Epitelno tkivo. Vezivno tkivo. Mišićno tkivo. Nervno tkivo

Σχετικά έγγραφα
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

1. EPITELSKE ĆELIJE I TKIVA

CITO T SKE K L E ET E

numeričkih deskriptivnih mera.

8. vežba POLNI SISTEM

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Biologija ćelije CITOSKELET

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

4. vežba ENDOKRINI SISTEM

Teorijske osnove informatike 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

dinamična mreža proteinskih filamenata građeni od proteina koji mogu spontano da polimerišu u citoskeletne filamente FUNKCIJE: Oblik ćelije Funkciona

Organele života i smrti

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Elementi spektralne teorije matrica

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

STUDENT: Šk. godina:

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kaskadna kompenzacija SAU

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

10. STABILNOST KOSINA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Trigonometrijske nejednačine

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Moguća i virtuelna pomjeranja

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Periodičke izmjenične veličine

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Pitanja koja vuku 3 poena

VEZIVNA TKIVA I HRSKAVIČAVO TKIVO MASNO TKIVO KOŠTANO TKIVO GUSTO ORGANIZOVANO VEZIVNO RASTRESITO NEORGANIZOVANO KRV VEZIVNO

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

DIGESTIVNI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

Biokemija)večceličnih)sistemov)

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja

( , 2. kolokvij)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Operacije s matricama

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Archaea. Common ancestors

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

18. listopada listopada / 13

5. Karakteristične funkcije

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Transcript:

Biologija tkiva

Epitelno tkivo Vezivno tkivo Mišićno tkivo Nervno tkivo

EPITELNO TKIVO

Osnovne odlike epitelnih tkiva Pokrivaju površinu tela, telesnih šupljina i šupljih organa, izgrađuju žlezde POKROVNI EPITELI ŽLEZDANI EPITELI Avaskularno tkivo odsustvo krvnih sudova Inervacija nervni završeci u ispodležećem vezivnom tkivu Međućelijske veze bliska pozicija i međusobna povezanost susednih ćelija Morfološka i funkcijska polarizovanost epitelnih ćelija Podepitelska lamina Nepokretne ćelije

KLASIFIKACIJA EPITELNIH TKIVA broj slojeva ćelija jednoslojni višeslojni pseudostratifikovani (lažno-slojeviti) u osnovi jednoslojni prelazni epitel u osnovi višeslojni oblik ćelija u površinskom sloju pločasti kockasti cilindrični specijalizacija apikalne površine epitela trepljasti keratinizovani / nekeratinizovani pločasti kockasti cilindrični

(a) Jednoslojni pločasti epitel Opis: Jedan sloj spljoštenih ćelija sa diskoidalnim centralnopostavljenim nukleusom. Alveole Funkcije: - Razmena materija, - Lubrikacija (mezotel) - Barijera u CNS-u Nukleusi ćelija pločastog epitela Lokacije: - Vaskularni sistem ENDOTEL - Telesne duplje MEZOTEL - Glomeruli bubrega - Alveole pluća Jednoslojni pločasti epitel zida alveola pluća (125x).

(b) Jednoslojni kockasti epitel Opis: Jedan sloj kockastih ćelija sa krupnim, sferičnim, centralno-postavljenim nukleusom. Ćelije jednoslojnog kockastog epitela Funkcije: - sekrecija - apsorpcija Lokacija: - Izvodni kanalići egzokrinih žl. - Bubrežni tubuli - Površina jajnika (germinativni epitel) - Folikuli štitaste žl. Podepitelska lamina Vezivno tkivo Jednoslojni kockasti epitel bubrežnih tubula (430x)

(c) Jednoslojni cilindrični epitel Opis: Jedan sloj izduženih ćelija sa okruglim ili ovalnim nukleusom; u nekim slučajevima ćelije poseduju cilije (trepljasti epitel); može da sadrži žlezdane ćelije koje luče mukus. Ćelija jednoslojnog cilindričnog epitela Funkcije: - Apsorpcija - Sekrecija (mukus, enzimi...) - Cilije - transport materija duž epitela (mukus, reproduktivne ćelije) Lokacija: - Digestivni trakt (od želuca do debelog creva) - Izvodni kanali nekih žlezda - Male bronhije (trepljasti epitel) - Neki regioni uterusa (trepljasti epitel) Jednoslojni cilindrični epitel mukoze želuca (860X). Podepitelska lamina

