FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila. Potrošnja goriva. Potrošnja goriva

Σχετικά έγγραφα
Potrošnja goriva. Ključni faktori: ENERGIJA potrebna za kretanje vozila na određenoj deonici puta. ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Stepen korisnosti transmisije

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

VUČNI PRORAČUN MOTORNOG VOZILA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Seminarski rad. Propozicije:

numeričkih deskriptivnih mera.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Kaskadna kompenzacija SAU

5 Ispitivanje funkcija

IZVODI ZADACI (I deo)

Obrada signala

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

IV. PRORAČUN VUČE (VUČNI BILANS)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

18. listopada listopada / 13

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Teorijske osnove informatike 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Moguća i virtuelna pomjeranja

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RAD, SNAGA I ENERGIJA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Operacije s matricama

( , 2. kolokvij)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Mašinsko učenje. Regresija.

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

MEHANIKA KOTRLJANJA TOČKA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Prenos snage / momenta na pogonski točak

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Snage u kolima naizmjenične struje

Transcript:

Ključni faktori: 1. ENERGIJA potrebna za kretanje vozila na određenoj deonici puta Povećanje E K pri ubrzavanju, pri penjanju, kompenzacija energetskih gubitaka usled dejstva F f i F W Zavisi od parametara vozila i njegove interakcije sa okolinom (c W, A, G, f) Zavisi od parametara voznog ciklusa (profil brzine u vremenu v=v(t), uzdužni nagib podloge (=(s)), promenljivost f (npr. uticaj krivina i dr.)...) 2. ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora e odnosno g e, intenzivno varira sa opterećenjem i brojem obrtaja 3. PARAMETRI TRANSMISIJE Raspoloživi prenosni odnosi i način njihovog korišćenja (uticaj na radni režim motora a time na njegovu energetsku efikasnost) Energetski gubici u okviru same transmisije TR POTROŠNJA GORIVA rezultat ukupnog dejstva ovih faktora Za iskazivanje potrošenog goriva u jedinici mase ili zapremine potrebno je poznavati i karakteristike samog goriva (H D, )

ENERGIJA potrebna za kretanje vozila P T de dt E 0 P T (t) dt E energija potrebna za kretanje vozila u vremenskom intervalu dužine (tj. na određenoj deonici puta) P T potrebna snaga na pogonskom točku P T (t) = P f (t) + P W (t) + P IN (t) + P (t) E = E f + E W + E IN + E Ukupna energija potrebna za kretanje vozila u određenom vremenskom intervalu tj. na određenoj deonici puta jednaka je sumi energija potrebnih za savlađivanje parcijalnih otpora kretanja. Ova energija se pogonskom točku dovodi od goriva, preko motora i transmisije, uz gubitke.

ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora Maksimalne vrednsti stepena korisnosti motora: emax = 35% (Oto motor) emax = 43% (Dizel motor) Tokom eksploatacije motor radi na različitim režimima, e značajno varira, u proseku se može smatrati: esr 15 20% (srednja vrednost) sledeći slajd Energetska efikasnost motora obično se iskazuje kroz specifičnu efektivnu potrošnju goriva, g E, obrnuto proporcionalnu stepenu korisnosti g E kg kwh količina goriva u [kg] (ili [g]) potrebna da se radom motora dobije 1 kwh mehaničke energije

M A ENERGETSKA EFIKASNOST pogonskog motora ŠKOLJKASTI DIJAGRAM linije konstantne specifične efektivne potrošnje g E [g/kwh] u zavisnosti od M i n M (Nm) n A g E = g E1 = const (npr. 190 g/kwh) A g E = g E2 = const g E = g E3 = const g E = g E4 = const g E = g E5 = const n(o/min) g E = g E6 = const (npr. 500 g/kwh) KRIVE KONSTANTNE SPECIFIČNE EFEKTIVNE POTROŠNJE GORIVA kg kwh g E1 < g E2 < g E3 <... ILI g kwh Zone najviših stepena korisnosti odnosno minimalne specifične efektivne potrošnje po pravilu se nalaze u zoni većih opterećenja motora, blizu spoljne karakteristike. Na malim opterećenjima energetska efikasnost motora je po pravilu lošija.

UTICAJ PARAMETARA TRANSMISIJE - Uticaj prenosnih odnosa i njihovog izbora (strategija upravljanja menjačem) Odgovarajućim izborom stepena prenosa tj. prenosnog odnosa omogućava se rad motora u području niže specifične efektivne potrošnje, za isti režim kretanja vozila. detaljnije u nastavku

HIPERBOLE KONSTANTNE SNAGE Jedan režim kretanja vozila definisan je parom F O1, v 1. Za ovaj režim potrebna snaga na točku vozila iznosi: P T1 =F O1 v 1 /3600 = const Potrebna snaga motora iznosi: P MOT1 = P T1 / TR = const Pošto je P MOT =Mn/9554, sledi: P MOT = P MOT1 = const Mn=const Odnosno: posmatrani režim kretanja vozila (F O1, v 1 ) se može realizovati pri bilo kojoj radnoj tački motora koja leži na hiperboli: Mn=const =P MOT1 Hiperbola konstantne snage predstavlja krivu Mn=const na dijagramskom prikazu karakteristike motora.

HIPERBOLE KONSTANTNE SNAGE M n const M const n - jednačina hiperbole M P=P 1 P=P 2 P=P 3 F O3, v 3 F O2, v 2 F O1, v 1 P 3 > P 2 > P 1 9554P n 3 M n 9554P n 2 M P 9554 n M 1 Napomena: hiperbole konstantne snage nemaju veze sa karakteristikom motora! One samo daju podatke o mogućim kombinacijama M i n za realizaciju date kombinacije F O i v.

