaëkih vina, moæda je vino bilo jako ili njihov otpor slabiji ali eto napili se vojnici i ne znajuêi πto Ëine zapalili Hrad. Renoviran je ponovo 50-ih godina 20. stoljeêa. Ludi za πkodom Ovdje se moæe kupiti i suvenir, no ne æeleêi Ëekati ishod verbalnog sukoba izmeappleu prodavaëice i jednog Maappleara, odluëio sam otiêi do centra grada. InaËe, iako su jedan od najobrazovanijih naroda na svijetu (pismenost 99%!!), mnogi Slovaci ne priëaju engleski jezik. Lakπe Êete se sporazumjeti s njima govoreêi im na hrvatskom, a sluπajuêi slovaëki. Spuπtati se stepenicama prema centru neodoljivo podsjeêa na zagrebaëku πetnju sa Gradeca prema Ilici, a ova dva grada imaju i mnogih sliënosti. Dok je Zagreb veêi, Bratislava je neπto modernija i bogatija arhitekturom. No πto se toga tiëe, ukusi su dosta podijeljeni pa koga zanima, 6-7 sati voænje i prosudite sami. Prije samog centra u oëi upada najljepπa katedrala u Bratislavi (Sv.Martin), mjesto krunidbe na desetke maapplearskih kraljeva. Uæi centar grada je zabranjen za sva vozila, te se moæete πetati ulicama kako vas je volja. Da se netko to usudi predloæiti u Rijeci, vjerovatno bi ga proglasili ludim. Vozni park Slovaka je raznolik, od Lada i kodi iz 70-ih pa sve do novijih Mercedesa, Chryslera. Ipak, heroji ulica Bratislave su i dalje kode, naroëito Fabije. Sam centar je jako zanimljiv, od pomalo apstraktnog spomenika holokaustu na mjestu nekadaπnje sinagoge koja je sruπena radi gradnje mosta SNP, od Mc Donaldsa do Carlton hotela i nulte toëke u SlovaËkoj odakle se raëunaju sve udaljenosti u svijetu. Slovensko narodno divadlo ili SlovaËko narodno kazaliπte, izgledom jako podsjeêa na kazaliπte Ivana pl. Zajca u Rijeci te na kazaliπte u Budimpeπti. Razlog tome je ista osoba zasluæna za radove na istima, to je bio Ferdinad Brodbeck. Skulpture priëaju legende o gradu U gradu se nalazi niz neobiënih skulptura koje Êe vam ispriëati brojne legende koje se kriju ulicama grada. Nemojte se iznenaditi ako vas uslika kakav paparazzo, naime takva skulptura se nalazi pored poznatog bratislavskog restorana Paparazzo. Schoner Nazi, veseli tip vam moæe ispriëati svoju priëu o tugi za æenom koju su nacisti odveli u logor, a ipak je veseo. Provjerite zaπto! Dok jedan od najslikanijih objekta u Bratislavi je zapravo bez podrijetla. Cumil, neki kaæu da je Ëlan paravojnih postrojbi koje su se borile protiv sovjeta, neki da je radnik u kanalizaciji koji se odmara, dok neki kaæu da je to samo perverznjak koji viri pod haljine zgodnih Slovakinja. Jedna od najljepπih æena svijeta, udana za francuskog nogometaπa Christiana Karambea je iz SlovaËke, dugonoga manekenka Adriana ex Sklerniakova sada Karambeu, zna prolaziti ovim ulicama pa su nepristojni pogledi upu- Êeni moæda njoj. Iznad njega se nalazi prometni znak upozorenja Man at work jer su ga nekoliko puta auti i motori skoro pogazili. Na Hlavnim namestima, glavnom gradskom trgu, moæete naiêi na nekoê glavni izvor pitke vode za sve Slovake do 16. stoljeêa. Danas je tu lijepa Maximilijanova fontana. Tu se nalazi i najstarija gradska kavana i starogradska vijeênica. NoÊu se mladi Slovaci, i svi oni koji Êe to tek postati, opuπtaju uz Ëaπu (bocu) kuhanog vina i zvukove lokalnih bendova koji sviraju ovdje u blagdansko vrijeme. Ako Ëujete melodije Beethovena, Mozarta ili Liszta neka vas to ne iznenadi, u blizini je ulica u kojoj su svo troje boravili. Mozart i Liszt su ovdje odræali i koncerte pa moæda se iz ove ulice izrodi neki novi genij. Nakon razgleda u kojem se ima πtoπta za vidjeti, najbolje se opustiti uz kavu koju Êete posvuda platiti oko 6 kuna. Toliko vas doapplee i ispijanje kultne rakije beherovke u jednom od kafiêa. Cijene sendviëa, pizza, uostalom i svih proizvoda, se kreêu kao u Hrvatskoj od kn. Voænja taxijem se isplati ako vas je viπe i znate pregovarati. Taksistima ne priëajte na engleskom jer odmah misle da ste zapadnjaci pa vas æele opeljeπiti. Eh ti Slaveni... Grad u kojeg se vraêaπ Uæi centar Bratislave je pun pubova, kafiêa i restorana od onih autohtonih SlovaËkih do gruzijskog, ruskog i mexiëkog restorana. Iako je proπlo podosta od tada, sovjetska Ëizma nije potpuno odkoraëila iz Bratislave pa tako u πetnji jednom sporednom ulicom naletim na knjiæaru koja vjerovatno nije niti praπinu promijenila od doba komunizma. U njoj je sve samo na Êirilici tj. na ruskom, od filmova, glazbe, knjiga, atlasa iz 70-ih i 80-ih proπlog stoljeêa. Ulicu dalje je Gantov duêan sa zimskom kolekcijom, cijene simboliëne kao i u Rijeci. Majica koπta 800 kn, πal 450 kn dok je jakna 3500kn. Novogodiπnji popusti valjda... Bliæila se noê i pohitasmo svi na bus i odmor u hotel. Tamo smo joπ imali slovaëku veëeru uz glazbu i zatim do dugo u noê provod u klubu Mejdan. SljedeÊe jutro nas je Ëekao izlet u Pezinok selo moje malo i kuπanje slovaëkih vina, jedno kraêe stajanje od tri sata u shopping centru i zatim pripreme za doëek nove godine. Dok su se neki raπtrkali po gradskim trgovima i lokalima, mi smo otiπli u klub Casey nedaleko od grada. Uz hrvatskog dj-a i slovaëke konobarice uπli smo u 2007.»ekao nas je povratak kuêi. Sa doëekom NG, doruëcima u Astri, ulicama grada u mislima slijedila je joπ jedna ugodna voænja Volvotom a kako i ne bi, pa iz svemira se vidi samo Kineski zid i tvornica Volva. Savjet za kraj, onaj tko se æeli dobro provesti za male novce, valja mu odsjesti u nekom od hotela u djelu grada Nivy, tamo je nekolicina hotela sa 2 i 3 zvjezdice. U blizini je trkovecke jezero, kupaliπte, stadion Intera Bratislave. Daleko nije niti Samsung arena gdje Slovaci uæivaju u majstorijama hokejaπa njihovog sporta broj 1, a do grada moæete i pjeπice. Mi nismo imali prigode iêi na hokej veê smo to ostavili za neku drugu prigodu, jer Bratislava je definitivno grad u kojeg se vraêaπ. 13

14 PUT U ODU EVLJENJE ISRAEL ZEMLJA GDJE SE NESPOJIVO SPOJILO OTIΔI U SVETU ZEMLJU SAN JE GOTOVO SVIH KR ΔANA. OTIΔI NA NOGOMETNU UTAKMICU IZRAEL - ENGLESKA, SVAKI NOGOMETNI NAVIJA» BI POÆELIO. POSJETITI NACIONALNE PARKOVE ÆELI SVAKI ZALJUBLJENIK U PRIRODU. UPOZNATI ÆIDOVSKO DRU TVO ÆELI SVAKI DRU TVENJAK. SVATKO IMA SVOJE RAZLOGE, A CILJ JE ISTI - POSJETITI IZRAEL. Kiπa pada svega nekoliko puta godiπnje, a mi smo imali priliku Ëak i to iskusiti. I uvjeriti se koliko je voda dragocjena i kako ju ljudi πtede. Tamo nema fontana i sliënih razbacivanja vodom. Automobili se peru iz nuæne potrebe, a ne kako bi lijepo izgledali

15 Igor FilajdiÊ Svi vi koji ste ikad pisali neπto, pa makar i πkolske zadaênice, znate kako je teπko poëeti Ëlanak. Onda je najëeπêa odluka: od poëetka. Pa Êemo i ovdje tako. A poëetak je joπ proπle godine na naëin da su izaslanici izraelske hostelske asocijacije posjetili Hrvatsku i bili vrlo zadovoljni posjetom. Naravno, kao dobri domaêini odluëili su uzvratiti gostoprimstvo pa su ove godine u oæujku izaslanici slovenske i hrvatske hostelske asocijacije krenuli put ObeÊane zemlje. Hrvatski ferijalni i hostelski savez je sve pripremio. Svi smo se naπli u zagrebaëkoj zraënoj luci, sjeli u avion Turkish airlinesa i preko Istambula letjeli put Tel Aviva. Da, pomalo komiëno kad se uzme sve u obzir letjeti turskom avio kompanijom u Izreal, ali stvari i treba gledati s vedrije, komiëne strane u æivotu. DomaÊini su nas doëekali na Ben Gurion aerodromu (nazvan po prvom izraelskom premijeru Davidu Ben-Gurionu) u Tel Avivu i tu poëinje naπ put u oduπevljenje. Istina je da je to veê bilo kasno u noêi ili rano ujutro kad smo autobusom krenuli put naπeg hostela na Masadi gdje stiæemo u rano, rano jutro, jedva otvaramo oëi, ali uspijevamo prepoznati pustinju. Prvu pravu pustinju u mom æivotu. ProlazeÊi kroz pustinju, priëaju nam kako je nevjerojatno zelena u ovo doba godine. A mi gledamo tek pokoju travku i gdje koji grm i ovce i deve koje se time goste Masada - fascinacija povijeπêu i vodom Nakon svega 2-3 sata sna ne gubimo vrijeme i u kratkim rukavima i sunëanim naoëalama (dovoljno govori o temperaturama u oæujku) kreêemo iz prekrasnog hostela na Masadu - tvrappleavu, zapravo grad na brdu okruæen zidinama do kojeg nas vodi æiëara. No, prije samog puta do tvrappleave gledamo kratki film o vaænosti mjesta. Mjesto je uistinu vaæno u izraelskoj povijesti. Nama je to vaæna informacija u razumijevanju æidovske kulture i druπtva. Za sve vas koji niste gledali film ili Ëuli o Masadi: Herod je tridesetih godina prije Krista sebi izgradio veliku tvrappleavu po nekima kao krajnju destinaciju ukoliko neêe imati gdje, graappleenu na uzvisini s koje se vidi desecima kilematara uokolo. Elazar ben Ya ir (koji je vjerojatno ista osoba kao i Eleazar ben Simon) i njegovi sljedbenici 70. su godine nakon Krista osvojili Masadu za sebe i tamo odolijevali napadima Rimljana Ëak tri godine. Nakon duge borbe vidjeli su da nema spasa te da Êe ih Rimljani osvojiti. Nakon govora voapplee koji je iπao u smjeru: bolje grob nego rob 936 stanovnika odluëilo se za smrt. Dakle, oni su se radije pobili meappleusobno i izvrπili samoubojstva nego postali rimski robovi. To je njihov ponos. O tome svjedoëe i dvije æene i petoro djece koji se nisu sluæili s tom odlukom veê su se sakrili u cisterni. Rimljani su ih tamo zatekli, ali i joπ puno hrane koja bi bila dostatna za joπ dugo ratovanje te im nije bila jasna ta odluka. Nama je to bio odliëna poëetna toëka za razumijevanje æidovskog naroda. Osim toga, mjesto je fascinantno: gdje god Ëovjek pogleda uokolo - pustinja, a oni su uspjeli odliëno rijeπiti sustav sakupljanja i Ëuvanja vode u ogromnim cisternama u stijeni.»ak su imali rijeπeno i podno grijanje i skladiπtenje hrane na tim visokim temperaturama. Nije Ëudo da je mjesto pod zaπtitom UNESCO-a. Jedan vodopad, pet kiπa godiπnje Kiπa pada svega nekoliko puta godiπnje, a mi smo imali priliku Ëak i to iskusiti. I uvjeriti se koliko je voda dragocjena i kako ju ljudi πtede. Tamo nema fontana i sliënih razbacivanja vodom. Automobili se peru iz nuæne potrebe, a ne kako bi lijepo izgledali. Svaka, ali svaka biljka se navodnjava. Tko se u Izraelu bavi prodajom opreme za navodnjavanje mora da je bogat. Nas put dalje vodi u nacionalni park Ein-Gedi. Park je poznat po vodopadima. Kad mi gledamo taj njihov glavni vodopad moæemo ga tako zvati jer voda pada, ali jaëina je otprilike kao da je netko pustio vodu iz slavine kada ga usporeappleujemo s naπim Plitvicama ili Krkom. No, kad se sjetimo da smo iz totalne Izraelci su, unatoë teπkim prilikama, izgradili uistinu prekrasne hostele. Sve sobe imaju vlastite sanitarije, klimu (razumno s obzirom na temperature), friæider i TV. Sve skupa jednostavno, bez kiëa, a eksterijeri ponekad kao s razglednica najjaëih turistiëkih odrediπta sa skupim hotelima pustinje do njega hodali svega dvadesetak minuta onda nam se percepcija mijenja i ostajemo zapravo oduπevljeni tim zelenilom i bogatstvom vode. Tamo susreêemo i interesantne æivotinje veliëine veêe maëke, a spadaju u porodicu slonova. Nismo uspjeli skuæiti koje bi bilo ime æivotinje ni na engleskom ni na hrvatskom jeziku, zoolozi, javite se! Izraelski hosteli - od klope do sobe teπko moæe bolje RuËak je bio viπe nego izvrstan, odliëna prezentacija za prvi veliki objed. RuËali smo u prekrasnom hostelu Ein-Gedi. Tu smo joπ mislili da smo mi moæda posebno ugoπêeni, ali ne, s vremenom smo shvatili da oni tako hrane sve goste hostela. To izgleda otprilike ovako: 2 jela ælicom tipa juhe ili neπto, riba, piletina i obiëno joπ neko mesno jelo (naravno, ne svinjetina), nitko nije uspio prebrojati sve salate jer toliko dobro izgledaju da svi trpaju, nitko ne broji, pa joπ prilozi i kolaëi. Prava gozba. Ponekad malo Ëudnih kombinacija okusa, ali vrijedno probati. Da, ne smijemo zaboraviti humus, njihov specijalitet za predjelo, neka paπteta, namaz od slanutka, maslinovog ulja i joπ kojeëega - fino. Naravno, sve je spremljeno sukladno koπer propisima koje Æidovi poπtuju: ne mijeπati mesne i mlijeëne proizvode (Ëak imaju odvojeno posuapplee), æivotinje klati na odreappleeni naëin (da æivotinja ne pati), itd. Kad sam rekao da smo ruëali u prekrasnom hostelu, treba napomenuti da su im svi, ali svi hosteli koje smo posjetili uistinu prekrasni. A bili smo u pet hostela. Svaki ima sobe s vlastitim sanitarijama, klimu (razumno s

