METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE II.

Transcript

1 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA Na emelju članka 11. savka 1. čke 9. Zaa regulaciji energeskih djelansi (»Nardne nvine«120/12) i članka 30. savka 1. Zaa energiji (»Nardne nvine«120/12 14/14 i 95/15) Hrvaska energeska regularna agencija je na sjednici Upravng vijeća držanj 25. rujna dnijela METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovm Medlgijm za dređivanje iznsa arifnih savki za prijens elekrične energije (u daljnjem eksu: Medlgija) uvrđuju se: ciljevi i načela Medlgije značajke Medlgije bjeki prijensne mreže način i krieriji za dređivanje ukupnih rškva perara prijensng susava (u daljnjem eksu: ukupni rškvi) način i krieriji za dređivanje prihda perara prijensng susava svareng na emelju arifnih savki za prijens elekrične energije (u daljnjem eksu: prihd) način i krieriji za dređivanje iznsa arifnih savki za prijens elekrične energije (u daljnjem eksu: arifne savke) i psupak za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. Članak 2. Izrazi kji se krise u vj M edlgiji imaju značenja uvrđena zaima kjima se uređuje energeski sekr regulacija energeskih djelansi i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zaa. Članak 3. U vj Medlgiji krise se i izrazi kji u smislu ve Medlgije imaju sljedeća značenja: razdblje d 1. siječnja d 31. prsinca kalendarske gdine prehdna kja nepsredn prehdi sadašnjj regulacijskj gdini sadašnja ekuća buduća kja nepsredn slijedi iza sadašnje regulacijske gdine regulirana imvina imvina kja se isključiv krisi za bavljanje regulirane djelansi a čine je dugrajna maerijalna i nemaerijalna imvina priznai rškvi pravdani rškvi pslvanja e razumni rškvi kapiala kupac krajnji kupac dređen Zam ržišu elekrične energije. II. CILJEVI I NAČELA Članak 4. Ovm Medlgijm uvrđuju se sljedeći ciljevi: puzdan pgn državanje i razvj prijensne mreže uključujući i uvđenje naprednih ehnlških rješenja u skladu s pravilima sruke sigurns prijensne mreže siguranje prine razine kvaliee pskrbe elekričnm energijm picanje učinkvisi pslvanja perara prijensng susava picanje krisnika prijensne mreže na učinkvi krišenje mreže dnsn snage i energije mgućavanje sabilnih dnsa na ržišu elekrične energije e mgućavanje sabilnih i predvidivih uvjea pslvanja perara prijensng susava. Članak 5. Ova Medlgija zasniva se na sljedećim načelima i pravilima: ukupni rškvi mraju bii pravdani neprisrani i razvidni arifne savke za pjedini arifni mdel na cijelm pdručju Republike Hrvaske su jednake iznsi arifnih savki za pjedini arifni mdel dređuju se na način da š više dgvaraju ukupnim rškvima kje perar prijensng susava ima za aj arifni mdel bračun pršnje elekrične energije i vršne radne snage za prijens elekrične energije vrši se za svak bračunsk mjern mjes arifna savka za prekmjernu jalvu energiju jednaka je za sve ske razine financiranje razvja prijensne mreže sigurava se iz prihda e naade za priključenje na prijensnu mrežu i za pvećanje priključne snage kju plaćaju kupci i prizvđači mjer više dnevne arifne savke (VT) i niže dnevne arifne savke (NT) za preuzeu elekričnu energiju za kaegrije kupaca s dvarifnim njem je približn 2:1. Članak 6. Primjena arifnih savki za sve ske razine i za sve kupce zasniva se na susavu jedinsveng bračunavanja krišenja prijensne mreže bez bzira na duljinu prijensng pua (načel pšanske marke). III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE Članak 7. (1) Meda regulacije kja se primjenjuje u vj Medlgiji je meda priznaih rškva. (2) Određivanje iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu zasniva se na priznaim svarenim ukupnim rškvima iz prehdne regulacijske gdine svarenim i prcijenjenim ukupnim rškvima za sadašnju regulacijsku gdinu e planiranim ukupnim rškvima za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 8. (1) Naada za bračunsk mjern mjes dnsi se na usluge definirane pćim uvjeima za krišenje mreže i pskrbu elekričnm energijm e mrežnim pravilima prijensng susava. (2) Naada za bračunsk mjern mjes iz savka 1. vga članka dređuje se prema kaegriji kupca i sandardu premljensi bračunskg mjerng mjesa a dnsi se na mjesečn razdblje.

