Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Σχετικά έγγραφα
Otvorenost na tržištu dobara i usluga i financijskim tržištima

Phillipsova krivulja i Okunov zakon. Uvod. Uvod Što nam pokazuje osnovni AS-AD model?

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Sistem sučeljnih sila

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Model vrednovanja kapitala (Capital Asset Pricing Model - CAPM) Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Modeliranje komponente trenda u vremenskoj seriji

Operacije s matricama

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

IZVODI ZADACI (I deo)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Teorijske osnove informatike 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

numeričkih deskriptivnih mera.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

10.1. Bit Error Rate Test

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ekonometrija 9. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

7 Algebarske jednadžbe

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Modeliranje komponente trenda u vremenskoj seriji

18. listopada listopada / 13

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Small Basic zadatci - 8. Razred

Kaskadna kompenzacija SAU

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

( , 2. kolokvij)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Zadaci iz trigonometrije za seminar

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Vanr. prof. dr Abdulah Akšamović, dip.ing.el.

Periodičke izmjenične veličine

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Elementi spektralne teorije matrica

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Računarska grafika. Rasterizacija linije

III. SINUSOIDALNO USTALJENO STANJE 10. FAZORSKA TRANSFORMACIJA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1.4 Tangenta i normala

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Transcript:

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na ržišu dobara i usluga i na financijskim ržišima Blanchard: Poglavlj 8. Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima # Ovornos na ržišu dobara i usluga i na financijskim ržišima Oulin prdavanja:. ovornos na ržišu dobara i usluga 2. ovornos na financijskim ržišima 3 dimnzij ovornosi:. ovornos na ržišu dobara mogućnos porošača i poduzća da biraju izmđu domaćih i sranih dobara (ograničavajući fakor carin i kvo smanjuju s) 2. ovornos na financijskim ržišima mogućnos financijskih invsiora da biraju izmđu domać i sran financijsk imovin (ograničavajući fakor konrola kapiala polako nsaj) 3. ovornos na ržišu fakora mogućnos odabira lociranja proizvodnj i mjsa zaposlnja (prsljnj vornica na područja jfinij radn snag i migracij radnika u bogaija područja) naglasak na krakom i srdnjm roku pa s koncnriramo na. i 2. dimnziju ovornosi Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #2

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na ržišu dobara i usluga Izvoz i uvoz rnd porasa uvoza i izvoza u udjlu BDP-a u prošlom soljću poras obujma rgovin uvoz i izvoz s n krću uvijk ujdnačno razdoblja rgovinskog dficia (uvoz > izvoz) i suficia (izvoz > uvoz) mjr supnja ovornosi: obujam rgovin = udio izvoza ili uvoza u BDP-u nij najbolja mjra ovornosi (SAD: 3%) mnogi skori izložni sranoj konkurnciji bz da s o vidi u povćanom uvozu (opor pum nižih cijna) udio agrganog oupua kojg čin urživa dobra (radabl goods) dobra koj s najču sa sranim dobrima bilo na domaćm bilo na sranim ržišima bolji pokazalj ovornosi (SAD: 60%) SAD i Japan imaju jdan od najmanjih udjla izvoza u BDP-u, oko 0%, dok Njmačka ima 33%, a Blgija čak 84% Mož li izvoz zmlj bii vći od BDP-a? mož jr izvoz sadrži i inrmdijarna dobra (Singapur) vličina udjla izvoza u BDP-u ovisi o gografskom položaju (udaljnosi od ržiša) i vličini zmlj (mal zmlj imaju vći udio izvoza/uvoza u BDP-u jr s spcijaliziraju za nkoliko proizvoda) Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #3 Ovornos na ržišu dobara i usluga Izbor izmđu domaćih i sranih dobara ovorna konomija odluk porošača: porošnja ili šdnja porošnja domaćih ili sranih dobara ( domaćg ili sranog oupua) odluk o porošnji mlj s na rlaivnoj cijni sranih dobara u odnosu na domaća ralni dvizni čaj cijna sran rob u rminima domać rob vs. nominalni dvizni čaj rlaivn cijn valua Nominalni dvizni čaj 2 načina izražavanja nominalnog dviznog čaja ( = xchang ra): ) cijna domać valu izražna u sranoj valui (HRK = UR 0.3) 2) cijna sran valu izražna u domaćoj valui (UR = HRK 7,5) korisi ćmo ovaj način! mjrnj promjna dviznog čaja: nominalna aprcijacija cijna domać valu porasla u rminima sran valu, šo znači da j došlo do pada čaja () pala j cijna sran valu u rminima domać nominalna dprcijacija cijna domać valu pala u rminima sran valu, šo znači da j došlo do rasa čaja () porasla j cijna sran valu Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #4

