UGLJENI HIDRATI U ISHRANI
|
|
- Ἡρακλῆς Φλέσσας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 UGLJENI HIDRATI U ISHRANI Ugljeni hidrati značaj i uloge sastoje se iz atoma C, H i O nastaju u procesu fotosinteze u biljkama ili glikoneogeneze u humanom organizmu najvažniji su izvori energije za čoveka rezerva energije kod ljudi glikogen u biljkama skrob štede proteine dijetna vlakna su neophodna za normalana rad digestivnog trakta i optimalnu mikrofloru u GIT strukturna uloga u biljkama celuloza, lignin kod životinja hitin komponente glikozida, glikolipida učestvuju u biološkom transportu, međućelijskom raspoznavanju (krvne grupe), aktivaciji faktora rasta, modulaciji imunog odgovora, adheziji ćelija, savijanju proteinskih lanaca zdravstveni efekti: kariogeni potencijal monosaharida dokazan moguća uloga u etiologiji dijabeta u hrani: sladak ukus struktura namirnica (bulk) 1
2 Naziv ugljeni hidrati u hemijskom pogledu nije ispravan Bruto hemijska formula većine ugljenih hidrata: C n H 2n O n ili C n (H 2 O) n - ugljeni hidrati čiji se hemijski sastav razlikuje od ove opšte formule: dezoksi šećeri, amino šećeri, tio šećeri - jedinjenja čiji hemijski sastav odgovara ovoj formuli, a ne spadaju u ugljene hidrate: foemaldehid, sirćetna i mlečna kiselina i njihovi anhidridi i dr. Hemijska definicija ugljeni hidrati su aldehidni ili keto derivati polihidroksilnih alkohola i njihovi kondenzacioni proizvodi Podela prema proizvodima hidrolize pod dejstvom mineralnih kiselina: 1. Prosti ili monosaharidi koji se ne hidrolizuju 2. Složeni potpunom hidrolizom daju monosaharide: - disaharidi daju hidrolizom 2 molekula monosaharida - oligosaharidi daju hidrolizom 3-10 molekula monosaharida - polisaharidi daju hidrolizom veliki broj molekula monosaharida 2
3 Monosaharidi (šećeri) Monosaharidi su polioksi aldehidi ili polioksi α-ketoni Podela prema karakteru karbonilne grupe i prema broju C atoma : aldoze tetroze ketoze pentoze heksoze heptoze Ime šećera se izvodi: karakter karbonilne grupe + broj C atoma + oza aldotri-, tetra-, penta-, -oza keto- heksa-, hepta- Konfiguracija monosaharida Broj stereoizomera osnovnih monosaharida normalne građe broj C*atoma aldoze ketoze broj C atoma, n broj C*atoma broj izomera broj izomera n-2 2 n-2 n-3 2 n * * * D-fruktoza * * * * D-glukoza Fischerova formula 3
4 Prikazivanje konfiguracije Fischer-ovim projekcionim formulama hiralni C atom Emil Fischer, dobio Nobelovu nagradu godine za proučavanje konfiguracije šećera L-glicerinaldehid D-glicerinaldehid D- i L- serija monosaharida označava se prema položaju OH grupe na pretposlednjem C atomu u odnosu na glicerinaldehid (Rozanov) D- i L- su oznake za konfiguraciju (+) i (-) su oznake za optičku aktivnost (+) su dekstrogirne, a (-) levogirne supstance Aldoze D-serije D-(+)glicerinaldehid D-(-)eritroza D-(-)treoza D-(-)riboza D-(-)arabinoza D-(-)ksiloza D-(-)liksoza D-(-)aloza D-(-)altroza D-(-)glukoza D-(-)manoza D-(-)guloza D-(-)idoza D-(-)galaktoza D-(-)taloza 4
