Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

Σχετικά έγγραφα
1.4 Tangenta i normala

Moguća i virtuelna pomjeranja

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

( , 2. kolokvij)

IZVODI ZADACI (I deo)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1. METODE RJEŠAVANJA NELINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

4. Perspektiviteti i perspektivne figure. Desarguesov teorem

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Hamilton-Jacobijeva jednadžba

Metoda najmanjih kvadrata

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Aritmetički i geometrijski niz

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

18. listopada listopada / 13

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Reverzibilni procesi

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1 Promjena baze vektora

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Prostorni spojeni sistemi

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

numeričkih deskriptivnih mera.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić

Operacije s matricama

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Unipolarni tranzistori - MOSFET

2.7 Primjene odredenih integrala

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Popis zadataka. a. Računski pronađi nultočke tih dviju funkcija. b. Koja od zadanih funkcija raste brže? 4.,,, 5. Pojednostavi izraz:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Trigonometrijske nejednačine

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Uvod Kako naći ortogonalne trajektorije. 1 Polje smjerova. 2 Eulerova metoda za rješavanje dif. jednadžbi prvog reda. 3 Ortogonalne trajektorije

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Teorijske osnove informatike 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Transcript:

Neke metode z nelnearnog programranja Od metoda nelnearnog programranja koje se korste za rješavanje nekh problema sa specfčnom funkcjom clja zdvojt će se sljedeće: a) grafčka metoda, b) metoda neposrednog sključenja varjabl,. Grafčka metoda Grafčka metoda se uobčajeno ne prmjenjuje sama već se dopunjuje analtčkom analzom. Općento se traže globaln ekstrem (mnmum maksmum) neke funkcje clja dvju varjabl. Grafčka metoda se sastoj u sljedećem: nacrtaju se ogrančenja, tj. formra se područje mogućh rješenja, nacrta se sredšte zadane krvulje (funkcje clja), nacrta se krvulja koja dodruje točku na granc područja mogućh rješenja ta točka (označena sa E) predstavlja točku mnmuma. Koordnate te točke se dobju tako da se spuste okomce na obje os. nacrta se druga krvulja paralelna prvoj koja prolaz ekstremnom točkom područja mogućh rješenja koja je najudaljenja od sredšta zadane krvulje ta točka sa svojm koordnatama predstavlja točku maksmuma. Nakon grafčkog rješavanja problema mamo analtčk prstup kod traženja koordnata tražene točke mnmuma to:. za određvanje koordnata točke E, u kojoj funkcja ma mnmum, korste se dva uvjeta. Prv uvjet je jednakost koefcjenta smjera pravca p koj defnra onaj do grance područja mogućh rješenja koju dodruje prva krvulja tangente na krvulj u toj točk. Jednadžba tangente se dobva z prve dervacje zadane funkcje clja njeznm zjednačavanjem s nulom. Drug uvjet je da točka E prpada pravcu p.. Na opsan načn dobvamo sustav od dvje jednadžbe s dvje nepoznance. Rješavanjem tog sustava dobvamo koordnate točke E. Koordnate točke maksmuma provjeravamo na načn da se uvrste koorodnate svh vrhova poledra (područja mogućh rješenja) u zadanu funkcju clja vrh čje koorodnate daju najveću vrjednost funkcj clja je maksmum. Ovdje će se prkazat dva prmjera za funkcju clja sa dvje varjable: kružncu elpsu. Za neke probleme nelnearnog tpa vdjet Martć Lj., Nelnearno programranje odabrana poglavlja, Informator, Zagreb,97., Brajdć I., (998), op.ct.