2 STRANICA 30 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA (3) Uklik se bračunski mjerni pdaci računaju iz mjernih pdaaka dbivenih s dva ili više bračunskih mjernih mjesa naada za bračunsk mjern mjes predsavlja nesandardnu uslugu dređenu pravilima i cjenikm nesandardnih usluga perara prijensng susava. Članak 9. (1) Prihd svaren primjenm arifnih savki reba pkrii ukupne priznae rškve. (2) Hrvaska energeska regularna agencija (u daljnjem eksu: Agencija) u sadašnjj regulacijskj gdini uvrđuje za prehdnu regulacijsku gdinu ukupne priznae rškve svareni prihd e vrijedns razlike između prihda i ukupnih rškva ΔUTP pre. (3) Razlika između svareng prihda i ukupnih priznaih rškva iz prehdne regulacijske gdine ΔUTP pre uzima se u bzir pri dređivanju iznsa arifnih savki za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 10. (1) Ukupni rškvi za buduću regulacijsku gdinu emelje se na planu pslvanja e na gdišnjem invesicijskm planu. (2) Operar prijensng susava dužan je izradii plan pslvanja e gdišnji invesicijski plan za buduću regulacijsku gdinu ak da Agencija mže praii pdake imvini kapialu bvezama prihdima i rashdima s naslva bavljanja regulirane djelansi financijskim kvima i invesicijama. (3) Plan pslvanja uključuje planiranu bilancu planirani račun dbii i gubika i planirani izvješaj nvčanim kvima s isauim važnim činjenicama računvdsvenim pliikama kje se prikazuju u bilješkama uz financijske izvješaje. (4) Operar prijensng susava dužan je dsavii Agenciji najkasnije d 1. lispada sadašnje regulacijske gdine planve iz savka 2. vga članka i ppunjene ablice iz Prilga 1. kji je sasavni di ve Medlgije s prcijenjenim pdacima za sadašnju regulacijsku gdinu i planskim pdacima za buduću regulacijsku gdinu. (5) Operar prijensng susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 11. (1) Operar prijensng susava dužan je dsavii Agenciji za prehdnu regulacijsku gdinu revidirane gdišnje financijske izvješaje u rku d 20 dana na iseka rka prpisang za dsavu gdišnjih financijskih izvješaja u svrhu javne bjave i ppunjene ablice iz Prilga 1. e svarenje gdišnjeg invesicijskg plana s prikazanim izvrima financiranja invesicija. (2) Operar prijensng susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 12. Planirani gdišnji izns gubiaka elekrične energije u prijensnj mreži dgvara iznsu iz gdišnjeg plana gubiaka u prijensnj mreži a rškvi nabave elekrične energije za pkriće gubiaka uvrđuju se primjenjujući cijene nabave elekrične energije prema ržišnim načelima. Članak 13. Tarifne savke ne pkrivaju rškve: priključenja kupaca i prizvđača na prijensnu mrežu i pvećanja priključne snage drugih djelansi kje bavlja perar prijensng susava nesandardnih usluga i drugih naada dređenih zaima kjima se uređuje energeski sekr i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zaa. IV. OBJEKTI PRIJENOSNE MREŽE Članak 14. Prijensna mreža na kju se primjenjuje va Medlgija buhvaća bjeke kji su u vlasnišvu perara prijensng susava: dalekvdi i kabeli 400 kv dalekvdi i kabeli 220 kv dalekvdi i kabeli 110 kv ransfrmarske sanice 400/x kv ransfrmarske sanice 220/x kv i ransfrmarske sanice 110/x kv i psrjenja u dijelu u kjem su u vlasnišvu perara prijensng susava psrjenja i 110 kv u elekranama u dijelu u kjem su u vlasnišvu perara prijensng susava. V. ODREĐIVANJE UKUPNIH TROŠKOVA Članak 15. (1) Ukupni rškvi UTP dređuju se na gdišnjj razini dnsn za regulacijsku gdinu i jednaki su: TP ps rškvi pslvanja (OPEX) [] TP kap rškvi kapiala (CAPEX) [] TR nsu rškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi [] TR ppk prihdi d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea kji nisu uršeni u svrhu prpisanu Uredbm (EZ) br. 1228/2003. (2) Ukupni rškvi UTP iz savka 1. vga članka dređuju se prema priznaim svarenim prcijenjenim ili planiranim ukupnim rškvima visn me uvrđuju li se za prehdnu sadašnju ili buduću regulacijsku gdinu. (3) Pri uvrđivanju planiranih ukupnih rškva uvažava se ujecaj čekivane inflacije. Članak 16. (1) Trškvi pslvanja TP ps su pravdani rškvi