HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA"

Transcript

1 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 17 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 2034 Na emelju članka 11. savka 1. čke 9. Zakna regulaciji energeskih djelansi (»Nardne nvine«120/12) i članka 30. savka 1. Zakna energiji (»Nardne nvine«120/12 14/14 i 95/15) Hrvaska energeska regularna agencija je na sjednici Upravng vijeća držanj 25. rujna dnijela METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovm Medlgijm za dređivanje iznsa arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: Medlgija) uvrđuju se: ciljevi i načela Medlgije značajke Medlgije bjeki disribucijske mreže način i krieriji za dređivanje ukupnih rškva perara disribucijskg susava (u daljnjem eksu: ukupni rškvi) način i krieriji za dređivanje prihda perara disribucijskg susava svareng na emelju arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: prihd) način i krieriji za dređivanje iznsa arifnih savki za disribuciju elekrične energije (u daljnjem eksu: arifne savke) i psupak za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. Članak 2. Izrazi kji se krise u vj M edlgiji imaju značenja uvrđena zaknima kjima se uređuje energeski sekr regulacija energeskih djelansi i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zakna. Članak 3. U vj Medlgiji krise se i izrazi kji u smislu ve Medlgije imaju sljedeća značenja: regulacijska razdblje d 1. siječnja d 31. prsinca kalendarske gdine prehdna regulacijska regulacijska kja nepsredn prehdi sadašnjj regulacijskj gdini sadašnja regulacijska ekuća regulacijska buduća regulacijska regulacijska kja nepsredn slijedi iza sadašnje regulacijske gdine regulirana imvina imvina kja se isključiv krisi za bavljanje regulirane djelansi a čine je dugrajna maerijalna i nemaerijalna imvina priznai rškvi pravdani rškvi pslvanja e razumni rškvi kapiala kupac krajnji kupac dređen Zaknm ržišu elekrične energije. II. CILJEVI I NAČELA Članak 4. Ovm Medlgijm uvrđuju se sljedeći ciljevi: puzdan pgn državanje i razvj disribucijske mreže uključujući i uvđenje naprednih ehnlških rješenja u skladu s pravilima sruke sigurns disribucijske mreže siguranje prine razine kvaliee pskrbe elekričnm energijm picanje učinkvisi pslvanja perara disribucijskg susava picanje krisnika disribucijske mreže na učinkvi krišenje mreže dnsn snage i energije mgućavanje sabilnih dnsa na ržišu elekrične energije e mgućavanje sabilnih i predvidivih uvjea pslvanja perara disribucijskg susava. Članak 5. Ova Medlgija zasniva se na sljedećim načelima i pravilima: ukupni rškvi mraju bii pravdani neprisrani i razvidni arifne savke za pjedini arifni mdel na cijelm pdručju Republike Hrvaske su jednake iznsi arifnih savki za pjedini arifni mdel dređuju se na način da š više dgvaraju ukupnim rškvima kje perar disribucijskg susava ima za aj arifni mdel bračun pršnje elekrične energije i vršne radne snage za disribuciju elekrične energije vrši se za svak bračunsk mjern mjes arifna savka za prekmjernu jalvu energiju jednaka je za sve napnske razine financiranje razvja disribucijske mreže sigurava se iz prihda e naknade za priključenje na disribucijsku mrežu i za pvećanje priključne snage kju plaćaju kupci i prizvđači mjer više dnevne arifne savke (VT) i niže dnevne arifne savke (NT) za preuzeu elekričnu energiju za kaegrije kupaca s dvarifnim njem je približn 2:1. Članak 6. Primjena arifnih savki za sve napnske razine i za sve kupce zasniva se na susavu jedinsveng bračunavanja krišenja disribucijske mreže bez bzira na duljinu disribucijskg pua (načel pšanske marke). III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE Članak 7. (1) Meda regulacije kja se primjenjuje u vj Medlgiji je meda priznaih rškva. (2) Određivanje iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu zasniva se na priznaim svarenim ukupnim rškvima iz prehdne regulacijske gdine svarenim i prcijenjenim ukupnim rškvima za sadašnju regulacijsku gdinu e planiranim ukupnim rškvima za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 8. (1) Naknada za bračunsk mjern mjes dnsi se na usluge definirane pćim uvjeima za krišenje mreže i pskrbu elekričnm energijm e mrežnim pravilima disribucijskg susava.

