SIMULACIJA MREŽA U FREKVENCIJSKOM DOMENU

Σχετικά έγγραφα
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kaskadna kompenzacija SAU

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

Obrada signala

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Induktivno spregnuta kola

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Analiza mreža u frekvencijskom domenu

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PREDMET: Upravljanje sistemima. Frekvencijske karakteristike

IZVODI ZADACI (I deo)

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Digitalna obradba signala DOS

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Operacije s matricama

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

7 Algebarske jednadžbe

Računarska grafika. Rasterizacija linije

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Mreže sa dva pristupa

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

5. Karakteristične funkcije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Snage u kolima naizmjenične struje

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Teorijske osnove informatike 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

radni nerecenzirani materijal za predavanja

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Algoritmi zadaci za kontrolni

Elementi spektralne teorije matrica

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Vježba 4. Diskretni signali i sistemi

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

( , 2. kolokvij)

Čas 11: Optimizacija parametara električnih mreža sa EM komponentama

Frekventne metode analize sistema automatskog upravljanja

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Periodičke izmjenične veličine

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Transcript:

Univerzitet u Banjaluci Teorija električnih kola Elektrotehnički fakultet Laboratorijske vježbe Katedra za opštu elektrotehniku Student: Datum: Broj indeksa: Ocjena: Vježba broj. SIMULACIJA MEŽA U FEKVENCIJSKOM DOMENU UVOD U analizi i sintezi linearnih mreža ključnu ulogu igra kompleksna funkcija mreže, koja predstavlja odnos ustaljenog odziva na kompleksnu eksponencijalnu pobudu i te pobude, odnosno, Laplasovih transformacija odziva i pobude. Ukoliko smatramo da pobuda predstavlja ulazni signal, a odziv izlazni signal mreže funkciju mreže nazivamo i funkcija prenosa m m U o () s ams am s a H () s = = U () s n n i bns bn s b m n za mrežu koja se može fizički realizovati, a N ( s) i ( s) gdje je respektivno. U ustaljenom prostoperiodičnom režimu je gdje je ( jω) jφ ( ω jω = H jω e ) H, ( s) () N = D s, D su polinomi u brojniku i nazivniku, s = jω, pa se funkcija prenosa može napisati kao H magnituda, a Φ ω faza. Ovaj oblik funkcije prenosa se naziva frekvencijska karakteristika mreže, funkcija H ( jω) se naziva amplitudna karakteristika, a funkcija ( ω) Magnituda filtra se često zadaje i korištenjem funkcije pojačanja iskazane u decibelima G = log H jω db. [ ] ω Φ fazna karakteristika. Kada se amplitudna i fazna karakteristika prikazuju grafički često se na frekvencijskoj osi koristi logaritamska podjela što znači da su udaljenosti između frekvencija koje se razlikuju puta jednake. Opseg frekvencija čije se granice razlikuju puta naziva se dekada. Značajan parametar mreže je granična frekvencija. Granične frekvencije mreže su frekvencije na kojima se magnituda smanji puta u odnosu na svoju maksimalnu vrijednost. Ako se ovaj uslov iskaže u decibelima na graničnim frekvencijama se pojačanje smanji za približno db u odnosu na maksimalnu vrijednost. Električni filtar je električno kolo koje obrađuje ulazne električne signale koji se nazivaju ulaz ili pobuda (eksitacija). ezultat ove obrade se naziva izlaz ili odziv. U zavisnosti od toga da li su signali koji se obrađuju kontinualni ili diskretni razlikujemo analogne i digitalne filtre. Analogni filtri se mogu realizovati korištenjem pasivnih komponenata u kom slučaju se o njima govori kao o pasivnim filtrima i korištenjem pojačavačkih (aktivnih) komponenata kada ih nazivamo aktivnim filtrima. Filtriranje uopšte predstavlja proces izdvajanja pojedinih komponenata iz neke njihove kombinacije. Posmatrano na taj način, električni filtar izdvaja (propušta) određene spektralne komponente električnog signala dok ostale komponente tog signala odbacuje. Dakle, električni filtar mijenja oblik spektra signala. Važno je uočiti da je propuštanje i odbacivanje komponenata sa stanovišta električnog filtra definisano slabljenjem koje filtar unosi u ove komponente. Tako, komponente koje filtar odbacuje i dalje mogu biti prisutne u spektru izlaznog signala, ali njihova magnituda će biti mnogo manja od magnitude komponenata koje filtar propušta. U zavisnosti od toga koji opseg frekvencija filtar propušta, a koji odbacuje razlikujemo: niskopropusni filtar propušta frekvencije od jednosmjerne komponente do željene granične frekvencije, a visoke frekvencije slabi visokopropusni filtar propušta frekvencije iznad granične frekvencije, a niske frekvencije slabi,