Prmjer. (kružnca) Pronađ globalne ekstreme funkcje F(X,Y)(-4) + (y-8) ogrančenoj nejednadžbama: + 5y 0... p + y 4... p, y 0 Funkcja predstavlja kružncu K sa sredštem u točk (4,8). Mnmum će bt u točk, u kojoj kružnca K sa sredštem (4,8) dodruje područje mogućh rješenja. Za određvanje koordnata točke E, u kojoj funkcja ma mnmum, korst se:. Uvjet jednakost koefcjenata smjera pravca p jednadžbe tangente na kružnc K u točk E, tj. traž se da y ' k p.. Uvjet da točka E prpada pravcu p. Koefcjent smjera pravca p znos: k p 5 Jednadžba tangente u točk E se dobva z prve dervacje funkcje F ( X, Y ) koja je jednaka: F (X,Y) (-4) + (y-8)y 0 odakle za jednadžbu tangente mamo y - (-4) / (y-8). Kako mora bt y ' k p, dobjamo jednadžbu (-4) / (y-8) -/5 nakon sređvanja, jednadžba tangente postaje 5 y 4. Dodavanjem jednadžbe tangente jednadžb pravca p, dobjemo sustav od dvje jednadžbe s dvje nepoznance: 5 y 4 + 5y 0 Rješavanjem dobjenog sustava dobjamo koordnate točke mnmuma E (,758606, y4,896557) mn F(X,Y),744.

Graf 5. Globaln ekstrem funkcje F(X,Y)(-4) + (y-8) Maksmum će bt u jednom od vrhova područja mogućh ogrančenja: A (0,6), B (5,4), C (7,0) O (0,0). F (A) (0-4) + (6-8) 0, F (B) (5-4) + (4-8) 7, F (C) (7-4) + (0-8) 7 F (0) (0-4) + (0-8) 80, pa je ma F (X,Y) F (0,0) 80, tj. maksmum je u odredštu O s koordnatama (0,0). Prmjer. Nać ekstreme funkcje F (X,Y) (-5) + (y-7) u području ogrančenom nejednadžbama: + y + y 9 0, y 0 U ovom zadatku funkcja je elpsa sa centrom u točk (5,7). Kao u prethodnom slučaju, mnmum će bt u točk u kojoj elpsa dodruje oblast ogrančenja koordnate te točke su određene na st načn. Graf 6. Globaln ekstrem funkcje F (X,Y) (-5) + (y-7)

F' (X,Y) 4(-5) + y (y-7) 0 y ( (-5)) / (y-7) zjednačujuć to s koefcjentom pravca p dobjamo jednadžbu koja zajedno s jednadžbom pravca p omogućuje određvanje koordnata točke mnmuma: + y ( 5) y 7 nakon sređvanja prve jednadžbe mamo: 4 y + y Rješavanjem dobvenog sustava nalazmo da je 4, ; y,888 888 8 mn F (X,Y) F(4, ;,888 888 8) 0,888 888 8. Maksmum treba tražt u vrhovma područja ogrančenja, odnosno u točkama A (0,6), B (6,), C (9,0) O (0,0). Tako će bt: F (A) (0-5) + (6-7) 5, F (B) (6-5) + (-7) 8 F (C) (9-5) + (0-7) 8, F (O) (0-5) + (0-7) 99 pa je ma F (X,Y) 99 za 0, y 0. tj. u shodštu.. Metoda neposrednog sključenja varjabl Treba nać ekstrem funkcje F (X) F (,,..., m ) pod uvjetma: g ( X ) 0,, n gdje g predstavlja blo koju funkcju jedne varjable. Ovm skupom nejednadžb obuhvaćen su uvjet nenegatvnost varjabl. Dodavanjem zravnavajućh (dodatnh) varjabl, skup ogrančenja postaje: g ( X ) 0, n + m+, Ako postoj mogućnost rješavanja skupa ogrančenja po prvh m varjabl, tada se problem svod na pronalaženje bezuvjetnog ekstrema funkcje:

F (X) F ( m+, m+,..., m+n ) u slučaju kada je m<n l F (X) F ( n+, n+,..., n+m ) ako je m>n. Prmjer. Nać ekstreme funkcje F (X,Y) + y u području koje predstavlja krug: + y 6 0, y 0. Maksmum će bt u točk u kojoj jedan pravac z famlje pravaca određene funcjom F(X,Y) dodruje kružncu + y 6 u I. kvadrantu. Koordnate te točke možemo nać prmjerce ako z jednadžbe kružnce zračunamo y to zamjenmo u funkcj čj maksmum tražmo, vodeć računa da mora bt 0, y 0. Iz + y 6 dobja se y 6 - otuda dvje vrjednost za y: y y 6 6 odnosno dobvamo dvje funkcje čje maksmume tražmo F (X,Y) + F (X,Y) 6 6 Graf 7. Ekstrem funkcje F (X,Y) + y Skupa paralelnh pravaca.