2 STRANICA 18 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA (2) Naknada za bračunsk mjern mjes iz savka 1. vga članka dređuje se prema kaegriji kupca i sandardu premljensi bračunskg mjerng mjesa a dnsi se na mjesečn razdblje. (3) Uklik se bračunski mjerni pdaci računaju iz mjernih pdaaka dbivenih s dva ili više bračunskih mjernih mjesa naknada za bračunsk mjern mjes predsavlja nesandardnu uslugu dređenu pravilima i cjenikm nesandardnih usluga perara disribucijskg susava. Članak 9. (1) Prihd svaren primjenm arifnih savki reba pkrii ukupne priznae rškve. (2) Hrvaska energeska regularna agencija (u daljnjem eksu: Agencija) u sadašnjj regulacijskj gdini uvrđuje za prehdnu regulacijsku gdinu ukupne priznae rškve svareni prihd e vrijedns razlike između prihda i ukupnih rškva ΔUPT pre. (3) Razlika između svareng prihda i ukupnih priznaih rškva iz prehdne regulacijske gdine ΔUPT pre uzima se u bzir pri dređivanju iznsa arifnih savki za razmaranu buduću regulacijsku gdinu. Članak 10. (1) Ukupni rškvi za buduću regulacijsku gdinu emelje se na planu pslvanja e na gdišnjem invesicijskm planu. (2) Operar disribucijskg susava dužan je izradii plan pslvanja e gdišnji invesicijski plan za buduću regulacijsku gdinu ak da Agencija mže praii pdake imvini kapialu bvezama prihdima i rashdima s naslva bavljanja regulirane djelansi financijskim kvima i invesicijama. (3) Plan pslvanja uključuje planiranu bilancu planirani račun dbii i gubika i planirani izvješaj nvčanim kvima s isaknuim važnim činjenicama računvdsvenim pliikama kje se prikazuju u bilješkama uz financijske izvješaje. (4) Operar disribucijskg susava dužan je dsavii Agenciji najkasnije d 1. lispada sadašnje regulacijske gdine planve iz savka 2. vga članka i ppunjene ablice iz Prilga 1. kji je sasavni di ve Medlgije s prcijenjenim pdacima za sadašnju regulacijsku gdinu i planskim pdacima za buduću regulacijsku gdinu. (5) Operar disribucijskg susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 11. (1) Operar disribucijskg susava dužan je dsavii Agenciji za prehdnu regulacijsku gdinu revidirane gdišnje financijske izvješaje u rku d 20 dana nakn iseka rka prpisang za dsavu gdišnjih financijskih izvješaja u svrhu javne bjave i ppunjene ablice iz Prilga 1. s pdacima svarenju e izvješaj svarenju gdišnjeg invesicijskg plana s prikazanim izvrima financiranja invesicija. (2) Operar disribucijskg susava dužan je pdake iz Prilga 1. dsavii Agenciji i u elekrničkm (excel) frmau. Članak 12. Planirani gdišnji izns gubiaka elekrične energije u disribucijskj mreži dgvara iznsu iz gdišnjeg plana gubiaka u disribucijskj mreži a rškvi nabave elekrične energije za pkriće gubiaka uvrđuju se primjenjujući cijene nabave elekrične energije prema ržišnim načelima. Članak 13. Tarifne savke ne pkrivaju rškve: priključenja kupaca i prizvđača na disribucijsku mrežu i pvećanja priključne snage drugih djelansi kje bavlja perar disribucijskg susava nesandardnih usluga i drugih naknada dređenih zaknima kjima se uređuje energeski sekr i ržiše elekrične energije ka i prpisima dnesenim na emelju ih zakna. IV. OBJEKTI DISTRIBUCIJSKE MREŽE Članak 14. Disribucijska mreža na kju se primjenjuje va Medlgija buhvaća bjeke kji su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava: dalekvdi i kabeli i 10 kv nisknapnski vdvi ransfrmarske sanice 110/35(30) kv i 110/20(10) kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava ransfrmarske sanice 35(30)/20(10) kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava ransfrmarske sanice 20(10)/04 kv u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava psrjenja i 04 kv u elekranama u dijelu u kjem su u nadležnsi ili vlasnišvu perara disribucijskg susava. V. ODREĐIVANJE UKUPNIH TROŠKOVA Članak 15. (1) Ukupni rškvi UTP dređuju se na gdišnjj razini dnsn za regulacijsku gdinu i jednaki su: UTP TP ps TP kap TR TP ps rškvi pslvanja (OPEX) [kn] TP kap rškvi kapiala (CAPEX) [kn] TR nsu rškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi [kn]. (2) Ukupni rškvi UTP iz savka 1. vga članka dređuju se prema priznaim svarenim prcijenjenim ili planiranim ukupnim rškvima visn me uvrđuju li se za prehdnu sadašnju ili buduću regulacijsku gdinu. (3) Pri uvrđivanju planiranih ukupnih rškva uvažava se ujecaj čekivane inflacije. Članak 16. (1) Trškvi pslvanja TP ps su pravdani rškvi i navedeni su u ablici 1. iz Prilga 1. (2) Uklik Agencija analizm ukupnih rškva pslvanja prvjerm kličina i cijena kje uzrkuju pjedine rškve analizm isvrsnih rškva pslvanja u prehdnim ma ka i usprednm analizm rškva i učinkvisi pslvanja perara nsu

