Osnovne akademske studije Studijski program - Inženjerski menadžment T-9. OBRADA RENDISANJEM

Σχετικά έγγραφα
Zavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE

KONSTRUKCIJA PROVLAKAČA ZA UNUTRAŠNJE PROVLAČENJE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

redaktor M. KALAJDŽIĆ

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

numeričkih deskriptivnih mera.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Teorijske osnove informatike 1

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Kaskadna kompenzacija SAU

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Branislav Sredanovi. Prezentacije sa vježbi sadrže teoretske osnove i prakti ne primjere za izbor alata i pribora.

Zbirka zadataka iz nastave. CNC glodanja

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Uputstvo za izradu zadatka iz predmeta PROJEKTOVANJE ALATA ZA TPD POMOĆU RAČUNARA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

POGONSKI SISTEMI KOD CNC MAŠINA ALATKI

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Elementi spektralne teorije matrica

Operacije s matricama

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE (OBRADA ODNOŠENJEM) (DIREKTNO ENERGETSKI POSTUPCI OBRADE)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( , 2. kolokvij)

STOLICA FIRST MATE Model na preklop. Imitacija kože. KLUPA FIRST CLASS Model na preklop. Imitacija kože.

Reverzibilni procesi

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

18. listopada listopada / 13

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

5. Karakteristične funkcije

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

ZADATAK IZBOR POLAZNOG MATERIJALA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Obrada signala

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

CORUN ELKOTRON ELKOTRON PLASMA VACUUM DEPOSITION PVD TEHNOLOGIJA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IZVODI ZADACI (I deo)

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Uvod u neparametarske testove

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA

10. STABILNOST KOSINA

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Moguća i virtuelna pomjeranja

Transcript:

T-9. OBRADA RENDISANJEM Tehnički sistemi Dušan B. Regodić

CILJEVI UČENJA: 1. Razumete proizvodne operacije rendisanjem. 2. Planirate mašine u obradi rendisanjem. 3. Pojmovno odredite alate u obradi rendisanjem. 4. Objasnite osnovna kretanja i otpore utoku procesa obrade rendisanjem. 5. Razumete režime u obradi rendisanjem.

Nastavna pitanja: Strana u udžbeniku 1. 155 2. 158 3. 158 4. 159 5. 160

Postupci obrade odvajanjem čestica (DIN8580) RUČNI MAŠINSKI -ručnim alatima, -turpijanje, -bušenje, -testerisnje, -glodanje Rezni alat s oštricom Rezni alat bez oštrice

MAŠINSKI Geometrijski definisana oštrica Struganje Glodanje Bušenje,proširivanje, razvrtavanje Testerisanje Rendisanje, Provlačenje Rezni alat s oštricom Geometrijski nedefinisana oštrica Brušenje Superfiniš Honovanje Lepovanje Rezni alat bez oštrice Elektroerozija - EDM Elektrokemijska obrada - ECM Obrada laserom Obrada vodenim mlazom - WJM

Osnovni element svih reznih alata sa oštricom je rezni klin. Razdvajanje (sečenje) Odvajanje (rezanje) Obzirom na smer kretanja klina u odnosu na obradak razlikuje se: razdvajanje (sečenje) i odvajanje (rezanje).

Kretanje kod rendisanja Kratkohodno rendisanje Dugohodno rendisanje

Obrada rendisanjem se koristi za obradu: horizontalnih, vertikalnih, nagnutih i profilisanih površina, izradu žljebova Glavno kretanje je definisano brzinom rezanja (Vr, m/min) ili brojem duplih hodova (nl, dh/min), Pomoćno korakom S, mm/dh (aksijalno pomeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog hoda). Radni hod je hod alata ili predmeta obrade u toku koga se izvodi proces obrade, od tačke A do tačke B, dok se u toku povratnog hoda od tačke B do tačke A proces rezanja ne odvija. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet obrade izvodi glavno kretanje dva osnovna postupka obrade su obrada na: 1.kratkohodnoj, 2.dugohodoj rendisaljci.

Rendisaljke su niskoproduktivne mašine i koriste se u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji. Zbog ostvarenja visoke tačnosti po dužini ipak se često koriste za obradu kanala, kliznih staza i slično. Postoje sledeće izvedbe rendisaljki: kratkohode (horizontalne) rendisaljke, vertikalne rendisaljke (dubilice) i dugohode rendisaljke.

