DEFINICIJE. Naziv ekologija potiče od grčkih reči oikos (οίκος) kuća, dom logos (λόγος) reč, govor (u izvedenom značenju nauka ili učenje)

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Teorijske osnove informatike 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kaskadna kompenzacija SAU

Operacije s matricama

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

numeričkih deskriptivnih mera.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

18. listopada listopada / 13

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Opća biologija. Predavač: Nina Popović, dipl. ing. biologije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Drugi zakon termodinamike

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Elementi spektralne teorije matrica

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

IZVODI ZADACI (I deo)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Dijagonalizacija operatora

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

5. Karakteristične funkcije

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

RAD, SNAGA I ENERGIJA

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Računarska grafika. Rasterizacija linije

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

( , 2. kolokvij)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

1. KONCEPT METAPOPULACIJE

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

1.4 Tangenta i normala

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

7 Algebarske jednadžbe

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Sistem sučeljnih sila

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

Osnove geostatistike

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Reverzibilni procesi

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Obrada signala

Mašinsko učenje. Regresija.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

10. STABILNOST KOSINA

Transcript:

Biološki fakultet Univerzitet u Beogradu OSNOVI EKOLOGIJE ZA STUDENTE OSNOVNIH STUDIJA BIOLOGIJE Prof. Dr Dmitar Lakušić Beograd, oktobaroktobar-decembar 2011

Definicije, predmet proučavanja, osnovni pojmovi

DEFINICIJE Naziv ekologija potiče od grčkih reči oikos (οίκος) kuća, dom logos (λόγος) reč, govor (u izvedenom značenju nauka ili učenje) Termin ekologija ustanovio je 1866. godine nemački zoolog Ernst Haekel Pod ekologijom podrazumevamo sveukupno znanje koje se odnosi na ekonomiju Prirode istraživanje odnosa životinja prema okolnoj organskoj i neorganskoj sredini; uključujući, pre svega, njihove prijateljske i neprijateljske odnose sa onim biljkama i životinjama sa kojima stupaju u direktne ili indirektne kontakte jednom rečju, ekologija je istraživanje svih kompleksnih međuodnosa koje Darvin označava kao uslove borbe za opstanak (Haeckel, 1870) Ernst Haeckel Charles Darwin

DEFINICIJE Naziv ekologija potiče od grčkih reči oikos (οίκος) kuća, dom logos (λόγος) reč, govor (u izvedenom značenju nauka ili učenje) Termin ekologija ustanovio je 1866. godine nemački zoolog Ernst Haekel Pod ekologijom podrazumevamo sveukupno znanje koje se odnosi na ekonomiju Prirode istraživanje odnosa životinja prema okolnoj organskoj i neorganskoj sredini; uključujući, pre svega, njihove prijateljske i neprijateljske odnose sa onim biljkama i životinjama sa kojima stupaju u direktne ili indirektne kontakte jednom rečju, ekologija je istraživanje svih kompleksnih međuodnosa koje Darvin označava kao uslove borbe za opstanak (Haeckel, 1870) Ernst Haeckel Charles Darwin

DEFINICIJE...istraživanje kompleksnih međuodnosa živih bića koji predstavljaju uslove borbe za opstanak... Istraživanja procesa i mehanizama opstanka živih bića koji u kraćim vremenskim okvirima omogućavaju preživljavanje individua i održavanje populacija, a u dužem vremenskom periodu neminovno vode u evoluciju vrsta. Ernst Haeckel U tom smislu ekologija proučava jedan deo mehanizama koji učestvuju u evoluciji živih bića Charles Darwin

DEFINICIJE Ekologija je nauka o domaćinstvu (domu, stanu, staništu) živih bića. Nauka koja proučava odnose između živih bića i njihove životne sredine, kao i uzajamne odnose između živih bića. Nauka koja se bavi istraživanjima procesa koji regulišu rasprostranjenje i brojnost organizama i njihovih međusobnih interakcija, kao i istraživanjima kako ti organizmi, sa svoje strane, posreduju u prenošenju i transformaciji energije i materije u biosferi. Nauka čiji je cilj razumevanje zakonitosti i mehanizami održavanja živog sveta, kao i celovitosti prirode uopšte.