3 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 19 disribucijskih susava u državama članicama EU uvrdi da su djelmični ili cjelkupni iznsi pjedinih rškva pslvanja u budućj regulacijskj gdini nepravdani neće ih uzei u bzir prilikm dređivanja iznsa arifnih savki. (3) Usluge prmidžbe spnzrsva i rškvi sajmva rškvi reprezenacije dnacije prigdne nagrade i gdišnje nagrade članvima uprave priznaju se najviše d 15% prihda regulirane djelansi kjega je perar disribucijskg susava svari ili planira svarii u regulacijskj gdini emeljem iznsa arifnih savki dređenih vm Medlgijm. (4) U iznimnim slučajevima Agencija mže priznai pjedine rškve iz savka 3. vga članka i d njihvg pung iznsa uklik perar disribucijskg susava dkaže na prihvaljiv i jasan način njihvu svrsishdns i pravdans. Članak 17. Trškvi kapiala TP kap jednaki su: PR im prins d regulirane imvine (regulirana snvica sredsava) [kn] A amrizacija regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. Članak 18. (1) Prins d regulirane imvine PR im jednak je: PPTK pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja (engl. WACC Weighed Average Cs f Capial) [%] RI prsječna vrijedns regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. (2) Prsječna vrijedns regulirane imvine RI u regulacijskj gdini jednaka je: RI p vrijedns regulirane imvine na pčeku regulacijske gdine kja ne uključuje vrijedns imvine primljene bez naknade (uključujući i priključke) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea [kn] RI k vrijedns regulirane imvine na kraju regulacijske gdine [kn]. (3) Vrijedns regulirane imvine RI k na kraju regulacijske gdine jednaka je: NI vrijedns nvih invesicija kje se savljaju u uprebu u regulacijskj gdini [kn] BI vrijedns regulirane imvine primljene bez naknade (uključujući i priključke) u regulacijskj gdini (sufinanciranje dnacije i dr.) i imvine financirane prihdima svarenim d ddjele prekgraničnih prijensnih kapaciea u regulacijskj gdini [kn] OR uđena i rashdvana regulirana imvina u regulacijskj gdini [kn] PI sale prmjene regulirane imvine u regulacijskj gdini [kn]. (4) Vrijedns regulirane imvine uključuje: sadašnju knjigvdsvenu vrijedns dugrajne nemaerijalne imvine (sim gdwilla) i maerijalne imvine kju čine zemljiše građevinski bjeki psrjenja i prema ransprna imvina pgnski invenar alai i sal i vrijedns nvih invesicija (vrijedns imvine u pripremi) kja se savlja u uprebu u regulacijskj gdini. (5) Vrijedns regulirane imvine ne uključuje: imvinu primljenu bez naknade nemaerijalnu i maerijalnu imvinu u pripremi kja se neće savii u uprebu ijekm regulacijske gdine ka i predujmve za nabavu maerijalne i nemaerijalne imvine. (6) Amrizaciju čini ršak amrizacije regulirane imvine i ne uključuje amrizaciju imvine primljene bez naknade. (7) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine bavlja se primjenm gdišnjih spa amrizacije uvrđenih prema čekivanm vijeku krišenja imvine. (8) Obračun amrizacije regulirane dugrajne imvine vrši se prema načelima računvdsvenih sandarda pjedinačn p predmeima dugrajne imvine linearnm medm. (9) Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja PPTK izračunava se za buduću regulacijsku gdinu i jednak je: E/(E+D) udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu D/(E+D) udi duga u ukupnm kapialu r e ršak vlasničkg kapiala [%] r d ršak duga (dužničkg kapiala) [%] p d spa preza na dbi. (10) Prins na vlasnički kapial pslije prezivanja r e uvrđuje se prema mdelu vrednvanja kapialne imvine (engl. CAPM Capial Asse Pricing Mdel): r f prins svaren d nerizičnih ulaganja [%] r m prsječan prins d rizičnih ulaganja (čekivani prins d ržišng prfelja) [%] (r m r f ) premija za ržišni rizik [%]

4 STRANICA 20 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA ß keficijen varijabilnsi prinsa dinica energeskg subjeka u dnsu na prsječnu varijabilns prinsa svih dinica kje kiraju na ržišu i (r m r f ). ß premija za ržišni rizik vlasig kapiala [%]. Članak 19. (1) U svrhu dređivanja arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu planirani ukupni rškvi krigiraju se za ΔTP pre pri čemu je: ΔTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirana za inflaciju [kn] i pg prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini [%] i sg prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini [%] ΔUTP pre vrijedns uvrđene razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini [kn]. (2) Spa inflacije uvrđuje se na emelju prmjene indeksa pršačkih cijena kjeg dređuje Državni zavd za saisiku pri čemu se za dređivanje spe inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini ka mjerdavn uzima n razdblje za kje psje rasplživi pdaci prmjenama indeksa pršačkih cijena. (3) Ak je ΔTP pre manji d 3% ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini ΔUTP pre Agencija mže dlučii da se ΔTP pre ne uzima u bzir prilikm dređivanja dnsn prmjene iznsa arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu neg se krisi za izračun iznsa arifnih savki u regulacijskj gdini kja slijedi nakn buduće regulacijske gdine. VI. ODREĐIVANJE PRIHODA Članak 20. (1) Gdišnji prihd UP dređuje se primjenm arifnih savki ka z mjesečnih prihda svarenih p pjedinim kaegrijama kupaca dnsn arifnim mdelima iz Prilga 4. kji je sasavni di ve Medlgije. (2) Prihd P(i j) u mjesecu i p pjedinm arifnm mdelu j jednak je: P( i j ) nk( j ) k 1 EN JT ( i jk ) ( j ) ENVT ( i jk ) EVT( j ) EN NT ( i jk ) ENT ( j ) P ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) V i j k S j EJ i j k JE j nk j N ( j) nk ( j) braunskih mjernih mjesa kupaca za arifni mdel j EN JT ( i j radna energija p jedinsvenj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN VT ( i j radna energija p višj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh EN NT ( i j radna energija p nižj dnevnj arifi u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kwh ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh EVT ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh ENT ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh P V ( i j braunska vršna radna snaga u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kw S ( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni mdel j kn/kw EJ ( i j prekmjerna jalva energija u mjesecu i na braunskm mjernm mjesu k i arifnm mdelu j kvarh JE ( j) arifna savka za prekmjern preuzeu jalvu energiju za arifni mdel j kn/kvarh N ( j) naknada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j kn/mjesec. je: (3) Prihd P(i) u mjesecu i p svim arifnim mdelima jednak P( i) bm j1 P( i j) gdje je: bm ukupan arifnih mdela. (4) Gdišnji prihd UP svaren primjenm arifnih savki jednak je zu prihda p mjesecima: UP 12 i1 P( i) (5) Gdišnji prihd UP računa se za prehdnu regulacijsku gdinu ka svarena vrijedns UP () a za buduću regulacijsku gdinu ka planirana vrijedns UP (p). (6) Na emelju svareng gdišnjeg prihda UP () i priznaih ukupnih rškva UTP () za prehdnu regulacijsku gdinu uvrđuje se razlika: UTP pre UP UTP ( ) ( ) (7) Na emelju planiranih ukupnih rškva UTP (p) za buduću regulacijsku gdinu perar prijensng susava je dužan predlžii akve iznse arifnih savki da je planirani prihd UP (p) manji ili jednak planiranim ukupnim rškvima UTP (p) krigiranim za ΔTP pre iz članka 19. savka 1. ve Medlgije: UP ( p) UTP( p) TP VII. ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 21. (1) Tarifna savka za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv predsavlja referennu arifnu savku za radnu energiju. (2) Referenna arifna savka za radnu energiju iz savka 1. vga članka jednaka je mjeru planirang prihda UP (p) i paramera A: UP A ( p) pre

