ANTINEOPLASTICI NEOPLAZME
|
|
- Ἀχείμ Μακρής
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ATIEPLASTII EPLAZME ZDRAVE ĆELIJE Biohemijska kontrola rasta i diferencijacije ćelija stimulisanje rasta faktori rasta apoptoza (programirana smrt ćelije) KAERGEE ĆELIJE ekontrolisan rast i deoba ćelija -utrošak energije, gubitak strukture i funkcije ćelije -poremećaji u regulaciji apoptoze Uzroci kancera -hemijski, okruženje, virusi, mutageneza -aberacije u ekspresiji protoonkogena onkogeni kancer 1
2 DEBA ĆELIJE G 0 faza faza mirovanja G1 faza presintetska faza (produkcija enzima za sintezu nukleinskih kiselina) S-faza - sinteza nukleinskih kiselina, h G2-faza produkcija RK, kritičnih enzima, mitotičkih enzima, do 10 h (period izmeñu S-faze i ćelijske deobe) M-faza mitoza ćelije (0.5-1 h ) antineoplastici specifični za odreñenu fazu ćelijskog ciklusa: antimetaboliti (S-faza), antimitotici (M-faza) - administracija antineoplastika u osetljivoj fazi ćelijskog ciklusa antineoplastici nespecifični za ćelijski ciklus (alkilujući agensi, većina antineoplastičnih antibiotika) primena u bilo kojoj fazi tumori kod kojih se ćelije brzo dele (agresivni tumori) najosetljiviji na dejstvo antineoplastika sporo rastući tumori, veliki tumori mala efikasnost antineoplastika metastaze, TM karakterizacija, faze I-IV TERAPIJA KAERA terapija kancera: operacija, zračenje, antineoplastici, imunomodulatori ATIEPLASTIK protiv novog rasta MEAIZAM ITTKSIČG DEJSTVA interferencija u sintezi ćelije ili funkciji RK, DK i proteina -toksičnost antineoplastika IDEALA ATIEPLASTIK specifičan za tkivo (deluje samo na obolelo tkivo ili fiziološki sistem) specifičan za ćeliju (deluje samo na maligne ćelije) TKSIČST ATIEPLASTIKA (mehanizam toksičnosti): -na zdrave ćelije koje se ubrzano dele (GIT, kosa, koža, koštana srž) - specifična toksičnost 2
3 PDELA ATIEPLASTIKA (MEAIZAM DEJSTVA I PREKL) alkilujući agensi (nitrogen mustardi, aziridini, epoksidi, derivati nitrozouree, hidrazini, kompleksi platine, α,β-nezasićeni ketoni i dr.) antimetaboliti (antagonisti folne kiseline, pirimidinskih i purinskih baza i dr.) antibiotici (bleomicin, antraciklini, mitomicin i dr.), alkaloidi (vinka alkaloidi, kolhicin) i drugi biljni proizvodi (glikozidi), steroidi (glikokortikoidi i seksualni hormoni) i antihormoni ostali citostatici (enzimi, imunobiloški preparati, interferoni i dr). 3
4 PDELA ATIEPLASTIKA (ILJA MESTA DEJSTVA) nukleinske kiseline (DK, RK) specifični enzimi mikrotubule receptori hormona/faktora rasta UKLEISKE KISELIE Mehanizmi dejstva hemoterapeutika koji deluju na DK: Alkilujući agensi Interkalatni agensi štećenje DK 4
5 ALKILUJUĆI AGESI -alkilovanje nukleofilnih baza ( 6 i 7 položaj guanina) -mono- i bifunkcionalni agensi -inhibicija replikacije DK smrt ćelije S iperit 2 guanin ITRGE MUSTARDI ITRZUREE PRKARBAZIDI R 2 sporo + 3 R u - brzo R : u Alkilujući agensi koji deluju po S1 mehanizmu (alkil i aril nitrogen mustardi) Alklujući agensi koji deluju po S2 mehanizmu (epoksidi, aziridini, metansulfonati, derivati nitrozoureje i drugi ALKILUJUĆI AGESI - mehanizam dejstva nitrogen mustardi-bis(β-haloalkil) amini -degradacija aziridinijum jona (--) u vodenom okruženju, stvaranje neaktivnog dehalogenovanog diola puferovani slabo kiseli rastvori stabilizuju mustard 5