' F (X, Y) + ' F (X, Y) kao novo ogrančenje < 6, odnosno [ 0,6) S obzrom da je uvjet za postojanje lokalnh ekstrema kod neke funkcje F(X,Y) da F ʹ ( X, Y) 0 zbog F' (X,Y)>0 prozlaz da F (X,Y) nema lokalnh ekstrema. Tako ostaje da tražmo ekstreme samo funkcje F (X,Y) na [0,6). Kako je f (0), f (6) -6, tako f() ma barem jednu nulu unutar ntervala (0,6). Da nema vše od jedne nule, utvrđujemo tme što f na ntervalu (0,6) ne mjenja znak: f ' 4 6 6 6 6 6 + > 0, 6 4 + 6-6 [ 0,6) ' F (X,Y) 0 6 0 f() < 0 za (0,6). Iz f() 6 0 tražmo pogodan oblk ϕ() teratvnm postupkom tražmo. Za početnu vrjednost 0 bramo srednu određenog ntervala. Iz 6 0 dobja se 4(6- ) otuda 6- / 4 na kraju dobja se teracjska formula 6 4 ϕ( ) Kako je već rečeno za 0 bramo srednu ntervala, tj. 0 (6+0) /. Obzrom da je ϕ'( ) ϕ'(6) 6 / 4 6 6 9 < 0,58 <, to postupak konvergra.

6 9/4 5,809 475 6 / 4 5,5 6 /4 5,9504 4 6 /4 5,595 5 6 4/4 5,6864 6 6 5/4 5,667 7 5,666757 8 5,66549 9 5,66570 0 5,6656 5,66565 5,6656 5,6656 4 5,6656 pa je 5,6656 y,6885 Konačno mamo da je ma F (X,Y) F (5,6656;,6885),4607. Mnmum funkcje će bt u jednoj od točaka: A (6,0), B (0,6), O (0,0), pa uvrštavanjem dobvamo da je mn F (X,Y) F (0,0) 0. Prmjer. Metodom neposrednog sključenja varjabl nać ma F (X) + 6 6 pr ogrančenjma: + 0 0, 0 Nakon oduzmanja zravnavajuće (dodatne) varjable rješavanja npr. po varjabl, problem se svod na traženje bezuvjetnog ekstrema funkcje F (X) F (, ): + 0, odakle 0, 0, 0 uvrštavanjem zraza za u funkcju clja F(X) dobvamo: F (X) ( ) ( ) + 6 ( ) - 6 F (X) ( + ) +6 6-6 F (X) + 4 - +6 6 6

Konačno se zadatak sveo na traženje bezuvjetnog ekstrema funkcje F (X) 6 + 6 +6 6 6. U sljedećem koraku prvo z sustava jednadžb F 0,, nađemo staconarnu točku: F + 6 6 0. F Kako je : F D < 0 F 4 + 6 6 / 6 4 8 6 4 + 6 + 6 6 / 8 + 6 0 F F F 6, F F 4 6 4 4 6 -. 6 D < 0, D 48 6 > 0 6 4 Prozlaz da funkcja clja F(X) F (, ) ma u točk (,) lokaln maksmum to: F (,) + 6 6 4 8 + 6 0 Prmjer.

Metodom neposrednog sključenja varjabl nać ekstrem funkcje F( X ) uz ogrančenja: + 6, 0 + 0 8 Ako zrazmo preko uvrstmo u funkcju čj ekstrem tražmo, dobjamo: F( X ) 9 F 4 9 4 ( 6 ) ( 6 ) 4 + 8 8 ( 6 4 + 4 ) + ( 6 ) ( 6 ) + 8 + 8 6 4 0 66 + 6 + 0 0 / 9 + 48 90 0 0 / ( 6 66 /) 78 66 / F 4 8 4 Kako je ( ) + + > 0 tako funkcja ma mnmum u točk (4/, /), mn F(X) 6/69 + 089/69 - (/ + 0/) 05/69 (6/) - 77/. 4