DEFINICIJE Naučna disciplina koja se bavi proučavanjem... Nauka koja se bavi proučavanjem... Nadnauka koja pokušava da integriše... Filozofija prirode koja teži dao objedini... Naučna disciplina ili Nauka - EKOLOGIJA shvaćena u užem smislu Nadnauka ili Filozofija prirode - EKOLOGIJA shvaćena u širem smislu

DEFINICIJE Šta NIJE ekologija u užem smislu? Nauka o životnoj sredini (environmental science) istraživanja uticaja ljudi na prirodne sisteme Envajronmentalizam (ekologizam) filozofija u širokom smislu i društveni pokret koji ima za cilj unapređivanje životne sredine Upravljanje resursima Divlji biljni i životinjski svet Ribarstvo Zemljišni resursi Šumarstvo

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? biološka naučna disciplina ili zasebna nauka koja se bavi... NAUKA? ljudska delatnost koja se bavi otkrivanjem, opisivanjem i objašnjavanjem pojava i procesa u prirodi i društvu

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE BIOLOGIJA? nauka koja proučava život ŽIVOT? sensu stricto proces koji omogućava živom sistemu da postoji i da deluje na spoljašnje okruženje postojanje = rad na održavanju samog sebe za šta su neophodni energija i materija delovanje = obezbedjivanje neophodnih energetskih i materijalnih elelemanata za rad na sopstvenom održavanju sensu lato proces koji omogućava bilo kom sistemu da postoji i da deluje na spoljašnje okruženje

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE SISTEM? skup više delova koji medjusobom interaguju na specifične načine delovi sistema elementi od kojih je izgradjen = STRUKTURA interakcije izmedju delova procesi koji se ostvaruju = FUNKCIJA

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE BIOLOGIJA? nauka koja proučava život ŽIVOT? sensu stricto proces koji omogućava živom sistemu da postoji i da deluje na spoljašnje okruženje nauka koja proučava život bioloških sistema

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE BIOLOŠKI SISTEM? - STRUKTURA bioloških sistema - od kojih delova je izgradjen i na koji način su organizovani delovi od kojih je izgradjen? - FUNKCIJE bioloških sistema na kojim procesima se zasniva održanje strukture bioloških sistema?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE STRUKTURA bioloških sistema Biološki sistem je sistem izgradjen od: - organskih i neogranskih jedinjenja Na koji način su organska i neorganska jedinjenja organizovana u biološkim sistemima? - citoplazma + organele + membarna = ĆELIJA - ćelije+ćelije+ćelije+ćelije+ćelije = TKIVO - tkivo + tkivo+ tkivo+ tkivo+ tkivo = ORGAN - organ + organ + organ = SISTEM ORGANA - n x SISTEMA ORGANA = ORGANIZAM

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE FUNKCIJE bioloških sistema Biološki sistem je sistem sposoban da: - razmenjuje energiju i materiju sa svojom okolinom = METABOLIZAM - sintetiše odredjene materije = METABOLIZAM - se rađa, razvija i umire = REPRODUKCIJA - oseća draži iz svoje okoline = SENZIBILITET - se kreće menja mesto u prostoru = KRETANJE - evoluira menja osobine u vremenu = PROMENLJIVOST - se prilagodjava = PRILAGODLJIVOST

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE BIOLOŠKI SISTEM BIOLOŠKI SISTEM STRUKTURA FUNKCIJE Organela Reprodukcija Ćelija Metabolizam Tkivo Senzibilitet Organ Kretanje Sistem organa Prilagodljivost Organizam Promenljivost BIOLOŠKI SISTEM - ŽIVI SISTEM - ŽIVO BIĆE = ORGANIZAM (individua) BIOLOGIJA nauka koja proučava život bioloških sistema

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? biološka disciplina ili zasebna nauka koja proučava???. Gde živi organizam živi? Šta živi organizam radi da bi živeo tu gde živi? Kako živi organizam radi to što radi?...?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Gde živi organizam živi? U prostoru!!! Kakav je to prostor? - Čega mora imati u tom prostoru da bi u njemu organizam mogao da živi?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Gde živi organizam živi? U prostoru u kome žive živi organizmi uvek mora imati: - neorganske materije - organske materije - energije - drugih organizama

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Gde živi organizam živi?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Gde živi organizam živi?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Šta živi organizam radi da bi živeo tu gde živi?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Šta živi organizam radi da bi živeo tu gde živi? JEDE!!! šta jede?