5 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 21 A (3) Paramear A jednak je: 12 bm nk ( j) i1 j1 k1 EN JT ( i j m ( j) EN VT ( i j m EN NT ( i j ment ( j) PV ( i j ms ( j) EJ( i j m ( j) nk( j) m ( j) JE N EVT ( j) (4) Paramear A [kwh] dređuje se na emelju pdaaka iz Prilga 2. kji je sasavni di ve Medlgije. (5) Keficijeni mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka su: m ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m EVT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p višj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju m ENT ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za radnu energiju p nižj dnevnj arifi arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju ms ( j ) keficijen mjera iznsa arifnih savki za braunsku vršnu radnu snagu arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju h m JE ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za prekmjernu jalvu energiju arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju W/var m N ( j) keficijen mjera iznsa arifnih savki za naknadu za braunsk mjern mjes arifng mdela j prema iznsu referenne arifne savke za radnu energiju kwh/mjesec. (6) Iznsi keficijenaa iz savka 5. vga članka dređuju se u skladu s granicama vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka (u daljnjem eksu: granice vrijednsi) iz Prilga 3. kji je sasavni di ve Medlgije. (7) Tarifne savke izračunavaju se mnženjem iznsa referenne arifne savke za radnu energiju iz savka 1. vga članka s dgvarajućim iznsima keficijenaa iz savka 6. vga članka: ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p jedinsvenj dnevnj arifi za arifni mdel j kn/kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p višj dnevnj arifi za EVT EVT arifni mdel j kn/kwh ( j) m ( j) arifna savka za radnu energiju p nižj dnevnj arifi za ENT ENT arifni mdel j kn/kwh ( j) ms( j) arifna savka za braunsku vršnu radnu snagu za arifni S mdel j kn/kw ( j) m ( j) arifna savka za prekmjernu jalvu energiju za arifni JE JE mdel j kn/kvarh ( j) mn ( j) naknada za braunsk mjern mjes za arifni mdel j N kn/mjesec. VIII. POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE ODNOSNO PROMJENU IZNOSA TARIFNIH STAVKI Članak 22. (1) Operar disribucijskg susava pdnsi Agenciji zahjev za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki u sadašnjj regulacijskj gdini za buduću regulacijsku gdinu zajedn s prijedlgm iznsa arifnih savki. (2) Zahjev iz savka 1. vga članka pdnsi se nakn š se uvrde plugdišnji ukupni rškvi za sadašnju regulacijsku gdinu a najkasnije d 1. lispada. (3) Zahjev iz sav ka 1. vga članka brađuje se na emelju dsavljenih dkumenaa i pdaaka iz članaka 10. i 11. ve Medlgije. (4) Operar disribucijskg susava dužan je pdnijei Agenciji zahjev iz savka 1. vga članka u skladu sa srukurm arifnih savki iz Prilga 4. (5) Na zahjev Agencije perar disribucijskg susava dužan je dsavii i druge pdake prebne za dređivanje dnsn prmjenu iznsa arifnih savki. (6) Agencija je dužna dnijei dluku iznsu arifnih savki na emelju zahjeva iz savka 1. vga članka najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. Članak 23. (1) Agencija mže samsaln dnijei dluku iznsu arifnih savki za buduću regulacijsku gdinu i najkasnije d 15. prsinca sadašnje regulacijske gdine. (2) U slučaju iz savka 1. vga članka Agencija će prije dnšenja dluke iznsu arifnih savki bavijesii perara disribucijskg susava pkreanju psupka za dređivanje iznsa arifnih savki. Članak 24. Iznsi arifnih savki dređeni sukladn vj Medlgiji iskazuju se na dvije decimale. IX. NADZOR Članak 25. Primjenu ve Medlgije nadzire Agencija. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Iznimn d članka 22. savka 2. ve Medlgije u gdini perar disribucijskg susava mže pdnijei zahjev najkasnije d 1. sudeng gdine. Članak 27. Danm supanja na snagu ve Medlgije presaje važii Tarifni susav za disribuciju elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«143/06 i 26/10). Članak 28. D supanja na snagu dluke iznsu arifnih savki dnesene sukladn dredbama ve Medlgije primjenjuju se iznsi arifnih savki za disribuciju elekrične energije dređeni Odlukm visini arifnih savki u Tarifnm susavu za disribuciju elekrične energije bez visine arifnih savki (»Nardne nvine«49/12). Članak 29. Ova Medlgija bjavi će se u»nardnim nvinama«a supa na snagu 1. lispada gdine. Klasa: /15-01/10 Ur: /15-02 Zagreb 25. rujna Predsjednik Upravng vijeća Tmislav Jurekvić dipl. ing. v. r.