16 obzirom na temperature), friæider i TV. Sve skupa jednostavno, bez kiëa, a eksterijeri ponekad kao s razglednica najjaëih turistiëkih odrediπta sa skupim hotelima. Razumljivo, pitat Êete i za cijene kad je toliko dobro. Odgovor je: vrlo prihvatljivo - platit Êete od 15 do 25 eura po noêenju, ovisno da li ste u grupi, trebate li dvokrevetnu sobu i sl. U svakom sluëaju sve Ëestitke izraelskoj hostelskoj asocijaciji na ovako dobrim objektima graappleenim u vrlo teπkim, a Ëesto i ratnim prilikama. Mrtvo more - nezaobilazno i nevjerojatno Joπ smo na prvom danu puta, a veê toliko iskustava. Mrtvo more je svakako jedno od dojmljivijih. Znamo svi po priëama da je to 30 puta slanije od naπeg mora, da je to geografska depresija, da je..., ali dok ne uappleete sve je to samo priëa. Bitno je pravilo ne moëiti glavu jer je toliko slano da je gotovo gorki okus (da, uvijek postoje oni koji moraju sve probati), a nagriza usne i oëi. Dakle, polako ulazite i spremni ste zaplivati poput prosjeëne vremeπne gospoapplee u toplicama (znate ono kad su i ramena izvan vode i ona prozirna kapica je na glavi, naravno, prsni stil) i to i Ëinite (samo bez kapice) i onda πok: more vam diæe noge izvan vode, vi ste pola-pola, ni unutra ni vani, totalno druga- Ëiji osjeêaj. NeÊu dalje opisivati jer se ne moæe, treba probati. Samo Êu navesti joπ Ëinjenicu da je potrebno skinuti sav nakit i ne boraviti duæe od minuta u jednoj turi. InaËe je vrlo zdravo i tamo moæete lijeëiti kojekakve koæne bolesti ili samo kupiti kozmetiëke i dermatoloπke preparate s mineralima Mrtvog mora. Pustinja, cvijeêe, oruæje, hrana, sport = spoj nespojivog Drugog dana nas put vodi kroz pustinju. PriËaju nam kako je nevjerojatno zelena u ovo doba godine. A mi gledamo tek pokoju travku i gdje koji grm i ovce i deve koje se time goste. Nama je to pustinja i teπko je zamisliti da to ljeti bude baπ baπ putinja. Zaustavljamo se uz beduinske πatore. UgoπÊavaju nas uz Ëaj (odliëan), kavu (preëudna za naπ ukus), nargilu (kome paπe), pita kruh (poput tortilla), veê spominjani humus, sirne namaze, umake i neizostavne masline. Sve u poluleæeêem poloæaju na velikim jastucima, a sve je servirano na stolnjacima na podu. DomaÊinove kêeri su nam prezentirale nacionalne plesove. Ma, odliëno. Treba krenuti dalje.»eka nas joπ jedan nacionalni park gdje su i Beit Guvrin spilje. Moram priznati, vrlo lijepa priroda i opet fascinacija tolikim zelenilom kad je pustinja svega koji kilometar dalje, ali ostalo baπ i nije neπto πto je mene osobno, a koliko sam vidio i druge oduπevilo. Jedino za cijeli æivot pamtim scenu dvije zgodne mlade djevojke u uniformama s dugim cijevima na ramenu. Kasnije smo vidjeli da je to vrlo Ëest prizor po cijelom Izraelu. Svi, baπ svi idu u vojsku s 18 godina (nema ono nakon faksa i sliëno) i momcima to iskustvo traje 3, a djevojkama je nedavno skraêeno s 2 godine na godinu i 9 mjeseci. S time da nakon odsluæenog vojnog roka muπkarci do 40-e godine æivota svake godine idu na vojne vjeæbe u trajanju 2-4 tjedna. No, prisjetimo li se da danaπnja dræava Izrael joπ nije proslavila 60-i roappleendan i koliko su ratova imali u to vrijeme, nije neshvatljivo, ali da je lijep prizor gotovo djevojëica i djeëaka s mitraljezima pod rukom - nije. Kasnije obilazimo: Jaffa, Tel Aviv.»ak odlazimo i na nogometnu utakmicu Izrael - Engleska. Naravno, navijamo za Izrael. Malo je jedino Nakon proappleenog cijelog kriænog puta Isusa Krista stiæemo do crkve Svetog groba. Nailazimo na spoj razliëitih vjeroispovijesti, svaki pojedini dio crkve 'dræe' razliëite krπêanske crkve: grkokatolici, pravoslavci, katolici... Svi, baπ svi idu u vojsku s 18 godina. Momcima to iskustvo traje tri, a djevojkama je nedavno skraêeno s dvije godine na godinu i devet mjeseci bilo zbunjujuêe Izraelcima to πto smo mi doπli s naπim navijaëkim rekvizitima koji se u bojama podudaraju s engleskim. Onda smo svezali izraelski i hrvatski πal i sve je bilo u redu. Na utakmici nema alkohola, nema nereda, sve je lijepo.»ak na ulazu dobijete majicu s brojem 12 na leappleima (publika je 12-i igraë) i kapu pa je cijeli stadion isto odjeven. Jedino, utakmica je bila pomalo dosadna, ali iskustvo je iskustvo. Yad-Vashem IduÊeg dana prva postaja naπeg razgleda bio je muzej holokausta Yad-Vashem. Muzej je velik i posveêen svim ærtvama holokausta. Sve je napravljeno na naëin da Ëovjek moæe i u potpunosti sam uëiti o stradanjima 6 milijuna Æidova, ali i uz vodiëa. Nas je vodila jedna ameriëka Æidovka pa to ona malo sve prezentira onako ameriëki πto je nama zapravo umanjilo sliku. U muzeju smo i potvrdili svoje znanje, dobro su nas uëili u πkolama, a nadamo se, na taj naëin dali svoju poëast svim ærtvama nacistiëke industrije smrti. Kako i u muzeju kaæu: sjetimo se kako se ne bi ponovilo. Jeruzalem - mjesto krπêanskih hodoëaπêa Kako je naπa cijela delagacija iz katoliëkih zemalja, veêini sudionika bilo je najvaænije posjetiti mjesta vaæna katolicima i krπêanima opêenito. Vidjeli smo prije Jeruzalema nekoliko crkvi, ali u Jeruzalemu najviπe. U Jeruzalemu smo se stvarno puno nahodali. Krenuli smo se spuπtati u grad istim putem kojim je Krist kroëio, poznatom Via Dolorosa. Neπto πto tim putem stvarno ide na æivce su lokalni stanovnici koji tim povijesnim putem idu autima i ekstremno su nestrpljivi prema turistima, trube i psuju. Tamo æive veêinom Arapi, ali i mnogi, mnogi drugi, opet spoj nespojivog. Sve je pomalo konfuzno i uæurbano. Sve je puno