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Šta živi organizam radi da bi živeo tu gde živi? JEDE!!! šta jede? jede HRANU!!! šta je hrana? zašto mora da jede hranu? koju hranu jede? kako dolazi do hrane? kako uspeva da sam ne postane hrana?...

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Hrana!!!

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Hrana!!! Šta je hrana i zašto svaki živi organizam mora da je jede? Hrana je materija koja u sebi sadrži: - gradivne elemente od kojih su izgrađena tela živih organizama i - energiju koju tela mogu da koriste za ostvarivanje svojih životnih funkcija. Sva živa bića kao hranu za svoje potrebe koriste različite oblike organskih jedinjenja

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Otkud energija i osnovni gradivni elementi u hrani??? Fotosinteza Kako organizmi koriste gradivne elemente i energiju iz hrane??? Respiracija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Otkud energija i osnovni gradivni elementi u hrani??? Fotosinteza Kako organizmi koriste gradivne elemente i energiju iz hrane??? Respiracija Hrana!!!

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Kako se hrane različiti organizmi u prostoru u kome žive? autotrofi proizvodjači heterotrofi potrošači dekompozitori - razlagači Kako uspevaju da dođu do hrane a da sami ne postanu hrana? adaptacije - prilagođavnje

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? Da li je prostor u kome se živi organizam hrani slučajan, neorganizovan i nefunkcionalan skup neorganske i organske materije, energije i drugih organizama? Naravno NE!!! Prostor u kome žive žive organizmi je visokointegrisan prostor koji predstavlja poseban funkcionalni sistem - EKOSISTEM Pojam ekosistema se u različitim knjigama i udžbenicima definiše na veoma različite načine. Medjutim, svaka od tih različitih definicija ističe činjenicu da ekosistem predstavlja neraskidivo jedinstvo žive i nežive prirode, i da se život i njegova evolucija odvijaju upravo u ekosistemima kao specifičnom nivou organizacije živih bića na Zemlji.

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? STRUKTURA EKOSISTEMA - neorganska materije - organska materije - energija - drugi organizmi autotrofi proizvodjači heterotrofi potrošači dekompozitori - razlagači

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? FUNKCIJE EKOSISTEMA - odnosi ishrane - kruženja materije - proticanje energije - homeostazis/homeorezis ekološka ravnoteža - rasprostiranje - razvoj i evolucija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Odnosi ishrane

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Odnosi ishrane

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Odnosi ishrane

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Kruženja materije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Proticanje i transformacija energije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Proticanje i transformacija energije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Homeostazis ekološka ravnoteža

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Rasprostiranje

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Razvoj i evolucija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? EKOSISTEM STRUKTURA FUNKCIJE neorganska materija odnosi ishrane organska materija kruženja materije energija proticanje energije autotrofi proizvodjači homeorezis ekološka ravnoteža heterotrofi potrošači rasprostiranje dekompozitori - razlagači razvoj i evolucija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE EKOLOGIJA? biološka disciplina ili zasebna nauka koja proučava ekosisteme njihovu strukturu i procese koji se odvijaju u njima...