i navedeni su u ablici 1. iz Prilga 1. (2) Uklik Agencija analizm ukupnih rškva pslvanja prvjerm kličina i cijena kje uzrkuju pjedine rškve analizm isvrsnih rškva pslvanja u prehdnim ma ka i usprednm analizm rškva i učinkvisi pslvanja perara prijensnih susava u državama članicama EU uvrdi da su djelmični ili cjelkupni iznsi pjedinih rškva pslvanja u budućj regulacijskj gdini nepravdani neće ih uzei u bzir prilikm dređivanja iznsa arifnih savki. (3) Usluge prmidžbe spnzrsva i rškvi sajmva rškvi reprezenacije dnacije prigdne nagrade i gdišnje nagrade članvima uprave priznaju se najviše d 15% prihda regulirane

3 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 31 djelansi kji je perar prijensng susava svari ili planira svarii u regulacijskj gdini emeljem iznsa arifnih savki dređenih vm Medlgijm. (4) U iznimnim slučajevima Agencija mže priznai pjedine rškve iz savka 3. vga članka i d njihvg pung iznsa uklik perar prijensng susava dkaže na prihvaljiv i jasan način njihvu svrsishdns i pravdans. Članak 17. Trškvi kapiala TP kap jednaki su: PR im prins d regulirane imvine (regulirana snvica sredsava) [] A amrizacija regulirane imvine u regulacijskj gdini []. Članak 18. (1) Prins d regulirane imvine PR im jednak je: PPTK pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja (engl. WACC Weighed Average Cs f Capial) [%] RI prsječna vrijedns regulirane imvine u regulacijskj gdini []. (2) Prsječna vrijedns regulirane imvine RI u regulacijskj gdini jednaka je: OR uđena i rashdvana regulirana imvina u regulacijskj gdini [] PI sale prmjene regulirane imvine u regulacijskj gdini []. (4) Vrijedns regulirane imvine uključuje: sadašnju jigvdsvenu vrijedns dugrajne nemaerijalne imvine (sim gdwilla) i maerijalne imvine kju čine zemljiše građevinski bjeki psrjenja i prema ransprna imvina pgnski invenar alai i sal i vrijedns nvih invesicija (vrijedns imvine u pripremi) kja se savlja u uprebu u regulacijskj gdini. (5) Vrijedns regulirane imvine ne uključuje: imvinu primljenu bez naade nemaerijalnu i maerijalnu imvinu u pripremi kja se neće savii u uprebu ijekm regulacijske gdine ka i predujmve za nabavu maerijalne i nemaerijalne imvine. (6) Amrizaciju čini ršak amrizacije regulirane imvine i ne uključuje amrizaciju imvine primljene bez naade. (7) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine bavlja se primjenm gdišnjih spa amrizacije uvrđenih prema čekivanm vijeku krišenja imvine. (8) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine vrši se prema načelima računvdsvenih sandarda pjedinačn p predmeima dugrajne imvine linearnm medm. (9) Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja PPTK izračunava se za buduću regulacijsku gdinu i jednak je: RI p vrijedns regulirane imvine na pčeku regulacijske gdine kja ne uključuje vrijedns imvine primljene bez naade (uključujući i priključke) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea [] RI k vrijedns regulirane imvine na kraju regulacijske gdine []. (3) Vrijedns regulirane imvine RI k na kraju regulacijske gdine jednaka je: NI vrijedns nvih invesicija kje se savljaju u uprebu u regulacijskj gdini [] BI vrijedns regulirane imvine primljene bez naade (uključujući i priključke) u regulacijskj gdini (sufinanciranje dnacije i dr.) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea u regulacijskj gdini [] E/(E+D) udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu D/(E+D) udi duga u ukupnm kapialu r e ršak vlasničkg kapiala [%] r d ršak duga (dužničkg kapiala) [%] p d spa preza na dbi. (10) Prins na vlasnički kapial pslije prezivanja r e uvrđuje se prema mdelu vrednvanja kapialne imvine (engl. CA Capial Asse Pricing Mdel): r f prins svaren d nerizičnih ulaganja [%] r m prsječan prins d rizičnih ulaganja (čekivani prins d ržišng prfelja) [%] (r m r f ) premija za ržišni rizik [%] ß keficijen varijabilnsi prinsa dinica energeskg subjeka u dnsu na prsječnu varijabilns prinsa svih dinica kje kiraju na ržišu i (r m r f ). ß premija za ržišni rizik vlasig kapiala [%].