17 razliëitih πtandova, trgovaca koji su spremni na cjenkanje, baπ kao πto je poznato za arapske trænice. Malo je Ëudno kad vam ispred katoli- Ëke crkve mali Arap prodaje krunice, ali sve ima svog Ëara. Malo mira nalazite u Getsemanskom vrtu na Maslinskoj gori i krenete u vlastito proæivljavanje poznatih vam scena iz Biblije. Nakon proappleenog cijelog kriænog puta Isusa Krista stiæemo do crkve Svetog groba. Opet nailazimo na spoj razliëitih vjeroispovijesti, svaki pojedini dio crkve dræe razliëite krπêanske crkve: grkokatolici, pravoslavci, katolici, itd. U sami Kristov grob uπli su samo oni s(p)retni koji su uspjeli uêi preko reda πto je bilo teπko, a zbog vremenskog ograniëenja nismo bili u moguênosti Ëekati u dugom redu na ulazak. Uglavnom, vidjeli smo sveto mjesto gdje je bio kriæ na kojem je bio Isus razapet, na ploëi koja je uvijek pomalo masna i mirisna, a oni se kunu da to oni niëim ne maæu, na koju je skinut Krist s kriæa smo blagoslovili krunice ranije spomenute. Stvarno posebno iskustvo, Ëak i za ateiste. Izlazak iz zemlje izrazito je kompliciran. Procedura silnih provjera traje gotovo dva sata Zapadni zid ili Zid plaëa Moramo spomenuti i neπto na πto smo jako ponosni i zahvalni domaêinima, a to je Ëinjenica da smo posjetili Zid plaëa i to Ëak i u njegovom podzemlju, ono πto nismo ni znali da se razgleda. Zapadni zid ili Zid plaëa je preostali dio velikog æidovskog hrama koji je bio graappleen na dva brdaπca. Da, radili su ga za vrijeme Heroda i to tako da su radili ogromnu platformu preko ta dva brdaπca i onda na njoj gradili hram. U hramu je postojalo najsvetije mjesto u koje nisu baπ svi mogli uêi i to mjesto je bilo najbliæe Zapadnom zidu. Kasnije je hram osvojen i razruπen, ali je ostao Zapadni zid kojem su uvijek dolazili Æidovi moliti se jer je to najbliæe najsvetijem mjestu. Danas je isto tako. Osim πto se moæete diviti arhitektonskom umijeêu moæete staviti i svoju molitvu, æelju ako ju uspijete ugorati izmeappleu kamenja Zida plaëa jer ih je toliko tamo. Samo, to Êete raditi muπki i æenski odvojeno, a muπkarci Êe morati pokriti glavu, postoje kape veê spremne tamo. To je ujedno i pouka da su sinagoge mjesta æidovske molitve novijeg doba, od kad su raseljeni, originalno su æidovski hramovi. Nazaret, Galileja, Golanska visoravan Pitate se da li smo πto radili, ipak je to bio sluæbeni posjet. Jesmo, ali vas neêemo daviti time. Vas Êemo odvesti dalje, prema Nazaretu. Tamo smo posjetili, izmeappleu ostalog, Baziliku navijeπtenja, znate, kad je anappleeo Gabrijel navijestio Mariji da Êe roditi Spasitelja. Tamo je jedna od fascinantnijih Ëinjenica ta da su krπêanske zajednice iz cijelog svijeta donirale prekrasne prikaze Majke Boæje, a neki su vrlo stari pa moæete naêi i primjerice iz Japana iz razdoblja dok joπ umjetnici tamo nisu vidjeli druge rase pa je Marija prikazana kao Azijatkinja. Pitat Êete i za Betlehem, ali tamo nismo iπli iz jednostavnog razloga πto je pod palestinskom samoupravom pa je Æidovima ulaz zabranjen. Mi bismo mogli uêi, ali naπi doma- Êini ne, pa to nikako ne bi bilo zgodno. Zato smo mi obiπli joπ puno toga. Galilejsko jezero je mjesto koje treba obiêi, bili krπêani ili ne. Priroda je lijepa, a tamo Êete biti i na mjestu gdje je Krist Petru ostavio kljuëeve kraljevstva nebeskoga i povjerio mu Crkvu. Bit Êete u Kapernaumu, selo gdje je Isus obitavao. Poæeljet Êete da vas netko vrati 2 tisuêe godina unazad i budete bar na dan u druπtvu apostola. A kad krenete put Golanske visoravni i najpoznatije izraelske vinarije, sjetite se Isusovog Ëuda pretvaranja vode u vino. U vinariji to nije bilo potrebno, imaju dovoljno kvalitetnog vina. Polako se naπ posjet Svetoj zemlji bliæio kraju i uz izraelske nacionalne pjesme koje nas je simpatiëni vozaë autobusa nauëio odemo prema aerodromu. Na to su nas pripremali, ali opet nismo bili spremni. Prije svega, na samom ulazu svi stajete u redove i gomila sluæbenika vas ispituje: gdje ste i s kim bili, gdje odsjedali, da li ste sami pakirali stvari, da li ste ih ostavljali bez nadzora, jeste li primali poklone, πto ste kupili, itd. Onda vam lijepe neke naljepnice po stvarima, pa torba ide kroz neki ogromni roentgen koji doslovno izbacuje torbe pa vam onda gledaju stvari, da otvaraju torbe i opet ispituju, pa tek onda check in. Pa kontrola putovnica, pa kontrola ruëne prtljage, pa... nikad kraja. Procedura koja traje gotovo dva sata. No, kad sjednete u avion i krenete put doma, odvrtite cijeli 7-dnevni posjet u glavi i shvatite koliko ste puno nauëili, iskusili novoga. I da je rijeka Jordan puno manja nego πto ste mislili.

18 Pred nama je vruêe klupsko ljeto i gostovanja najveêih svjetskih DJ-a na Jadranu Dobrodoπli na HRVATSKU IBIZU! LJETNI KLUBOVI NA OBALI I OTOCIMA PERJANICE SU NOΔNOG ÆIVOTA NA JADRANU I S PRAVOM NOSE NAZIV TOP DESTINACIJA NA»ITAVOM MEDITERANU JER OVE ΔE GODINE HACIENDU, AURORU, BYBLOS, MONVI, ZRΔE I JO MNOGE DRUGE POHODITI SVJETSKA CREME DE LA CREME KLUPSKE GLAZBE.

19 Tomislav Novak Byblos, PoreË Na mjestu bivπeg Internacionala, relikvije s poëetka devedesetih, u prekrasnoj Zelenoj Laguni krajem lipnja otvoriti Êe se, prema najavama organizatora, najveêi klub u Ëitavoj Europi. Iako informacije o buduêoj perjanici klupske ponude u Istri cure na kapaljku, doznajemo kako su veê dogovorena gostovanja u Hrvatskoj oboæavanog Davida Moralesa, francuskog maga Davida Guette, BBC-jeve zvijezde Pete Tonga, Tom Novya, Martina Solveiga, Axwella i mnogih drugih. Uz standardne house zvukove i najjaëi DJ program u Europi na koje Êe Byblos uglavnom biti orijentiran, klub Êe navodno nuditi i mnoga druga iznenaappleenja, animatore, plesaëice, i nuditi razliëite glazbene æanrove za gotovo 3500 posjetitelja πto je maksimalni kapacitet. Na dizajnu interijera i eksterijera koji bi trebao ukljuëivati i bazene radili su provjereni dizajneri i arhitekti najekskluzivnijih klubova u Europi. Informacije na Bit Êe to pakleno ljeto. Temeprature veê probijaju plafon, paniëno se zaokruæuju datumi godiπnjih odmora, i odbrojavanje do prvog sluæbenog vikenda Ljeta 2007, najveêeg i najglasnijeg dosad moæe poëeti. Krajem lipnja svoja vrata za prve goste nikad spremniji i ljepπi otvorit Êe najveêi klubovi na Jadranu. Primoπtenska Aurora, Aquarius na ZrÊu, Carpe Diem na Hvaru, vodiëka Hacienda, Crossroads na Krku, Monvi u Rovinju i vjerojatno najveêi klub u Europi, Byblos u poreëkoj Zelenoj Laguni kreêu u ljetnu bitku za tisuêe mladih æeljnih partya i noênih izlazaka. Hrvatska obala, ako je suditi po najavama klupskih managera, I ove Êe godine s pravom odnijeti titulu mediteranske Ibize. NajveÊa imena europske i klupske scene dolaze na Jadran. I zato ispeglajte lanene hlaëe, leprπave haljinice, nanesite vosak u kosu i parfem na vrat te navucite japanke. Dobrodoπli u ljetni provod æivota... Hacienda, Vodice VodiËki klub i ove Êe sezone nuditi provjerene programe: hip hop utorkom, gostovanja DJ-a srijedom ili petkom te klupske veëeri subotom i nedjeljom. Prekrasan ambijent, prozraëna terasa i odliëno ozvuëenje i ovog Êe ljeta biti kulisa za gostovanja internacionalnih zvijezda Ëija Êe imena uskoro biti objavljena na Zasad se zna da Êe klub vrata otvoriti veê polovicom lipnja, a prvo veliko gostovanje je argentinskog DJ superstara Hernana Cattanea. Vodice su veê tradicionalno zagrebaëko uporiπte na Jadranu, a klub je redovito krcat. Aurora, Primoπten Na brdu iznad prekrasnog Primoπtena na jugu Hrvatske smjestila se kultna Aurora. U nju se kao i u Haciendu u vrijeme booma elektronske glazbe krajem devedesetih iz svih dijelova Hrvatske potezalo i na samo jednu noê. Svoj status Aurora je izgradila gostovanjima Carla Coxa, Jeff Millsa i house maga Davida Moralesa koji na svojem tradicionalnom nastupu poëetkom kolovoza redovito okuplja viπe od 5 tisuêa ljudi. Ako je suditi po proπlogodiπnjem programu, Aurora Êe se i ovog ljeta orijentirati na kombinaciju domaêih koncerata (Miπo KovaË, Severina, Tony Cetinski i ostali) te stranih techno i house zvijezda (Cox, Mills). Siguran je samo jedan datum. 9. kolovoza. G. David Morales. Glomazna terasa, prekrasne Spli- Êanke, i Ëarobni Primoπten i viπe su nego jaki razlozi za (makar) vikend na jugu. Viπe na Crossroad, Malinska Legenda kaæe da je prvo bio most. Uslijedila je legalizacija brojnih vikendica na Krku pa turisti i konaëno i noêni æivot. Kontrapunkt legendarnoj KrËkoj feπti, srdelama, bevandi i Mladenu GrdoviÊu je Crossroad u Malinskoj. Program je jednostavan i sastoji se od odgovora na pitanje: hoêe li njegov/njen nastup napuniti klub. Onda mi ga/ju dovedite. Od Ivane BanfiÊ do Jeffa Millsa - u Crossroad se poteæe sa cijelog Kvarnera. Pravo osvjeæenje su i povremene neobiëne veëeri, primjerice veëer country-a i down to earth cjenik piêa. Monvi, Rovinj Monvi je do ovog ljeta bio najveêi centar noênog æivota u Istri. Kako Êe se nositi sa poreëkim Byblosom ostaje vidjeti, ali koncept zabavnog centra sa mnoπtvom osebujno ureappleenih kafiêa i ove Êe godine imati dobru proappleu. Monvi je naime zamiπljen kao multimedijalni kompleks koji sadræi disco klub, otvorenu ljetnu pozornicu, barove, meksiëki restoran, pizzeriju, fast food, igraonice i galeriju moderne umjetnosti. Ideja je preuzeta iz poznatih talijanskih i πpanjolskih ljetovaliπta. Iako programom oskudniji u usporedbi sa ostalim klubovima, odliëno je mjesto za laganiju veëernju shemu. Moæda i sa djevojkom/deëkom pod rukom. The Temple je pak disko u Monviju koji je prava bomba - dosad su u njemu nastupili Deep Dish, Timo Maas i mnogi drugi pa je za oëekivati da i ove sezone dolaze pravi majstori plesne glazbe. Detalji na www. monvicenter.com. Aquarius i Papaya, Novalja ZrËe se ili mrzi ili oboæava, ali upravo na najluappleoj plaæi na Pagu je zaæivjela ideja hrvatske Ibize (neki Êe reêi πteta). Ukratkonon stop tulumi, danju i noêu, polugole djevojke i mladiêi, biæuterija, sunëane naoëale, kokteli, pijesak sunce i more. Destinacija na Pagu definitivno nije za svakoga - upravo nevjerovatne guæve na plaæama, razuzdani noêni æivot i preteæno mlaapplei gosti, posebno iz Slovenije i»eπke mnogima su prenaporni za dobar izlazak. Dj-evi uglavnom vrte house, hip hop i rnb, a klubovi sa manjim unutarnjim bazenima ili jacuzzijima kao vrh domiπljatosti nude pjena party veëeri i koktele. Idealna destinacija za maturalac. Premasovno i predivlje? Moæda vam baπ to treba. Uz sedmero veliëanstvenih na Jadranu se moæe zabavljati na joπ najmanje stotinjak mjesta. Split Tribu i Vanilla bar - lokacija: pored Poljuda. Shodno tome, gosti su nogometaπi, estradnjaci i poduzetnici, a oba kluba su namijenjena neπto starijoj i imuênijoj klijenteli. Uglavnom plesnu i klupsku glazbu u Tribu zaëinjavaju i brazilske go go plesaëice. ST Riva house je uporiπte na splitskoj rivi, a za alternativniju publiku preporuëamo O Haru koja se diëi izvrsnom svirkom uæivo. Zadar Naappleete li se u Zadru iza ponoêi radi diskoteka Gotham; za izbirljivije preporuëamo The Garden na poluotoku kojeg je (ako me pamêenje ne vara) otvorio jedan od Ëlanova UB 40. Gotham nudi koncerte domaêih zvijezda lakih nota ili hip hop i elektronske veëeri, Garden je zadarska verzija Carpe Diema i prekrasno je ureappleen. Carpe Diem, Hvar A sada neπto potpuno drugaëije. Carpe Diem mediteranska je verzija najpoznatijih loungeova na svijetu - Budah bara i Cafe del Mara, a savrπeno se uklapa u otok Hvar kao destinaciju neπto starije, bogatije i ekskluzivnije klijentele. Osim paprenih cijena upravo neodoljivih koktela, poznatih stranaca i skupih jahti na vezu, Carpe Diem gostima nudi Ëitavu filozofiju æivota, opuπtanja i laganog provoda, πto ne znaëi da se i tamo ne moæe zaruæiti. Moæda i najbolje ureappleen klub u Hrvatskoj zasad cilja na sasvim drugaëiju publiku od ZrÊa, a oni koji su se naπli u njoj postali su redoviti gosti hvarske ljepotice. 19