6 STRANICA 22 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Tablica 1. Trškvi pslvanja PRILOG 1. Pdaci prebni za uvrđivanje ukupnih rškva Tablica 1. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 4 kn 2. Trškvi državanja mreže 5 kn 3. Trškvi nja i bračuna kn 4. Trškvi nabave pmćnih usluga 6 kn 5. Trškvi sblja plaće 7 kn 6. Osali rškvi sblja 8 kn 7. Osali rškvi pslvanja 9 kn 8. Ukupn ( ) kn Prehdna Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska regulacijska Tablica 2. Trškvi kapiala Tablica 1. Amrizacija regulirane imvine 10 kn 2. Prins d regulirane imvine 11 kn 3. Ukupn (1+2) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi Tablica 1. Trškvi pružanja nesandardnih usluga kn Osali prihdi* kn Ukupn (1+2) kn 3. Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska *Osali prihdi uključuju izvanredne prihde prihd d zaeznih kamaa i sale prihde kji nasaju u pslvanju a nisu računvdsvenim razdvajanjem (članak 23. Zakna energiji) prikazani na salim djelansima energeskg subjeka Tablica 4. Trškvi pkrića gubiaka u mreži 1. Izns kn 2. Kličina MWh 3. Prsječna cijena el. energije za pkriće gubiaka kn/mwh Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 5. Trškvi državanja mreže 1. Održavanje bjekaa i psrjenja viskg napna kn 2. Održavanje bjekaa i psrjenja srednjeg napna kn 3. Održavanje bjekaa i psrjenja niskg napna kn 4. Ukupn (1+2+3) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska

7 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 23 Tablica 6. Trškvi nabave pmćnih usluga 1. Pmćna usluga 1* 1.1 Izns kn 1.2. Kličina 1.3. Cijena 2. Pmćna usluga 2* 2.1. Izns kn 2.2. Kličina 2.3. Cijena * navesi vrsu pmćne usluge Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 7. Trškvi sblja plaće 1. Bru plaće kn 2. Dprinsi na plaće kn 3. Ukupn (1+2) kn 4. Brj zapslenika (sanje na dan ) Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 8. Osali rškvi sblja 1. Trškvi službenih puvanja kn 2. Trškvi prijevze za rad kn 3. Naknade salih rškva sblja kn 4. Ukupn (1+2+3) kn Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska Tablica 9. Osali rškvi pslvanja Prehdna regulacijska Sadašnja regulacijska Buduća regulacijska 1. Osali maerijalni rškvi pslvanja kn 2. Trškvi reprezenacije kn 3. Osali rškvi pslvanja nemaerijalni kn 4. Vrijednsn usklađivanje kn 5. Rezerviranja kn 6. Ukupn ( ) kn NAPOMENA: U slučaju da je udi pjeding rška u ukupnim rškvima pslvanja veći d 5% prebn ga je psebn iskazai

8 STRANICA 24 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Tablica 10.a Amrizacija imvine prehdna regulacijska 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Knjigvdsvena Predan u uprabu ijekm ijekm svena vrijedns Rashdi Ne knjigvd- Ispravak Gdišnji Nabavna vrijedns regulirane imvine na vrijednsi na Gdišnja spa izns amrizacije vrijedns dan amrizacije regulacijske regulacijske imvine na dan dan (%) gdine gdine* (1 2) ( ) Tablica 10.b Amrizacija imvine sadašnja regulacijska (prcjena) 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša 1.2. Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Knjigvdsvena Predan u uprabu ijekm svena vrijedns Ne knjigvd- Ispravak Gdišnji Rashdi Nabavna vrijedns regulirane imvine vrijednsi na Gdišnja izns amrizacijcijske gdine* ijekm regula- vrijedns dan spa amrizacije (%) gdine regulacijske imvine na dan na dan (1 2) ( ) Tablica 10.c Amrizacija imvine buduća regulacijska (plan) 1. Maerijalna imvina ( ) 1.1. Zemljiša Nabavna Knjigvdsvena Predan u Ne knjigvdsvena vrijed- Ispravak Gdišnji Rashdi vrijedns vrijedns regulirane imvine na vrijednsi na Gdišnja uprabu izns amrizacijcijske gdine* ijekm regula- dan spa amrizacije (%) cijske gdine dan ijekm regulans imvine na dan (1 2) ( )