propusnik opsega propušta frekvencije iz određenog opsega, a ostale slabi, nepropusnik opsega slabi (odbacuje) frekvencije iz određenog opsega, a ostale propušta. PIPEMA. U kolu na slici. vrijednosti elemenata su =kω i C=,nF. Odrediti funkciju prenosa H s = U U ovog kola. (). Izračunati i skicirati njenu magnitudu ( jω). Odrediti propusni opseg kola.. Kakav filtar je realizovan ovim kolom? H, funkciju pojačanja ( ω) U C U Slika.. U kolu na slici. vrijednosti elemenata su =Ω, C=,68μF i L=8mH. Odrediti funkciju prenosa H () s = I () s U() s ovog kola. L=8mH =Ω I U C=,68μF Slika. jω 6. Izračunati i skicirati njenu magnitudu H, funkciju pojačanja ( ω) 7. Odrediti propusni opseg kola. 8. Kakav filtar je realizovan ovim kolom? 9. U kolu na slici. S = L = Ω, C =,68μF i L =,68H. Odrediti funkciju prenosa H () s = U U ovog kola.. Izračunati i skicirati njenu magnitudu ( jω). Odrediti propusni opseg kola.. Kakav filtar je realizovan ovim kolom? S H, funkciju pojačanja ( ω) C U L U L Slika.. Na slici. data je realizacija uzemljenog kalema pomoću iordanovog žiratora. Odrediti ulaznu impedansu kola na slici. Odrediti vrijednosti elemenata i C tako da se ovim kolom realizuje potrebni kalem induktiviteta,68h.

C UPUTSTVO ZA AD Slika.. U ovoj vježbi koristićemo generatore VAC i VSIN iz biblioteke SOUCE. VAC je generator naizmjeničnog napona promjenljive frekvencije koji se koristi u frekvencijskoj analizi kola. VSIN je generator sinusoidalnog signala koji se koristi u analizi kola u vremenskom domenu. Za ovaj generator moguće je podešavati niz vrijednosti od koji su najznačajnije frekvencija (FEQ), jednosmjerna komponenta (VOFF) i amplituda (VAMPL).. U ovoj vježbi od značaja su analiza u frekventnom domenu AC Sweep/Noise i analiza u vremenskom domenu Time Domain (Transient).. Kada izaberete analizu u frekvencijskom domenu možete zadati tip analize (AC Sweep Type). Na raspolaganju je linearna analiza (Linear) kod koje je skala na frekvencijskoj osi linearna i logaritamska (Logarithmic) kod koje skala na frekvencijskoj osi može biti podijeljena na dekade ili oktave. Ovdje se zadaju još i početna frekvencija (Start Frequency) i krajnja frekvencija (End Frequency) analize, kao i broj tačaka u kojima se vrši analiza (Points/Decade ako je izabrana podjela frekvencijske ose na dekade).. Kada izaberete analize u vremenskom domenu potrebno je zadati bar trajanje simulacije. Ovo se postiže upisivanje vrijednosti u polje un to time.. Da bi se rezultati simulacije dobili u grafičkom obliku potrebno je na određene tačke u kolu postaviti markere. Oni se nalaze u meniju PSpice > Markers. 6. Nakon postavljanja markera simulacija se može pokrenuti. Ovo se postiže izborom iz menija PSpice > un. Ukoliko prilikom specificiranja kola i parametara simulacije nisu napravljene greške simulacija će se izvršiti i dobićete rezultate simulacije u grafičkom obliku. ZADATAK. Korištenjem programa Capture CIS pripremite kolo sa slike. za simulaciju u PSpiceu. Vac Vdc V k VDB.n Slika.. Podesite parametre za simulaciju u frekvencijskom domenu. Izaberite logaritamsku skalu za dobili u pripremi (učestanosti su u hercima). Na izlaz kola prvo postavite marker Voltage Level, da