20 »OVJE»E, NE OSTAVLJAJ U PRIRODI NI TA OSIM TRAGOVA SVOJIH STOPA ZEMLJA JE U SUZAMA PODARI JOJ OSMIJEH Borislav Dopudja Kada bi zemlja bila tvornica, moglo bi se zakljuëiti jednu od dvije stvari: ili kako tvornica proizvodi jedan fantastiëan i napredan proizvod, ili kako je tvornica zaraæena neëim po nju vrlo πtetnim i loπim. U oba sluëaja se radi o nama - ljudima. Ono πto nazivamo povijeπêu je po konvenciji humana povijest - sve ono πto smo mi, ljudi, stvorili i uëinili od trenutka kada smo se na ljestvici evolucije popeli na tu posljednju stepenicu prema svjesnom. Ipak, povijest nije samo to - dok mi pamtimo posljednjih par tisuêljeêa, Zemlja je tu veê godina... Osim nas, na ovom lijepom plavo-zelenom planetu æive milijarde drugih neprocjenjivih biêa. Koliko god mi ljudi mislili kako smo posebni i vaæni, tako je poseban i vaæan svaki cvijetak, bakterija ili divovski ljenjivac. Brz razvoj i napredak ljudske civilizacije, na æalost sa sobom donosi i priliëan dar-mar. Gdje god smo se naπli, samo smo uzimali ono πto nam je priroda davala, a sada mnogo toga dolazi na naplatu. Jedine koji su æivjeli u harmoniji s prirodom i samima sobom - Indijance, smo uniπtili umjesto da nauëimo neπto od njih. A sve to zbog potrage za profitom. Industrijski i znanstveni razvitak ËovjeËanstvu je donio prosperitet i napredak i omoguêio je velikom broju ljudi miran i lagodan æivot, ali uz veliku cijenu Ljudski imperij Svi moramo jesti. To je jedna od glavnih karakteristika æivih biêa, a u isto vrijeme i osnova ekonomije. Utrka za hranom i drugim resursima oduvijek je prisutna, tu Ëinjenicu niti malo nije promijenio dolazak ljudi na globalnu scenu. Mi smo samo nastavili po starom, a u jednadæbu smo dodali joπ dvije stvari: politiku i novac. VeÊi napredak druπtva je obiljeæio i karakteristiëan poëetak industrijske proizvodnje - nije bilo teπko neprekidno uzimati, jer priroda je bila tako silna. Dok smo od nje stalno otkidali i slabili ju, Ëovjek je cijelo vrijeme postajao sve moêniji u svojim metodama i moguênostima. Industrijski i znanstveni razvitak ËovjeËanstvu je donio prosperitet i napredak i omoguêio je velikom broju ljudi miran i lagodan æivot, ali uz veliku cijenu. Mora danaπnjice viπe nisu ona ista mora od prije nekoliko stotina godina. Izlovljavali smo iz njih koliko god smo mogli i moæemo. Atmosfera je zagaappleena i izmuëena, nestaju moëvare i jezera, a pustinje zamjenjuju nekada plodna tla. Velika praπumska podruëja se krëe zbog pohlepe za materijalnim, a nerijetko se dogaappleaju i ekoloπke katastrofe. Sve πto se zbiva direktno je uzrokovano nepaænjom i nemarom Ëovjeka. Ako se veê zanosimo miπlju kako smo imperatori i neprikosnoveni vladari ove malene oaze u svemiru, onda bi bilo krajnje vrijeme da se poënemo ponaπati odgovorno - niπta nam ne daje pravo uniπtavati ju, jer u krajnoj liniji nije ona naπa, veê smo mi njeni. Nema smisla gristi ruku koja nas hrani. Ako se ne potrudimo svoje politike ekonomije promijeniti prema mirnom meappleusobnom suæivotu, bez ratova i patnji i u harmoniji s prirodom, moglo bi nam se dogoditi da postanemo samo neπto prolazno u dugoj, pravoj, povijesti Zemlje.»ini se kako ljudi zaboravljaju da iz jedne sasvim lijepe i vrlo vrijedne poluge zlata ne moæe izrasti niti jedna jedina, pa niti sasvim

21 mala i neugledna - mrkva. Sveta krava Æivjeti i proizvoditi ekoloπki ne znaëi kako bi smo se svi trebali vratiti u kameno doba ili kako bi smo trebali prestati uæivati u napretku koji nam je omoguêio razvoj znanosti i tehnologije. To znaëi samo kako bi ono πto smo nauëili trebali poëeti koristiti do punog potencijala. Ako se veê zna kako pesticidi koriπteni u obrani od nametnika i πtetoëina vrlo nepovoljno djeluju na okoliπ, ili kako kontinuirana i masovna sadnja usjeva iste vrste iscrpljuje zemlju i uzrokuje kontaminaciju vode, onda treba poëeti koristiti alternativne i prirodne metode za postizanje istog cilja. Mnoge znanstvene studije su pokazale kako gospodarstva na kojima su prihvaêene metode potpuno prirodnog i ekoloπki najprihvatljivijeg - ekoloπkog naëina proizvodnje hrane, imaju finalni proizvod koji je bitno ukusniji, nutritivno vrijedniji i bez ostatka pesticida u sebi. Industrija mesa joπ je jedan velik energetski, etiëki i sve viπe ekoloπki problem. Tele je svima lijepo i simpatiëno, no o tome nitko previπe ne razmiπlja kada je teletina na meniju. Kako bi se jedan Ëovjek prehranio mesom, potrebna je 10 puta veêa povrπina obradive zemlje nego kada bi se taj isti Ëovjek hranio vegetarijanski. Osim toga, goveda proizvode oko 18% od ukupne koliëine svih stakleniënih plinova, πto je viπe nego πto je uzrokuju svi automobili, brodovi i avioni na svijetu. Treba napomenuti kako nisu svi stakleniëni plinovi zli. U Zemljinoj atmosferi uvijek se nalazi odreappleena koliëina plinova koji Zemlju griju i odræavaju æivot na njoj. Isti postaju stakleniëni kada se zbog njih Zemlja poëne nekontrolirano zagrijavati. To znaëi da je 18% od ukupnog broja izuzetno mnogo. Industrijskim uzgojem æivotinja u okoliπ se oslobaapplea i velika koliëina amonijaka koji onda uzrokuje kisele kiπe. Enormna koliëina antibiotika koja se upotrebljava u prevenciji i tretmanu bolesti æivotinja, omoguêava πtetnim mikroorganizmima iz okoliπa brzo stjecanje otpornosti na njih. - Tako se s novom snagom vraêaju veê zaboravljene i prije lako izljeëive bolesti. Oko 40% æitarica proizvedenih na globalnoj razini koristi se za prehranu æivotinja. Samo»uvajte ovo πto imamo - to nije naπe, tu smo samo u prolazu! pola od te koliëine bi bilo dovoljno kako bi se nahranili svi gladni ovoga svijeta. Zabluda je kako hrane nema dovoljno, to je pitanje iskljuëivo raspodjele. Dok jedni hranu bacaju, drugi umiru od gladi. Po UN-u, svakih pet sekundi od gladi umre jedno dijete dnevno. Nije li i jedno dijete previπe? Nema se smisla prema Zemlji ponaπati kao da je kakva sveta krava, a istovremeno ju musti dok ne krepa. Kada bi veliki velike industrije od svog profita davali dio novca u globalni fond koji bi se potom koristio za modernizaciju i adaptaciju ekoloπki sukladnih naëina proizvodnje kod onih manje razvijenih, onda bi ubrzo imali Ëistu proizvodnju diljem svijeta. Mogu li i ja neπto uëiniti? Vrlo je mnogo reëeno i napisano o problemima s kojima je ËovjeËanstvo suoëeno. To je vjerojatno zbog toga πto je puno lakπe napisati neπto pa imati dojam kako je neπto uëinjeno, nego zaista pokuπati uëiniti neπto. Eko hrana i u Hrvatskoj! Ekoloπki proizvedena hrana jasno je ozna- Ëena i moæe se kupiti u hrvatskim trgovinama. Takva hrana je bitno ukusnija, nutritivno vrjednija i bez tragova pesticida u sebi. Svi smo mi ærtve neimaπtine. Svatko barem jednom u æivotu nije imao, a onda svi to nadoknaappleujemo kasnije kada steknemo. Kada bi smo bili svjesni koliko smo zapravo bogati, onda niti ne bi bilo tolike potrebe za prekomjernim grabljenjem i mogli bismo uæivati u malim stvarima koje zaëinjanju æivot. Koliko koπta litra vode? A kolika je cijena te iste litre vode samo malo iznad Zemlje u Internacionalnoj svemirskoj postaji? Ili negdje dalje u svemiru gdje je æedan astronaut?»ak i kada se Ëini kako nemamo, okruæeni smo nevjerojatnim i zapanjujuêim bogatstvima. Ne moæe se prodati ili kupiti lijep dan ili bistra rijeka.»uvajte ovo πto imamo, - to nije naπe, tu smo samo u prolazu! Ekologija polazi iz nas samih. Ako u sebi uspijemo biti zadovoljni i sretni onime πto nas okruæuje, onda Êemo biti spremni vidjeti i osjetiti druga æiva biêa i pronaêi naëin za zajedniëki suæivot. U Hrvatskoj i drugim zemljama postoje mnoge udruge koje se bave ekologijom. Krajnje je vrijeme da se poënemo ponaπati odgovorno - niπta nam ne daje pravo uniπtavati Zemlju, jer u krajnoj liniji nije ona naπa, veê smo mi njeni Pridruæite im se! I vozite se biciklom! - To je vrlo zdravo, brzo i izuzetno jeftino prijevozno sredstvo. Ako automobilom putujete negdje, povedite joπ nekoga sa sobom. Upotrebljavajte ekoloπka sredstva za pranje! tedite papir. - Koliko se od jednog stabla koje ljeti pruæi duboku sjenu moæe napraviti A4 papira za printanje? Razvrstavajte smeêe kada ga bacate i odnesite ga u reciklaæno dvoriπte. Probajte se hraniti vegetarijanski, ili jednostavno jesti manje mesa. - To nije samo zdravo, veê Êete se i osjeêati bolje i moêi Êete lakπe ukrotiti svoju kilaæu. Kada perete ruke, zube, auto, kamion, svemirski brod... - zaustavite vodu kada vam ne treba. Probajte izbjeêi nepotrebne troπkove - radije otiappleite na putovanje negdje u prirodu. Ona je prekrasna. Ima joπ milijun savjeta, no sve i tako veê znate. Samo krenite! :) Najvaænije πto trebamo pokuπati je ostvariti uvjete kako bi oni koji dolaze iza nas imali neπto πto Êe im omoguêiti otiêi dalje nego πto smo to mi mogli. I u dobru i u zlu Mi nismo izdvojen sustav. Svi smo dio iste cjeline i svi smo povezani i u dobru i u zlu. Ako kitova nestane iz mora, nestati Êe i jedan veliki dio nas. VeliËanstveno πto nas okruæuje treba njegovati, jer je period kada smo mogli samo uzimati pri kraju. Ako sada ne poënemo vraêati, nestati Êemo kao da nas nikada nije niti bilo. Na sreêu, sve joπ uvijek nije tako crno. Uz sve negativno πto ide uz Ëovjeka, dolazi neπto predivno - velika moê stvaranja i svijest i naπoj okolini, koje nas izdvaja od svih ostalih biêa s kojima zajedno æivimo. Leda ima joπ mnogo i ako se samo malo potrudimo saëuvati Êemo ovo naπe opêe dobro i sebe same. Istina, bilo bi puno lakπe kada bi planet mogao vriπtati. Do sada smo mu nanijeli toliko boli da se sigurno ne bi mogli ogluπiti. 21

22 Upoznaj domovinu da bi je viπe volio! POVLJA NEPODNO LJIVA LAKOΔA POSTOJANJA Cijeli BraË je ustvari stoëarski otok zbog Ëega su glavna naselja paradoksalno graappleena πto dalje od obale, u unutraπnjosti, bliæe rijetkim livadama