5 Ketoze D-serije dihidroksiaceton D-eritruloza (D-tetruloza) D-ribuloza D-ksiluloza D-psikoza D-fruktoza D-sorboza D-tagatoza -nazivi ketoza se prave iz naziva odgovarajuće aldoze tako štp se šre nastavka oza doda ul Ciklična struktura monosaharida Razlike u ponašanju monosaharida i aldehida i ketona: -mutarotacija -ne boje fuksin-sumpornu kiselinu -ne daju kristalna adiciona jedinjenja sa NaHSO 3 (Schiffov reagens) -sa alkoholima daju monoacetale (gube redukcione osobine) Aldehidi reaguju sa alkoholima gradeći poluacetale i acetale 5
6 Ciklična struktura monosaharida nastaje stvaranjem poluacetala intramolekulskom reakcijom aldehidne grupe u hidratnom obliku ili keto grupe sa alkoholnom grupom sa petog (piranoze) ili četvrtog C atoma (furanoze) + H 2 O - H 2 O OH OH * nov hiralni centar D-(+)glukoza D-(+)glukopiranoza D-(+)glukofuranoza struktura pirana struktura furana Pri ciklizaciji nastaje nov hiralni centar na prvom C atomu kod aldoza i na drugom C atomu kod ketoza α-d-glukopiranoza ciklična Fišerova formula ciklična Haworthova formula 6
7 α-oblik kad je OH grupa: sa desne strane u Fisherovoh formuli ispod ravni prstena u Haworthovoj formuli β-oblik kad je OH grupa: sa leve strane u Fisherovoh formuli iznad ravni prstena u Haworthovoj formuli -D-glukoza -D-glukoza α- i β- oblici su anomeri razlikuju se po konfiguraciji samo na jednom C atomu 7
8 α i β ciklični oblici i aciklični oblik stoje u dinamičkoj ravnoteži čime se objašnjava pojava mutarotacije i redukcione osobine -D-glukopiranoza -D-glukopiranoza aciklični aldehidni oblik Mutarotacija je pojava da sveže pripremljeni rastvor nekih monosaharida menja ugao skretanja polarizovane svetlosti, što se objašnjava postizanjem ravnotežnog stanja između α i β anomera rastvor u stanju ravnoteže Mala količina kiseline ili baze trenutno završava mutarotaciju 8
9 Važna jedinjenja dobijena iz šećera Aldoze redukcijom daju jedan šećerni alkoholi, a ketoze dva Slatkog ukusa, zamene za šećer u dijetetskim namirnicama Glikozidi Glikozidna OH grupa je poluacetalna OH grupa na 1C atomu O-glikozidi nastaju zamenom H atoma na glikozidnoj grupi prostim ili složenim ostatkom, aglukonom (digitalis glikozidi, amigdalin itd.) S-glikozidi glikozidna veza je uspostavljena preko atoma S (sinigrin) N-glikozidi glikozidna veza je uspostavljena preko atoma N (adenozin, uridin) Aglukoni: alkoholi, fenoli, antrahinoni, derivati fenilbenzopirena, steroli, merkaptoli, jedinjenja sa CN grupom, šećeri -nemaju redukcione osobine -hidrolizuju kiselinama i enzimima (α-glikozidaze, β-glikozidaze) Prisustvo u namirnicama: -slačica, beli luk, badem, prirodne boje (antocijanske, flavonske, flavonolske), karotenoidi, tanini 9
10 Šećeri anomalne građe - aminošećeri - dezoksišećeri - šećeri razgranatog niza Aminošećeri Jedna OH grupa je zamenjena amino grupom glukozamin ulazi u sastav hitina galaktozamin ulazi u sastav hondroproteina hrskavice 10
11 Dezoksi šećeri Imaju jedan atom kiseonika manje nego ugljenika u prirodi postoje 2-dezoksi šećeri i ω-dezoksi šećeri aktoza Bočni niz zamenjuje H ili OH grupu Šećeri razgranatog niza SLOŽENI UGLJENI HIDRATI Sastoje se iz monosaharida u cikličnom obliku povezanih glikozidnim vezama. Dejstvom razblaženih mineralnih kiselina ili enzima hidrolizuju do monosaharida Podela prema broju monosaharidnih jedinica: - disaharidi (2) - oligosaharidi (3-10) - polisaharidi (10- više hiljada) 11