9 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA Građevinski bjeki psrjenja i prema viski napn 1.3. Građevinski bjeki psrjenja i prema srednji napn 1.4. Građevinski bjeki psrjenja i prema niski napn 1.5. Građevinski bjeki psrjenja i prema sal 1.6. Transprna imvina 1.7. Pgnski invenar alai i sal 2. Nemaerijalna imvina 3. Imvina primljena bez naknade 4. Imvina kja nije u funkciji bavljanja energeske djelansi 5. Ukupn regulirana imvina (1+2) 6. Ukupn ( ) * Ouđena i rashdvana imvina i sale prmjene na imvini. Tablica 11. Prins d regulirane imvine 1. Vrijedns regulirane imvine na pčeku gdine kn 2. Vrijedns nvih invesicija kn 3. Vrijedns imvine primljene bez naknade kn 4. Amrizacija regulirane imvine kn 5. Ouđena i rashdvana imvina kn 6. Osale prmjene regulirane imvine kn 7. Vrijedns regulirane imvine na kraju gdine ( ±6) kn 8. Prsječna vrijedns regulirane imvine (1+7)/2 kn 9. Tršak vlasničkg kapiala r e % 10. Prins svaren d nerizičnih ulaganja r f % 11. Premija za prins d rizičnih ulaganja r m % 12. Premija za ržišni rizik (r m r f ) % 13. Keficijen varijabilnsi dinica energeskg subjeka ß 14. Udi vlasničkg kapiala u ukupnm kapialu E/(E+D) 15 Tršak dužničkg kapiala r d % 16 Udi duga u ukupnm kapialu D/(E+D) 17. Spa preza na dbi p d 18. Pnderirani prsječni ršak kapiala prije prezivanja % 19. Prins d regulirane imvine (8*18)/100 kn Prehdna regulacijska Sadašnja regula- Buduća regula- cijska cijska Tablica 12. Uvrđivanje razlike između priznaih ukupnih rškva i svarenih prihda za prehdnu regulacijsku gdinu e prcjena ukupnih rškva za sadašnju regulacijsku gdinu Tablica 1. Trškvi pslvanja 1 kn 2. Trškvi kapiala 2 kn 3. Trškvi pružanja nesandardnih usluga i sali prihdi 3 kn 4. Ukupni rškvi (1+2 3) kn 5. Gdišnji prihd d arifnih savki kn 6. Razlika gdišnjeg prihda d arifnih savki i ukupnih rškva ΔUTP pre (5 4) Prehdna regulacijska Plan kn Prehdna regulacijska Osvarenje

10 STRANICA 26 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA Tablica 13. Uvrđivanje razlike između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigirane za inflaciju Tablica Izns 1. Razlika gdišnjeg prihda i ukupnih rškva ΔUTP pre 12 kn 2. Prsječna gdišnja spa inflacije u prehdnj regulacijskj gdini i pg % 3. Prsječna gdišnja spa inflacije u sadašnjj regulacijskj gdini i sg % 4. Razlika između svareng prihda i priznaih ukupnih rškva u prehdnj regulacijskj gdini krigiran za inflaciju ΔTP pre * * članak 19. savak 1. kn P d u z e n i š v K u ć a n s v PRILOG 2. Pdaci prebni za dređivanje paramera A i referenne arifne savke za radnu energiju Kaegrija kupca Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) Obračunski elemen (buduća regulacijska plan) Keficijen m(j) Srednji napn Bijeli 2 Ev (kwh) m EVT (2) En (kwh) m ENT (2) P (kw) m S (2) EJ (kwh) m JE (2) Brj OMM m N (2) Niski napn Plavi 3 Ej (kwh) m (3) EJ (kwh) m JE (3) Brj OMM m N (3) Bijeli 4 Ev (kwh) m EVT (4) En (kwh) m ENT (4) EJ (kwh) m JE (4) Brj OMM m N (4) Crveni 5 Ev (kwh) m EVT (5) En (kwh) m ENT (5) P (kw) m S (5) EJ (kwh) m JE (5) Brj OMM m N (5) Žui (javna 6 Ej (kwh) rasvjea) Brj OMM m (6) m N (6) Niski napn Plavi 7 Ej (kwh) m (7) Brj OMM m N (7) Bijeli 8 Ev (kwh) m EVT (8) En (kwh) m ENT (8) Brj OMM m N (8) Crveni 9 Ev (kwh) m EVT (9) En (kwh) m ENT (9) P (kw) m S (9) EJ (kwh) m JE (9) Brj OMM m N (9) Crni 10 Ej (kwh) m (10) Brj OMM m N (10) Paramear A (kwh) Referenna arifna savka za radnu energiju (kn/kwh)