23 Nebojπa LujanoviÊ Umjesto razvikanih braëkih destinacija kao πto je Bol, pajdo ime i ja, sliëne prirode sklone kontemplaciji i propitkivanju svojih moralnih maksima, te istraæivanju bespuêa i bezdana svoje nutrine (uz Tugu za jug razrijeappleenu domaêim proπekom kao pomoênim rekvizitom), zavrπili smo na suprotnom kraju - u Povljima, naselju od 100 duπa i 20 kuêa na duhovnoj terapiji. Najstarije naselje na BraËu Iako smo na izbor imali i Sumartin, i Bol, i BoboviπÊa, i NereæiπÊa, Povlja smo odabrali jer su najbolje odgovarala naπem uzviπenom cilju - potrazi za unutraπnjom ravnoteæom poremeêenom uslijed brojnih stranica nerazumljivih skripti, stresnih usmenih ispita Ëiji ishod ovisi o tome je li profesoru prije toga sjeo ruëak ili nije, te beskonaëno poniæavajuêih uleta æenskim jedinkama mukotrpno izdvojenima iz krda, ali brzopleto smiπljenom strategijom. Povlja su, naime, najstarije naselje na BraËu. Tu i tamo se mogu naêi i pokoji ostaci antiëkih kultura. Samo ime je izvedeno iz latinskog pridjeva Paulia ili od posjeda Rimljanina Paulianusa.»ak je i danaπnja crkva Sv. Ivana Krstitelja izgraappleena na temeljima ranokrπêanske trobrodne bazilike iz V. st. Cijeli BraË je ustvari stoëarski otok zbog Ëega su glavna naselja paradoksalno graappleena πto dalje od obale, u unutraπnjosti, bliæe rijetkim livadama. Naziv cijelog otoka potjeëe od neke rogate æivine, a dva jarca su i na grbu otoka, preslikanih s ilirskog nakita. Povlja su u posjedu i dvaju dokumenata vaænih ne samo za otok i Dalmaciju, veê za cijelu nacionalnu povijest. Senzacionalna Povljanska listina iz 1184.g., isprava koja govori o popisu Povljanskih posjeda, najstariji je naπ zapis na hrvatskoj Êirilici. A Povljanski prag spada meappleu najstarije epigrafske spomenike na naπem jeziku Êirilicom. Fenomen - borovi rastu vodoravno E sad neπto πto nas je stvarno fasciniralo. Povlja se nalaze na sjeveroistoënom istaknutom dijelu otoka odakle bi se moglo pljunuti na drugu stranu do obale, teoretski. PraktiËno ne, jer bi vam silan vjetar koji puπe s Biokova vratio pljuvaëku u lice. Taman u ravnini Povlja, na Biokovu se nalazi usjek, prolaz za vjetar koji dolazi s kopna i koji zbog toga u Povljima prelazi u strahovit udar. Sve je to rezultiralo iznimno zanimljivim fenomenom - na krπovitoj i grmovitoj povljanskoj padini okrenutoj prema kopnu, od siline vjetra, borovi rastu vodoravno, polegnuti po zemlji!!! Lokalni puk se voli pohvaliti da su osim vaænih graappleevina i spomenika dali i vaæne ljude, pa se tako diëe braêom pjesnicima OstojiÊ. Naæalost, kao i ostala braëka mjesta, Povlja su u izumiranju zbog prometne izolacije (nema adekvatne pomorske ni cestovne linije). Zanimljiva nam je bila i sudbina najveêe povljanske graappleevine - Hotela Galeb koji zjapi napuπten i sumoran. Prethodno je to bila uljara, kasnije je malo æivnuo od devizne πprice par turista, a od poëetka rata je bio i prebivaliπte unproforaca koji su oëito bili na prvoj liniji u æariπtu sukoba, ako neprijatelj sklizne niz strmine Biokova i prepliva onih dvadesetak kilometara do BraËa. Naravno da je ekipa bacila plave πljemove i pancirke u borove, te se zafrkavala po uvali pecajuêi i kupujuêi male kaiêe i brodice. Nakon πto su otiπli, stari mjeπtani nisu bili zainteresirani za njihovu ostavπtinu, pa se moæe naêi cijelo groblje Ëamaca pored zgrade. Blaæeni mir Tako smo, u mjestu zaboravljenom od Boga i ljudi, utukli dobra dva tjedna, upili πto se dalo upiti od povljanskog mira i usporenosti, povremeno se poëastili, pogledali reprize Seinfelda u smjenama (dok jedan gleda, drugi dræi antenu), napunili baterije na nove studenske peripetije i teoretiziranjem do savrπenstva razvili strategiju za iduêe ulete æenskim jedinkama. U tom miru, vremenu koje stoji, tiπini, suncu, ribi i vinu, te blaæeno praznom i neispunjenom danu, osjetili smo svu nepodnoπljivu lakoêu postojanja. Na krπovitoj i grmovitoj povljanskoj padini okrenutoj prema kopnu, od siline vjetra, borovi rastu vodoravno, polegnuti po zemlji!

24 HostelerCool 24 Intervju Lana JurËeviÊ 26 ObiËaji 28 Clint Eastwood 30 Mense 31 Zarada na internetu 32 Razonoda LANA JURČEVIĆ Vrijeme je da se opustim Branimir MarkaË Poznata pjevaëica Lana JurËeviÊ glazbu je zavoljela od malih nogu, a profesionalno se pjevanjem poëela baviti prije Ëetiri godine. U trenutku pojavljivanja na sceni, odmah je izdala svoj prvi album simboliënog naziva Lana koji je sadræavao 10 pjesama Lanine ekskluzivne autorice Milane VlaoviÊ, koja iza sebe ima dugogodiπnje iskustvo u glazbi, pisanju pjesama i jednu pobjedu na Dori. Suraappleivala je sa eminentnim producentima u Hrvatskoj poput Nikπe Bratoπa, Predraga Martinjaka Peggy-a, Ante PecotiÊa, Muca SoftiÊa i imala duet sa Severinom Roappleena da budem prva. Nastupala je na Radijskom festivalu, sa svakom pjesmom ulazila u finale i dobila nagradu za Medijski najinteresantniju osobu Na Dori je postizala velike uspjehe, a iz godine u godinu, njezina karijera napreduje uzlaznom putanjom i sve sigurnije zauzima svoje mjesto. Sa pjesmama Odlaziπ, Otkad te nema, Najbolja glumica, Ovo nije istina i Prava ljubav (u duetu sa Lukom NiæetiÊem), otvorila je put prema novom, drugom albumu pod nazivom 1 razlog (u izdanju Hit records-a) po pjesmi sa tog albuma, koju je producirao Boris urappleeviê iz grupe Colonia. Lana je velik dio svog æivota posvetila glazbi i svemu πto ona predstavlja. Nastupa i odræava samostalne koncerte, gostuje po Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji... Uz brojne estradne obveze, Lana je i studentica faklulteta PolitiËkih znanosti u Zagrebu, smjer novinarstvo... Na jesen planiram upisati Ëetvrtu godinu. Kod mene na æalost nema konstante u polaganju ispita, ali kad uhvatim prvu priliku, onda ih prijavim unutar jednog mjeseca koliko god mogu. PolitiËke znanosti sam odabrala iz razloga πto taj fakultet daje opêu naobrazbu. Od ekonomije, politike do kreativnih smjerova. Najviπe me zanimaju socijalne teme i istraæivaëko novinarstvo. Trenutno nemam konkretnih planova po pitanju bavljenja novinarstvom, ali ja sam osoba koja se apsolutno u niëemu ne ograniëava, tako da su moje moguênosti velike da radim ono πto me u odreappleenom trenutku ili periodu mog æivota zainteresira. Vrline dobre pjevaëice su? - Nema formule, kao ni u Ëem drugom. Doduπe, najvaænije je imati dobre pjesme. Na temelju njih te ljudi ili prihvate ili ne. Tada je svejedno koliki raspon glasa imaπ ili eventualno kako izgledaπ... Kakvu glazbu sluπaπ u slobodno vrijeme? - Pop, soul, r n b, hip hop, jazz... Apsolutno sve. Kakvu glazbu ne voliπ sluπati? - U principu heavy metal mi ne leæi. Nije to moj senzibilitet. Tko su ti glazbeni uzori? - Luther Vandross, George Michael, Mary J Blige, Whitney, Mariah.. Najbolji pjevaë/pjevaëica - domaêi / strani? - George Michael / Oliver, Mary J Blige/ Nina BadriÊ Kada si shvatila da æeliπ postati pjevaëica? - U trenutku kada mi se stvorila prilika za to. Uvijek sam mislila da Êe moja ljubav prema glazbi ostati unutar moja Ëetiri zida, ali stvari su se promijenile u trenutku kada sam upoznala tadaπnjeg menadæera i

25 sadaπnju autoricu mojih pjesama Milanu VlaoviÊ. Da nisi otiπla u glazbene vode, Ëime misliπ da bi se danas bavila? - Glazba je bila prst sudbine. Sigurno bih se bavila njom. Kasnije Êemo vidjeti joπ, jer imam puno ideja koje bih voljela realizirati. Pripremaπ li neke nove projekte? - PoËinjemo pripremati novi cd poëetkom jeseni. To Êe biti moj veê treêi studijski album. Prva pjesma koja Êe se nalaziti na njemu bit Êe predstavljena na ovogodiπnjem Radijskom festivalu na Hvaru. Za deset godina se vidiπ... - Aaaaaa, ne znam, nemoj me to pitati. Sve ovisi kako zapuπe vjetar koji Êe me nositi. Ja mu se prepuπtam... Bi li preporuëila mladima svoje zanimanje? - Za neka zanimanja moraπ biti spreman na treniranje æivaca. Ovaj posao to sigurno je. Ali moja ljubav prema tome je toliko velika da su one loπe stvari zanemarive. Postoji li joπ neki glazbeni cilj koji bi æeljela ostvariti? - Naravno, ali ih Ëuvam u sebi. Ne volim priëati, volim ih realizirati u tiπini. Imaπ li joπ uvijek tremu prije nastupa? - Kada stanem na pozornicu, tada sve nestaje. Postojimo samo mikrofon i ja. Tu priëa poëinje i zavrπava. Voliπ li putovati? - Volim, jako. Ove godine meappleu prvim putovanjima namjeravam posjetiti Egipat. Draæe mi je otputovati na istok, jer nije izgubio toliko duπu kao zapad. Opiπi svoj odmor iz snova... Kombinacija mira i opuπtanja sa izlascima i ludim tempom. to ne zaboravljaπ ponijeti na putovanja? - Knjige, cd-e i dobro druπtvo... Boraviπ li na putovanjima u hostelima? - Nisam nikada, ali ne znaëi da neêu... Gdje bi osim u Zagrebu mogla æivjeti? - London jer je to grad u kojem sam oduvijek htjela æivjeti. Da nisam se poëela baviti pjevanjem, mislim da bih otiπla studirati tamo. InfoBox nadimci: Lala, visina, teæina: 172cm, 55-59kg boja kose, oëiju: smeapplea, smeapplea datum roappleenja: mjesto roappleenja: Zagreb ljubavni status: sama k'o ptiëica... grad snova: London/Madrid najradije jede/pije: sve/sve najradije sluπa: Cafe del Mar vozi: autiêe raznorazne... to privlaëi tvoju pozornost u mjestima koje posjetiπ? - Sve ono πto je novo. Kultura, ljudi, naëin æivota... to si najegzotiënije pojela na putovanjima? - Hmmm... ja sam ziheraπ, ali vrijeme je da se opustim, ha ha. Ljetovanje ili zimovanje? - Ljetovanje... to trenutno voziπ? - Automobile kuêe Minimoto.»ekam da mi C4 stigne... Da na jedan dan moæeπ biti netko drugi, tko bi bila i zaπto? - Ne netko, nego πto: Zrak. to te kod ljudi odbija? - Neodgovornost, kaπnjenje, laganje, pusta obeêanja... Opsjedaju li te oboæavatelji? - Uglavnom imam ugodna iskustva. Ima ih jako upornih, kojima se trud na kraju isplati... Onda im unaprijed dam karte za koncerte, maπemo jedni drugima; oni iz publike, ja s pozornice. Jesi li zaljubljive prirode? - Nisam. Imaπ li trenutno deëka? - N.e.m.a.m to bi uëinila jednim potezom Ëarobnim πtapiêem? - Uljepπala svijet, napravila ga boljim mjestom. Tvoja osobina koju bi voljela promijeniti... - Nestrpljivost. Glazba koja te opuπta... - Trenutno Son by four, πpanjolska grupa.. Najdraæa knjiga... - Svjesnost, Anthony de Mello. Ovisna si o... - Ljubavi, glazbi, izazovima...»ime se sve baviπ u slobodno vrijeme? - Idem u Maksimir, budem sa svojim frendicama, πeêem psa svog... Na πto voliπ troπiti novac? - Nisam rastroπna, ali unutar nekoliko godina sam si zacrtala neke ciljeve koje bi voljela ostvariti, a za koje mi je potreban novac