12 DISAHARIDI Složeni ugljeni hidrati koji hidrolizom daju dva monosaharida. Veza između dva ista ili različita osatatka monosaharida ostvaruje se na dva načina: 1. maltozni tip veze (redukcioni disaharidi) uspostavlja se reakcijom glikozidne (poluacetalne) grupe jednog i alkoholne grupe drugog monosaharida. Imaju slobodnu glikozidnu grupu i sve osobine karakteristične za nju (redukcione osobine, mutarotaciju, građenje hidrazona, ozazona i dr.) 2. trehalozni tip veze (neredukcioni disaharidi) uspostavlja se reakcijom glikozidnih grupa oba monosaharida. Nemaju slobodnu glikozidnu grupu i ne pokazuju osobine karakteristične za nju. 1. REDUKCIONI DISAHARIDI Nomenklatura: disaharid dobija osnovno ime po komponenti sa redukujućim osobinama (završava se sa -oza), dok se ostatak smatra supstituentom (završava se sa -il) 4-O-( -D-glukopiranozil)-D-glukopiranoza - nastaje dejstvom biljnih amilaza na skrob u namirnicama (žitarice, krompir) naročito tokom klijanja. - slatkog ukusa, dobro rastvorljiva u vodi, dejstvom kvaščevih gljivica previre u alkohol (proizvodnja piva). 12
13 4-O-( -D-glukopiranozil)-D-glukopiranoza nastaje dejstvom enzima celulaze na celulozu nema praktični značaj u ishrani 4-O-( D-galaktopiranozil)-D-glukopiranoza mleko je jedina namirnica koja sarži laktozu, kravlje 4.5%, humano 6-7% slabo slatkog ukusa, lako kristališe u obliku monohidrata, teško se rastvara u vodi ne previre dejstvom kvaščevih gljivica 13
14 2. NEREDUKCIONI DISAHARIDI Nomenklatura: monosaharid koji se smatra supstituentom ima nastavak -il a drugi monosaharid nastavak id. -D-glukopiranozil-a-D-glukopiranozid - Nađena je u šampinjonima i kvascu. - Nema značaja u ishrani široka upotreba u svakodnevnoj ishrani nalazi se u voću i povrću u manjoj količini nego glukoza i fruktoza industrijski se dobija iz šećerne repe i šećerne trske (16-20%) lako kristališe, dobro je rastvorna u vodi, zagrevanjem na oko 200 o C prelazi u karamel nema redukcione osobine, određuje se posle hidrolize - invertni šećer saharoza [ T D = o, invertni šećer [ T D = o, (fruktoza [ T D = -93 o, glukoza [ T D = o ) previre dejstvom kvaščevih gljivica posle prethodne hidrolize saharoza -D-fruktofuranozil-a-D-glukopiranozid 14
15 OLIGOSAHARIDI Neasimilirajući tri-, tetra- i pentasaharidi se sreću u zrnu graška, pasulja, soje i u šećernoj repi; fermentišu u debelom crevu - rafinoza: -D-galaktopiranozil-(1-6)- -D-glukopiranozil-(1-2)- - D-fruktofuranozid - stahioza: -D-galaktopiranozil-(1-6)- -D-galaktopiranozil-(1-6)- -D-glukopiranozil- -D-fruktofuranozid - verbaskoza: galaktozido-stahioza POLISAHARIDI Polisaharidi su jedinjenja čije se molekule sastoje iz velikog broja monosaharidnih ostataka povezanih glikozidnom vezom Polisaharidi su amorfne supstance i nemaju sladak ukus 1. Homopolisaharidi se sastoje samo iz monosaharidnih ostataka (npr. skrob, glikogen, celuloza) 2. Heteropolisaharidi sadrže i supstance koje nisu monosaharidi (npr. heparin, pektini) 15