4 STRANICA 32 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Članak 19. (1) U svrhu dređivanja arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu planirani ukupni rškvi krigiraju se za ΔTP pre pri čemu je: ΔTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirana za inflaciju [] i pg prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini [%] i sg prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini [%] ΔUTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini []. (2) Spa inflacije uvrđuje se na emelju prmjene indeksa pršačkih cijena kji dređuje Državni zavd za saisiku pri čemu se za dređivanje spe inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini ka mjerdavn uzima n razdblje za kje psje rasplživi pdaci prmjenama indeksa pršačkih cijena. (3) Ak je ΔTP pre manji d 3% ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini UTP pre Agencija mže dlučii da se ΔTP pre ne uzima u bzir prilikm dređivanja dnsn prmjene iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu neg se krisi za izračun iznsa arifnih savki u regulacijskj gdini kja slijedi na buduće regulacijske gdine. VI. ODREĐIVANJE PRIHODA Članak 20. (1) Gdišnji prihd UP dređuje se primjenm arifnih savki ka z mjesečnih prihda svarenih p pjedinim kaegrijama kupaca dnsn arifnim mdelima iz Prilga 4. kji je sasavni di ve Medlgije. (2) Prihd P(i j) u mjesecu i p pjedinm arifnm mdelu j jednak je: EVT ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za arifni mdel j /kwh ENT ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za arifni mdel j /kwh P V ( i j braunska vršna radna snaga u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kw S ( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni mdel j /kw EJ ( i j prekmjerna jalva energija u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kvarh JE ( j) arifna savka za prekmjern preuzeu jalvu energiju za arifni mdel j /kvarh N ( j) naada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j /mjesec. je: (3) Prihd P(i) u mjesecu i p svim arifnim mdelima jednak P( i) bm j1 P( i j) gdje je: Bm ukupan arifnih mdela. (4) Gdišnji prihd UP svaren primjenm arifnih savki jednak je zu prihda p mjesecima: UP 12 i1 P( i) (5) Gdišnji prihd UP računa se za prehdnu regulacijsku gdinu ka svarena vrijedns UP () a za buduću regulacijsku gdinu ka planirana vrijedns UP (p). (6) Na emelju svareng gdišnjeg prihda UP () i priznaih ukupnih rškva UTP () za prehdnu regulacijsku gdinu uvrđuje se razlika: UTP pre UP UTP ( ) ( ) (7) Na emelju planiranih ukupnih rškva UTP (p) za buduću regulacijsku gdinu perar prijensng susava je dužan predlžii akve iznse arifnih savki da je planirani prihd UP (p) manji ili jednak planiranim ukupnim rškvima UTP (p) krigiranim za ΔTP pre iz članka 19. savka 1. ve Medlgije: UP ( p) UTP( p) TP pre P( i j ) nk( j ) k 1 EN JT ( i jk ) ( j ) ENVT( i jk ) EVT( j ) EN NT ( i jk ) ENT ( j ) P ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) V i j k S j EJ i j k JE j nk j N ( j) nk ( j) braunskih mjernih mjesa kupaca za arifni mdel j EN JT ( i j radna energija p jedinsvenj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN VT ( i j radna energija p višj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN NT ( i j radna energija p nižj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j /kwh VII. ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 21. (1) Tarifna savka za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv predsavlja referennu arifnu savku za radnu energiju. (2) Referenna arifna savka za radnu energiju iz savka 1. vga članka jednaka je mjeru planirang prihda UP (p) i paramera A: UP A ( p)