11 SRIJEDA 30. RUJNA NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 27 PRILOG 3. Granice vrijednsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j prema iznsu arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv m(j) Kaegrija kupca Tarifni mdel Oznaka arifng mdela (j) m(j) m(j)* Viski i vrl viski napn Bijeli 1 P d u z e n i š v Srednji napn Bijeli 2 Plavi 3 Bijeli 4 Niski napn Crveni 5 m EVT (2) = m ENT (2) = m S (2) = m JE (2) = m N (2) = m (3) = 10 m JE (3) = m N (3) = m EVT (4) = m ENT (4) = m JE (4) = m N (4) = m EVT (5) = m ENT (5) = m S (5) = m JE (5) = m N (5) = m EVT (2) = 0545 m ENT (2) = 0273 m S (2) = 682 m JE (2) = 0682 m N (2) = 300 m (3) = 10 m JE (3) = 0682 m N (3) = 1877 m EVT (4) = 1091 m ENT (4) = 0545 m JE (4) = 0682 m N (4) = 1877 m EVT (5) = 0909 m ENT (5) = 0455 m S (5) = 1364 m JE (5) = 0682 m N (5) = 1877 Žui 6 m (6) = m N (6) = m (6) = 0773 m N (6) = 668 K u a n s v Niski napn Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 Crni 10 m (7) = 10 m N (7) = m EVT (8) = m ENT (8) = m N (8) = m EVT (9) = m ENT (9) = m S (9) = m JE (9) = m N (9) = m (10) = m N (10) = m (7) = 10 m N (7) = 455 m EVT (8) = 1091 m ENT (8) = 0545 m N (8) = 455 m EVT (9) = 0909 m ENT (9) = 0455 m S (9) = 1364 m JE (9) = 0682 m N (9) = 1877 m (10) = 0591 m N (10) = 264 *Iznsi keficijenaa mjera iznsa arifnih savki za arifni mdel j i iznsa arifne savke za radnu energiju arifng mdela Plavi kućansv na dan supanja na snagu ve Medlgije

12 STRANICA 28 BROJ 104 NARODNE NOVINE SRIJEDA 30. RUJNA PRILOG 4. Tarifne savke za disribuciju elekrične energije Tarifni elemen Kaegrija kupca Tarifni mdel Radna energija JT VT NT Obraun ska vršna radna snaga Prekmjer na jalva energija Naknada za braunsk mjern mjes (kn/kwh) (kn/kwh) (kn/kwh) (kn/kw) (kn/kvarh) (kn/mj) Tarifne savke Viski i vrl viski napn Bijeli 1 P d u z e n i š v Srednji napn Niski napn Bijeli 2 Plavi 3 Bijeli 4 Crveni 5 SN EV SN EN NN NN EVT NN EV NN ENT NN EN SN S NN S SN JE NN JE NN JE NN JE SN N NN Np NN Np NN Nps Žui (javna rasvjea) 6 NN r NN Nr K u a n s v Niski napn Plavi 7 Bijeli 8 Crveni 9 NN NN EVT NN EV NN ENT NN EN NN S NN JE NN Nk NN Nk NN Nps Crni 10 NN u NN Nku

METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE II.

METODOLOGIJU ZA ODREĐIVANJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I. OPĆE ODREDBE III. ZNAČAJKE METODOLOGIJE II. SRIJEDA 30. RUJNA 2015. NARODNE NOVINE BROJ 104 STRANICA 29 2035 Na emelju članka 11. savka 1. čke 9. Zaa regulaciji energeskih djelansi (»Nardne nvine«120/12) i članka 30. savka 1. Zaa energiji (»Nardne

Διαβάστε περισσότερα

I. OPĆE ODREDBE. tarifni modeli, tarifni elementi i tarifne stavke, način određivanja troškova i prihoda opskrbljivača,

I. OPĆE ODREDBE. tarifni modeli, tarifni elementi i tarifne stavke, način određivanja troškova i prihoda opskrbljivača, I. PĆE DREDBE Članak 1. vom Metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge (u daljnjem tekstu: Metodologija) određuju se: ciljevi i načela

Διαβάστε περισσότερα

METODOLOGIJU UTVRĐIVANJA IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIHVAT I OTPREMU UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA

METODOLOGIJU UTVRĐIVANJA IZNOSA TARIFNIH STAVKI ZA PRIHVAT I OTPREMU UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA STRANICA 74 BROJ 71 NARODNE NOVINE SRIJEDA, 3. KOLOVOZA 2016. uravnoteženja subjektima odgovornim za odstupanje (»Narodne novine«, broj 121/13, 82/14 i 132/14). Članak 21. Ova Metodologija stupa na snagu

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) i članka 88. stavka 1. Zakona o tržištu plina

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«broj 120/12) Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem

Διαβάστε περισσότερα

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA Na temelju članka 11. stavka 1. točke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) i članka 88. stavka 1. podstavka 4. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Srednjenaponski izolatori

Srednjenaponski izolatori Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

( ) pri čemu fo znači opažene frekvencije, t a ft teoretske ili očekivane frekvencije.