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Ekosistemi su hijerarhijski organizovani sistemi VIŠI NIVOI INTEGRACIJE NIŽI NIVOI INTEGRACIJE Ekosistemi Biocenoze Populacije Individue Sistemi organa Organi Tkiva Ćelije Organele Molekuli Atomi Subatomske čestice Biosfera Biomi Predeli Ekosistemi Ekološki sistemi Biološki sistemi Hemijski sistemi Fizički sistemi Sastav i struktura Integracija Energetika Regulacija Razvoj Evolucija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE Nivoi organizacije Ekosistemi su hijerarhijski organizovani sistemi Ekološki sistemi Biosfera Biološki sistemi Biom Hemijski sistemi Predeo EKOSISTEM Fizički sistemi Biocenoza Populacija INDIVIDUA Sistemi organa Organ Tkivo Ćelija Organela Molekul Atom Subatomska čestica

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE individua Nivoi organizacije populacija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE biocenoza Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE ekosistem Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE ekosistemi Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE ekosistem Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE predeo Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE biomi Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE biosfera Nivoi organizacije

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE PRISTUPI IZ KOJIH EKOLOGIJA IZUČAVA SISTEME KOJIMA SE BAVI: Objekat Strukture Funkcije Sistematski Morofloški Etološki Anatomski Fizološki Citološki Molekularno-biohemijski Fitoekologija Ekoanatomija Ekofiziologija Zooekologija Citološka ekologija Biohemijska ekologija Mikrobijalna ekologija Citogenetička ekologija Molekularna ekologija Ekologija gljiva Ekologija čoveka Socijalna ekologija

ODNOS BIOLOGIJE I EKOLOGIJE PRISTUPI IZ KOJIH EKOLOGIJA IZUČAVA SISTEME KOJIMA SE BAVI: Sredina Nivo integracije Namena Ekosistemski Biološki Fundamentalni Biogeografski Ekološki Aplikativni Terestrična ekologija Idioekologija Medicinska ekologija Marinska ekologija Autekologija Farmaceutska ekologija Slatkovodna ekologija Demekologija Šumarska ekologija Kosmička ekologija Ekosistemologija Poljoprivredna ekologija Biogeografija Predona ekologija Ribarstvo Globalna ekologija Lovstvo Ekološka ekonomija

ODNOS PREMA DRUGIM NAUKAMA Jedna od najčešća definicija: nauka koja proučava odnose izmedju živih bića i njihove životne sredine ŽIVO BIĆE ODNOS ŽIVOTNA SREDINE - najkompleksnija i najsloženija prirodna nauka - nadnauka - filozofija prirode

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Ekološko shvatanje životne sredine ŽIVOTNA SREDINA = prostor + vreme + ekološki faktori + "živo bice" = EKOSISTEM "Teorija ekosistema" - osnovna paradigma "Teorija biosfere" - osnovna paradigma

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Ekološko shvatanje životne sredine ŽIVOTNA SREDINA = sredina (= prostor) u kojoj živi organizam može da živi Da bi neka sredina (= prostor) mogla da bude ŽIVOTNA SREDINA, odnosno da bi u nekoj sredini živi organizmi mogli da žive, moraju biti zadovoljeni sledeći MINIMALNI USLOVI: - da u njoj ima dovoljno toplotne energije - da u njoj ima dovoljno vode i neophodne nerogranske materija - da u njoj ima dovoljno HRANE Da bi u sredini (= prostoru) uvek bilo dovoljno HRANE u njoj mora da budu prisutni: - proizvođači koji proizvode hranu - energija i neorganska materija od koje se proizvodi hrana - razlagači koji obezbeđuju da se neorganska materija ne potroši i - potrošači koji kontrolišu procese proizvodnje i razgradnje hrane

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Ekološko shvatanje životne sredine Da bi u ŽIVOTNOJ SREDINI uvek bilo dovoljno HRANE ona mora konstatno da se proizvodi i da se troši, što znači da u njoj energija, materija i živa bića moraju biti funkcionalno povezana u dinamičan sistem koji egzistira na principima proizvodnje i razgradnje hrane, tj. na odnosima ishrane, iz kojih se razvijaju procesi kruženja materije, biogeohemijskih ciklusa i protoka i transforamcije energije. Dakle, da bi neka SREDINA bila ŽIVOTNA SREDINA, ona mora funkcionisati kao EKOSISTEM koji u svakom trenutku živim bićima, koja u njemu žive, obezbeđuje osnovne uslove za život.