5 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 33 A (3) Paramear A jednak je: 12 bm nk ( j) i1 j1 k1 EN JT ( i j m ( j) EN VT ( i j m EN NT ( i j ment ( j) PV ( i j ms ( j) EJ( i j m ( j) nk( j) m ( j) JE N EVT ( j) (4) Paramear A [kwh] dređuje se na emelju pdaaka iz Prilga 2. kji je sasavni di ve Medlgije. (5) Keficijeni mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka su: m ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m EVT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p višj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m ENT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p nižj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju ms ( j ) keficijen mjera iznsa arifnih savki za braunsku vršnu radnu snagu arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju h m JE ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za prekmjernu jalvu energiju arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju W/var m N ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za naadu za braunsk mjern mjes arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju kwh/mjesec. (6) Iznsi keficijenaa iz savka 5. vga članka dređuju se u skladu s granicama vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka (u daljnjem eksu: granice vrijednsi) iz Prilga 3. kji je sasavni di ve Medlgije. (7) Tarifne savke izračunavaju se mnženjem iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka s dgvarajućim iznsima keficijenaa iz savka 6. vga članka: ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j /kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za EVT EVT arifni mdel j /kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za ENT ENT arifni mdel j /kwh ( j) ms( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni S mdel j /kw ( j) m ( j) arifna savka za prekmjernu jalvu energiju za arifni JE JE mdel j /kvarh ( j) mn ( j) naada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j N /mjesec. VIII. POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE ODNOSNO PROMJENU IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 22. (1) Operar prijensng susava pdnsi Agenciji zahjev za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki u sadašnjj regulacijskj gdini za buduću regulacijsku gdinu zajedn s prijedlgm iznsa arifnih savki. (2) Zahjev iz savka 1. vga članka pdnsi se na š se uvrde plugdišnji ukupni rškvi za sadašnju regulacijsku gdinu a najkasnije d 1. lispada. (3) Zahjev iz sav ka 1. vga članka brađuje se na emelju dsavljenih dkumenaa i pdaaka iz članaka 10. i 11. ve Medlgije. (4) Operar prijensng susava dužan je pdnijei Agenciji zahjev iz savka 1. vga članka u skladu sa srukurm arifnih savki iz Prilga 4. (5) Na zahjev Agencije perar prijensng susava dužan je dsavii i druge pdake prebne za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. (6) Agencija je dužna dnijei dluku iznsu arifnih savki na emelju zahjeva iz savka 1. vga članka najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. Članak 23. (1) Agencija mže samsaln dnijei dluku iznsu arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu i najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. (2) U slučaju iz savka 1. vga članka Agencija će prije dnšenja dluke iznsu arifnih savki bavijesii perara prijensng susava pkreanju psupka za dređivanje iznsa arifnih savki. Članak 24. Iznsi arifnih savki dređeni sukladn vj Medlgiji iskazuju se na dvije decimale. IX. NADZOR Članak 25. Primjenu ve Medlgije nadzire Agencija. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Iznimn d članka 22. savka 2. ve Medlgije u gdini perar prijensng susava mže pdnijei zahjev najkasnije d 1. sudeng gdine. Članak 27. Danm supanja na snagu ve Medlgije presaje važii Tarifni susav za prijens elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«143/06 i 26/10). Članak 28. D supanja na snagu dluke iznsu arifnih savki dnesene sukladn dredbama ve Medlgije primjenjuju se iznsi arifnih savki za prijens elekrične energije dređeni Odlukm visini arifnih savki u Tarifnm susavu za prijens elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«49/12). Članak 29. Ova Medlgija bjavi će se u»nardnim nvinama«a supa na snagu 1. lispada gdine. Klasa: /15-01/11 Ur: /15-02 Zagreb 25. rujna Predsjednik Upravng vijeća Tmislav Jurekvić dipl. ing. v. r.