( ) pri čemu fo znači opažene frekvencije, t a ft teoretske ili očekivane frekvencije. Zdravsven veleučiliše u Zagrebu Vježbe iz saisike es es (hi-kvadra) je saisički psupak kji je vema prakičan i čes se krisi, a služi da bi uvrdili dsupaju li dbivene - pažene rekvencije () d rekvencija

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I . Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE. ( Službeni list CG, broj 8/14) Član 1

UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE. ( Službeni list CG, broj 8/14) Član 1 Na osnovu člana 21 stav 5 Zakona o energetici ( Službeni list CG, br. 28/10 i 6/13), Vlada Crne Gore na sjednici od 23. januara 2014. godine donijela je: UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE

Διαβάστε περισσότερα

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje UVJNJE ŠTPV VŽN Psmin naprezanje ρ aksimaln psmin naprezanja za: d ρ r Plarni mmen rmsi: Plarni mmen pra: [ ] cm Ku uvijanja (rzije) ϕ ϕ l G [ rad] Krus presjeka šapa na uvijanje: G 5 Dimenziniranje šapva

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Cijena elektri~ne energije

Cijena elektri~ne energije Cijena elektri~ne energije Dr. sc. Anto Bajo i Irena Klemen~i} Cijena elektri~ne energije 1. Uvod U ovom se ~lanku obja{njava glavna obilje`ja, sudionike i na~in odre ivanja cijena na tr`i{tu elektri~ne

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet

Διαβάστε περισσότερα

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Klinički zavod za kemiju Klinička jedinica za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom KBC Sestre milosrdnice Izbor statističkog testa Tajna dobrog

Διαβάστε περισσότερα

HONDA. Έτος κατασκευής

HONDA. Έτος κατασκευής Accord + Coupe IV 2.0 16V (CB3) F20A2-A3 81 110 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0 16V (CB3) F20A6 66 90 01/90-09/93 0800-0175 11,00 2.0i 16V (CB3-CC9) F20A8 98 133 01/90-09/93 0802-9205M 237,40 2.0i 16V

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1 Sarò signor io sol Canzon, ottava stanza Domenico Micheli Soprano Soprano 2 Alto Alto 2 Α Α Sa rò si gnor io sol del mio pen sie io sol Sa rò si gnor io sol del mio pen sie io µ Tenor Α Tenor 2 Α Sa rò

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 28. stavka 8. Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/2008 i 127/2010), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31.

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju)

9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimenzioniranje i sile u ozubljenju) Elemei srjeva (Audire vježbe šk.gd. 004/05) - ZUPČANICI 9. ZADATAK ZUPČANI PRIJENOS (dimeziiraje i sile u zubljeju) Elekrmr sage,85 kw i brzie vrje 960 mi -, prek zupčag prijesika pkreće B EM S VI Z radi

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

ПРАВИЛА О РАДУ ДИСТРИБУТИВНОГ СИСТЕМА

ПРАВИЛА О РАДУ ДИСТРИБУТИВНОГ СИСТЕМА ПРАВИЛА О РАДУ ДИСТРИБУТИВНОГ СИСТЕМА Верзија 1.0 децембар 2009. године На основу члана 107. Закона о енергетици (''Службени гласник Републике Србије'' број 84/04) и чл. 32. ст. 1. т. 9. Одлуке о измени

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο ο φ. II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. 1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα

Διαβάστε περισσότερα

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI Služi za pokriće troškova poslovanja i ostvarenje dobiti; Troškovi poslovanja: materijalni troškovi; amortizacija; troškovi rada; ostali troškovi; Razlikujemo

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE.

TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. (Sl. list grada Subotice, br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE. TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE Član 1 Tarifnim sistemom za obračun isporučene toplotne energije

Διαβάστε περισσότερα

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god. MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA

Διαβάστε περισσότερα

Answers to practice exercises

Answers to practice exercises Answers to practice exercises Chapter Exercise (Page 5). 9 kg 2. 479 mm. 66 4. 565 5. 225 6. 26 7. 07,70 8. 4 9. 487 0. 70872. $5, Exercise 2 (Page 6). (a) 468 (b) 868 2. (a) 827 (b) 458. (a) 86 kg (b)

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci Praktikum iz hidraulike Str. 4-1 IV vježba Istjecanje iz neptpljeng tvra u vertikalnj tankj stjenci U hidrtehničkj praksi se čest javlja ptreba računanja prtka krz tvre kji se nalaze na dnu ili na bčnj

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanja pri gradnji

Ispitivanja pri gradnji 2 Pri gradnji sinkrnih strjeva, sbit nih velike snage, prvde se mngbrjna ispitivanja. Većina vih prvjera je definirana standardima, i prizvđač ih je dužan prvesti. ugvru izradi se specificiraju načini

Διαβάστε περισσότερα

2. TEČENJE U OTVORENIM KORITIMA

2. TEČENJE U OTVORENIM KORITIMA . TEČENJE U OTVORENIM KORITIMA Tečenje u vrenim kriima je najčešći prblem s kjim se susreću hidrehničari, a buhvaća ečenje u prirdnim vdcima (uspri u akumulacijama, prns nansa, prns zagađivala), srujanje

Διαβάστε περισσότερα

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE

Numeričko modeliranje u geotehnici STABILNOST BESKONAČNE KOSINE str. 1 STABILNOST BESKONAČNE KOSINE Numeričkim mdeliranjem će se ilustrirati stabilnst besknačne ksine, za kju pstje analitički izrazi za faktr sigurnsti, kji prizlaze iz ravnteže elementa tla kjemu su

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα