Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Σχετικά έγγραφα
ZADACI 18. Blanchard. 3. Pretpostavite slijedeće IS-LM jednadžbe: M P. E pri čemu je E

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MAKROEKONOMIJA Ispiti 1

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MAKROEKONOMIJA. 13. siječnja 2007.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1.4 Tangenta i normala

Mundell-Flemingov model sa krivuljom vanjske ravnoteže

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( , 2. kolokvij)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Operacije s matricama

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

18. listopada listopada / 13

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MJERENJE GNP-a KROZ PRIHODE poslovni troškovi su prihodi koje domaćinstva primaju od poduzeća. Ukupna vrijednost pojavljuje se kao nečiji prihod.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Kaskadna kompenzacija SAU

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Elementi spektralne teorije matrica

AKUMULACIJA KAPITALA PROTIV TEHNOLOŠKOG PROCESA

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

7 Algebarske jednadžbe

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MEĐUNARODNA EKONOMIJA skraćena skripta (najvažnije) UPLOADANO NA:

Teorijske osnove informatike 1

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

konst. Električni otpor

numeričkih deskriptivnih mera.

Analiza savršene konkurencije u kratkom roku

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

2.6 Nepravi integrali

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

PITANJA IZ MAKROEKONOMIJE:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

5. Karakteristične funkcije

KAMATNE STOPE: IZRAŽAVANJE, PRINCIPI, KRETANJE

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1 Promjena baze vektora

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Obrada signala

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Reverzibilni procesi

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Moguća i virtuelna pomjeranja

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

7. Troškovi Proizvodnje

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Transcript:

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu lanchard: Poglavlje 19. Makro-vježbe (O.Vukoja) #1 Outline predavanja: 1. IS relacija (tržište dobara) u otvorenom gospodarstvu 2. Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža 3. Porast potražnje, domaće i inozemne 4. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output a) Učinci deprecijacije b) Kombinacija tečajne i fiskalne politike 5. Uvođenje dinamike: J-curve 6. Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca 7. Multiplikator otvorene ekonomije Može li vanjska ekspanzija stimulirati domaći ekonomski rast? Mora li makroekonomska politika biti usklađena među različitim zemljama? pretpostavka poglavlja: cijene su dane ekonomija kratkog roka Makro-vježbe (O.Vukoja) #2

IS relacija u otvorenom gospodarstvu Potražnja za domaćim dobrima Z = + I + G εim + X, I, G = domaća potražnja za dobrima za zatvoreno gospodarstvo to je ujedno i potražnja za domaćim dobrima IM = domaća potražnja za inozemnim dobrima vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara = εim + X = inozemna potražnja za domaćim dobrima Odrednice potražnje za domaćim dobrima I. odrednice domaće potražnje +I+G = (-T)+I(,r)+G ( + ) (+,-) otvorenost gospodarstva ne mijenja odrednice domaće potražnje realni tečaj utječe na strukturu potrošnje i investicija, ali ne i na njihovu razinu Makro-vježbe (O.Vukoja) #3 II. odrednice uvoza IS relacija u otvorenom gospodarstvu IM = IM(,ε) (+,-) porast domaće potražnje veća potražnja za svim dobrima, uključujući inozemna porast realnog deviznog tečaja viša cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća pad uvoza III. odrednice izvoza X = X(*,ε) (+,+) * = inozemni output porast inozemnog outputa porast inozemne potražnje porast izvoza porast realnog deviznog tečaja raste cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća porast izvoza Makro-vježbe (O.Vukoja) #4