16 Nalaženje polisaharida u prirodi Rezervne materije Skeletne materije Biljni svet skrob amiloza amilopektin inulin laminarin (alge) celuloza fungin (gljive) manani pektini agar, karagen i galaktani (alge) Životinjski svet glikogen hitin hondroitinsulfati mukopolisaharidi SKROB glavni rezervni ugljeni hidrat biljaka Skrobna zrnca pretstavljaju velike agregate molekula skroba (2-10 mm), različitog oblika (sverična, ovalna, sočivasta, izdužena ili nepravilna), a satoje se iz koncentrično ili ekscentrično poređanih slojeva. 16
17 Skrob se sastoji iz dve polisaharidne jedinice: 1. amiloza polisaharid linearnog niza ostataka -D-glukopiranoze međusobno povezanih 1-4 -glikozidnom vezom. M = 2x10 5-2x10 6 neredukujući kraj redukujući kraj - većina skrobova sadrži 20-25% amiloze. - skrob graška sadrži oko 60% amiloze, a neke vrste kukuruza je uopšte ne sadrže. 2. amilopektin polisaharid razgranatog niza osnovni niz sastoji se od ostataka -D-glukopiranoze povezanih glikozidnom vezom, bočni nizovi (20-25 jedinica glukoze) povezani su 1-6 -glikozidnim vezama. 4-5% ostataka glukoze povezano je -1-6 glikozidnom vezom M = 5x10 5-5x10 6 Amilopektin daje sa jodom ljubičasto obojenje jer su kod njega bočni nizovi kraći 17
18 Enzimska hidroliza skroba -amilaza cepa 1-4 -glikozidne do mesta račvanja granični dekstrin -amilaza hidrolizuje1-4 gikozidne veze u unutrašnjosti dekstrina Izoamilaza hidrolizuje 1-6 -glikozidne veze enzimska hidroliza amilopektina FIZIČKE OSOBINE SKROBA Ne rastvara se u hladnoj vodi Zagrevanjem: na o C bubri i prelazi u koloidni rastvor preko 100 o C raste viskozitet i nastaje gusta masa skrobni lepak Retrogradovanje skroba stajanjem koloidnog rastvora skroba uz hlađenje dolazi do taloženja amiloze 18
19 GLIKOGEN rezervni polisaharid u jetri i mišićima životinja u mesu ga skoro uopšte nema jer tokom zrenja mesa prelazi u mlečnu kiselinu struktura glikogena je ista kao amilopektina samo su molekule razgranatije (ima više 1-6 glikozidnih veza) sa jodom se boji tamno crveno [ ] T D = +197 o CELULOZA najrasprostranjeniji polisaharid u biljnom svetu sastavni je deo ćelijskih zidova, pamuk (98%), konoplja, lan sa ligninom i hemicelulozom glavni je sastojak drvene mase. sastoji se iz dugačkih nizova -D-glukopiranoze povezanih 1-4 glikozidnom vezom (M = ) 19
20 osnovni disaharid je celobioza nerastvorna u vodi, hidrolizuje dejstvom koncentrovanih kiselina, ne boji se sa jodom bakterije u digestivnom traktu preživara luče enzim celulazu koji hidrolizuje celulozu do glukoze u ljudskoj ishrani ima ulogu kao sastavni deo dijetarnih vlakana sirovina u industriji hartije, veštačkih vlakana (rejon, viskoza), celuloida, plastičnih masa, nitrolakova i dr. dugi nizovi celuloze su međusobno povezani vodoničnim vezama u stabilnu vlaknastu strukturu HETEROPOLISAHARIDI HEMICELULOZE pratioci celuloze u biljkama heterogeni sasatav, kraći molekulski nizovi, često razgranati uglavnom rastvorljive u vodi dele se na tri grupe: 1. ksilani, 2. glukomanani i 3. galaktani 20
21 PEKTIN nalaze se u plodovima voća u prisustvu šećera i razblaženih kiselina prelaze u želatinoznu masu (žele) postoje dva tipa pektina: pektinska i pektininska kiselina 1. pektinska kiselina sastoji se iz ostataka D-galakturonske kiseline ( -1-4) 21
22 2. pektininska kiselina pektinska kiselina koja je metilovana u različitom stepenu Moć želiranja zavisi od stepena metoksiliranja (DM - degree of metoxylation) DM < 50% - nisko metoksilirani pektini (LM), za njihovo želiranje potrebno je prisustvo Ca2+ jona DM > 50% - visoko metoksilirani pektini (HM), brzo želiraju u prisustvu malih količina šećera pri ph 3 22