6 STRANICA 34 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Tablica 1. Trškvi pslvanja PRILOG 1. Pdaci prebni za uvrđivanje ukupnih rškva Tablica 1. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 4 2. Trškvi državanja mreže 5 3. Trškvi nja i bračuna 4. Trškvi nabave pmćnih usluga 6 5. Razlika rškva i prihda d pružanja usluge uravneženja 7 6. Razlika rškva i prihda d bračuna elekrične energije uravneženja 8 7. Razlika rškva i prihda nabave i prdaje energije za prebe kmpenzacijskg prgrama perara prijensng susava zbg nenamjernih dsupanja 9 d planirane razmjene s drugim regulacijskim pdručjima i blkvima 8. Razlika rškva i prihda nasalih primjenm Uredba 838/2010 d 23. rujna uvrđivanju smjernica kje se dnse na mehanizam naade između perara prijensnih susava i zajednički regularni prisup naplai prijensa 9. Trškvi kji nasaju zbg sudjelvanja u međunardnim rganizacijama iz pdručja prijensa elekrične energije uspsavljenim prema međunardnim ugvrima 10. Trškvi emeljem članka 76. savaka 1. i 2. Uredbe Kmisije (EU) 2015/1222 uspsavljanju smjernica za ddjelu i upravljanje zagušenjima 11. Trškvi sblja plaće Osali rškvi sblja Osali rškvi pslvanja Ukupn ( ) Tablica 2. Trškvi kapiala Tablica 1. Amrizacija regulirane imvine 13* 2. Prins d regulirane imvine Ukupn (1+2) Tablica 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi 1. Trškvi pružanja nesandardnih usluga 2. Osali prihdi* 3. Ukupn ( ) *Osali prihdi uključuju izvanredne prihde prihd d zaeznih kamaa i sale prihde kji nasaju u pslvanju a nisu računvdsvenim izdvajanjem (članak 23. Zaa energiji) prikazani na salim djelansima energeskg subjeka

7 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 35 Tablica 4. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 1. Kličina 2. Prsječna cijena el. energije za pkriće gubiaka MWh 3. Izns / MWh Tablica 5. Trškvi državanja mreže 1. Održavanje bjekaa i psrjenja 400 kv 2. Održavanje bjekaa i psrjenja 220 kv 3. Održavanje bjekaa i psrjenja 110 kv 4. Ukupn (1+2+3) Tablica 6. Trškvi nabave pmćnih usluga 1. Rezerva snage za aumasku sekundarnu regulaciju frekvencije i snagu razmjene 2. Rezerva snage za ercijarnu regulaciju za uravneženje susava 3. Rezerva snage za ercijarnu regulaciju za sigurns susava 4. Regulacija a i jalve snage prizvdnjm ili pršnjm jalve energije 5. Kmpenzacijski rad za prebe regulacije a i jalve snage 6. Rasplživs pkreanja prizvdne jedinice bez vanjskg napajanja 7. Pkreanje prizvdne jedinice bez vanjskg napajanja 8. Rasplživs prizvdne jedinice za čni pgn 9. Ispručena energija u čnm pgnu 10. Ukupn ( ) Tablica 7. Trškvi i prihdi d pružanja usluge uravneženja 1. Trškvi pružanja usluge uravneženja 2. Prihdi d pružanja usluge uravneženja 3. Razlika rškva i prihda d pružanja usluge uravneženja (1 2) Tablica 8. Trškvi i prihdi d bračuna elekrične energije uravneženja 1. Trškvi bračuna elekrične energije uravneženja 2. Prihdi d bračuna elekrične energije uravneženja 3. Razlika rškva i prihda d bračuna elekrične energije uravneženja (1 2)