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Perspektive za posao UNDP-GEF Biodiversity Project Portfolio $3,000,000,000 $2,500,000,000 $2,000,000,000 $1,500,000,000 $1,000,000,000 $500,000,000 $0 1991-1995 1996-2000 2001-2005 2006-2010 2011-2015 Veoma veoma perspektivno!!!

ODNOS EKOLOGIJE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Perspektive za posao Međutim, nešto se ipak mora znati da bi se došlo do posla, a to za znači da biolog zaštitar mora da zna: 1. vrste ugrožene edifikatorske (morfologija, sistematika) 2. staništa = ekosisteme (geologija, pedologija, klimatologija, sistematika) 3. zakonodovstvo domaće / medjunarodno (legislativa / institucije) 4. literaturu 5. rad na računaru 6. korišćenje Interneta 7. engleski jezik 8. ostale veštine (vožnja, fotografija, orijentacija / planinarenja, alpinizam / speleologija / ronjenje, komunikacija / debatovanje / ubedjivanje / dogovaranje... )

kako iz ovoga raspoloženja preći u ovo jednostavno UČITI!!! iskoristiti vreme dok drugi rade za vas i obezbeđuju vam dovoljno hrane za ugodan život ta pogodnost ne može trajati večno sem ukoliko niste opredeljeni za životnu strategiju PARAZITA što je, naravno, sasvim legitimno s tim da se ne sme zaboraviti da i paraziti imaju puno problema u svom životu, npr. kako ubediti domaćine da im stalno daju hranu i dom?

Pauza

KONCEPT EKOSISTEMA SISTEM = prostorno i vremenski integrisan skup delova koji medju sobom interaguju na specifične načine - delovi sistema elementi od kojih je sistem izgradjen = STRUKTURA - interakcije izmedju delova procesi koji se u sistemu odvijaju = FUNKCIJA D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

BIOLOŠKI SISTEM EKOLOŠKI SISTEMI BIOLOŠKI SISTEM STRUKTURA FUNKCIJE Organela Reprodukcija Ćelija Metabolizam Tkivo Senzibilitet EKOSISTEM STRUKTURA FUNKCIJE neorganska materija odnosi ishrane organska materija kruženja materije energija proticanje energije autotrofi proizvodjači ekološka ravnoteža Organ Kretanje Sistem organa Prilagodljivost heterotrofi potrošači rasprostiranje Organizam Promenljivost dekompozitori razlagači razvoj i evolucija BIOLOŠKI SISTEM - ŽIVI SISTEM ŽIVO BIĆE = ORGANIZAM (individua) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori EKOSISTEM = prostor + vreme + ekološki faktori = ŽIVOTNA SREDINA!!!

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci FAKTOR = ČINIOC? FAKTOR = ČINIOC onaj/ono od čega je nešto sačinjeno (= izgradjeno) ili onaj/ono koji nešto čini (= radi) Od čega je sačinjeno? činioc= faktor STRUKTURA Ko čini? činioc= faktor STRUKTURA Šta čini? deluje (DEJSTVO) / utiče (UTICAJ) FUNKCIJA Ekološki faktor je element koji učestvuje u izgradnji ekosistema (struktura) i koji svojim različitim dejstvima utiče na ostale elemente ekosistema (funkcija) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Strukturne komponente ekosistema = ekološki faktori = ono od čega je ekosistem sačinjen (= izgradjen) i/ili ono što u ekosistemu nešto čini (= radi) = Ekološki faktori/činioci 1. neorganska materija 2. organska materija Abiotički faktori ABIOGEN BIOTOP Biotički faktori BIOGEN BIOCENOZA 3. klimatski režim (energija) 4. proizvodjači 5. makropotrošaci (fagotrofi, biofagi) 6. mikropotrošaci (saprotrofi, saprofagi) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori autotrofi heterotrofi