6 ITRGE MUSTARDI - SAR R Bis-β-haloalkil amin R-alifatičan -alkil R - donori elektrona, povećava se nukleofilni karakter elektronskog para -δ + β brzo i nespecifično podleže napadu, reaguje sa DK i drugim u grupama u enzimima i membranskim receptorima reakcija je brza, nije specifična za ćelije i tkiva, ozbiljni neželjeni efekti, velika toksičnost R-aromatičan -fenil R - konjugacija sa mustarda, stabilizacija jonskog para -smanjena brzina u napada -kontrolisana reaktivnost, per os povećana selektivnost na tkiva stabilnost u vodenom rastvorima (puferovani ili slabo kiseli rastvori, protonovan ) SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI + R 3 mehloretamin -jedini alifatični mustard na US tržištu -očkinsova bolest (MPP-vinkristin, prokarbazin, prednizon) -IV i I u obliku soli -brza reaktivnost na ćelijske u (inter i intra ukrštanje DK) -velika toksičnost, neželjeni efekti: muka, povraćanje, mijelosupresija (limfocitopenija i granulocitopenija), alopecija, mijelogena leukemija -primena kod kancera krvi -R=, nerastvoljiv u vodi - R=, neaktivan hlorambucil -hlorambucil razdvojena od Ar -primena kod hroničnih leukemija -R (buterna kiselina) modifikuje rastvorljivost i metabolizam (aktivan metabolit nastaje kao proizvod β-hidroksilacije - mustard fenilsirćetne kiseline) -dodir sa kožom, neutralizacija sa %a 2 S 2 3 6
7 SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI bendamustin -stabilniji hidroksi metabolit, ne transformiše se do analoga sirćetne kiseline SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI 2 2 melfalan -specifičan transport (L-Phe) -oralno aktivan, nepredvidiva apsorpcija, -formulacija za IV primenu- rizik od neželjenih efekata -konjugacija sa fenil R, sporije formiranje aziridinijum jona, manja reaktivnost-veća mogućnost distribucije u tumorsku ćeliju -manje toksičnih efekata: smanjena muka i povraćanje, mijelosupresija, leukemija -glutation-s-transferaza sistem za detoksikaciju ćelije -melfalan-s kompleks inaktivan proizvod 7
8 SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI prolek 3 estramustin -dizajniran kao prolek, ne dolazi do stvaranja aziridinijum jona pre hidrolize, stabilizovan zbog ( I) karbonilne grupe -per os primena -nedovoljna hidroliza za stvaranje mustarda u biosredini (ne hidrolizuje nakon vezivanja za estrogene receptore) -protein nosač za estradiol selektivno distribuira lek u steroid-zavisne tumore prostate -mehanizam dejstva: antimitotik (mikrotubule) -ne može se koristiti za estrogen-zavisne tumore -osloboñen estradiol-povećanje krvnog pritiska, infarkt miokarda, hepatotoksičnost SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI prolek P ciklofosfamid P ciklofosfamid ciklofosfamid P aziridinijum jon fosfamid mustarda aktivacija YP2B6: pre ulaska u ćeliju P karbinolamin -oštećenje ćelija bubrega i bešike -fatalne hemoragije aziridinijum jon fosforamid mustarda mala hepatotoksičnost, alkohol dehidrogenaza u jetri metaboliše ciklofosfamid 2 - P akrolein hloracetaldehid YP3A4 -nefrotoksičan -neurotoksičan -alkilacija ćelijskih proteina 2 2 P aldoforamid P 2 2 fosforamid mustard fosforamid mustard pk-4.3, anjonski oblik 8
9 MESA Mesna (natrijum-2-merkaptoetansulfonat) za detoksikaciju akroleina SPEIFIČI ITRGE MUSTARDI P -za testikularne kancere ifosfamid -spora metabolička aktivacija, veće doze -veća količina hloracetaldehida (nefron) -veći rizik za toksičnost (bubrezi i bešika) -rastvorjiviji u vodi (konc. u bubrezima) -akrolein -jače doze u odnosu na ciklofosfamid za postizanje istog antineoplastičnog efekta -S toksičnost 9
10 AZIRIDII P Trietilenemelamin (2,4,6-tris(1-aziridinil) -1,3,5-triazin, TEM) S P Trofosfamid (,,3-tris(2-hloretil)tetrahidro-2-1,3,2-oksaza fosforin-2-amin-oksid) P Trietilentiofosforamid (1,1,1 -fosfinotioilidintriaziridin, Tiotepa) ITRZUREE Degradacija metilnitrozouree diazohidroksid izocijanska kiselina metilkarbonijum jon metildiazonijum jon citotoksični elektrofili alkilovanje nukleofila 10