23 INULIN linearni oligosaharid, 2 70 (~32 34) ostataka D-fruktofuranoze ( -1,2) niz se završava neredukcionim ostatkom glukoze povezanim sa poslednjim molekulom fruktoze 1,2-glikozidnom vezom kao kod saharoze. Inulin je rezervni oligosaharid biljaka iz familija Liliaceae, Amarillidaceae, Gramineae, Compositae i dr. industrijski se dobija iz cigure (Cichorium intybus). beo prašak bez mirisa i ukusa, rastvorljiv u toploj vodi, molekulske mase oko Levogiran je, nema redukcione osobine i ne boji se sa jodom. Nije digestibilan u ljudskom digestivnom traktu spada u grupu rastvorljivih dijetarnih vlakana. VLAKNA U ISHRANI - ugljeni hidrati (biljnog i životinjskog porekla) i lignin - ne digestiraju se u ljudskom organizmu 1. Nerastvorna vlakna Celuloza Lignin nije ugljeni hidrat (polimer fenil-propana, M= ) Hitin (životinjsko poreklo) 2. Rastvorna vlakna Hemiceluloze (ksilani, glukomanani, arabani) Pektini Gume i sluzi 23
24 24
25 Preporučen dnevni unos vlakana 3 20 godina Godine starosti + 5 g Odrasli g Dijabetičari g Maksimalan dnevni unos 45 g (smanjuju apsorpciju mineralnih materija) DIGESTIJA UGLJENIH HIDRATA U ustima se delimično hidrolizuje skrob pod dejstvom ptijalina iz pluvačke - otcepljuju se dekstrini i mali polisaharidni fragmenti. Dejstvo ptijalina se prekida u kiseloj sredini želudca U tankom crevu se svi digestibilni ugljeni hidrati cepaju do monosaharida koji se apsorbuju - -amilaza hidrolizuje a-1-4 glikozidne veze do glukoze - izoamilaza hidrolizuje a-1-6 glikozidne veze do glukoze - invertaza hidrolizuje saharozu do glukoze i fruktoze - laktaza hidrolizuje laktozu do glukoze i galaktoze - trehalaza hidrolizuje trehalozu do glukoze U debelo crevo prelaze nedigestibilni ugljeni hidrati. Oligosaharidi leguminoza: rafinoza, stahioza i verbaskoza, kao i mnogi polisaharidi fermentiraju pod dejstvom bakterija pri čemu se oslobađaju gasovi (CO2 i metan) 25
26 APSORPCIJA UGLJENIH HIDRATA Monosaharidi se apsorbuju u tankom crevu: 1. aktivnim transportom (uz utrošak energije) nasuprot koncentracionom gradijentu 2. difuzijom u pravcu koncentracionog gradijenta Neophodna konfiguracija za aktivni transport: - na 2C atomu konfiguracija kao kod glukoze i galaktoze - piranozni prsten - 6C atoma - glukoza najbrže prelazi u krv (do 120 g/h) Preko portalnog venskog krvotoka apsorbovani monosaharidi prelaze u jetru U jetri se najveći deo galaktoze i fruktoze pretvara u glukozu koja je glavni monosaharid krvi. - deo glukoze se oslobađa u cirkulaciju - deo se konvertuje u glikogen i skladišti - deo se pretvara u druge supstance potrebne organizmu - deo se oksiduje uz osobađanje energije Pik nivoa glukoze u krvi od mg/100 ml se postiže posle 60 minuta od unošenja hrane Glukoza iz krvi ulazi u ćelije gde daje energiju, a delom se konvertuje u glikogen u mišićnom tkivu 26