26 Kum Lujo Dragi naπi koferoljubci, foteljofobi i drumomanijaci, dobrodoπli u rubriku Znanje i Vladanje, u njen drugi po redu Ëlanak o obiëajima i navikama raznih kultura zbog kojih, uslijed nepoznavanja i neukosti, naπ turist ili sluëajni prolaznik moæe proêi loπe po novëanik, ponekad i zdravlje, a bome i ponekad izgled za opêenito uspostavljanje bilo kakvog kontakta s domicilnim stanovniπtvom - bilo muπkim (πanker), bilo æenskim (druæica), svakome prema vlastitoj navadi i nakani. Kako je ovo Ëasopis koji brine o svojim Ëitateljima i koji promiëe razumijevanje izmeappleu naπih avanturista i putnika, te æenskog puka naroda - primatelja, nastavljamo sa savjetima i napomenama za preæivljavanje u stranoj okolini. U ovom broju upoznajemo kulturu kojoj ne morate priêi kako bi ostvarili kontakt, buduêi da ona sve viπe prilazi vama. RijeË je naravno o kineskoj kulturi. Koncentrirat Êemo se na svadbene obiëaje zbog opπirnosti podruëja, a i zbog sve realnije moguênosti da vam se tast u matiënom uredu potpiπe kineskim pismom. Kakvi su kod njih obiëaji, imaju li barjaktara, baca li mlada jabuku preko kuêe, saznajte u narednom tekstu. Na znanje i vladanje! Roditelji na dejtu Prije nego πto uopêe pomislite na svoju buduêu mladu, a kamo li neπto viπe, morate urediti sastanak dviju obitelji, do Ëega Kinezi jako dræe. Tek kada se upoznaju roditelji, a to mora biti obavljeno najmanje pola godine prije dana vjenëanja, koji Êe naravno dogovoriti roditelji na tom sastanku (nema vjenëanja na brzinu), moæete poëeti odbrojavati teπkih i dugih πest mjeseci kada Êete se i vi konaëno upoznati s mladom. Prilikom tog sastanka, razmjenjuje se standardni paket poklona za proπnju - lova (obavezno izmeappleu 99 i 999 jedinica bilo koje valute, vaæan je taj broj jer je u Kini devetka simbol trajanja i vjeënosti), Ëaj (da bi par imao potomaka koliko Ëaj ima listiêa), VODIČ KROZ UVRNUTE OBIČAJE ZNANJE I VLADANJE DIO DRUGI KINESKO VJENČANJE

27 dupli kolaëiê sreêe (kojeg Êe mlada distribuirati roappleacima kao obavijest o zarukama, oni Êe znati o Ëemu se radi), vino, cigare i slatkiπi za ugodan i sladak æivot. Planiranje svadbe moæe poëeti. Mladoæenja daruje Pri iduêem posjetu, mladoæenja je duæan u mladenkinu kuêu donijeti sljedeêe darove - glavu i rep peëene svinje iliti odojka (plus ili minus noge, nije obavezno) koji simboliziraju poëetak i kraj svega, bambusov πtap koji simbolizira uspon i mladi luk koji simbolizira bogatstvo. Nemojte πto od toga zaboraviti. Sve su ovo sitnice, manje Êe vas razveseliti obiëaj i da je mladoæenja duæan osigurati kuêu mladenki, a ona Êe se pobrinuti za dekoraciju, namjeπtaj i ostale predmete. Specijalno Êe i dostaviti krevet na kojem Êe ubuduêe zajedno spavati, a mora ga isprobati dijete s mladoæenjine strane tako da provede samo jednu noê u njemu. To Êe doprinijeti plodnosti para koji na njemu bude, jelte, spavao. Umalo zaboravih, joπ se jedna stvar mora razmijeniti (tko bi ih sve popamtio, samo se neπto prenosi iz ruke u ruku, valjda kao isprika, ne moæe se kod njih kao kod nas banuti na vrata, evo baπ sam u prolazu, pa da popijem i prizalogajim ). Mladoæenja donosi u mladinu kuêu i gusku, ako je nesiguran o svoj izbor. Naravno, mladenkina obitelj je ne smije skuhati u juhu ili oëerupati za peëenje jer ona predstavlja mladoæenju. Bolje im je da se πto srëanije pobrinu za tu perad jer ako je guska kod njih mirna, to je mladoæenji potvrda da je dobro izabrao. Izmori mladoæenju Kad mladoæenja napokon doapplee po mladu na vrata na dan vjenëanja, izmoren svim ovim obiëajima, tek ga Ëeka najteæe. Kod njih nema kupovanja laæne mlade i sliënih predstava. Mladoæenja Êe naiêi na zakljuëana vrata, kucati, lupati, mora biti uporan, a s druge strane vrata dræe mladenkini prijatelji i roappleaci kako bi pokazali koliko im je stalo i koliko vole svoju djevojëicu. Igra - izmori mladoæenju - se nastavlja. Oni ne otvaraju dok ne postave nekoliko osobnih pitanja o mladenki na koja on mora odgovoriti i tako dokazati koliko je poznaje. Dalje, mladenka napokon izlazi iz kuêe i ulazi u svadbena kola, ali pritom mora izuti obuêu u kojoj je izaπla kako ne bi s njome odnijela sreêu iz kuêe svoje obitelji, te obuêi neπto drugo. Uputno je za mladoæenju imati rezervne sandale. Mlada vs. svekrva PouËeni iskustvom u uobiëajenoj netrpeljivosti u proπirenoj obitelji, Kinezi su se nekako potrudili smanjiti napetosti izmeappleu mlade i svekrve. Pored skidanja uroka i raznih zaëina, oni zabranjuju da svekrva gleda u vrata kada mladenka ulazi u njihov dom. Smatraju da Êe ta mala magija smanjiti napetosti, kada ih veê ne moæe ukloniti. Ljudima koji su neposredno prije toga izgubili nekoga od bliænjih zabranjuje se dolazak na vjenëanje, da ne prizivaju zlu sreêu.»ak i jelo koje se servira na stolu ima svoju simboliku. Piletina i jastog su dvije suprotnosti, jing i jang, protuteæa jedno drugome, iako je mnogima draæi jastog, treba podjednako pojesti oboje. Na stolu mora biti i mladi odojak koji je simbol djeviëanstva mlade (joπ jedan razlog za zavoljeti uvijek omiljeni peëeni odojak, i joπ jedan razlog vraπki izgubiti æivce ako ga nema na stolu). Na putu od mladoæenje do mlade nema svatovske povorke koja trubi i baca bombone, maπe zastavom i ijuëe (od iju - ju ) na tamburaπke pjesme, veê tiho i polako ide kolona pjeπaka, lupajuêi gongovima i bubnjevima (ne oëajavajte, moæda Mate BuliÊ odliëno zvuëi uz gongove). Dobro, ima i nekih sliënosti, i oni daju sebi oduπka bacajuêi pokoju petardu, no dok mi to Ëinimo kako bismo gledali kako tetke poskakuju u suknjama dok prestraπeno bjeæe, oni to rade kako bi otjerali zle duhove. Ili je ipak rijeë o istoj svrsi? Vino na usnama Prije zajedniëke noêi u novom krevetu, mladenci zajedno piju dvije Ëaπe vina povezane crvenom vrpcom koja simbolizira vjeënu povezanost (napomena, jedna Ëaπa, ne napiti mladenku kako bi smanjili otpor ili napiti sebe kako bi preboljeli isti otpor). Ujutro je mladoæenja duæan skuhati doruëak mladoj i cijeloj njenoj obitelji kao dokaz da Êe se o njoj dobro brinuti. Dabome da nema nikakvog bjeæanja na medeni mjesec jer su mladenci duæni treêi dan nakon vjenëanja obiêi ponovno svu rodbinu s poklonima, i tako u nedogled Potrebno je napomenuti i to da veêina mladenki prije odluke o vjenëanju odlazi lokalnoj gatari traæeêi detaljnu analizu svog i muæevog horoskopa, lunarnog, æivotinjskog, pa sve to zajedno, da bi otkrila je li im uopêe suappleeno. Bilo bi najbolje da svoju druæicu sami preduhitrite, odaberete gataru i masno je potplatite. Ako je mladoæenji nakon ovakvog πestomjeseënog maratona obilazaka, potplaêivanja i potkupljivanja, darivanja i ugoπêavanja, provaljivanja vrata i nabavke svinjskih dijelova i hrane sa simbolikom, joπ uvijek do mlade, onda je stvarno dobro izabrao. Ili je gatara stvarno bila u pravu i nije je ni tre- 27

28 Nakon više od pedeset godina karijere, Clint Eastwood bolji je nego ikada Clint Eastwood Vlasnik je najpoznatijeg pištolja na celuloidu, jeo je bodljikavu žicu i pišao napalm, pio, ganjao žene i pušio, šutio i pucao, a sada je počeo pričati priče. Magične, mračne, tihe priče o umornim ljudima u lovu na posljednju šansu za iskupljenje Tomislav Novak Netko je jednom Clinta Eastwooda pitao da li je skitnica. Ne, procijedio je. Ja sam skitnica, gad i propalica! Gad i propalica je, kako se Eastwood tada opisao, pedesetak godina kasnije ostavio neizbrisiv trag u svjetskoj kinematografiji i zaduæio ameriëki film na naëin na koji su to uëinili velikani Cary Grant ili John Wayne. U dugoj karijeri Clint je proπao pakao loπih tv serija, be krimiêa i neuglednih akcijskih filmova da bi se u 21. stoljeêu ustoliëio kao jedan od najboljih i najproduktivnijih autora sedme umjetnosti svih vremena. I πto je stariji - to je bolji. A poëelo je sasvim drugaëije. Kopao bazene bogataπima Prvi kadrovi koje je snimio kao glumac bili su toliko loπi da su morali biti nanovo snimani. Bila je to godina, Eastwood je bio tek kap u moru mladih glumaca koji su preplavili Hoolywood u potrazi za brzom zaradom i slavom. LoveÊi prvu gaæu, radio je ono πto su radili svi - kopao je bazene da bi mogao platiti satove glume, vjeæbao u teretani i obilazio audicije. Svako malo ulovio je scenu dvije u nekom filmu ili seriji, a onda je doπla ponuda za Rawhide, jednu od najveêih kaubojskih serija svih vremena. Clint je πetao hodnikom tv mreæe CBS i, kao u najgorem kliπeu, sluëajno naletio na jednog od direktora koji ga je na licu mjesta angaæirao za ulogu u sedmogodiπnjoj televizijskoj trakavici koja je zaludila Amerikance. Eastwod se godine naπao u panjolskoj i za sitnu lovu pristao glumiti u filmu tada anonimnog talijanskog redatelja. Film se zvao Za πaku dolara, reæirao ga je Sergio Leone, a uloga prljavog πutljivog stranca sumnjivog morala umjesto kojeg priëa njegov piπtolj sakriven ispod ponëa od Eastwooda je stvorila mit. Iako tada nije imao pojma u πto se upuπta, serijal Leoneovih filmova nastavljen sa Za dolar viπe i Dobar, loπ i zao danas se smatra najboljim vesternom svih vremena. To jest najboljim vesternima do Nepomirljivih, Oscarom nagraappleenog remek djela kojeg Êe Eastwood snimiti desetljeêima kasnije. Nepomirljivi su devedesetih zaokruæili znaëajan dio njegove karijere, a kritiëari su se slaæili u jednoj istini - nakon Nepomirljivih viπe ne treba snimati vesterne - jednostavno se viπe nema πto za reêi. Za razliku od umivenog ameriëkog pictoriala Divljeg Zapada, Leone je kroz Clinta portretirao drugaëiji Divlji Zapad - kao opasno, divlje i prljavo mjesto, blato puno okrutnih ljudi i brzih smrti iz kojeg se u konaënici rodila Amerika. Skitnici slomljenog duha koji ævaëe duhan i mrzi svijet, ali nevoljko dijeli pravdu i traæi iskupljenje, Eastwood se vratio kroz glumu i reæiju joπ nekoliko puta u karijeri. Prekrasna Balada o Josey Walesu bila je na tragu Leonevih epopeja o paklu Divljeg zapada, a na gotovo meditativan naëin Eastwood stereotipe o kaubojima razbija i u veê spomenutim Nepomirljivima. Dopadljiva scena u filmu je kad i Eastwood i Morgan Freeman jaπu prerijom i diskutiraju o masturbaciji. Umorni starac protiv modernog svijeta»ini se da Clint Eastwood veê dvadeset godina reæira isti film - film o umornom Ëovjeku koji pod stare dane dobiva drugu priliku iskupiti se za grijehe iz proπlosti u modernom i prebuënom svijetu koji Ëesto ne razumije. Iskupljenje, umor, sklonost porocima i æivotnim pogreπkama su lajtmotivi njegovih najboljih redateljskih uradaka - na trenutke gotovo oniriëkog Savrπenog svijeta, mraëne MistiËne rijeke s genijalnim Sean Pennom i tragiënom Djevojkom od milijun dolara u kojoj je briljirao Morgan Freeman. Doista, Clint je veê dugo umoran - Ëangrizavi faπistoidni policajac iz San Francisca lak na obaraëu koji Êe zlikovce upucati, a tek onda im proëitati njihova prava (Prljavi Harry), oronuli novinar sklon alkoholu, duhanu i πefovoj æeni, stari narednik koji je za doruëak jeo bodljikavu æicu i piπao napalm prije nego su njegovi vojnici roappleeni (VojniËina), boksaë lutalica koji birtije i striptiz πpelunke obilazi s gorilom Clyedom, s kojim se i opija. Svi ti likovi u konaënici su pozitivci, na onaj stari πarmantno grubi naëin baπ kao i sami Eastwoodovi filmovi. Takvi se filmovi veê odavno ne proizvode. Pokvarili mu hot dog Clint je kao kauboj bio zvijezda, a kao Dirty Harry postao je superstar. Legenda