8 STRANICA 36 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Tablica 9. Trškvi i prihdi nabave i prdaje energije za prebe kmpenzacijskg prgrama perara prijensng susava zbg nenamjernih dsupanja d planirane razmjene s drugim regulacijskim pdručjima i blkvima Trškva nabave energije za prebe kmpenzacijskg prgrama perara prijensng susava zbg nenamjernih dsupanja d planirane razmjene s drugim regulacijskim pdručjima i blkvima Prihda d prdaje energije za prebe kmpenzacijskg prgrama perara prijensng susava zbg nenamjernih dsupanja d planirane razmjene s drugim regulacijskim pdručjima i blkvima Razlika rškva i prihda nabave i prdaje energije za prebe kmpenzacijskg prgrama perara prijensng susava zbg nenamjernih dsupanja d planirane razmjene s drugim regulacijskim pdručjima i blkvima (1 2) Tablica 10. Trškvi sblja plaće 1. Bru plaće 2. Dprinsi na plaće 3. Ukupn (1+2) 4. Brj zapslenika (sanje na dan ) Tablica 11. Osali rškvi sblja 1. Trškvi službenih puvanja 2. Trškvi prijevze za rad 3. Naade salih rškva sblja 4. Ukupn (1+2+3) Tablica 12. Osali rškvi pslvanja 1. Osali maerijalni rškvi pslvanja 2. Trškvi reprezenacije 3. Osali rškvi pslvanja nemaerijalni 4. Vrijednsn usklađivanje 5. Rezerviranja 6. Ukupn ( ) NAPOMENA: U slučaju da je udi pjeding rška u ukupnim rškvima pslvanja veći d 5% prebn ga je psebn iskazai

9 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 37 Tablica 13.a Amrizacija imvine prehdna 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Ne jigvdsvena Knjigvdsvena Predan u Rashdi Ispravak vrijednsi na Gdišnja uprabu ijekm ijekm Gdišnji Nabavna vrijedns regulirane izns amrizacije imvine na vrijedns vrijedns imvine na dan dan spa amrizacije (%) gdine gdine* regulacijske regulacijske dan (1 2) ( ) Tablica 13.b Amrizacija imvine sadašnja (prcjena) 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Nabavna vrijedns Tablica 13.c Amrizacija imvine buduća (plan) 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski Ispravak vrijednsi na dan Knjigvdsvena vrijedns regulirane imvine na dan Gdišnja spa amrizacije (%) Gdišnji izns amrizacije Predan u uprabu ijekm regulacijske gdine Rashdi ijekm regulacijske gdine* Ne jigvdsvena vrijedns imvine na dan (1 2) ( ) Predan u Ne jigvdsvena Ispravak Knjigvdsvena Rashdi Nabavna vrijednsi vrijedns regulirane imvine spa izns amr- ijekm re- vrijedns Gdišnja Gdišnji uprabu ijekm vrijedns na dan regulacijske na dan amrizacije (%) gdine dan izacije gulacijske imvine na gdine* (1 2) ( )

10 STRANICA 38 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Tablica 14. Prins d regulirane imvine 1. Vrijedns regulirane imvine na pčeku gdine 2. Vrijedns nvih invesicija 3. Vrijedns imvine primljene bez naade 4. Amrizacija regulirane imvine 5. Ouđena i rashdvana imvina 6. Osale prmjene regulirane imvine 7. Vrijedns regulirane imvine na kraju gdine ( ±6) 8. Prsječna vrijedns regulirane imvine (1+7)/2 9. Tršak vlasničkg kapiala r e % 10. Prins svaren d nerizičnih ulaganja r f % 11. Premija za prins d rizičnih ulaganja r m % 12. Premija za ržišni rizik (r m r f ) % 13. Keficijen varijabilnsi dinica energeskg subjeka β 14. Udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu E/(E+D) 15. Tršak dužničkg kapiala r d % 16. Udi duga u ukupnm kapialu D/(E+D) 17. Spa preza na dbi p d 18. Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja % 19. Prins d regulirane imvine (8*18)/100 Tablica 15. Uvrđivanje razlike između priznaih ukupnih rškva i svarenih prihda za prehdnu regulacijsku gdinu e prcjena ukupnih rškva za sadašnju regulacijsku gdinu Tablica Plan 1. Trškvi pslvanja 1 2. Trškvi kapiala 2 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi 3 4. Prihdi d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea kji nisu uršeni u svrhu prpisanu Uredbm (EZ) br. 1228/ Ukupni rškvi ( ) 6. Gdišnji prihd d arifnih savki Razlika gdišnjeg prihda d arifnih savki i ukupnih rškva 7. ΔUTP pre (6 5) Osvarenje

