UVOD TOKSIKOLOGIJA je medicinska znanost koja se bavi otkrivanjem otrova, proučava fizikalno-kemijske karakteristike otrova, te šteteno djelovanje otrova na žive organizme/biološke sustave (od najnižih do najviših). Mnoge tvari mogu biti i lijekovi i otrovi: «Sola dosis facit venenum» Paracelzus, 16.st samo doza čini otrov Otrovanje nije samo uginuće, već se može očitovati vrlo različitim simptomima. LIJEK je kemijska tvar prirodnog ili sintetskog porijekla koja primijenjena na određeni način i u određenoj količini služi za otkrivanje ili liječenje bolesti ili u neku drugu medicinski opravdanu svrhu. OTROV je kemijska tvar prirodnog ili sintetskog porijekla, koja kad uđe u organizam, u relativno maloj količin, dovodi do abnormalnih promjena: morfoloških i biokemijskih, a ako su jače izražene doći će do poremetnji u zdravlju životinje bolesti ili bolesnog stanja kojeg zovemo OTROVANJE, a može doći i do uginuća životinje. OTROVANJE je klinička/subklinička manifestacija djelovanja otrova. SUBKLINIČKE PROMJENE - nisu vidljive odmah - vezane za poremetnje u reprodukciji, obrambenom sustavu, ponašanju divljih životinja, one se reperkutiraju na smanjen prirast, smanjenu proizvodnost, povećan morbiditet i mortalitet. - uzrokuju ekonomske štete pri uzgoju životinja za ljudsku prehranu 1
Sve ovo čini toksikologiju multidisciplinarnom, pa tako razlikujemo: KLINIČKU TOKSIKOLOGIJU TOKSIKOLOGIJU ISHRANE IMUNOTOKSIKOLOGIJU REPRODUKTIVNU TOKSIKOLOGIJU FORENZIČKU TOKSIKOLOGIJU TOKSIKOLOGIJU ANIMALNIH NAMIRNICA EKOTOKSIKOLOGIJU učinak otrova na divlje životinje i okoliš STRUČNO NAZIVLJE Porijeklo je grčko ili latinsko, vezano je za anglo-saksonsku terminologiju (angloametička). TOKSIN je otrov stvoren u živom organizmu; to je tvar biološkog porijekla, otrov iz biljke, mikroorganizma ili životinje. VENOM je toksin stvoren u specijaliziranim žlijezdama unutar organizma venomne životinje: pčela, osa, stršljen, zmija, škorpion, pauci, krpelji, žabe, ribe (služe im za obranu, lovljenje i probavu plijena). INTOKSIKACIJA - je stanje organizma kad se u njemu nalaze toksini - alimentarna (egzogena) ili autointoksikacija (endogena) - stvaranje toksina unutar organizma od strane mikroorganizma - pr. Salmonele stvaraju toksine, Clostridium botulinum TOKSEMIJA Je prisutnost toksina u krvi (se razvije ako ti toksini probiju u krvotok). 2
OTROVNOST TOKSIČNOST Termin koji označava količinu otrova koja pod određenim uvjetima aplikacije izaziva kliničko otrovanje ili smrt životinje. Ta se količina otrova kod sisavaca izražava se u mg otrova/kg tjelesne težine kao TOKSIČNA DOZA (TDLo najniža; TD 50 - količina otrova kod koje 50% otrovanih životinja pokazuje kli simptome otrovanja) LETALNA DOZA (LDLo najniža; LD 50 količina otrova kod koje 50% otrovanih životinja ugine) TC toksična koncentracija (ako je došlo do otrovanja) LC letalna koncentracija (ako je došlo do uginuća) Kod ptica i riba izražava se u mg otrova/kg hrane = ppm ili μgotrova/kg hrane = ppb Kod riba u mg ili ml otrova / količinu vode Za otrove koji se inhaliraju isto vrijedi termin TC mg otrova/m 3 zraka Toksičnost koja je posljedica jednokratne ili višekratne peroralne aplikacije otrova, a toksični učinak se pojavi unutar 24 sata naziva se: - akutna oralna toksičnost (simptomi unutar 24 sata) - akutna dermalna toksičnost (simptomi unutar 24 sata) - akutna inhalacijska toksičnost (simptomi unutar 24 sata) Toksičnost koja je posljedica svakodnevne primjene otrova, kroz duži vremenski period naziva se: - subakutna toksičnost (simptomi unutar 14-28 dana) - subkronična toksičnost (simptomi unutar 30-90 dana) - kronična toksičnost (simptomi nakon godinu i više dana) OZNAČAVANJE OTROVA (Pravilnik o označavanju i obilježavanju otrova koji se stavljaju u promet NN 47/99). LD 50 OZNAKA LD 50 oralno LD 50 dermalno inhalacijski štakor mg/kg štakor mg/kg štakor mg/l 4 h T + < 0,25 aerosol 3
vrlo toksično < 25 < 50 < 0,5 plinovi, pare T toksično 25-200 50-400 0,25 1 0,5 2,0 Xn - štetno Xi - nadražujuće 200-2000 400-2000 1,0 5,0 2,0 20,0 C nagrizajuće dj. E eksplozivno O oksidirajuće F+ - vrlo lako zapaljivo F zapaljivo N opasno za okoliš 1ppm (pars per million)= 1 mg/kg = 1 μg/g = 10-6 1ppb (pars per billion) = 1 μg/kg = 1 ng/g = 10-9 TERATOGENOST (nakaznost) - svojstvo neke kemijske tvari da tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja izaziva strukturne i funkcionalne promjene ploda. MUTAGENOST - svojstvo neke kemijske tvari koje ima učinak na genski materijal tj. kromosome izaziva ireverzibilne promjene na genskoj infrmaciji Ispituje se testovima in vitro i in vivo: - Amesov test hepatociti štakora - Test neprogramirane DNK - Citogenetski test - Mikronukleus test (ovarij kineskog hrčka) - Kromosomske aberacije 4
KARCINOGENOST - svojstvo neke tvari da izazove nekontrolirano bujanje tkiva, proraštanje i metastaziranje ADI (acceptable daily intake) DDD = količina neke kemijske tvari koju jedinka može cijeli život svaki dan uzimati da ne uzazove štetan učinak (za žene određeno na 60 kg t.m.; za muškarce na 70 kg t.m.) NDK najviša dozvoljena količina (prije MDK) = najviša količina neke tvari koja se smije nalaziti u namirnicama animalnog porijekla Zakon propisuje NDK za pesticide, metale, mikotoksine, POO Pravilnik o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani NN 154/08 NOAEL (no observed adverse effect level) = količina neke tvari koja tijekom kroničnog izlaganja životinje ne izazove klinički manifestne promjene. BIOAKUMULACIJA = svojstvo neke tvari da se nakuplja u organizmu iz okoliša BIOKONCENTRACIJA = svojstvo neke tvari da se nakuplja u organizmima koji žive u vodi iz vode BIOMAGNIFIKACIJA = tendencija da životinje na višem stupnju hranidbenog lanca sadrže više koncentracije štetnih tvari od životinja na nižem stupnju. Na dnu: fitoplankton, zooplankton, račići Ribe: na vrhu grabežljivci: morski psi, orke, tune, kit Ljudi, psi, mačke, lavovi, orlovi 5