29 kaæe da je publiku osvojio veê na samom poëetku prvog filma kreêe pljaëka banke, a inspektor Harry Callahan sluëajno prekoputa jede svoj omiljeni hot dog. Po- Ëinje pucnjava, sirene i kaos. Callahan dovrπava svoj hot dog i, iziritiran πto mu gamad prekida omiljeni obrok, vadi piπtoljëinu i puca u jednog. Prilazi mu i kaæe: Go ahead, make my day! KritiËari su se odmah raspisali o faπistoidnom antiheroju,»ak se godinama poslije u javnosti smatralo da je Eastwood okorjeli desniëar i zagovaratelj oruæja, a serijal Prljavog Harrya dosegao je brojku pet prije nego πto je ugaπen. I zaëuappleujuêe za serijale, svi su bili manje viπe podnoπljivi. Lik inspektora Callahana bio je stereotipan i kliπeiziran, ali na onaj dobar Clintov naëin. Pio je viski, jeo je samo hot dogove. LanËano puπio cigarete. Privatni æivot u kaosu. Ljut na kriminalce, πefa, partnera, svoj æivot i svijet. S druge strane bio je potpuno predan svojoj duænosti i na kraju pronalazio kakvo takvo iskupljenje u tamanjenju gamadi sa asfalta San Francisca. Eastwood je roappleen u radniëkoj obitelji u Oaklandu i kao takav odliëno je razumio frustracije obiënog malog Ëovjeka, pa otud vjerojatno sve te filmske scene usamljenika kojeg je saævakao okrutni svijet pa sada uz blues, jazz, piπtolj i viski sjedi u zadimljenom baru. Moæda i najomiljeniji film potpisniku ovih redaka, Honkytonk man upravo se time bavi. TragikomiËna saga o pjevaëu countrya, Ëiji je najveêi talent uniπtavanje samog sebe sa golemim koliëinama alkohola, je Ëarobno tih mali film o cugeru njeænog glasa i luzeru sa velikim srcem, koji nikad neêe dosanjati svoj ameriëki san i pritom - umrijeti. RijeË je moæda i o najpodcjenjenijem Eastwoodovom projektu koji bi, da je snimljen nakon Nepomirljivih i MistiËne rijeke kada ga je za ozbiljno poëeo shvaêati i hollywoodski establishment, bio ozbiljan kandidat za Oscara. NajveÊi redatelj devedestih Ili najproduktivniji. U svakom sluëaju, viπe od dvadeset filmova koje je potpisao kao redatelj snimljeni su unutar Ëesto malenog budæeta i prije zadanog roka. Clint je samouki redatelj starog kova, staromodni profesionalac koji snima spore, tihe i poetiëne uratke. Najviπe je nauëio upravo od Sergia Leonea i Dona Siegela (Dirty Harry). Oscar za Nepomirljive posvetio je upravo njima. Balada o Josey Walesu njegov je prvi epski film kojeg su priznali i kritiëari. Uz Blijedog JahaËa i Nepomirljive svakako njegov najbolji vestern. Reæirao je Clint svaπta - policijske trilere, komedije, drame, pa Ëak i biografski film o jazzeru Charlie Parkeru i ljubavnu melodramu koja je osvojila srednju æensku generaciju diljem svijeta (Mostovi okruga Madison). Meappleutim, svi su ti filmovi na neki naëin jedna velika priëa o univerzalnom Ëovjeku, umornom i Ëesto autodestruktivnom i dotrajalom skitnici ili autsajderu u potrazi za iskupljenjem. 29

30 GRUPA MLADIH LJUDI IZ SPLITA POKRENULA JE AGENCIJU KOJA ĆE UZDRMATI DOMAĆU KULTURNU SCENU Mense medio Agencija mladih entuzijasta usmjerena prema mladim ljudima Hosteler je posjetio splitsku agenciju Mense medio, agenciju o kojoj se naveliko priëa, a priëat Êe se joπ viπe. Iza tog imena kriju se voditelji agencije Neda MiliπiÊ i Ante Ugrina, umjetniëki direktor festivala Petar»uliÊ, te urednik izdavaëke djelatnosti Nebojπa LujanoviÊ. Predstavljaju nam zajedno svoje ideje, ono πto su napravili i πto tek namjeravaju napraviti. H: Krenimo od onoga πto je najsvjeæije, velikog Split Guitar festivala... MM: Haha, ljudi su valjda dobili dojam da se to samo od sebe dogodilo, odjednom. Bez imalo preuveliëavanja, po procjenama stranih medija, radilo se o jednom od najveêih festivala klasiëne gitare uopêe u Europi! Dovoljno govore same brojke: doπlo je dvjesto polaznika - mladih gitarista iz cijelog svijeta, a teëajeve i koncerte je odræalo sedam od deset najveêih svjetskih majstora klasiëne gitare! Meappleu njima je i naπa Ana VidoviÊ, a zatim Carlo Marchione, Ramon C. Mendez, Aniello Desiderio, Costas Cotsiolis, Marko Feri, Zoran DukiÊ i drugi. H: ZvuËi stvarno impresivno, kako ste uspjeli? MM: Jasno nam je da veêini ljudi ova imena ne govore previπe, osim stvarno upuêenima Moæda Êe im znaëiti da su ti ljudi u Split doπli iz»ilea, Brazila, Irana, SAD-a, Rusije, Kine, Francuske, Italije itd. Stvar se nije dogodila preko noêi, godinu dana smo planirali taj festival. Istina, od tiska i institucija nismo dobili pomoê kakvoj smo se nadali, pa zbog toga nije bilo pompoznih najava. Naravno, sada kad je sve gotovo, kada nas doslovno obasipaju pohvalama, svi se nude za pomoê, koju nikako neêemo odbiti, buduêi da je cilj ovu manifestaciju ponoviti i iduêe godine i od toga stvoriti tradiciju. H: Rekli bismo, tipiëna priëa za naπe prilike. No, ovaj put sa sretnim zavrπetkom. Kako je sve skupa izgledalo? MM: Split Guitar festival je trajao pet dana, od do g. Desetak majstora gitare koji su se velikoduπno odazvali dræalo je teëajeve svih pet dana. TeËajeve je pohodilo dvjestotinjak mladih iz cijelog svijeta. Svima je bio osiguran smjeπtaj, vodiëi po gradu, izleti, organizacija je bila stvarno opseæna i razraappleena, a Ëinili su je, vjerovali ili ne, mladi volonteri. Svaku veëer se odræavao po jedan koncert, solo nastup jednog od uglednih gitarista, a dvorane su bile ispunjene do zadnjeg mjesta. Naravno, najveêa je guæva bila na zavrπnoj veëeri u HNK, kada je nastupio veliki Pavel Steidl, zajedno s finalistima koji su pobijedili u najstarijoj kategoriji natjecanja. Tu su joπ zajedniëka druæenja, sajam glazbala, predstavljanje graditelja NATJEČAJ ZA NEOBJAVLJENI ROMAN gitare H: ZnaËi, to je imalo formu natjecanja? Jesu bile i kakve nagrade? MM: Ne brinite, nismo osramotili naπu naciju, nagrade su bile i viπe nego velikoduπne. Glavna nagrada najperspektivnijem gitaristi je bila gitara - ruëni rad poznatog majstora Giannisa Paleodimopoulosa u vrijednosti od 5000 eura. Nagrada pobjedniku u petoj kategoriji je bila 3000 eura plus gitara Marinka Æeravice vrijedna 8000 eura. I ostalim kategorijama su podijeljene nagrade od ukupno 8000 eura. Tu su joπ pokriveni troπkovi, smjeπtaj, honorari predavaëima i æiriju H: ZvuËi nevjerojatno da skupina mladih ljudi moæe organizirati takav dogaappleaj kojem nisu dorasle ni dræavne institucije sa struënjacima i milijunskim proraëunom! MM: Doista, u naπoj agenciji neêete pronaêi osobu stariju od 27 godina. Mislili su da je to naπa mana, meappleutim ispala je prednost - zagrizli smo i nismo htjeli puπtati. Lagali bi kad bi rekli da nije bilo problema, poteπkoêa, zatvorenih vrata, ali sada je sve gotovo, svi su zadovoljni i neêemo se vraêati na to. Idemo dalje! H: To bi bio vaπ drugi projekt. Idemo dalje, znaëi idemo na knjiæevnost? MM: Upravo tako. Ne samo da Splitu, grad koji je drugi po veliëini i kojem gravitira cijela juæna Hrvatska, nema svoj natjeëaj za rukopise i izdavaëku djelatnost, nego i na razini dræave nema izdavaëa koji bi posvetili paænju mladim neafirmiranim autorima. Ako ste mlaapplei od trideset i imate rukopis, kod izdavaëa moæete samo izazvati smijeh i odbacivanje, a ne paænju. Jednostavno im to nije isplativo. H: Svi znamo da je tako, meappleutim u Ëemu je tajna, zaπto vi prvi pokreêete takvo neπto? MM: Stvar je Ëak i matematiëki jednostavna - umjesto jednog bestselera kojeg bi traæili godinama i objavili ga u 1500 primjeraka, mi Êemo radije uzeti pet mladih i anonimnih, ali kvalitetnih autora, i tiskati ih po 300 primjeraka. Vjerujte, to Êe im i te kako pomoêi i olakπati daljnju karijeru. Vidite da razlog nisu financije, jer sve doapplee na isto kad se zbroji, veê volja, strpljenje i uloæeni trud. H: Kako da vam se obrate mladi autori? MM: Ovim putem, a i preko drugih medija, objavljujemo do kraja svibnja natjeëaj na koji se trebaju javiti svi koji imaju spreman rukopis. Doista Êemo prednost davati mladim i nepoznatim autorima. Oni stariji i uspjeπniji imaju na izbor najmanje dvadeset izdavaëkih kuêa koje Êe ih sasluπati. Obvezujemo se ne samo na objavljivanje, veê i promociju knjige, distribuciju S ciljem pomaganja mladim, kvalitetnim, neafirmiranim autorima kako bi objavili svoju prvu knjigu. Propozicije natjeëaja: - uzimati Êe se u razmatranje iskljuëivo neobjavljeni prozni rukopisi - ne postoje bilo kakva ograniëenja u pogledu tema, broja kartica ili prebivaliπta autora - prednost imaju neafirmirani autori - rukopise treba slati na natjecaj@mensemedio.com zajedno sa kratkom biografijom i kontaktom autora NatjeËaj Êe biti zakljuëen godine. Kako bi se postigla nepristranost i objektivnost ocjenjivanja sudionika NatjeËaja, sastavljena je Komisija Ëiji su Ëlanovi zaposlenici tvrtke Mense medio d.o.o., ali i kompetentne osobe iz podruëja novinarstva i izdavaπtva. Nagrada se sastoji od objavljivanja rukopisa. U sluëaju jednake kvalitete, nagradu objavljivanja mogu dobiti i dva rukopisa. Rezultati natjeëaja Êe biti objavljeni u dnevnom tisku sredinom rujna. Objavljivanje pobjedniëkog rukopisa predviappleeno je za prosinac 2007.godine. Tvrtka Mense medio d.o.o. obvezuje se na promocijske i distribucijske aktivnosti nakon objavljivanja pobjedniëkog rukopisa. Mense medio d.o.o., Kralja Zvonimira 103A, Solin