27 3. Glikemijski odgovor UH glikemijski indeks Glikemijski indeks je parametar koji je prvi put pomenut godine i koji predstavlja meru odgovora organizma u smislu porasta nivoa glukoze u krvi na unos ugljenih hidrata hrane GI hrane je definisan kao površina ispod krive promena nivoa glukoze u krvi nakon unošenja 50 g ugljenih hidrata iz neke namirnice/obroka u odnosu na površinu ispod krive dobijene unošenjem iste količine standardnog ugljenog hidrata/obroka (u procentima se izražava) FAO/SZO, 1998 Nikolić M i sar., Medicinska revija, 2013 Novi parametri: Glikemijsko opterećenje uzima u obzir količinu UH u namirnici Ukupno glikemijsko opterećenje ishranom 27
28 PUTEVI METABOLIZMA UGLJENIH HIDRATA 1. glikoliza (Embden-Meyerhof-ov put) - oksidacija glukoze do piruvata i laktata 2. heksozo-monofosfatni šant - alternativni put, sinteza NADPH i riboze 3. Oksidacija piruvata u acetil-coa - neophodna faza pre ulaska produkata glikolize u ciklus limunske kiseline (ireverzibilna) 4. ciklus limunske kiseline (Krebs-ov ciklus trikarbonskih kiselina) - krajnji zajednički put oksidacije ugljenih hidrata, masti i proteina, pri čemu se acetil-coa metaboliše do CO2 i H 5. respiratorni lanac - transport H iz Krebs-ovog ciklusa do O sa kojim gradi H2O, pri čemu se sintetiše velika količina ATP 6. glikogenoliza - razlaganje glikogena do glukoze (jetra) ili piruvata i laktata (mišići) 7. glikogeneza - sinteza glikogena iz glukoze 8. glukoneogeneza - nastajanje glukoze iz glikogena ili ne-ugljeno hidratnih izvora (laktat, glicerol i aminokiseline) Najveći deo glukoze se koristi za obezbeđivanje energije kroz trostepeni proces: glikoliza, ciklus limunske kiseline i respiratorni lanac. U kalorimetru 1 mol glukoze sagorevanjem do CO 2 i H 2 O oslobodi 2870 kj kao toplotu. U tkivima deo energije se ne gubi u obliku toplote, već se akumulira u obliku visiokoenergetskih fosfatnih veza. Po molekulu glukoze oksidisane do CO 2 i H 2 O stvori se 38 ~P veza. 38 x 36.8 kj = 1398 kj/mol glukoze 48,7% ukupne energije pri sagorevanju glukoze je akumulirano u ~P vezama 28
29 UGLJENI HIDRATI I BOLESTI 1. zubnі karіjeѕ Rafіnіѕanі ugіjenі hіdratі, poѕebno ѕaharoza, іmaju vіѕok karіogenі potencіjal. Dejѕtvom mіkroflore uѕne dupije (ѕojevі Ѕtreptococcuѕ mutanѕ) naѕtaju kіѕelі proіzvodі kojі оštеćuјu zubnu gleđ. 2. gojaznoѕt Ргеkоmеrnо unošenје ugіjenіh hіdrata dovodі do роvеćanе ѕіnteze maѕnіh kіѕelіna kоје ѕe akumulіraju u adіpozno tkіvo З. boleѕtі vaѕkularnog ѕіѕtema Unošenје ugljenіh hіdrata u vеćim kоličinamа od potrebnih dovodі do роvеćаvаnја nіvoa ѕerumѕkіh trіglіcerіda і holeѕterola ateroѕkleroza. 4. Dіabeteѕ mellіtuѕ Klinički ѕіndrom рrаćen ѕtanjem hronično viѕokіh koncentracіja gіukoze u krvі, bіlo nakon gladovanja іlі nakon unošenja UH. Glukoza је obіčno prіѕutna i u urіnu Poѕledіca defіcіta іnѕulіna Problemі metabolіzma ugljenіh hіdrata: urođenі defіcіt laktaze stеčепі defіcіt laktaze Nehіdrolіzovana laktoza prevіre, роvеćаvа рн і іzazіva fermentatіvne dіjareje štо dovodі do gubіtka elektrolіta і nеmоgućnоѕtі іѕkоrišćаvanja drugіh hranljіvіh ѕatojaka. galaktozemija nedostatak enzima u metabolizmu apsorbovane galaktoze 29