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na ržišu dobara i usluga primjr: razdoblj UR = HRK 7.5 a) razdoblj + UR = HRK 7.3 čaj j pao, a kuna aprcirala (cijna kun ras, ujdno cijna ura pada pada čaj) b) razdoblj + UR = HRK 7,7 čaj porasao, a kuna dprcirala (cijna kun pada, ujdno cijna ura ras ras čaj) u uvjima fiksnog dviznog čaja zmlj mogu doniji odluku o njgovoj promjni: dvalvacija povćanja čaja rvalvacija smanjnja čaja ako s Hrvaska odluči na dvalvaciju (povćai čaj prma uru), ada ć npr. Nijmci za isu količinu ura dobii viš kuna, šo ih mož poaknui na vću kupovinu hrvaskih dobara (vći izvoz Hrvask) mđuim Nijmc n zanima samo koliko ć kuna dobii za uro, ngo i kolika j cijna hrvaskih dobara u odnosu na ona u Njmačkoj ključno izračunavanj ralnog dviznog čaja Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #5 Ovornos na ržišu dobara i usluga Od nominalnog prma ralnom čaju primjr prposavka: SAD proizvodi samo jdno dobro (Cadillac), kao i VB (Jaguar) za SAD kao domać gospodarsvo računamo ralni dvizni čaj kao cijnu brianskih dobara u rminima amričkih dobara nominalni dvizni čaj: = $.5 izračun rlaivn cijn Jaguara u rminima Cadillaca ($): () Jaguar: 30 000 x.5 po funi = 45.000 $ (2) Cadillac: $40 000 (3) 45.000$/40.000$ =.2 ralni dvizni čaj izmđu SAD-a i VB =.2 ralni dvizni čaj za sva proizvdna dobra izračun mljm cjnovnih indksa za sva dobra u obj zmlj BDP dflaor P* = BDP dflaor sran zmlj (* ć svugdj označavai inozmsvo) P = BDP dflaor domać zmlj = nominalni dvizni čaj Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #6

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na ržišu dobara i usluga Slika Izračun ralnog dviznog čaja za cijli konomski susav cijna brianskih dobara u funama P* cijna brianskih dobara u dolarima P* cijna amričkih dobara u dolarima P ralni čaj ε = P*/P napomna: ralni dvizni čaj j indks i sam po sbi n daj nikakvu informaciju, ali j zao bina njgova promjna ako npr. ralni dvizni čaj (u SAD-u) izmđu SAD-a i VB poras za 0%, o znači da su sad amrička dobra 0% jfinija u odnosu na brianska promjn u ralnim dviznim čajvima: ralna aprcijacija poras rlaivn cijn domaćih dobara u rminima inozmnih dobara, ujdno i pad ralnog dviznog čaja ralna dprcijacija smanjnj rlaivn cijn domaćih dobara u rminima sranih dobara, ujdno i ras ralnog dviznog čaja Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #7 Ovornos na ržišu dobara i usluga "ralna" promjn rlaivnih cijna dobara, a n promjn rlaivnih cijna valua važno:. nominalni i ralni dvizni čaj n moraju s krai u isom smjru! npr. mož doći do nominaln aprcijacij (njmački uris mož kupii manj kuna s isim iznosom ura), ali i isovrmn raln dprcijacij zbog vć sop inflacij u Njmačkoj ngo u Hrvaskoj (cijn dobara u Hrvaskoj su manj ngo u Njmačkoj) P*/P > 2. flukuacij nominalnog dviznog čaja djluju na ralni čaj danas su razlik u sopama inflacij izmđu zmalja mal promjn u P*/P mal u odnosu na značajn promjn u Od bilaralnih do mulilaralnih dviznih čajva zmlj imaju po nkoliko rgovinskih parnra, a n samo jdnog mulilaralni/ fkivni ralni čaj = pondrirani prosjk ralnih bilaralnih dviznih čajva pondr za svaku zmlju rgovinskog parnra = udio rgovin s njom obično prosjk uvoza i izvoza (% izvoza+% uvoza)/ 2 mulilaralni ralni čaj kun prosjčna cijna hrvaskih dobara naspram prosjčnih cijna dobara hrvaskih rgovinskih parnra Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #8