(d) Pseudostratifikovani cilindrični epitel Opis: Jedan sloj ćelija različite visine, zbog čega im se nukleusi nalaze na različitim visinama; sve ćelije leže na podepitelskoj lamini ali ne dopiru sve do slobodne površine; mogu da poseduju ćelije koje luče mukus kao i ćelije sa cilijama. Cilije Mukozna ćelija Pseudostratifikovani cilindrični epitel Funkcije: - Sekrecija (mukus) - Cilije - transport mukusa duž epitela Lokacija: - Trahea i bronhijalni stablo - Duktus deferens i kanalići epididimisa Podepitelska lamina Trahea Pseudostratifikovani trepljasti cilindrični epitel trahee čoveka (570x).

(e) Višeslojni pločasti epitel Opis: Debeo epitel građen od više slojeva ćelija; Bazalne ćelije kockaste ili cilindrične, metabolički i mitotski aktivne produkuju ćelije gornjih slojeva; površinske ćelije pločaste, mogu biti mrtve i ispunjene keratinom KERATINIZOVANI EPITEL ili žive, nekeratinizovane NEKERATINOZOVANI EPITEL. Višeslojni pločasti epitel Funkcije: Zaštita ispodležećih tkiva u oblastima podložnim abraziji. Nukleusi Lokacija: Podepitelska lamina Nekeratinizovani: Usna duplja i jednjak, vagina Vezivno tkivo Keratinizovani: Koža EPIDERMIS Višeslojni pločasti epitel jednjaka (285x).

(e) Višeslojni keratinizovani pločasti epitel - EPIDERMIS Opis: Debeo epitel građen od više slojeva ćelija; Bazalne ćelije kockaste ili cilindrične, metabolički i mitotski aktivne produkuju ćelije gornjih slojeva; površinske ćelije pločaste, mogu biti mrtve i ispunjene keratinom KERATINIZOVANI EPITEL ili žive, nekeratinizovane NEKERATINIZOVANI EPITEL. Višeslojni pločasti epitel Funkcije: Zaštita ispodležećih tkiva u oblastima podložnim abraziji. Lokacija: Keratinizovani: Koža EPIDERMIS Nukleusi Podepitelska lamina Vezivno tkivo (dermis) Višeslojni keratinizovani pločasti epitel kože - epidermis (285x).

(f) Višeslojni kockasti epitel Opis: Obično sadrži dva sloja kockastih ćelija. Podepitelska lamina Funkcije: Zaštita Kockaste epitelne ćelije Lokacija: - Izvodni kanali egzokrinih žl. znojne, pljuvačne i mlečne žlezde Lumen izvodnog kanala Višeslojni kockasti epitel izvodnog kanala pljuvačne žlezde (285x).

(g) Višeslojni cilindrični epitel Opis: Više slojeva ćelija; bazalne ćelija su najčešće kockaste; površinske ćelije su izdužene. Podepitelska lamina Višeslojni cilindrični epitel Funkcije: Zaštita i sekrecija Lokacija: (redak epitel) - Veći izvodni kanali egzokrinih žl. - Deo muške uretre Vezivno tkivo Višeslojni cilindrični epitel muške uretre (315x).

(e) Prelazni epitel - UROEPITEL Opis: Podseća na višeslojni pločasti i višeslojni kockasti; Bazalne ćelije su kockaste ili cilindrične; Površinske ćelije kupolaste ili pljosnate (zavisno od stepena istegnutosti epitela) Prelazni epitel Funkcije: Istezanje mokraćnih organa pri punjenju urinom Podepitelska lamina Lokacija: - Donje partije urinarnog trakta (ureteri, bešika, deo uretre) Vezivno tkivo Prelazni epitel mokraćne bešike, relaksirano stanje (360X)

FUNKCIJE EPITELNIH TKIVA Zaštitna oštećenja i štetni uticaji Apsorptivna crevni trakt, proksimalni bubrežni kanalići Transportna razmena materija Sekretorna mukus, enzimi, hormoni... Receptorna prijem i prenos nadražaja Kontraktilna - mioepitelne ćelije