30 FІZІČKE OЅOBINE UGLJENIH HІDRATA čvгѕtе ѕupѕtance kod kojіh je izгаžеnа pojava aѕocіjacіje ne mogu da dеѕtіlišu mono- і dіѕaharіdі ѕu krіѕtalne ѕupѕtance, a polіѕaharіdі amorfne tеrmički ѕu neѕtabііnі, na 150 С menjaju boju, na 200 С karamelіšu, prі daljem zagrevanju ѕe ugljenišu і raѕpadaju monoѕaharіdі ѕu dobro raѕtvorljіvі u vodі, a ѕa poraѕtom molekulѕke maѕe raѕtvorіjіvoѕt opada nе raѕtvaraju ѕe u organѕkіm гаѕtvаračіmа (etar, benzol, petroletar) орtіčkі ѕu aktіvnі, (+) і (-) Ѕресіfіčnа rotacіja je ugao za kojі ѕkrene ravan polarіzacіje polarіzovane ѕvetloѕtі raѕtvor ѕupѕtance koncentracіje 1 g/сm 3 prі dužіni polarіmetarѕke cevі od 1 dm. T D = x 100 C x l x 100 C = T D x l 30
31 Sladak ukuѕ ugljenіh hіdrata je njіhova fіzіоlоškа oѕobіna. Utvrđuje ѕe оrgаnоlерtіčkі u odnoѕu na ѕaharozu čіја ѕe ѕlаtkоćа оznačаvа ѕa 100 Supstanca Indeks slatkoće Saharoza 100 Fruktoza 120 Glukoza 69 Galaktoza 67 Maltoza 60 Ksiloza 50 Laktoza 39 Glicerol 77 Manitol 64 Sorbitol 50 Dulcitol 40 Hloroform 4000 Aspartam Saharin Neohesperidin DC Shallenberger i Acree (1971.) -dva centra: AH i B -iskošena konformacija -rastojanje 0,3 nm 31
32 UTICAJ TERMIČKOG TRETMANA NA UGLJENE HIDRATE Utiče na hemijske, fizičke i biološke osobine UH Proizvodi pirolize: organske kiseline, ketoni, aldehidi, ugljovodonici, alkoholi, derivati furana... Proizvodi karamelizacije i pirolize učestvuju u reakcijama neenzimskog tamnjenja smanjena bioiskorisljivost proteina Optimalan termički tretman deluje povoljno na namirnice bogate skrobom povećana svarljivost i sladak ukus usled dekstrinacije 32
Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.
Ugljeni hidrati Uvod C 2 + 2 + hν + hlorofil fotosinteza glukoza skrob ishrana celuloza ishrana glikogen masti, belančevine glukoza C 2 + 2 + energija 1 Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi,
Διαβάστε περισσότερα4. razred gimnazije - opšti i prirodno-matematički smer UGLJENI HIDRATI
. razred gimnazije - opšti i prirodno-matematički smer 07 UGLJENI IDRATI Ugljeni hidrati su najrasprostranjenija jedinjenja u živom svetu. rganska jedinjenja ugljenika, vodonika i kiseonika u kojima je
Διαβάστε περισσότεραfotosinteza CO 2 + H 2 soli vinske kiseline). sunceva svetlost
UGLJENI IDRATI (U) ( n n n ) + katalizator fotosinteza sunceva svetlost zelene biljke (hlorofil) molekuli (+)-glukoze povezuju se u velike molekule skroba i celuloze celuloza (potporni skelet biljke) masti,
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραUGLJENI HIDRATI. Definicija. Ugljeni hidrati su
UGLJENI HIDRATI Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi, polihidroksi ketoni ili jedinjenja čijom hidrolizom se dobijaju polihidroksi aldehidi i polihidroksi ketoni 1 Podela Prosti ugljeni
Διαβάστε περισσότεραOGLJIKOVI HIDRATI MONOSAHARIDI. Monosaharidi (enostavni sladkorji): ni jih mogoče razgraditiv milih pogojih
OGLJIKOVI HIDRATI Monosaharidi (enostavni sladkorji): ni jih mogoče razgraditiv milih pogojih Oligosaharidi -običajno 2-10 monosaharidnih ostankov Polisaharidi: polimeri iz monosaharidov (glikozidna vez)
Διαβάστε περισσότεραPolisaharidi. Polimeri monosaharida. Razlikuju se u: Amorfne supstance, teško rastvorljive u vodi
Polisaharidi Polimeri monosaharida Polisaharidi Razlikuju se u: Sastavu monomera Tipu glikozidne veze kojom su povezane monosaharidne jedinice Dužini lanca i stepenu grananja Biološkoj ulozi Amorfne supstance,
Διαβάστε περισσότεραOGLJIKOVI HIDRATI. Ogljikovi hidrati...