11 ITRZUREE karmustin lomustin 3 streptozocin -za očkinsov limfom, multipli mijelom -karmustin lipofilan, IV (10% etanol), implantat u S lomustin- per os -trombocitopenija, leukopenija hemoragije, masivne infekcije -pulmonarna toksičnost (kasni efekat) -glukopiranoza specifičnost za ćelijska ostrvca -veća rastvorljivost -metastatski karcinomi ostrvca ćelija pankreasa -IV -slabija reaktivnost (bez 2-hloroetil supstituenta)- retka mijelotoksičnost -renalna toksičnost kumulativna oksazolidin vinil karbonijum jon vinildiazohidroksid Pretpostavljena razgradnja karmustina hloroetilizocijanat hloretilamin 11
12 DERIVATI IDRAZIA ( 3 ) prokarbazin -očkinsova bolest -kombinacija sa nitrogen mustardom, inhibitorom mitoze (vinkristin) i prednizonom -alkilacija RK i DK, inhibicija sinteze novih proteina i DK -metilacija 6 guanin nukleotida - 6 metil guanin, vezivanje za timin -inhibicija monoaminooksidaze potencijalno fatalne lek-lek i lek-hrana interakcije -inhibicija enzima koji učestvuju u metabolizmu alkohola/ upotreba alkohola (crveno lice), -rezistencija: aktivacija 6 alkilguanin DK alkiltransferaze -ireverzibilna aktivacija (gubitak sposobnosti reparacije DK) DERIVATI IDRAZIA Mehanizam aktivacije prokarbazina oksid. 3 2 R 3 azoprokarbazin metildilan oksid metilhidrazin R Dakarbazin (5-(3,3-dimetil-1-triazenil)-1imidazol-4-karboksamid) 12
13 METABLIČKA AKTIVAIJA DAKARBAZIA leukopenija, trombocitopenija, hepatotoksičnost ( 7 ) BUSULFA alkilsulfonat hronična mijelogena leukomija IV infuzija ili per os hipoplazija koštane srži i mijelosupresija monoalkilacija i dialkilacija 13
14 KMPLEKSA JEDIJEJA PLATIE -Pt deficitarna u elektronima -bifunkcionalni kompleksi (2 DK u) -2 guanina ili guanin i adenin -ukrštanja u lancu i izmeñu lanaca -Pt (II), klinička faza Pt (IV) -koordinacija vezanih DK baza, cis, promena konformacije DK -ireverzibilno vezivanje u sa Pt -jon-dipol veze DK-Pt kompleksa sa fosfatima DK isplatin -veoma aktivan -kratko poluvreme života -nefrotoksičan (diuretici, a 2 S 2 3 u renalnim tubulama) -mijelosupresija i ototoksičnost -reakcija sa Al, fotosenzitivan Pt Karboplatin 3 3 (SP-4-2)-diamino[1,1-ciklobutandikarboksilato(2-)-, ]platina -sporije se stvaraju citotoksični radikali, manje potentan -hematološki toksičan -ototoksičan, nefrotoksičan -kod kancera ovarijuma 14
15 KMPLEKSA JEDIJEJA PLATIE 3 Pt 3 Pt 2 2 oksaliplatin -trans (R,R)-DA, G-G, A-G, G-X-G konformacione razlike kompleksa: oksaliplatin DK (31 0 savijanje DK) cisplatin-dk (60 0 do 80 0 savijanje DK) trans -oksaliplatin-dk kompleks manje prepoznatljiv od proteina reparacije manja REZISTEIJA na lek -manje izražena mutageneza, nefrotoksičnost, hematotoksičnost i ototoksičnost -za hormon-zavisne kancere prostate (ovarijumi, pluća) -Pt (IV) kompleks -per os satraplatin -matabolizam u krvi, 6 metabolita -blaga toksičnost: mijelosupresija (neutropenija i trombocitopenija) ATIBITII Mehanizam antineoplastičnog dejstva antibiotika: -interkalatni agensi -inhibitori topoizomeraze II -slobodni radikali koji kidaju lance DK -alkilovanje DK (mitomicin) 15
16 ITERKALATI AGESI -upliću se izmeñu parova baza duž DK lanaca -sprečavaju delovanje polimeraza i drugih proteina da vrše svoju funkciju -lekovi odgovarajućeg oblika, planarne strukture ATRAIKLII pšta formula antraciklina 2 R 2 Antraciklinon R 1 R 3 3 R 4 Daunozamin šećer -orjentacija za interkaliranje (blizu guanina i citozina) -inhibicija topoizomeraze II 2 Daunorubicin Doksorubicin R 1 = 3, R 2 =, R 3 =, R 4 = Daunorubicin R 1 = 3, R 2 =, R 3 =, R 4 = Idarubicin R 1 = R 2 = R 3 =, R 4 = Epirubicin R 1 = 3, R 2 =, R 3 =, R 4 = ((8S-cis)-8-acetil-10-[(3-amino-2,3,6-trideoksi-α-L-liksoheksopiranozil) oksi]- 7,8,9,10-tetrahidro-6,8,11-trihidroksi-1-metoksi-5,12-naftacendion) 16