OSNOVNE ODLIKE EPITELNE ĆELIJE - POLARIZOVANOST * Razlika u strukturnim karakteristikama i u funkciji U kontaktu sa spolašnjom površinom tela, lumenom organa ili telesnom šupljinom U kontaktu sa susednim ćelijama U kontaktu sa podepitelnom laminom

Specijalizacije apikalnog regiona

Mikroresice 1 µm dužine 5 /ćeliji Različit oblik i dužina Na nivou SM četkasta ivica Mnoge epitelne ćelije crevni epitel, epitel bubrežnih tubula... Pasivno kretanje Povećavaju apsorptivnu površinu kratka, nepravilna forma Epitelne ćelije žlezde uterusa kratka, nepravilna forma Epitelne ćelije sinciciotrofoblasta Epitelne ćelije tankog creva

Cilije Dužine 5-10 µm Par /ćeliji Na nivou SM: kratki dlakoliki izraštaji, sa tamnom linijom u osnovi bazalna tela Trepljasti epitel: trahea, bronhije, jajovodi Aktivno sinhrono pokretanje Pokretne cilije Monocilije nepokretne (hemo-, osmo-, mehanosenzori)

Stereocilije Duge, nepokretne mikroresice Do µm dužine Kod muškog genitalnog trakta olakšavaju apsorpciju U unutrašnjem uhu čulni mehanoreceptori, organizovani u stepenaste snopove Alfa-aktinin

Specijalizacije lateralnog regiona Međućelijske adhezivne i komunikacijske veze Zonula occludens Zonula adherens Macula adherens dezmozom Pukotinaste veze Morfološke specijalizacije ćelijske membrane lateralnog regiona - interdigitacije

Zonula occludens Najbliže apikalnom regionu epitelne ćelije Lokalizovana mesta srastanja okluzije ćelijskih membrana susednih ćelija u vidu pojasa Selektivna barijera paracelularni put transporta materija kroz epitel (voda, elektroliti, mali molekuli) kroz vanćelijske kanale u okviru ZO Različita kompleksnost i broj okluzionih mesta kod različitih epitel veća brojnost, veća nepropusnost npr. crevni i epitel bešike, manja brojnost, bolja propustljivost bubrežne tubule Kao barijera, ZO ograničava kretanje lipida i proteina između apikalne i lateralne strane Enzimi uključeni u terminalnu digestiju peptida i saharida su lokalizovani samo na apikalnoj površini a Na+K + ATP-aza na lateralnim stranama

Dezmozom Zonula adherens Adhezivna veza u vidu pojasa Lokalizovana tačkasta adhezivna veza Adhezivne veze su naročito značajne kod epitela koji imaju ulogu fizioloških barijera ZO jer kompartmentalizuju i ograničavaju propustljivost epitela; ZA sprečavaju fizičko narušavanje barijere; MA brojne su tamo gde su važne čvrste veze između ćelija (epidermis)

Pukotinasta veza Komunikacijska veza za koordinisanu aktivnost susednih ćelija Transport jona i malih molekula Grupacije transmembranskih kanala građenih od polukanala koneksoni Mogućnost otvaranja/zatvaranja

Specijalizacije bazalnog regiona Epitelske ćelije svojim bazalnim regionom leže na podepitelskoj lamini Veze ćelije sa podepitelskom laminom Hemidezmozomi Fokalne adhezije Morfološke specijalizacije ćelijske membrane bazalnog regiona uvrati bazalni lavirinti proksimalne i distalne tubule bubrega, neki izvodni kanali pljuvačnih žl. podepitelska lamina

Podepitelska lamina podepitelska lamina Epitel trahee Intestinalne žlezde debelog creva Vanćelijski matriks epitelnih tkiva ispod bazalnog regiona epitelnih ćelija Na nivou SM tanak tamno-ružičasti sloj između epitela i vezivnog tkiva Na nivou TEM tanak sloj elektron-gustog matriksnog materijala, debljine 40-60 nm lamina densa Sastav podepitelske lamine: Matriksni fibrili kolageni tipa IV (najzastupljeniji) Laminini glikoproteini koji se vezuju za integrinske receptore bazalnog regiona epitelnih ćelija Entaktin/nidogen mali, sulfonovani glikoproteini, povezuju laminin sa mrežom kolagena IV Proteoglikani perlekan (najčešći); anjonski karakter, vezuju vodu pa regulišu transport jona kroz podepitelsku laminu