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na financijskim ržišima omogućuj divrzifikaciju porflja, špkulacij o kranju domaćih i inozmnih kamanih sopa, čajva kupovina i prodaja financijsk imovin vći broj dviznih ransakcija ovornos na financijskim ržišima zmlji omogućuj posojanj rgovinskog dficia/ suficia razlika s očiuj u zaduživanju/ posuđivanju Bilanca plaćanja agrgirani popis vrijdnosi svih ransakcija rzidnaa nk zmlj s inozmsvom u ijku jdn godin uključuj rgovinsk i financijsk okov 2 podbilanc: I Bilanca kućih ransakcija (kući račun). bilanca roba i usluga vanjskorgovinska bilanca 2. no dohodak (od ulaganja) 3. no kući ransfri II Bilanca kapialnih ransakcija (račun kapiala). kapialn ransakcij 2. no financijsk ransakcij 3. mđunarodn pričuv HNB-a idni BP suma podbilanci rbala bi bii jdnaka 0, ali u praksi nij kao korkcija kagorija saisička pogrška Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #9 Ovornos na financijskim ržišima BDP i BNP BDP vrijdnos dodana u zmlji BNP vrijdnos dodana od sran fakora proizvodnj u vlasnišvu rzidnaa BNP = BDP + no fakorsk zarad (plaćanja iz svija plaćanja sviju) Izbor izmđu domać i sran imovin u ovornom gospodarsvu dvij odluk: da li držai sranu ili domaću valuu? da li držai sranu ili domaću imovinu koja donosi kamau? ograničavanj imovin samo na obvznic; valu služ za domać ransakcij primjr: izbor izmđu amričkih i brianskih obvznica za amričkog invsiora odluka invsiranja u amričk obvznic za svaki dolar uložn u obvznicu ov godin, drug s godin dobiva (+i ) dolara odluka invsiranja u briansk obvznic prvo j porbno kupii fun svaki dolar = / funi drug godin dobiva s (/ )(+i *) funi konvrzija funi u dolar iznos povraa u dolarima = (/ )(+i *) + + = očkivani nominalni čaj drug godin kod invsicijskih odluka nij s dovoljno povodii samo za razlikama u kamanoj sopi, bino j i šo ć s događai s čajm Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #0

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na financijskim ržišima Slika Očkivani povra od jdnogodišnj obvznic (SAD ili VB) za amričkog invsiora Godina Godina + SAD obvznic VB obvznic $ $(+i ) $ $(/ )(+i * ) + (/ ) (/ )(+i * ) Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima # Ovornos na financijskim ržišima prposavka: invsiorima bina samo očkivana sopa povraa i zao žl držai samo imovinu s najvćom očkivanom sopom povraa za dani slučaj, ako s žli držai i amričk i briansk obvznic, on moraju imai isu sopu povraa pa mora vrijdii sljdća rlacija arbiraž: i ( * i )( ) rorganiziramo: i ( * i ) (npokrivni) kamani pari uncovrd inrs ra počna prposavka prošra jr zanmaruj ransakcijsk roškov i rizik uvj kamanog paria j dobra aproksimacija svarnosi za razvijn zmlj s ovornim, dobro organiziranim financijskim ržišima (Nw York, Frankfur, London, Tokyo), dok osal zmlj sa slabij razvijnim ržišm kapiala ili vćim konrolama kapiala viš odsupaju od navdn rlacij Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #2

Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima Ovornos na financijskim ržišima Kamana sopa i dvizni čaj pišmo kamani pari kao: i ( * i ) ( )/ j očkivana sopa dprcijacij domać valu ako j izraz ngaivan radi s o aprcijaciji domać valu sv dok kamana sopa ili očkivana dprcijacija nisu prvlik (do cca. 20%) vrijdi: * i i iz arbiraž proizlazi da domaća kamana sopa mora (oprilik) bii jdnaka inozmnoj kamanoj sopi uvćanoj za očkivanu dprcijaciju domać valu primjr: razlika u kamaama na obvznic izmđu SAD-a i VB jdnaka,5% amričkim invsiorima s isplai ulagai u briansk obvznic samo ako očkuju dprcijaciju vću od.5% ako s n očkuj dprcijacija ili aprcijacija (izraz u zagradi j 0) onda ć domaći kamanjak bii jdnak sranom primjr brazilskih obvznica Makro-vjžb (O.Vukoja) Ovornos na ržišu dobara i usluga i financijskim ržišima #3