17 ATRAIKLII Kardiotoksičnost: nedostatak katalaza u srčanom tkivu 2 2 Fentonova reakcija, stvaranje radikala 2 - i - Kumulacija Fe jona Primena sa deksrazoksanom (antioksidans, helator Fe) -oksid sintaze, ciljno mesto za smanjenje kardiotoksičnosti Mijelosupresija, mukozitis hemoragije, alopecija, mučnina ATRAIKLII Mitoksantron elimfatična leukemija, kancer prostate Antracendion, ne sadrži šećer Interkalacija DK i inhibicija topoizomeraze II Stabilnost hinoskog prstena (intramolekulske -veze) -rezistentan na ADP/YP450 reduktaze-ne stvaraju se radikali -manji rizik od ulceracija, nekroza Mijelosupresija (zavisna od doze) 17
18 3 3 2 Pirarubicin Thr D-Val Pro MeVal Thr D-Val Pro MeVal Sar Sar Daktinomicin (Aktinomicin D) -za čvrste tumore, IV, direktno u tumor -oštećenja tkiva -fotosenzitivan 2 3 Mitomicin -stvaraju se slobodni radikali iz superoksida -aromatizacija indola (izdvaja se metanol) -nekroza kože, pulmonarna toksičnost Interkalacija u DK ATIBITII R S 3 3 S R = terminalni amin bleomicin Terapija ćelijskih kancera glave i vrata, genitalni karcinomi, očkinsov i neočkinsov limfom smeša prirodnih glikopeptida interkalacija DK, nema inhibicije topoizomeraze II disaharidi, poliamin, imidazol i pirimidin stvaraju helate sa intracelularnim Fe2+, oksidacija do Fe3+, strvaranje slobodnih radikala slobodni radikali kidaju DK lanac (guanin-citozin, guanin-timin) bleomicin hidraze-neaktivan metabolit rizik od renalne toksičnosti (produženje t1/2) helati sa Fe, stvaranje slobodnih radikala, kidanje lanaca DK 18
19 ATIMETABLITI Supstitucija normalnog metabolita antimetabolitom u biosredini dovodi do strukturnih promena proizvoda i biohemijskih osobina esencijalnih metabolita, značajnih za kompleksne ćelijske procese Kompetitivno vezivanje antimetabolita umesto prirodnog metabolita (supstrata) za aktivni centar enzima, dovodi do promene aktivnosti enzima i njegove biohemijske uloge, Privremeno okupiranje katalitičkog mesta značajnih enzima u različitim fazama deobe ćelije, Inaktivacija enzima. Antimetaboliti koji imaju terapijsku primenu mogu se podeliti na: a) antimetaboliti folne kiseline b) antimetaboliti pirimidinskih baza c) antimetaboliti purinskih baza ATIMETABLITI FLE KISELIE -Folna kiselina tetrahidrofolna kiselina (aktivni oblik) -aktivacija folne kiseline: dihidrofolat reduktaze, timidilat sintetaze i izomeraze -tetrahidrofolna kiselina aktivni folati (prenosioci monokarbonskih struktura) ajznačajnije metaboličke reakcije koje su zavisne od aktivnih folata kao koenzima su: biotransformacija serina u glicin (u prisustvu TFA ), biosinteza timina (u prisustvu 5,10metilen-TFA), metabolizam histidina i biosinteza glutaminske kiseline, biosinteza purina ( u prisustvu formil-tfa i hidroksimetil-tfa), biosinteza holina, metionina. 19
20 Antimetaboliti folne kisline Folna kiselina [(2-amino-4-hidroksi-6-pteridinilmetil)aminobenzoilglutaminska kiselina] R 1 R 3 2 R 2 aziv R 1 R 2 R 3 Folna kiselina Aminopterin 2 Metotreksat 2 3 Denopterin 3 3 Aminopterin (4-deoksi-4-aminofolna kiselina) Metotreksat (4-deoksi-4-amino-10-metilfolna kiselina; S-740) Inhibitor DFR Parenteralno, a so 3 S 3 Raltitreksed-folatni inhibitor timidilat sintetaze K m aziv 1,1 x ,0 x 10-5 folna kiselina dihidrofolna kiselina 6 x aminopterin 6 x metotreksat 2 Folinska kiselina (Leukoverin) (5-formil-5,6,7,8-tetrahidrofolna kiselina) 20