11 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 39 Tablica 16. Uvrđivanje razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirane za inflaciju Tablica Izns Brj 1. Razlika gdišnjeg prihda d arifnih savki i ukupnih rškva ΔUTP pre Prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini i pg % 3. Prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini i sg % 4. Razlika između svareng prihda d arifnih savki i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigiran za inflaciju DTP pre * PRILOG 2. P d u z e n i š v K u ć a n s v Pdaci prebni za dređivanje paramera A i referenne arifne savke za radnu energiju Kaegrija kupca Viski i vrl viski Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) Bijeli 1 Srednji Bijeli 2 Niski Niski Plavi 3 Bijeli 4 Crveni 5 Žui (javna rasvjea) 6 Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 Obračunski elemen (buduća plan) Ev (kwh) m EVT (1) En (kwh) m ENT (1) P (kw) m S (1) EJ (kwh) m JE (1) Brj OMM m N (1) Ev (kwh) m EVT (2) En (kwh) m ENT (2) P (kw) m S (2) EJ (kwh) m JE (2) Brj OMM m N (2) Ej (kwh) m (3) EJ (kwh) m JE (3) Brj OMM m N (3) Ev (kwh) m EVT (4) En (kwh) m ENT (4) EJ (kwh) m JE (4) Brj OMM m N (4) Ev (kwh) m EVT (5) En (kwh) m ENT (5) P (kw) m S (5) EJ (kwh) m JE (5) Brj OMM m N (5) Ej (kwh) m (6) Brj OMM m N (6) Ej (kwh) m (7) Brj OMM m N (7) Ev (kwh) m EVT (8) En (kwh) m ENT (8) Brj OMM m N (8) Ev (kwh) m EVT (9) En (kwh) m ENT (9) P (kw) m S (9) EJ (kwh) m JE (9) Brj OMM m N (9) Crni 10 Ej (kwh) Brj OMM m (10) m N (10) Paramear A (kwh) Referenna arifna savka za radnu energiju (/kwh) Keficijen m(j)

12 STRANICA 40 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA PRILOG 3. Granice vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv m(j) Kaegrija kupca Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) m(j) m(j)* Viski i vrl viski Bijeli 1 m EVT (1) = m ENT (1) = m S (1) = m JE (1) = m N (1) = m EVT (1) = 0555 m ENT (1) = 0222 m S (1) = 1611 m JE (1) = 1777 m N (1) = 7555 P d u z e n i š v Srednji Bijeli 2 Niski m EVT (2) = m ENT (2) = m S (2) = m EVT (2) = 0555 m ENT (2) = 0222 m S (2) = 1611 Plavi 3 m (3) = 10 m (3) = 10 Bijeli 4 m EVT (4) = m ENT (4) = m EVT (4) = 1222 m ENT (4) = 0555 Crveni 5 m EVT (5) = m ENT (5) = m S (5) = m EVT (5) = 0555 m ENT (5) = 0222 m S (5) = 1611 Žui 6 m (6) = m (6) = 0666 K u a n s v Niski Plavi 7 m (7) = 10 m (7) = 10 Bijeli 8 Crveni 9 m EVT (8) = m ENT (8) = m EVT (9) = m ENT (9) = m S (9) = m EVT (8) = 1222 m ENT (8) = 0555 m EVT (9) = 0555 m ENT (9) = 0222 m S (9) = 1611 Crni 10 m (10) = m (10) = 0555 *Iznsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv na dan supanja na snagu ve Medlgije

13 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 41 PRILOG 4. Tarifne savke za prijens elekrične energije Tarifni elemen Kaegrija kupca Tarifni mdel Radna energija JT VT NT Obraun ska vršna radna snaga Prekmjer na jalva energija Naada za braunsk mjern mjes /kwh /kwh /kwh /kw /kvarh /mj Tarifne savke P d u z e n i š v Viski i vrl viski Srednji Niski Bijeli 1 Bijeli 2 Plavi 3 Bijeli 4 Crveni NN VN EV SN EV VN EN SN EN VN S SN S VN JE NN EVT NN EV NN ENT NN EN NN S VN N Žui (javna rasvjea) 6 NN r K u a n s v Niski Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 Crni 10 NN NN u NN EVT NN EV NN ENT NN EN NN S