UTICAJ PRENOSNOG ODNOSA NA POTROŠNJU GORIVA Posmatra se režim kretanja F O1,v 1 P T = const, P = const P A = P B = P C M M A M B M C A B C Zadati režim kretanja vozila (npr: F O1, v 1 ) može se realizovati za bilo koji radni režim motora (tj. par M-n) koji odgovara potrebnoj snazi, tj. radni režim motora može biti na bilo kojoj tački odgovarajuće hiperbole konstantne snage. n A n B n C n (o/min) Za zadati režim kretanja vozila (F O1,v 1 ), režim rada motora (M,n) jednoznačno je određen kada izaberemo prenosni odnos transmisije i TR.

UTICAJ PRENOSNOG ODNOSA NA POTROŠNJU GORIVA Posmatra se režim kretanja F O1,v 1 F O M itr r D TR v 0,377 r i TR D n M M A A i TR = i TR1 M A, n A i TR = i TR2 M B, n B M B B i TR = i TR3 M C, n C M C M FO r i η TR n A D TR C n B n C itr v n 0,377 r D n (o/min) Adekvatnim izborom prenosnog odnosa moguće je, u okviru jednog režima kretanja vozila, izabrati režim motora sa boljim stepenom korisnosti. Takvi režimi se po pravilu nalaze u zoni većeg opterećenja ovo se postiže manjim prenosnim odnosima (viši stepeni prenosa)

Izračunavanje potrošnje goriva Kretanje vozila u stacionarnom režimu (F O = const, v = const) F O v M i TR r D 0,377 r i i TR D TR n M =... n =... SA DIJAGRAMA OČITAVAMO g E grafički prikaz na sledećem slajdu Određujemo režim rada motora Parametri režima kretanja vozila (vrednosti za F O i v) moraju biti zadati kao ulazni podaci (ili moramo raspolagati drugim podacima iz kojih ih možemo izračunati)

Izračunavanje potrošnje goriva Kretanje vozila u stacionarnom režimu (F O = const, v = const) g E =... M n

Izračunavanje potrošnje goriva Kretanje vozila u stacionarnom režimu (F O = const, v = const) Odredili smo: g E kg kwh Za poznavanje količine (mase) potrošenog goriva moramo izračunati snagu motora: P M n 9554 g kwh kw KOLIČINA GORIVA POTROŠENOG U JEDINICI VREMENA: Q gep kg, 1000 h

Izračunavanje potrošnje goriva Kretanje vozila u stacionarnom režimu (F O = const, v = const) Q gep kg, 1000 h DALJE PRERAČUNAVANJE: V m 3 /h Q ρ gor m, h 3 V l/h 1000 Q, ρ gor l h V km V v l/h, l km V 100 km 100 V km l, 100km V 100km g 100 ρ E gor P v POTROŠNJA U [l/100km] g e (g/kwh), P (kw), gor (kg/m 3 ), v (km/h)

u stacionarnom režimu + = 2200 2000 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 KRIVE POTROŠNJE GORIVA U ZAVISNOSTI OD BRZINE I STEPENA PRENOSA Izvor: Walentowitz! I uštednom stepenu može doći do narušavanja optimalne ekonomičnosti ukoliko dođe do rada motora na režimu sa suviše velikim g e! Za svaki stepen prenosa postoji optimalna brzina sa stanovišta potrošnje, tako da sa smanjenjem brzine potrošnja raste zbog rada motora u području većih g e! Manja potrošnja goriva postiže se u višim stepenima prenosa zbog većeg opterećenja motora i odgovarajućih povoljnih vrednosti g e, a ne zbog sniženja broja obrtaja!

u nestacionarnom režimu F O const, v const tj. F O =F O (t), v=v(t) OPŠTI POSTUPAK KOD IZRAČUNAVANJA: Potrebno je poznavati vozni ciklus i uslove rada (profil brzine v=v(t) itd.) Ciklus se deli na vremenske intervale (što manji intervali t) Obično veliki broj tačaka upotreba računara Za svaki interval izračunati potrošnju goriva kao za stacionarni, uzimajući u obzir i srednju vrednost inercijalne sile motor radi na nestacionarnom režimu karakteristika odstupa od stacionarne ali odstupanja nisu znatna (podaci stacionarne krakteristike su upotrebljivi u praksi); stvarna potrošnja u nestacionarnim uslovima je za 2-5% veća (The Automotive Chassis Vol. 2) U svakom intervalu potrebno je uzeti u obzir da li se vozilo nalazi u režimu pogona ili kočenja / mirovanja / slobodnog kotrljanja (F O <, =, > 0) Odrediti ukupnu potrošnju goriva kao zbir iz niza posmatranih malih vremenskih intervala V UK = V i

u nestacionarnom režimu Standardni vozni ciklusi INFORMATIVNO Izvor: Vehicle Propulsion Systems Standardni evropski vozni ciklus: MVEG-95 = 4xECE + 1xEUDC Standardizovani ciklus omogućava međusobnu uporedivost potrošnje goriva kod različitih vozila.

u nestacionarnom režimu Standardni vozni ciklusi INFORMATIVNO Izvor: Vehicle Propulsion Systems Standardni SAD vozni ciklus

Struktura potrošnje goriva u različitim režimima kretanja - primer u nestacionarnom režimu INFORMATIVNO Izvor: The Automotive Chassis Vol.2