Elementi energetske elektronike

Σχετικά έγγραφα
TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Reverzibilni procesi

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

numeričkih deskriptivnih mera.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Periodičke izmjenične veličine

Literatura: Основна литература: 1. В. Литовски, Основи електронике, Академска. Osnovi elektronike. Literatura: Predispitne obaveze: Ispit: Zadaci 20%

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZVODI ZADACI (I deo)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Moguća i virtuelna pomjeranja

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Kaskadna kompenzacija SAU

Obrada signala

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Trigonometrijske nejednačine

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Generatori analognih funkcija

Srednjenaponski izolatori

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Modeliranje turbulencije u cilju primene numeričkih simulacija u hidrotehnici

Elementi spektralne teorije matrica

5. Karakteristične funkcije

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

18. listopada listopada / 13

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Operacije s matricama

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

radni nerecenzirani materijal za predavanja

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

TOPNOST, HITROST RAZTAPLJANJA

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Transcript:

ELEKTRIČNE MAŠINE Elemen energeske elekronke

Uvod Čme se bav energeska elekronka? Energeska elekronka se bav konverzjom (prevaranjem) razlčh oblka elekrčne energje.

Uvod Gde se kors?

Elemen energeske elekronke Savremene komponene energeske elekronke zrađene s na baz slcjma osnov h čne: doda, rsor, GTO rsor, bpolarn ranzsor, npolarn ranzsor. Ove komponene energeskoj elekronc rade prekdačkom režm (kljčeno-skljčeno)!

Elemen energeske elekronke Doda Doda je najvažnja komponena energeske elekronke. Kod nje nje mogće pravlja n renkom počnjanja n renkom završeka provođenja srje. Provod srj samo jednom naznačenom smer. Doda počnje da provod srj kada je >0, a presaje da provod kada vrednos srje posane jednaka nl (=0). + (anoda) A (kaoda ) K

Elemen energeske elekronke Trsor Za razlk od dode, rsor je komponena kod koje je mogće pravlja renkom opočnjanja provođenja srje, dok se renkom presanka provođenja ne može pravlja drekno. Tok srje je mogć samo jednom, naznačenom smer. Trenak kad rsor počnje da provod može se konrolsa preko reće elekrode (gej S1). A + K S1 (Gae)

Elemen energeske elekronke Trsor Dovođenjem mplsa na gej, z slov da je napon zmeđ anode kaode pozvan, rsor počnje da provod. A + K S1 (Gae)

Elemen energeske elekronke GTO rsor GTO rsor, za razlk od občnog rsora, omogćava pravljanje renkom presanka provođenja. Srja može eć samo jednom, naznačenom smer. Trenak kada počnje vođenje konrolše se na s načn kao kod rsora, al se kod GTO rsora preko drgog geja (S2) može prekn vođenje željenom renk. A + K S1 S2

Elemen energeske elekronke Bpolarn ranzsor Kao GTO rsor ranzsor omogćava konrol renka opočnjanja renka presajanja provođenja srje, al preko baze ranzsora. Tranzsor vod dok posoj bazna srja. Da b ranzsor počeo da provod renk dovođenja bazne srje, neophodno je da napon zmeđ kolekora emera bde pozvan. Tok srje je jednom smer. C + E Koleko r Emer Baza B

Osnovne konfgracje prevarača Prevarač korse elemene energeske elekronke, a njhova loga je ransformacja elekrčne energje jednog kvalea elekrčn energj drgog kvalea. Ova ransformacja defnsana je sa: U, f, m U, f, m gde s sa U, f, m označen napon, frekvencja broj faza, a ndeks označavaj -laz -zlaz

Osnovne konfgracje prevarača DC/DC prevarač U DC-DC prevaračma porebno je na zlaz dob jednosmern napon čja se srednja vrednos može menja, z laznog jednosmernog napona konsanne srednje vrednos. Izlazn napon može b već l manj od laznog. Ovde će b razmoren slčaj kada je zlazn napon manj od laznog.

Osnovne konfgracje prevarača DC/DC prevarač = U S U DC R on T off

Osnovne konfgracje prevarača DC/DC prevarač S prekdačk elemen (ranzsor l GTO rsor, ne može doda l rsor) Srednja vrednos zlaznog napona je: U DC T on 1 1 = d = T T 0 0 d = U T on

Osnovne konfgracje prevarača AC/DC prevarač (spravljač) D 0 T 2 T 3T 2 D R = R R R U DC R 0 T 2 T 3T 2 Elemenarn dodn spravljač Talasn oblc dodnog spravljača

Osnovne konfgracje prevarača AC/DC prevarač (spravljač) Srednja vrednos jednosmernog napona je: U U DC = 2 π Elemenarn dodn spravljač je bez prakčnog značaja jer je zlaz lošeg kvalea: zlazn napon je prekdan ma mal srednj vrednos.

0 T 2 T 3T 2 2T 1 1 3 3, 1 2 R R 3, 4 4 4 2 2 R U DC Jednofazn dodn mos (Grecov spoj) Talasn oblc jednofaznog dodnog spravljača

Osnovne konfgracje prevarača AC/DC prevarač (spravljač) Srednja vrednos jednosmernog napona je: 2 2 U U DC = π Izlazn napon je kvalenj odnos na slčaj spravljača sa jednom dodom. Grec

Osnovne konfgracje prevarača AC/DC prevarač (spravljač)

Osnovne konfgracje prevarača DC/AC prevarač (nveror) T1 T3 U DC R T4 T2 Osnovna šema jednofaznog aonomnog nverora

Osnovne konfgracje prevarača DC/AC prevarač (nveror) U posmaranoj varjan zlazn napon nje snsnog nego pravogaonog oblka. Mogće je dob napon koj je prblžan sns, al je ada konfgracja prevarača složenja pravljanje se vrš na složenj načn. U DC T 2 T

Osnovne konfgracje prevarača DC/AC prevarač (nveror) UPS ređaj 12 V DC 230 V AC

Osnovne konfgracje prevarača AC/AC prevarač Kod ove vrse prevarača laz zlaz s nazmenčn sgnal. S1 1 S2 2 R

Osnovne konfgracje prevarača AC/AC prevarač Promenom renka kljčenja menja se vreme kome posoj nazmenčn napon na porošač. Tme se menja efekvna vrednos napona na porošač. Prmer ove navedene vrse prevarača s reglaor svela. 1, 2 2U 0 T 2 1 1 0 T 2 2 T T 0 1 T 2 T

Osnovne konfgracje prevarača AC/AC prevarač Dmer za svelo