31 SULUDE IDEJE PRETVORENE U MILIJUNE Neotkriveno blago interneta ukrasne loptice koje se nataknu na vrh automobilskih antena polako vraêaju u modu. Loptica koju nataknete na antenu na automobilu Ëini se kao glupa stvar koju bi rijetko tko stavio na svoj automobil. Moæda je glupa, moæda je smijeπna, ali mnogi ljudi vole takve ukrase πto moæemo vidjeti iz uspjeha online trgovine koja prodaje samo ukrasne loptice za antene, a Jason Wall vlasnik trgovine veê odavno je milijunaπ. Mislav NekiÊ Doba interneta ruπi mnoge granice i tabue. U virtualnom svijetu ne postoje ista pravila kao u stvarnome. Primjerice, ideje koje smo prije nekoliko mjeseci smatrali u najmanju ruku smijeπnima, dok bi ismijavali razredne lumene koji su nam ih prezentirali, u virtualnom svijetu vrijede milijune dolara. Ne vjerujete? Evo par primjera... Milijun razloga za osmijeh LeæeÊi u studentskoj sobi te razmiπljajuêi kako platiti studij, mladi Britanac Alex Tew doπao je do, na prvi pogled, sulude ideje. Za nekoliko funti registrirao je internetsku domenu i otvorio stranicu Zamisao mu je bila da svoju stranicu pretvori u reklamni pano od milijun piksela te svaki proda za jedan dolar. Nakon samo Ëetiri mjeseca oglaπivaëi iz cijelog svijeta pokupovali su sve piksele. Iako je ideja u poëetku izazvala podsmijeh, danas u svijetu postoje tisuêe sliënih stranica, a odnedavno i Hrvatska ima svoju stranicu od milijuna kuna koja se nalazi na adresi Tajnik Djeda Mraza Zaraappleivati novac predstavljajuêi se kao netko drugi je ilegalno. No, Byron Reese ponudio je uslugu slanja pisama djeci potpisana s Djed Mraz, ako njihovi roditelji za to plate deset dolara po pismu. Naravno, Reese je dobro prouëio zakone i pronaπao rupu koja kaæe da ako se netko predstavlja kao imaginarni lik, ne moæe biti kaænjen. Na adresi ubrzo nakon πto je pokrenuo biznis javilo mu se mnoπtvo roditelja koji su æeljeli razveseliti svoje dijete. Od do danas poslao je preko pisama πto ga je uëinilo priliëno bogatim. Poæelite li svojem djetetu srediti pismo od Djeda Mraza i oplemeniti bankovni raëun gospodina Reesa piπtite mu i vi. A ukoliko se malo potrudite moæda vam koje pismo napiπe i Snjeguljica, Matovilka ili pak Barbika. Samo treba biti uporan u googlanju. Phil Black plasirao je na internet πpilove karata na Ëijim pozadinama su prikazane fitness vjeæbe. Ovaj bivπi vojni specijalac i fitness instruktor proπle je godine prijavio prodaju u vrijednosti od 4,7 milijuna dolara. Ukrasi antenu Iako kod nas viπe nisu u modi, u SAD-u se Bizarnost donosi pune vreêe Ideja o stranici za upoznavanje HIV pozitivnih ljudi moæda zvuëi malo bizarno, ali stranica njezinim vlasnicima Paulu Gravesu i Brandonu Koechlinu takoappleer donosi popriliënu svotu. Kada veê spominjemo oboljele od HIV nezahvalno bi bilo ne spomenuti veleëasnog Bernarda McCoya koji se dosjetio da prodajom tonera za laserske printere moæe financirati odræavanje samostana pored Madisona u ameriëkoj dræavi Wisconsin. Pokreno je virtualnu prodavaonicu koju u sklopu samostana vode i u njoj su zaposleni redovnici. Biznis je premaπio sva oëekivanja i danas veleëasni McCoy zaraappleuje puno viπe od dolara koliko mu je potrebno za godiπnje odræavanje samostana. Viπak novca preusmjerava se u sirotiπta, a najviπe dobiva poseban kamp za HIV pozitivnu djecu. Kako biste zaradili milijune na ovakav naëin mora vam se poklopiti nekoliko milijuna faktora. Kopiranje navedenih modela vam ne preporuëujemo jer kopija veê ionako ima previπe. Zato primite se knjige jer znanja nikada ne manjka, a ako vam u meappleuvremenu padne nekakva originalna ideja podijelite je s nama. 31

32 Kviz Koliko poznaješ sportski žargon/sleng? 1. Kako se joπ kaæe blokada u koπarci? a) Avokado b) Banana c) Rabarbara d) Pivo i konjak 2. Za koga se kaæe da ima instinkt ubojice? a) Za pijanog vozaëa koji samouvjereno vozi 140 km/h u suprotnom smjeru b) Za pripadnika Legije stranaca c) Za igraëa koji u odluëujuêim trenucima odluëuje utakmicu d) Za terorist sa eksplozivom 3. Najvaænija sporedna stvar na svijetu je? a) Dekolte Nikoline Piπek b) Brk Miπe KovaËa c) Smisao za humor Olivera Mlakara d) Nogomet 4. Hakl je? a) Neobvezno loptanje b) Podvezica za halter c) Mlaapplei sin Mike Hakkinena d) Zaleapplee u plivanju 5. Tko je pitcher? a) Pas Mitcha Buchanona b) BacaË kladiva c) BacaË u baseballu d) Proces glikolize u austrijskim Alpama 6. to je UEFA? a) PobjedniËki krik Zdravka MamiÊa b) Krovna europska nogometna organizacija c) Upala eferntnih faktora asteroidizma d) Vrsta trave na nogometnim terenima 7. to je ægambeta? a) Poluvolej b) Æganci s vinom c) Finta Materazzi d) Saplitanje noge o nogu protivniëkom igraëu 8. to je suhi list? a) Omiljeni udarac Mirze Dæombe i Alessandra del Piera b) Rezerva u vaterpolo ekipi c) Manevar u jedrenju d) Simuliranje prekrπaja, u jesen 9. to je povaljka? a) Tulum u 4 ujutro b) Valjanje autoceste c) Defenzivno spaπavanje lopte u odbojci d) Proslava osvajanja titule 10. to je driftanje? a) Odabir nadarenih koπarkaπa b) Namjeπtanje rezultata u zadnjim kolima c) Kontrolirano zanoπenje automobila u zavoju d) Kombinatorika Cibalije 11. to je korbaë? a) Mediteranska zaëinska biljka b) Tehnika u dizanju utega c) Kratki bië u konjiëkim sportovima d) Mesni specijalitet koji se posluæuje pri dodjeli za najboljeg sportaπa Pakraca 12. to je axl? a) Deodorant Ilije LonËareviÊa b) Skok s rotacijom u klizanju c) PjevaË Gunsa d) Amsterdamski nogometni klub 13. to je dupli pas? a) Perverzna akcija u tjeranju kujica b) Fotofiniπ u pseêim utrkama c) Neostvarena æelja Ibrice JusiÊa d) Dvostruko proigravanje 14. to je πrauba? a) Metlanje u curlingu b) Udarac iza leapplea u loptaëkim sportovima c) Uklizavanje u skijanju d) Sudar u autoutrkama 15. to je kroπe? a) BoksaËki udarac b) Poljubac u plesu c) Jedini naëin na koji LjubiËiÊ moæe pobijediti Federera d) Napad kraljice na kralja u πahu BODOVANJE 5 i manje toënih odgovora - Trutina, Krme, Mala Kapela Nit sporta nit æargona... Bar da je PES razlog πto si toliko za kompjuterom, a ne samo tetris i pucaëke igrice! Izaapplei van, upoznaj ljude, zaigraj sport, a putovanja uz to dolaze sama. 6-8 toënih odgovora - Pero kategorija, Srameæljivko-a Promatraπ ovaj kviz u Ëudu, ali dobro je, ipak te zanima! Primi loptu u ruke, navuci boksaëke rukavice, æenske tajice ili muπki topiê, bilo πta, samo kreni s neëim! Tko voli sport voli i putovanja, a tko upoznaje ljepote Svijeta bogat je Ëovjek toënih odgovora - Bantam kategorija, Mario, Marin, Marina Zamalo pokraj vratnice! Stari/a bilo je blizu, vidi se da imaπ πtiha, ali joπ nisi prvak teπke kategorije. Vaæno je da voliπ i konzumiraπ prave stvari, a titule Êe vrijeme samo donijeti.»lanovima redakcije puπeπ u potiljak. Keep with the good work! 15 toënih odgovora - Hakler, paner, Jerac, Barbara JeliÊ Na tronu moæe biti samo jedan! Spreman si za najveêe pothvate, izazovi naπeg glavnog urednika na obaranje ruku, zamjenika na tekmu PES-a, strip crtaëa na benë ili Veljka RogoπiÊa na maraton... Spreman si za pobjedu, a mi Êemo te nagraditi bogatim putovanjem da moæeπ Svijetu pokazati zaπto si najveêi! TO»NI ODGOVORI b c d a c b d a c c c b d b a

33 Criss Cross Najsretnija u proπlom nagradnom krugu bila je Tina Ferara iz Betine. Ona Êe s joπ jednom osobom provesti odliëan vikend u nekom od hostela u Hrvatskoj. A mi idemo dalje s nagradom VIKEND ZA DVOJE! Naravno, u hostelu po izboru u Hrvatskoj. U nagradno izvlaëenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju!) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do 15. rujna godine. Istog dana rezultati Êe biti objavljeni na Ukoliko je na kuponu upisan i broj EURO<26 iskaznice, sretnik/ca dobiva i poklon iznenaappleenja HFHS-a. SAVSKA Zagreb 27 Nagradni pojam: Ime i prezime: Adresa: Br. EURO<26 iskaznice: HOSTELER 33

34 Powered by Foto Natječaj Naπ foto natjeëaj i dalje traje, a vi nam i dalje πaljete svoje radove. Kao i do sada, na formatu 15 x 21 cm ili u digitalnom obliku (rezolucije 300 dpi). Uz fotke πaljite nam i svoje ime i prezime, adrese (fiziëku i e-), br. telefona/moba i br. EURO<26 iskaznice. Sve na: HFHS - EURO<26 Za foto natjeëaj Savska 5, Zagreb hosteler@euro26.hr I sudjelujte u trci za bogat nagradni fond. Olympus, pokrovitelj foto natjeëaja, osigurava glavnu nagradu: digitalni fotoaparat FE Potopljeni brod JURICA SVIR»IΔ GREBA TICA DONJA NatjeËaj traje cijelu godinu, a dobitnike Êemo objaviti u broju 30 Hostelera, veljaëa godine. U drugi krug ovogodiπnjeg natjeëaja plasirale su se: Razigrano jato MATEO PAHOVIΔ, KAROJBA

35

36