Obrada rendisanjem je analogna obradi struganjem, jer se ravna površina predmeta obrade može smatrati kružnom površinom beskonačno velikog poluprečnika krivine. Površina poprečnog preseka strugotine je: A = a S = b h. Širina reznog sloja: Debljina reznog sloja:

Dubina rezanja je: a = H1 H, dok su dodaci za obradu rendisanjem: δ1 - grubu obradu rendisanjem, δ2 - finu obradu rendisanjem, δ3 - brušenje. Dodaci u obradi rendisanjem

Proizvodne operacije obrade na horizontalnoj rendisaljci Proizvodne operacije obrade na vertikalnoj rendisaljci

Obrade profilisanih površina - kopirno rendisanje Kopirno rendisanje

Nastavna pitanja: Strana u udžbeniku 1. 155 2. 158 3. 158 4. 159 5. 160 Kod struganja Uopšteno: + + = 90

Noževi za rendisanje su slični strugarskim noževima, po obliku, geometriji i drugim karakteristikama. Noževi: izloženi jakim udarnim opterećenjima, pri izlasku iz zahvata njihovo rasterećenje. Materijal noževa: brzorezni čelici i neke žilave vrste tvrdog metala (P40, P50, M20, K10, K20 itd.). Drška alata se izrađuje od konstruktivnog čelika. Pločice se lemi ili mehanički vezivuje.

Nastavna pitanja: Strana u udžbeniku 1. 155 2. 158 3. 158 4. 159 5. 160

Rezultujući otpor rezanja u obradi rendisanjem se može razložiti na tri komponente: 1. F1 - glavni otpor rezanja, 2. F2 - otpor prodiranja, 3. F3 - otpor pomoćnom kretanju. u kome su: Ck, x i y - konstanta i eksponenti otpora rezanja, a, mm - dubina rezanja, S, mm/dh korak.

Nastavna pitanja: Strana u udžbeniku 1. 155 2. 158 3. 158 4. 159 5. 160

Režim obrade u obradi rendisanjem je određen: 1. brojem duplih hodova alata ili predmeta obrade nl, dh/min, 2. korakom S, mm/dh. Gde su: 1. i = δ / a - broj prolaza; 2. δ, mm - dodatak za obradu; 3. a, mm - dubina rezanja; 4. B = b+2 e2 - hod alata ili predmeta obrade u pravcu pomoćnog kretanja; 5. e2 = 2-5 mm - prilaz i izlaz alata u pravcu pomoćnog kretanja i b -širina obrade. Utvrđivanje koraka u obradi rendisanjem obuhvata: 1.proučavanje proizvodne operacije, 2.izbor preporučene vrednosti koraka, 3.provera koraka i izbor merodavnog koraka.

Nastavna pitanja: Strana u udžbeniku 1. 155 2. 158 3. 158 4. 159 5. 160

Mašine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema dužini hoda (načinu ostvarivanja kretanja) dele na: 1. kratkohode, 2. dugohode, Prema pravcu glavnog kretanja na: 1. horizontalne 2. vertikalne. Posebnu grupu renisaljki specijalnih alata i sl. čine rendisaljke za izradi zupčanika,

Delovi kratkohodih rendisaljki: nosač alata rezni alat noseća konzolu predmet obrade radni sto pogonski elektromotor prenosnik

Kratkohode rendisaljke Kratkohode rendisaljke se koriste za obradu ravnih površina na prizmatičnim predmetima manjih dimenzija. Na njima se mogu obrađivati i uzdužni kanali i žljebovi različitih profila. nosač alata klizač radni sto držač stola Mehanizmom za poprečno kretanje stola gornja površina postolja

Dugohode rendisaljke pomoćni nosač alata (3) predmetom obrade (2) glavno pravolinijsko kretnje izvodi radni sto (1)

Dugohode rendisaljke Dugohode rendisaljke se koriste za: obradu ravnih površina na predmetima velikih dimenzija, kao što su postolja mašina alatki (Iako je obrada ravnih površina rendisanjem manje produktivna od obrade glodanjem, dugohode rendisaljke su nezamenjive kod obrade kliznih staza na postoljima mašina alatki, zbog visoke tačnosti po dužini staze). most Stubovi (4 i 5) nosač alata sto traverza bočni nosači alata klizne površine postolje

Dugohoda rendisaljka

Dugohode rendisaljke

Vertikalna rendisaljka spada u grupu kratkohodih rendisaljki. Klizač Nosač alata Predmet obrade Radni sto

Vertikalne rendisaljke (dubilice) Vertikalne rendisaljke se, kao i horizontalne, koriste za obradu: 1.ravnih površina na prizmatičnim predmetima, 2.otvora na prizmatičnim ili obrtnim diskastim predmetima. 3.u već izbušenom otvoru izrađivati različite poligonalne unutrašnje površine. 4.za izradu jednog ili više uzdužnih žljebova u otvoru, što je čest slučaj kod diskastih obrtnih predmeta: zupčanika, remenica, točkova itd. Inače se uzdužni žljebovi u otvoru mogu izrađivati i provlačenjem, što je mnogo produktivnije. Vertikalni klizač Stubu mašine Nosač alata Radni predmet Ručica Ručica Ručica

HVALA NA PAŽNJI