, Potražnja, Potražnja Makro-vježbe (O.Vukoja) Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Domaća potražnja za dobrima (i domaćim i uvoznim za otvoreno gospodarstvo) ( + I + G) varijable koje držimo konstantnima: kamatna stopa, porezi, državna potrošnja, inozemni output i realni devizni tečaj = domaća potražnja (+I+G) kao funkcija outputa oduzimamo uvoz (εim) udaljenost između i = domaća potražnja za domaćim dobrima Uvoz (εim) Domaća potražnja za domaćim dobrima ( + I + G - εim) kad dohodak raste domaća potražnja za domaćim dobrima povećava se manje nego ukupna domaća potražnja (dio dodatne potražnje otpada na uvozna dobra) pravac položeniji od Makro-vježbe (O.Vukoja) #5 Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Neto izvoz,, Potražnja Potražnja za domaćim dobrima (+I+G εim+ X) T > T vanjskotrgovački deficit < T vanjskotrgovački suficit Izvoz (X) dodajemo izvoz (X) na udaljenost između i = potražnja za domaćim dobrima izvoz ne ovisi o domaćem outputu udaljenost između i je konstantna pa su zato ta dva pravca paralelna izvoz uvoz = neto izvoz pravac T (T = trade balance = vanjskotrgovinska bilanca) razina outputa pri kojoj je uvoz jednak izvozu pa je neto izvoz jednak nuli razine outputa iznad T vanjskotrgovinski deficit razine outputa ispod T vanjskotrgovinski suficit Makro-vježbe (O.Vukoja) #6

Neto izvoz, Potražnja, Z Makro-vježbe (O.Vukoja) Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža Neto izvoz, Potražnja, Z T deficit ravnoteža tržišta dobara u otvorenoj ekonomiji = Z =(-T)+I(,r)+G-εIM(,ε)+X(*,ε) ravnotežni output (=Z) ne mora biti jednak outputu pri kojem postoji vanjskotrgovinska ravnoteža (X = εim) Makro-vježbe (O.Vukoja) #7 Porast potražnje, domaće i inozemne Porast domaće potražnje za svaku razinu outputa Z za ΔG pravac se ne pomiče IM trgovinski deficit () ΔG> što je gospodarstvo otvorenije, to je manji pozitivan učinak povećanja domaće potražnje na output (manji multiplikator) i veći negativan učinak na vanjskotrgovinski saldo T vanjskotrgovački deficit Makro-vježbe (O.Vukoja) #8

Porast potražnje, domaće i inozemne Porast inozemne potražnje * Z* X domaće zemlje za danu razinu outputa za ΔX porast inozemne potražnje vodi do porasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Neto izvoz, Potražnja, Z ΔX> ΔX> Δ T Δ Potražnja za domaćim dobrima Domaća potražnja Makro-vježbe (O.Vukoja) #9 Porast potražnje, domaće i inozemne Koordinacija među zemljama zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite akumulira se njihov dug i otplatne rate postaju sve veće iz navedenog razloga zemlje preferiraju porast inozemne potražnje, a ne domaće scenarij: grupa zemalja koje su trgovinski partneri i imaju uravnoteženu trgovinu nalazi se u recesiji moguće da svaka od njih čeka odluku neke druge zemlje iz skupine o povećanju domaće potražnje produženje recesije rješenje: simultano povećanje domaće potražnje kako se globalna trgovina povećava, povećava se želja za koordinacijom (G7 sastanci) ograničena makro-kordinacija u stvarnosti: nemaju sve zemlje iste ekonomske uvjete proračunska i trgovinska bilanca se razlikuju zemlje često obećaju i ne ispune obećanje Makro-vježbe (O.Vukoja) #1

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Marshall-Lernerov uvjet neto izvoz: X - εim = X(*, ε) - ε IM(, ε) realna deprecijacija utječe na vanjskotrgovinsku bilancu kroz 3 kanala: 1. X se povećava realna deprecijacija čini domaća dobra relativno manje skupima u inozemstvu 2. IM se smanjuje realna deprecijacija čini domaća dobra relativno jeftinijima u odnosu na strana 3. εim raste zbog rasta relativne cijene stranih dobara (ε), ista količina uvoza εim košta više u terminima domaćih dobara da bi se uslijed deprecijacije poboljšala vanjskotrgovinska bilanca, izvoz mora porasti dovoljno (1. kanal) i uvoz se mora smanjiti dovoljno (2. kanal) da bi se kompenzirao porast cijena uvoza (3. kanal) Marshall-Lernerov uvjet realna deprecijacija vodi do porasta neto izvoza (vrijedi u stvarnosti) Makro-vježbe (O.Vukoja) #11 Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Učinci deprecijacije realna deprecijacija vodi do rasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Kako se razlikuje efekt deprecijacije od efekta povećanja stranog outputa (inozemne potražnje)? U slučaju deprecijacije pogoršava se položaj potrošača jer moraju plaćati više za uvozna dobra može doći do znatnog pada životnog standarda Neto izvoz, Potražnja, Z ΔX> ΔX> Δ T Δ Makro-vježbe (O.Vukoja) #12

Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Kombinacije tečajne i fiskalne politike 2 cilja smanjenje vanjskotrgovinskog deficita bez promjene outputa = 2 instrumenta ekonomske politike deprecijacija i fiskalna kontrakcija Vlada mora postići deprecijaciju dovoljnu da se eliminira deficit pri početnoj razini outputa problem: istodobno dolazi do kako bi se izbjegao, Vlada mora smanjiti G Neto izvoz, Potražnja, Z Δ> Δ> ΔG< Makro-vježbe (O.Vukoja) #13 Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Tabela Kombinacija tečajne i fiskalne politike Kombinacija politike tečaja i fiskalne politike Početni uvjeti Trgovinski suficit Trgovinski deficit Nizak output ε? G ε G? Visok output ε G? ε? G Makro-vježbe (O.Vukoja) #14

Neto Izvoz, Makro-vježbe (O.Vukoja) Uvođenje dinamike: J-curve deprecijacija može dovesti do pogoršanja VT u prvih nekoliko mjeseci učinak se više reflektira na cijene, a manje na količine ε raste, X i IM se ne prilagođavaju, pa pada navedeni proces prilagodbe zove se J-curve (J-krivulja) + deficit prije deprecijacije = O deprecijacija deficit = O od točke smanjuje se početni deficit VT vremenski odmak prilagodbe (od do na grafu) u OED zemljama iznosi od 6 mjeseci do jedne godine _ Deprecijacija Vrijeme Makro-vježbe (O.Vukoja) #15 Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca prema identitetu kružnog toka: (S-I) + (T G) + (ε IM X) = koristimo: X - εim = S + (T - G) I trgovinska bilanca nacionalna = štednja - investicije u ravnoteži konstantna štednja, uz rast investicija rezultira pogoršanjem VT rast proračunskog deficita, ceteris paribus, vodi pogoršanju VT problem dvostrukih deficita jednadžba =S+(T-G) I ne pokazuje hoće li proračunski deficit dovesti do trgovinskog deficita ili do porasta privatne štednje ili do smanjenja investicija potrebno izračunati ravnotežnu razinu outputa ( = + I + G - ε IM + X ) i gledati što se događa sa svakom od njegovih komponenti Makro-vježbe (O.Vukoja) #16

Multiplikator otvorene ekonomije pretpostavite da su potrošnja i investicije u zemlji dani slijedećim jednadžbama: = c +c 1 (-T) I= d +d 1 -d 2 r ako pretpostavimo da je ε=1 i da su izvoz i uvoz dani sa: IM= im 1 X= x 1 * ravnotežni uvjet tržišta dobara: = +I+G-IM+X 1 (c 1 (c d im ) 1 1 1 d c T d r G x *) 1 2 1 multiplikator autonomna potrošnja Makro-vježbe (O.Vukoja) #17 Multiplikator otvorene ekonomije multiplikator otvorene ekonomije dio povećane potražnja odlazi i na uvozna dobra (-im 1 ) multiplikator >1, ali svejedno manji nego u zatvorenoj ekonomiji promjene fiskalne politike efekt na output: 1 G 1 (c d im ) 1 1 1 efekt na VT Δ= -im 1 Δ: im 1 G 1 (c d im ) 1 1 1 Makro-vježbe (O.Vukoja) #18