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije AKCIJE - dejstvo abiogena na biogen 1.2.3. (abiogen) 4.5.6. (biogen) Ekološki faktori 1. Neorganska materija 2. Organska materija 3. Energija 4. Proizvodjači 5. Makropotrošaci 6. Mikropotrošaci REAKCIJE - dejstvo biogena na abiogen 4.5.6. (biogen) 1.2.3. (abiogen) KOAKCIJE - dejstvo biogena na biogen + dejstvo abiogena na abiogen 4. 5. 6. (biogen) 1. 2. 3. (abiogen) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije AKCIJE - dejstvo abiogena na biogen 1.2.3. (abiogen) 4.5.6. (biogen) distribucija - distributivno dejstvo (kontrola) forma - formativno dejstvo - (struktura) orijentacija - orijentaciono dejstvo - (struktura) fiziologija - ekofiziološko dejstvo - (funkcija) fenologija - fenološko dejstvo - (kontrola) etologija - etološko dejstvo - (kontrola) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije REAKCIJE - dejstvo biogena na abiogen 4.5.6. (biogen) 1.2.3. (abiogen) hemizam: vode (P), vazduha (CO2, O2), zemljišta (sastav) sedimentacija dno vodenih bazena geološka podloga (sastav) pedogeneza zemljište (sastav i struktura) modifikacije klime fitoklima, globalne promene (sastav i struktura) hidrologija biosundjer, bujice, (kruženje vode funkcije) transformacija energije fotosinteza, transpiracija, respiracija (funkcija) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije KOAKCIJE - dejstvo biogena na biogen + dejstvo abiogena na abiogen 4. 5. 6. (biogen) 1. 2. 3. (abiogen) predatorstvo (ishrana - grabljivica/plen - trenutna smrt) parazitizam (ishrana - parazit/domaćin - odložena smrt) poluparazitizam (ishrana - - parazit/domaćin - bez smrti domaćina) kompeticija (konkurencija za hranu, i ostale resurse staništa) simbioza (s. lat. zajednički život dve vrste u biocenozi) mutualizam (+/+ obostrana korist) komensalizam (+/0 jednostrana korist) amensalizam (+/- jedan koristi - drugi gubi ali ne umire) neutralizam (0/0 bez direktne koristi za oba člana simbioze) protokooperacija ("+/+" fakultativni mutualizam) oprašivanje (entomo-, ornito-, mirkemofilija) rasejavanje (zoohorija - epi-, endozoohorija) D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 2. Vreme dejstva odnosa - svi istovremeno sinergizam D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 3. Dinamika dejstva odnosa -početak, trajanje, kraj - intenzitet D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dejstva ekoloških faktora 4. Način dejstva odnosa - neposredni - posredni D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI FAKTORIJALNA EKOLOGIJA D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR - Sunčevo zračenje Priroda i poreklo D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR - Vlažnost Dejstvo: distributivno slobodna voda podzemna voda D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR - Temperatura Dejstvo: formativno D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR - Temperatura Dejstvo: fiziološko D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR - Svetlost Dejstvo: orijentaciono D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTOR Dejstvo: fenološko i etološko D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Sinergizam D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori Modifikacije

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Dinamika SINERGIZAM Modifikacije D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Akcije Reakcije Koakcije Sinergizam Režim Modifikacije D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

EKOLOŠKI FAKTORI = Ekološki činioci Klasifikacija ekoloških faktora Naziv faktora Faktor Naziv faktora Faktor Naziv faktora Faktor Edafski zemljište Biogeni živo biće Istorijski vreme Klimatski klima Antropogeni čovek Orografski reljef ABIOTIČKI BIOTIČKI neposredni - posredni D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori ISTORIJSKI

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nadmorska visina Nagib Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nadmorska visina Nagib Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori pad pritiska pad temperature!!!

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef - Nadmorska visina D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef - Nadmorska visina D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nadmorska visina Nagib Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nadmorska visina Nagib Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef - Nagib D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nagib i Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nagib i Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nagib i Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nagib i Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

OROGRAFSKI EKOLOŠKI FAKTORI Reljef Nagib i Ekspozicija D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori

ISTORIJSKI EKOLOŠKI FAKTORI Vreme D. Lakušić OSNOVI EKOLOGIJE Ekološki faktori