biste vidjeli magnitudu izlaznog napona, a zatim isprobajte i marker db Magnitude of Voltage (PSpice > Markers > Advanced) koji prikazuje magnitudu izlaznog napona izraženu u decibelima.. Simulirajte kolo u frekvencijskom domenu sa ovim parametrima i dobijenu amplitudnu karakteristiku priložite uz izvještaj. Koliko je slabljenje kola u propusnom opsegu? Kolika je granična frekvencija kola? Za koliko se (u decibelima) povećava slabljenje kola u nepropusnom opsegu za svaku dekadu?. Simulirajte kolo u vremenskom domenu dovodeći na njegov ulaz sinusoidalni naponski izvor amplitude V, jednosmjerne komponente V i frekvencije Hz, a zatim frekvencije khz.. Korištenjem programa Capture CIS pripremite kolo sa slike. za simulaciju u Pspiceu. L Vac Vdc V 8m.68u slika. 6. Podesite parametre za simulaciju u frekvencijskom domenu. Izaberite logaritamsku skalu za dobili u pripremi (učestanosti su u hercima). Značajna promjenljiva je sada i struja u kolu pa na pin jednog od elemenata postavite marker Current Into Pin. Takođe, od značaja su i naponi na pojedinim elementima koje možete dobiti postavljanjem markera Voltage Differential. 7. Simulirajte kolo u frekvencijskom domenu sa ovim parametrima i grafike modula struje i svih napona na elementima priložite uz izvještaj. Ako se kao izlazna promjenljiva posmatra napon na kondezator koliko je slabljenje kola u propusnom opsegu? Kolika je granična frekvencija kola? Za koliko se (u decibelima) povećava slabljenje kola u nepropusnom opsegu za svaku dekadu? Komentarišite grafike. 8. Simulirajte kolo u vremenskom domenu dovodeći na njegov ulaz sinusoidalni naponski izvor amplitude V, jednosmjerne komponente V i frekvencije Hz, a zatim frekvencije khz. 9. Korištenjem programa Capture CIS pripremite kolo sa slike. za simulaciju u PSpiceu. Operacioni pojačavači su ua7 iz biblioteke OPAMP. s 6.68u VOFF = VAMPL = FEQ = Vin U 7 ua7 V V VCC OS OUT OS 6 U 7 ua7 V V VCC OS OUT OS C 6 l.68u

Slika.. Podesite parametre za simulaciju u frekvencijskom domenu. Izaberite logaritamsku skalu za dobili u pripremi (učestanosti su u hercima). Na izlaz kola postavite marker db Magnitude of Voltage (PSpice > Markers > Advanced).. Simulirajte kolo u frekvencijskom domenu sa ovim parametrima i dobijenu amplitudnu karakteristiku priložite uz izvještaj. Koliko je slabljenje kola u propusnom opsegu? Kolika je granična frekvencija kola? Za koliko se (u decibelima) povećava slabljenje kola u nepropusnom opsegu za svaku dekadu?. Simulirajte kolo u vremenskom domenu dovodeći na njegov ulaz sinusoidalni naponski izvor amplitude V, jednosmjerne komponente V i frekvencije Hz, a zatim frekvencije khz.