21 UKLEZIDI Dezoksiriboza + baza (purinske i pirimidinske baze) deoksiadenozin ADEZI deoksiagvanin GVAI deoksitimidin TIMI 5-demetiltimin - URAIL deoksicitidin ITZI ATAGISTI PIRIMIDISKI BAZA Pirimidinske baze: uracil [2,4(1,3)-pirimidindion], citozin [4-amino-2(1)- pirimidinon] i timin (5-metil-2,4(1,3)-pirimidindion) 5-fluorouracil FU Ribonukleotid reduktaza Mehanizam aktivacije 5-fluorouracila F PRPP d-ribozo-pp aktivacija ribozo-p 5-fluorouridinmonofosfat FUMP 5-fluorodeoksiuridindifosfat FdUDP F F ATP 5-fluorouridindifosfat FUDP ribozo-pp d-ribozo-p 5-fluorodeoksiuridinmonofosfat FdUMP F F timidilat sintetaza timin 21
22 1 F F 2 2-deoksiriboza Floksuridin (2'-deoksi-5-fluorouridin; FUDR) -nukleozid fluorouracila -parenteralno Trifluorouridin F 3 Tegafur [5-fluoro-1-(tetrahidro-2-furanil)-2,4- (1,3)-pimidindion; ftorafur] 2 itarabin Arabinoza -epimer riboze itozin arabinozid -ne podleže deaminaciji -prednost u terapiji iklocitidin 2 -veći broj azota -subkutano kod leukoza 5-azacitidin (Azacitidin) (4-amino-1β-D-ribofuranozil-1,3,5-triazin-2(1)-on) 22
23 ATAGISTI PURISKI BAZA purinske baze: ADEI, GVAI -ATIMETABLITI: struktirne modifikacije u 6 purina, izosterna zamena (8-aza derivati), modifikacije pentoze u 9. S Merkaptopurin (6-merkaptopurin) -dva tautomera: tiookso i tiolni -lipofilne osobine -teško rastvoran u vodi, lako u alkalijama -per os za leukoze 2 S Tiogvanin -derivat gvanina (6 S) -transformacija do bioaktivnog ribonukleotida -inhibicija sinteze DK i RK Pentostatin ATAGISTI PURISKI BAZA Alopurinol (1-pirazolo[3,4-]pirimidin) 2 8-Azaguanin (5-amino-1,4-dihidro-7-1,2,3- triazolo-[4,5-d]pirimidin-7-on) -iz smeše Streptomyces albus -lipofilne osobine 23
24 ATAGISTI PURISKI BAZA 2 Vidarabin (Adenin arabinozid) l 2 -arabinoza -kompetitivni inhibitor DK polimeraze -i antivirusna aktivnost -rezistencija, povećana koncentracija adribin (2-hlor-2 -deoksiadenozin) -leukoze F 2 Fludarabin (9β-D-arabinofuranozil-2- fluoro-9-purin-6-amin) -2-fluoro vidarabin -kod hronične limfocitne leukemije -inhibira enzime za reparaciju DK BILJI PRIZVDI -prirodni polazni proizvod za polusintezu etopozida i tenipozida -izolovan iz rizoma Podophyllum peltatum -polimorfizam lipofilne osobine -uklanjanje bradavica izazvanih virusima Podofilotoksin ([5R-(5α,5aβ,8aα,9α)]-5,8,8a,9-tetrahidro-9-hidroksi-5-(3,4,5-trimetoksi fenil)furo[3,4 :6,7]nafto[2,3-d]-1,3-dioksol-6(5a)-on) 24
25 3 S 3 3 Etopozid 3 3 Tenipozid β-tenilid -bolje farmakoterapijske osobine od podofilotoksina -inhibiraju enzim topoizomerazu II, u G2 fazi Vinka alkaloidi Vinca rosea (zimzelen): vinkristin vinblastin vindezin 3 3 R 13 Paklitaksel (Taksol) Taxus brevifolia, Taxaceae inhibira deobu mitotskog vretena -izrazito lipofilne osobine -infuzija u hidrogenizovanom ricinusovom ulju -leukemija, kancer grlića materice -kombinacija sa doksorubicinom, cisplatinom Taksol Taksoter Docetaksel (taksoter) manje izražena nehematološka toksičnost 25
26 Derivati pirano[3,4 :6,7]indolizino[1,2-b]hinolin-9-il estra R 2 R 1 R Kamptotecin R 1 = R 2 = R 3 = Topotekan R 1 =, R 2 = - 2 ( 3 ) 2, R 3 = Irinotekan R 1 = - 2 5, R 2 =, R 3 = -kamptotecin: hinolinski derivati, izolovan iz kineskog drveta amptotheca sp. -inhibitori enzima topoizomeraze I -irinotekan polusintetski derivat, estar kamptotecina hidroliza estra u biosredini - aktivan metabolit RMI antagonisti estrogenih receptora hormon-zavisni tumori dojke Tamoksifen ((Z)-2-[4-(1,2-difenil-1-butenil)fenoksi]-,dimetiletan amin) 3 3 Toremifen (Z)-2-[4-(4-hloro-1,2-difenil-1-butenil) fenoksi]-,- dimetiletanamin 26
