Autonomni živčani sustav i srž nadbubrežnih žlijezda. Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu

Transcript

1 Autonomni živčani sustav i srž nadbubrežnih žlijezda Prof. dr.. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu

2 dio živčanog sustava koji nadzire većinu visceralnih funkcija tijela arterijski tlak, kretnje i lučenje probavnog sustava, pražnjenje mjehura, znojenje, temperatura brzina i intenzitet promjene najupadljiviji

3 Opće e ustrojstvo AŽSA centri smješteni u: kralježni ničnojnoj moždini moždanom deblu hipotalamusu djelovanje pomoću visceralnih refleksa simpatički i parasimpatički živčani sustav

4 Fiziološka građa simpatikusa dva paravertebralna ganglijska lanca dva prevertebralna ganglija celijačni hipogastrični postganglijski živci sipatički preganglijski živci polaze zajedno sa spinalnim; ; iz segmenata T1-L2

5

6 Preganglijski i postganglijski neuroni stanična na tijela preganglijskih neurona nalaze se u intermediolateralnom rogu kralježni ničnene moždine njihova vlakna odlaze prednjim korijenom u odgovarajući spinalni živac

7

8 po izlasku spinalnog živca iz kralježnice preganglijska simpatička vlakna se od njega odvajaju kroz bijelu granu odlaze u jedan od ganglija simpatičkog lanca

9

10 daljnji tijek vlakna trojak: 1) sinapsa s postganglijskim simpatičkim neuronom u tom gangliju 2) penjanje ili spuštanje kroz simpatički lanac i sinapsa u nekom drugom gangliju u lancu 3) prolaz kroz ganglij/lanac, odlazak simpatičkim živcem i tvorenje sinapse u jednom od perifernih simpatičkih ganglija postganglijska ska vlakna odlaze do svojih ciljnih organa

11

12 neka se postganglijska vlakna vraćaju aju u spinalne živce kroz sive grane (na svim razinama kralježni ničnene moždine) to su vrlo tanka vlakna (vrste C) koja dospijevaju u sve dijelove tijela nadziru: krvne žile, žlijezde znojnice i piloerekcijske mišiće e dlaka čine 8% vlakana u prosječnom živcu

13 Segmentalna raspodjela simpatički putovi ne raspodjeljuju se nužno no isto kao i somatski spinalni: T1: glava T2: vrat T3-T6: T6: toraks T7-T11: T11: abdomen T12-L2: noge postoji i preklapanje, a inervacija organa ovisi o njegovu položaju u vrijeme razvoja (srce/vrat)

14 Srž nadbubrežnih nih žlijezda preganglijska simpatička vlakna prolaze bez prekopčavanja od stanica intermedio- lateralnog roga do posebnih živčanih stanica u SNŽ te sekrecijske stanice potječu u od živčanog tkiva i zapravo su postganglijski neuroni (imaju rudimentarna živčana vlakna) luče: adrenalin i noradrenalin

15 Fiziološka građa parasimpatikusa parasimpatička vlakna odlaze iz SŽS S S putem 3., 7., 9. i 10. moždanog živca, te 2. i 3. sakralnim spinalnim živcima (katkad 1. i 4.) 75% parasimpatičkih vlakana se nalazi u vagusima (torakalni i abdominalni dio) vagusi inerviraju: srce, pluća, jednjak, želudac, tanko crijevo, polovicu debelog crijeva, jetru, žučni mjehur, guštera teraču, bubrege i gornje dijelove mokraćovoda ovoda

16 + vanjski spolni organi - erekcija

17 Preganglijski i postganglijski neuroni preganglijska vlakna prolaze bez prekapčanja anja sve do organa koji nadziru (uz iznimku nekih moždanih živaca) postgangliski neuroni su smješteni u stjenci organa u tkivo odlaze kratka postganglijska vlakana (razlika u odnosu na simpatikus)