FUNKCIJE PODEPITELSKE LAMINE Povezivanje epitelskih ćelija za podepitelsko vezivno tkivo Kompartmentalizacija razdvajanje epitelnog tkiva od veziva, nerava i mišićnog tkiva Filtracija regulacija kretanja materija u i van vezivnog tkiva Regulacija i signalizacija morfogeneza, fetalni razvoj, zarastanje rana, oblik, proliferacija, diferencijacija, migracija VEZE EPITELSKIH ĆELIJA SA PODEPITELSKOM LAMINOM Fokalne adhezije Dinamične veze važne u migraciji ćelija Detekcija i prenos signala iz VĆM u unutrašnjost ćelije mehanosenzitivnost Hemidezmozomi Čvrste stabilne veze kod epitela izloženih abraziji i meh. trenju (koža, rožnjača, sluzokoža usne duplje, jednjaka, vagine)

Ćelije specijalizovane za sekreciju žlezdane ćelije Pojedinačne i u grupi sa drugim ćelijama Sekretorni produkti: ŽLEZDANI EPITEL Proteini (pankreas) Lipidi adrenalna i lojna žl. Kompleksi ugljenih hidrata i proteina pljuvačna žl. Svi tipovi produkata mlečna žl. Nesintetski produkti znojne žl. FORMIRANJE ŽLEZDA pokrovni epitel podepitelska lamina vezivno tkivo Formiranje egzokrine žlezde Trake ćelija formiranje endokrine žlezde izvodni kanal kapilari Formiranje endokrine žlezde sa folikulima

EGZOKRINE ŽLEZDE Podela na osnovu broja ćelija Jednoćelijske a gz z (peharaste mukozne ćelije tankog creva i respiratornog trakta) V š ćelijske a gz z podela na osnovu strukturne organizacije parenhima g a z a/ aga a a izvodnih kanala: J AV L Z negranat izvodni kanal L L Z granat izvodni kanal Podela na osnovu tipa sekretornog produkta Mukozne viskozan, sluzav produkt sekrecije Serozne vodenast produkt sekrecije Serozno-mukozne -

TIPOVI ŽLEZDANIH ĆELIJA PREMA MEHANIZMU SEKRECIJE MEROKRINA APOKRINA HOLOKRINA ENDOKRINA EGZOKRINA pankreas mlečna žl. lojna žl.

JEDNOSTAVNE I SLOŽENE EGZOKRINE ŽLEZDE jedinsven izvodni kanal granat sistem izvodnih kanala

MUKOZNE I SEROZNE EGZOKRINE ŽLEZDE Mukozne žlezde Peharaste ćelije, žlezde jednjaka, Viskozan i sluzav produkt sekrecije intenzivno glikozilovani proteini Mucinogene granule Spljošten nukleus u bazalnom regionu ćelije Serozne žlezde Egzokrini pankreas, parotidne pljuvačne žlezde Vodenast produkt sekrecije neglikozilovani i manje glikozilovani proteini Nezrele i zrele sekretorne granule Ovalan nukleus Serozno-mukozne žlezde Podjezična pljuvačna žlezda Poseduje i serozne i mukozne žlezdane ćelije

ENDOKRINE ŽLEZDE Ćelije organizovane u vidu ćelijskih traka, izuzetak tireoidea folikuli Najčešće u blizini kapilara Manje izražena polarizovanost ćelija Sekretorni produkti endokrinih žlezda HORMONI: Steroidni hormoni produkti holesterola ovarijumi, testisi, kora nadbubrežne žl. Peptidni i proteinski hormoni hipotalamus, hipofiza, tireoidea, paratireoidna žlezda, pankreas, pojedinačne endokrine ćelije digestivnog i respiratornog trakta insulin, glukagon, hormon rasta) Derivati aminokiselina Tipična endokrina ćelija Ekscentrično postavljen nukleus grer i KG Male sekretorne vezikule između nukleusa i podepitelske lamine Tipična steroidogena endokrina ćelija Nema sekretornih vezikula Dobro razvijen gler Brojne mitohondrije i lipidna tela

Primer endokrine ćelije koja luči proteinske hormone β-ćelija pankreasa Primer steroidogene endokrine ćelije ćelija kore nadbubrežne žlezde Imajući u vidu prirodu steroidnih hormona, na koji način se vrši transport kroz ĆM?