27 2 F 3 antagonisti androgenih receptora kanceri prostate Flutamid 3 3 (2-metil--[4-nitro-3-(trifluorometil)fenil]propanamid) F 3 3 S Bikalutamid ((±)--[4-ciano-3-(trifluorometil)fenil]-3-[(4- fluorofenil)sulfonil]-2-hidroksi-2-metilpropanamid) F 3 Antagonista androgenih receptora 3 F 3 ilutamid 2 (5,5-dimetil-3-[4-nitro-3-trifluorometil)-fenil]-2,4- imidazolidindion) ( 3 ) Inhibitor 5α-reduktaze Finasterid ((5α,17β)--(1,1-dimetiletil)-3-okso-4- azaandrost-1-en-17-karboksamid) 27
28 PEPTIDI RMI 5-oxoPro is Trp Ser Tyr Gly Leu Arg Pro Gly 2 L-R hormon 5-oxoPro is Trp Ser Tyr D-Leu Leu Arg Pro 2 5 Leuprolid (FS-L antagonist) nonapeptid Steroidni hormoni Testosteronpropionat (androgen, u terapiji karcinoma dojke) Dromostanolonpropionat Progesteron Megestrenolacetat 28
29 STIMULAIJA IMUG SISTEMA: Interferoni, interleukini 2 IMUSUPRESIVI Azatioprin (Imuran) 3 S (6-[(1-metil-4-nitro-1- imidazol- 5-il)-tio]-1-purin) Mikofenolna kiselina ((E)-6-(1,3-dihidro-4-hidroksi-6-metoksi-7-metil-3-okso-5- izobenzo furanil)-4-metil-4-heksenoatna kiselina) MeLeu MeVal Abu MeGly MeLeu D-Ala Ala MeLeu Val MeLeu yclosporin A 29
30 IIBITRI TUMRSKE AGIGEEZE Angiogeneza: - stvaranje novih krvnih sudova iz postojećih -neovaskularizacija je uslov za rast tumora Faze angiogeneze: -spor rast tumora bez krvnih sudova -oslobañanje faktora rasta -endotelne ćelije, endotelni ćelijski matriks (EM)-kapilari, krvni sudovi iljna mesta: faktori rasta i receptori, enzimi i signalni transmiteri IIBITRI Bcr-abl i Src KIAZA 30
BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI
BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI
MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU
FARMACEUTSKA EMIJA 1 MEAIZMI DEJSTVA LEKVA A MLEKULARM IVU Predavač: Prof. dr Slavica Erić Mehanizam dejstva lekova MEAIZAM DEJSTVA LEKA: MEST DELVAJA LEKA + TIP ITERAKCIJA LEK - CILJ MEST CILJA MESTA
Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni
Farmacija i njena uloga u leĉenju tumora
TUMORI - definicija Tumori (neoplazme, kanceri) predstavljaju masu izmenjenih ćelija koje imaju nepravilan i progresivan rast. U osnovi poremećaja je mutacija gena koji kontrolišu ćelijski ciklus, što
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
virusi - virion Faze u razvoju virusne infekcije:
virusi - intracelularni paraziti, jezgro (nukleinska kiselina) + kapsid (proteinski omotač -RK virusi, DK virusi, retrovirusi (RK virusi, sintetišu DK preko virusne RK) virion (virusna partikula) Faze
CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači
8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2
EFALPII -homoanalozi penicilina -stabilniji u + i na β-laktamaze -manje reaktivni -isti mehanizam dejstva kao penicilini A B EFAM beta laktam + tetrahidrotiazin EFEM- EFEM- (IUPA) (Primenjena nomenklatura)
RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi
Mehanizmidejstvaenzima. Himotripsin
Mehanizmidejstvaenzima Himotripsin Principi katalize Specifična kiselo-bazna kataliza Elektrostatska kataliza Elektrofilna kataliza Nukleofilna kataliza (kovalentna kataliza) Nukleofilna kataliza Opšta
Kiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
A L D O L N A R E A K C I J A
A L D L A E A K C I J A * U PTI^IM USLVIMA * Katalizovane bazama * Katalizovane kiselinama * U APTI^IM USLVIMA (eakcije preformiranih enolata ili dirigovane adicije) * U baznim uslovima * U kiselim uslovima
ANTIMIKROBNI LEKOVI -ANTIBIOTICI-
ATIMIKBI LEKVI -ATIBITII- Poreklo prirodni proizvodi, sintetski i polusintetski - strukturni analozi prirodnih antibiotika Antibiotici - sprečavaju rast jedne ili više vrsta M, aktivni u niskim koncentracijama,
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ
ОРГАНСКA ХЕМИЈA Предавања ХАЛОГЕНАЛКАНИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор Halogenalkani - alkilhalogenidi- Halogenalkani su jedinjenja opšte formule R-X, gde je X atom
Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:
Dobrodošli na predavanje Molekulski mehanizam delovanja lekova Predavač: prof.dr Zorica Vujić Institut za farmaceutsku hemiju Farmaceutski fakultet, Beograd e-mail: zvujic@pharmacy.bg.ac.rs Podsećanje
VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK
Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK Rendgenska strukturna analiza (vlakana) DNK Watson-Crickov model (B) DNK Zašto dvostruki heliks? Polimorfizam DNK: kanonske (standardne/prosečne)
Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća
Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
ALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI
ALFA ADREERGIČKI BLOKATORI - ALFA SIMPATOLITICI BLOKIRAJEM ALFA RECEPTORA SPREČAVAJU PRESORO (HIPERTEZIVO) DEJSTVO KATEHOLAMIA AATAGOIZUJU DEJSTVA ORADREALIA I ADREALIA A α 1 I α 2 RECEPTORIMA PODELA:
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
RASTVORLJIVOST LEKOVA
FIZIČK-HEMIJSKA KARAKTERIZACIJA LEKVA RASTVRLJIVST LEKVA Rastvorljivost leka u GIT-u Portalna vena Krvna plazma Enterociti Aktivni transport Tableta Raspadanje tablete Pasivna difuzija Rastvaranje Lek
ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.
C C C C C C C C C C C C H C CH 2 H 3 C H. Br C CH 2. 1 konjugovane 2 izolovane 3 kumulovane C=C veze. C=C veze. C=C veze. 1,3-cikloheksadien
DIENI Dieni su ugljovodonici koji sadrže dve = veze u molekulu U zavisnosti od rasporeda = veza, dieni mogu biti: konugovani, nekonjugovani (izolovani), kumulovani (tzv aleni) konjugovane izolovane kumulovane
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus
-NH 3. Degradación de aminoácidos. 1) Eliminación del NH 3. 2) Degradación de esqueletos carbonados. Ac. grasos c. cetónicos glucosa.
Degradación de aminoácidos 1) Eliminación del NH 3 interfiere polarización/despolariación nerviosa compite transportadores metales alcalinos -NH 3 + 2) Degradación de esqueletos carbonados Ac. grasos c.
DIURETICI PODELA DIURETIKA PREMA MEHANIZMU DEJSTVA PODELA:
DIUETII PDELA: PEMA EMIJSKJ STUKTUI PEMA MEAIZMU DEJSTVA PEMA JAČII DEJSTVA (JAKI, UMEEI I SLABI) PEMA MESTU DEJSTVA (PKSIMALI TUBUL, ELEVA PETLJA, DISTALI TUBUL, SABII KAAL) PEMA EFEKTU A SASTAV FILTATA
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM
Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM
Kardiotonični glikozidi
Kardiotonični glikozidi GLIKZIDI Aglikon Šećer Cijanidni glikozidi (amigdalin) Kardiotonični glikozidi Saponini (steroidna ili triterpenska jedinjenja) Antraglikozidi (antracen) Amigdalin Kardiotonični
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni
ADIIJA AMIA A KABILU GUPU AldehIdi i ketoni eakcije sa = : Primarni amini grade imine Sekundarni amini grade enamine Tercijarni amini ne reaguju AMII: primarni sekundarni tercijarni PIMAI AMII IMII Adicija-Eliminacija
Kvantitativni odnosi strukture i dejstva
FARMAEUTSKA HEMIJA 1 KVANTITATIVNI DNSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X N H N 4-X-pirazoli X Log1/Ki heksil 6.9 pentil 6.82 propil
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
STEROIDI. Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? Od koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro?
Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? d koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro? TERII 0 Kako su vezani prstenovi u steroidnoj strukturi?, I ili TR, TR, TR Konformacije cikloheksana? Koja
Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi. Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK
Dinamika strukture DNK helix coil (razvijeni niz) prelazi (reversibilna denaturacija-renaturacija) Reakcije baza: mutacije/oštećenja DNK Interakcije molekula DNK sa vodom ligandima Reversibilna denaturacija
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA
FAMACEUTSKA HEMIJA 1 KVATITATIVI DSI STUKTUE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Doc. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X H 4-X-pirazoli X heksil pentil propil metil J -propil -izopropil
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
DIURETICI PODELA DIURETIKA PREMA MEHANIZMU DEJSTVA PODELA:
DIUETII PDELA: PEMA EMIJSKJ STUKTUI PEMA MEAIZMU DEJSTVA PEMA JAČII DEJSTVA (JAKI, UMEEI I SLABI) PEMA MESTU DEJSTVA (PKSIMALI TUBUL, ELEVA PETLJA, DISTALI TUBUL, SABII KAAL) PEMA EFEKTU A SASTAV FILTATA
Hormoni ženskog reproduktivnog sistema
Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
REAKCIJE ADICIJE. Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene
Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene REAKIJE ADIIJE + A B A B syn-ad Adicija i anti-adi Adicija syn addition anti addition Eleketrofilna adicija hidrogen halida na alkene pšti pšti primjer
TRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković
TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
ÂÓÈÎ ÁÈ ÙÔ K ÙÙ ÚÔ 1 Ô KÂÊ Ï ÈÔ 1.1 E Ë Î ÙÙ ÚˆÓ 1.1.1 ÚÔÎ Ú ˆÙÈÎ Î ÙÙ Ú
11 1 Ô KÂÊ Ï ÈÔ ÂÓÈÎ ÁÈ ÙÔ K ÙÙ ÚÔ 1.1 E Ë Î ÙÙ ÚˆÓ Στο κεφάλαιο αυτό θα αναφερθούμε σύντομα στο κύτταρο, τα είδη (ευκαρυωτικά και προκαρυωτικά) και γενικά στα διάφορα στοιχεία του, όπως πυρήνα, κυτταρόπλασμα
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 PROTEINI kao ciljna mesta dejstva leka Predavač: Doc. dr Slavica Erić Strukturni proteini kao ciljna mesta dejstva leka polimerizacija depolimerizacija tubulin mikrotubule jedro vreteno
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici
Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
REAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Nukleinske kisline. ribosomska informacijska prenašalna
Nukleinske kisline Nukleinske kisline vloga pri shranjevanju, prenašanju in izražanju genetske informacije: DNA RNA proteini zgradba in delovanje celice 2 osnovni vrsti nukleinskih kislin: deoksiribonukleinska
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Ugljeni hidrati. Uvod. masti, belančevine CO 2. O + hν + hlorofil fotosinteza + H 2. glukoza. skrob. ishrana. ishrana glikogen. celuloza.
Ugljeni hidrati Uvod C 2 + 2 + hν + hlorofil fotosinteza glukoza skrob ishrana celuloza ishrana glikogen masti, belančevine glukoza C 2 + 2 + energija 1 Definicija Ugljeni hidrati su polihidroksi aldehidi,
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura
1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :
1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira
Osnove organske hemije. Halogenalkani (alkil-halogenidi) Aril-halogenidi
Osnove organske hemije Halogenalkani (alkil-halogenidi) Aril-halogenidi Halogenalkani Nastaju supstitucijom (zamjenom) jednog ili više H-atoma atomom halogena (X = F, Cl, Br, I). Funkcionalna grupa atom
HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
O ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)
ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) 1 Adicija alkohola 2 AETALI I PLUAETAL AETALI 3 Adicijom jednog mola alkohola na mol aldehida ili ketona nastaje poluacetal
BIOREGULATORI 13.XII.2016.
BIREGULATRI 13.XII.2016. Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Ćelijska signalizacija
Ćelijska signalizacija Interakcije organizma i sredine posredovane su signalima Primanje signala iz okoline, odgovor na signale i odašiljanje signala u okolinu osobinu živih organizama Posebno važno i
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
IMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE
IMBILIZACIJA AKTIVI TVARI ZA BILŠK PREPZAVAJE EZIMI ATITIJELA RECEPTRI MIKRRGAIZMI ŽIVTIJSKE ILI BILJE STAICE ŽIVTIJSKA I BILJA VLAKA KLJUČI PRCES PRI IZRADI BISEZRA IMBILIZACIJA BILŠKE TVARI - AJČEŠĆE
BIOTRANSFORMACIJA (METABOLIZAM) LEKOVA
BITRASFRMACIJA (METABLIZAM) LEKVA PRVA FAZA DRUGA FAZA IZLUČIVAJE REAKCIJE METABLIZMA I FAZA funkcionalizacija uvoñenje novih funkcionalnih grupa zamena postojećih funkcionalnih grupa demaskiranje postojećih