18 Kolinergična na i adrenergična na vlakna kolinergična na vlakna luče acetilkolin adrenergična na vlakna luče noradrenalin

19 svi preganglijski neuroni (vlakna) su kolinergični ni (i parasimpatički i simpatički) gotovo svi parasimpatički postganglijski neuroni/vlakna su kolinergični ni većina simpatičkih postganglijskih neurona/vlakana su adrenergični ni izuzetak: simpatička postganglijska vlakna za žlijezde znojnice i piloerekcijske mišiće

20 acetilkolin parasimpatički neurotransmitor noradrenalin simpatički neurotransmitor

21 Lučenje ACh i NA neki parasimpatički završetci slični neuromuskularnom spoju većina pak samo dodiruje efektorske stanice inerviranog organa varikoziteti mjehurasta proširenja vlakana u varikozitetima ACh i NA, mitohondrij akcijski potencijal ulazak Ca lučenje iz završetaka ili varikoziteta

22 ACh sintetizira se u završetcima i varikozitetima pohranjuje se u sekrecijskim mjehurićima ima acetil-coa + kolin acetilkolin acetilkolin-esteraza esteraza iz lokalnog veziva ga razgrađuje na acetat i kolin kolin je podložan ponovnom unosu (reuptake)

23 NA sintetizira se u završetcima i mjehurićima ima tirozin (hidroksilacija) DOPA (dekarboksilacija) dopamin (unos u mjehuriće, hidroksilacija) noradrenalin (u SNŽ,, 80%, metilacija) ) adrenalin uklanjanje: reuptake (50-80%) difuzija u okolno tkivo i krv (većina preostalog NA) razgradnjom enzimima (MAO, KOMT, manji dio)

24

25 NA izlučen od živaca djeluje kratko adrenalin i NA izlučeni iz SNŽ djeluju duže (sve do odlaska u tkiva, gdje ih razgrađuje KOMT, jetra) sekunda velika aktivnost; minute gubitak učinkau

26 Receptori ACh i NA se moraju vezati sa specifičnim receptorima da bi djelovali receptor se nalazi na vanjskoj strani stanične ne membrane vezanje neurotransmitora izaziva konformacijske promjene receptora 1) promjena propusnosti stanične ne membrane 2) aktivacija ili inhibicija nekog enzima

27 Promjena propusnosti membrane otvaranje ili zatvaranje ionskog kanala najčešće e Na i/ili Ca kanali ulaz tih iona dovodi do depolarizacije (pobuđivanja uđivanja) ) stanice izlaz K iona iz stanice dovodi do hiperpolarizacije (inhibicije) stanice

28 Promjena aktivnosti enzima vezanje NA adenil-ciklaze camp učinak u stanici ovisi o vrsti receptorske bjelančevine evine i njezinom djelovanju

29 Kolinergični ni receptori 1. nikotinski receptori aktivira ih nikotin 2. muskarinski receptori aktivira ih muskarin (otrov iz stolice žabe krastače) ACh aktivira i nikotinske i muskarinske receptore

30 1. Nikotinski receptori nalaze se na sinapsama između preganglijskih i postganglijskih neurona u parasimpatičkom kom,, ali i simpatičkom sustavu ima ih i izvan autonomnog živčanog sustava; nalaze se u neuromuskularnom spoju

31 ionotropni receptor (direktno povezan s ionskim kanalom, ne koristi druge glasnike) dvije podskupine: 1) nikotinski receptor mišićnog tipa 2) nikotinski receptor neuralnog tipa

32

33 2. Muskarinski receptori nalaze se na efektorskim stanicama koje stimuliraju postganglijski kolinergični ni neuroni prvenstveno parasimpatički sustav, ali i kolinergični ni simpatički živčani sustav

34 metabotropni receptor (receptor povezan s G-bjelančevinom) evinom) pet podskupina (M 1 -M 5 )

35

36 Adrenergični ni receptori 1. α-receptori dalje se dijele na α 1 - i α 2 -receptore 2. β-receptori dalje se dijele na β 1 -, β 2 - i β 3 -receptore NA podražuje uglavnom α-receptore, a samo slabo β-receptore adrenalin podjednako podražuje obe skupine

37 metabotropni receptori (receptori povezani s G-bjelanG bjelančevinom) evinom) na njih djeluju katekolamini isoprenaline ili isoproterenol djeluje na β- receptoru

38

39

40 β3

41 Ekscitacijski i inhibicijski učinci u simpatikusa i parasimpatikusa u nekim organima ekscitacija,, a u nekim inhibicija nema generalizacije pa je učinak potrebno naučiti kad simpatikus ima određeni učinak, u parasimpatikus obično ima obrnut učinaku većinu organa pretežno nadzire jedan ili drugi sustav

42

43 Funkcija SNŽ podraživanje SNŽ simpatičkim živcima otpuštanje tanje velikih količina ina adrenalina (80%) i NA (20%), ali može e biti i drukčije cirhulirajući hormoni imaju gotovo jednake učinke kao i simpatičko podraživanje, ali traje puta dulje

44 adrenalin snažnije nije potiče e srce, a manju vazokonstrikciju (pogotovo u mišićima, ima, koji čine većinu žila) stoga NA jako povećava tlak; adrenalin manje, ali jako povećava SMV adrenalin ima mnogo jači i metabolički učinak

45 Važnost SNŽ za funkciju simpatikusa istodobno podraživanje organa: izravno- simpatikusom i posredno-hormonima SNŽ međusobno potpomaganje,, a katkad i zamjena čimbenik sigurnosti podraživanje tjelesnih struktura bez izravne simpatičke inervacije (svaka stanica u tijelu)

46 Odnos frekvencije podražaja aja i veličine ine učinkau za punu aktivaciju autonomnih efektora potrebna je mala frekvencija podraživanja (za razliku od skeletnog živčanog sustava) općenito je dovoljan 1 impuls u sekundi, a puna aktivacija se postiže e pri impulsa u sekundi (u skeletnom impulsa u sekundi i više)

47 Simpatički i parasimpatički tonus autonomni živčani sustav je normalno neprekidno aktivan, a razinu aktivnosti nazivamo simpatički, odnosno parasimpatički tonus na taj se način aktivnost može e povećati, ali i smanjiti

48 simpatički sustav normalno drži i promjer sistemskih arteriola na polovici njihova maksimalnog promjera presijecanje vagusa može e uzrokovati tešku opstipaciju

49 Bazalno lučenje SNŽ adrenalin 1,1 nmol/kg/min NA 0,3 nmol/kg/min znatna količina, ina, dovoljna za održavanje arterijskog tlaka (čak( i bez simpatičke inervacije)

50 Gubitak tonusa nastaje u slučaju presijecanja živaca kod krvnih žila nastaje maksimalna vazodilatacija unutar sekunda uspostava vlastitog tonusa nakon nekoliko tjedana prilikom gubitka parasimpatičkog tonusa za prilagodbu potrebno nekoliko mjeseci

51 Preosjetljivost nakon denervacije tjedan dana nakon denervacije organ postaje osjetljiviji na izvana ubrizgani NA ili ACh denervacijska preosjetljivost simpatikusa i parasimpatikusa; različiti iti organi; reaktivnost povećana i 10x povećanje broja receptora u denerviranim organima

52

53 Autonomni refleksi reguliraju mnoge visceralne funkcije kardiovaskularni autonomni refleksi baroreceptorski refleks gastrointestinalni autonomni refleksi mirisi ili nazočnost nost hrane u ustima istezanje rektuma ostali refleksi pražnjenje mokraćnog mjehura spolni refleksi

54 Masovno izbijanje simpatikusa kad gotovo svi djelovi simpatikusa istodobno odašilju impulse zbog straha, strepnje ili jake boli reakcija u cijelom organizmu alarmna ili stresna reakcija

55 Aktivacija pojedinih dijelova simpatikusa proces termoregulacije utječe e na znojenje i protok krvi u koži lokalni refleksi zagrijavanje ili hlađenje ograničenog dijela kože probavni simpatički refleksi; ne uključuju uju ni kralježnicu već samo paravertebralne ganglije motorika ili sekrecija

56 Specifični lokalni odgovori parasimpatikusa nadzorne funkcije parasimpatikusa su obično jako specifične kardiovaskularni refleksi djeluju samo na srce, refleks defekacije samo na rektum lučenje sline, želuca i guštera terače e obično istovremeno; pražnjenje rektuma i mokračnog mjehura

57 Alarmna ili stresna reakcija simpatikusa povećava sposobnost organizma za obavljanje teškog mišićnog rada 1) arterijskog tlaka 2) protoka krvi kroz mišiće, a kroz inaktivna tkiva 3) intenziteta metabolizma u cijelom tijelu 4) GUK 5) glikolize u jetri i mišićima ima 6) mišićne snage 7) mentalne aktivnosti 8) ubrzano zgrušavanje krvi

58 simpatička reakcija na stres omogućavanje dodatne aktivacije organizma u stresnim stanjima stanje bijesa alarmna reakcija ili reakcija borbe ili bijega

59 Kontrola AŽS A S produljenom moždinom, ponsom i mezencefalonom nadzor arterijskog tlaka, srčane frekvencije, disanje, lučenja žlijezda, peristaltike, kontrakcije mokraćnog mjehura presijecanjem ispod produljene moždine tlak pada na polovicu svoje vrijednosti viši i centri također mogu igrati ulogu (tlak, temperatura) bolesti (ulkus, opstipacija, palpitacije, infatkt)

60

61 Farmakologija AŽS A simpatikus 1) lijekovi koji djeluju na adrenergične receptore simpatomimetici 1) α-receptori phenilefrin 2) β-receptori izoproterenol 3) β 2 -receptori albuterol 2) lijekovi koji oslobađaju NA iz živaca 1) efedrin, tiramin i amfetamin

62 3) lijekovi koji koče e adrenergičnu nu aktivnost simpatolitici 1) sprječavanje sinteze i pohranjivanja NA rezerpin 2) sprječavanje oslobađanja NA gvanetidin 3) blokada α-receptora fentolamin 4) blokada β-receptora propranolol; blokada β 1 -receptora metoprolol 5) blokada prijenosa živčanih impulsa kroz ganglije heksametonij

63 Farmakologija AŽS A parasimpatikus 1) lijekovi koji djeluju na kolinergične receptore parasimpatomimetici (kolinergični ni lijekovi) 1) ACh različit it učinak u zbog razgradnje acetilkolin- esterazom 2) muskarinski receptori pilokarpin i metakolin

64 2) lijekovi koji pojačavaju avaju učinak u parasimpatikusa antikolinesterazni lijekovi 1) neostigmin, piridostigmin i ambenonium 3) lijekovi koji koče e kolinergičnu nu aktivnost antimuskarinski lijekovi 1) atropin, homatropin, skopolamin; - ne djeluju na nikotinske receptore niti na neuromuskularnu vezu

65 Lijekovi koji podražuju postganglijske neurone ubrizgani ACh nikotin (tvari koje podražuju postganglijske neurone nikotinski lijekovi) aktivacija i simpatikusa i parasimpatikusa

66 Lijekovi koji blokiraju ganglije koče e prijenos impulsa iz preganglijske u postganglijske neurone tetraetil-amonij, amonij, heksametonij i pentolinij kočenje i simpatičkog i parasimpatičkog sustava koriste se za blokadu simpatikusa mogu sniziti tlak, ali ih je teško dozirati