OGLJIKOVI HIDRATI Vloga: 1. Vloga v energijskem metabolizmu- neposredno kot metabolno "gorivo" ali kot rezervne spojine 2. Strukturna vloga- gradniki bakterijskih, glivnih in rastlinskih celičnih sten,
Διαβάστε περισσότεραZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU
ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni rad, rast,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραAMILAZE. Encimi, ki hidrolizirajo ogljikove hidrate. struktura škroba
Encimi, ki hidrolizirajo ogljikove hidrate substrati: ogljikovi hidrati (škrob, celuloza, poli in oligosaharidi) encimi: glikozidaze glikozidna vez encimska specifičnost konfiguracija glikozidne vezi kemijska
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU
13.2.2018 ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU 1 Hranom se nazivaju sve materije biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koje služe za odvijanje odredjenih funkcija u čovečijem organizmu (fizički i umni
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραVODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Διαβάστε περισσότεραSvetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Διαβάστε περισσότεραBiohemija I
Biohemija I 17.11.2015. Šećerni alkoholi. U monosaharidnim derivatima poznatim kao šećerni alkoholi, karbonilni oksigen se reducira u hidroksilnu grupu. Npr. D-gliceraldehid može se reducirati u glicerol.
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραO ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)
ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) 1 Adicija alkohola 2 AETALI I PLUAETAL AETALI 3 Adicijom jednog mola alkohola na mol aldehida ili ketona nastaje poluacetal
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIspitna pitanja za teorijski deo ispita. Pitanja iz neorganske hemije
Ispitna pitanja za teorijski deo ispita Pitanja iz neorganske hemije 1. Struktura atoma. Protoni, neutroni i elektroni. Atomske i molekulske mase.izotopi. 2. Elektronska konfiguracija. Atomske s, p i d
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραORGANIZACIJA BILJNE STANICE
NEŢIVI DIO STANICE ORGANIZACIJA BILJNE STANICE A. PROTOPLAST HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL) STANIČNI ORGANELI PLAZMALEMA LIZOSOMI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM GOLGIJEV APARAT RIBOSOMI SFEROSOMI CITOPLAZMA
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραUgljikohidrati. Boris Mildner
Ugljikohidrati Boris Mildner Ugljikohidrati Ugljikohidrati su najzastupljenije biomolekule na Zemlji. Svake godine fotosintezom se pretvara 100x10 9 tona CO 2 i H 2 O u celulozu i druge biljne proizvode.
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραBIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi
BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPrirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore
Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Rješenja zadataka iz HEMIJE za IX razred osnovne škole 1. Koju zapreminu, pri standardnim uslovima, zauzimaju
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραUgljikohidrati i glikoliza
Ugljikohidrati i glikoliza Seminar 11b 1 1. Suspenzija stanica kvasca uzgajana je u anaerobnim uvjetima te se glukoza fermentirala u etanol i O 2. Ako se želi promatrati količina 14 O 2, na kojem mjestu
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραBiohemijski i mikrobiološki principi I DEO
Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO Prof.dr Danijela Kojić uvod biomolekuli ugljeni hidrati aminokiseline i proteini lipidi nukleinske kiseline enzimi i regulacija enzimske aktivnosti bioenergetika
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραHORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραMEDICINSKI FAKULTET PRIJEMNI ISPIT
UNIVERZITET U NIŠU MEDICINSKI FAKULTET PRIJEMNI ISPIT HEMIJA Niš 29.06.2016. PLAVOM HEMIJSKOM OLOVKOM ZAOKRUŽITI BROJ ISPRED JEDNOG OD PONUĐENIH ODGOVORA. SAMO JEDAN OD PONUĐENIH ODGOVORA JE TAČAN 1. Koliko
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE NA FUNKCIONALNE GRUPE. Opšti grupni reagesni na funkcionalne grupe
REAKCIJE NA FUNKCIONALNE GRUPE Opšti grupni reagesni na funkcionalne grupe Ovi reagenski služe za grubu orijentaciju prema nekoj funkcionalnoj grupi Oni sa nepoznatim organskim spojem grade taloge ili
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραOSNOVNA ŠKOLA HEMIJA
OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA Zadatak broj Bodovi 1. 8 2. 8 3. 6 4. 10 5. 10 6. 6 7. 10 8. 8 9. 8 10. 10 11. 8 12. 8 Ukupno 100 Za izradu testa planirano je 120 minuta. U toku izrade testa učenici mogu koristiti
Διαβάστε περισσότεραUKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA
ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET KATEDRA ZA KEMIJU U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET KATEDRA ZA KEMIJU U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI INTERNA SKRIPTA Priredili: Doc. dr.sc. Mirela Rožić Doc. dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević Ivana Plazonić, asistent Zagreb
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότερα