FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA

Σχετικά έγγραφα
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

numeričkih deskriptivnih mera.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Elementi spektralne teorije matrica

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Operacije s matricama

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Teorijske osnove informatike 1

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Kaskadna kompenzacija SAU

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

10. STABILNOST KOSINA

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

Obrada signala

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Periodičke izmjenične veličine

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

IZVODI ZADACI (I deo)

Algoritmi zadaci za kontrolni

7 Algebarske jednadžbe

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

18. listopada listopada / 13

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Uvod u neparametarske testove

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Sl Spoljašnje, unutrašnje i kombinovane mere predmeta

Mašinsko učenje. Regresija.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Uputstvo za izradu zadatka iz predmeta PROJEKTOVANJE ALATA ZA TPD POMOĆU RAČUNARA

5. Karakteristične funkcije

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Matematika 1 { fiziqka hemija

Reverzibilni procesi

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Transcript:

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 7: Razvoj baze znanja za izbor elemenata fleksibilnog sistema alata-fsa Doc. dr Dejan Lukić Novi Sad, 2013. god.

UVOD Osnovni algoritamski tok razvoja baze znanja sistema za izbor fleksibilnog sistema alata FSA i režima obrade. Slika 1. Osnovni algoritamski tok razvoja baze znanja za izbor elemenata FSA

Pojam 1.0 UVOD FSA Pod fleksibilnim sistemom reznog alata se podrazumeva modularni sklop sledećih elemenata ili modula (slika 2): - držača reznog alata (DA), - nastavaka reznog alata (NA), - reznog modula (RM), i - rezne pločice (RP). Slika 2. Elementi FSA Pred FSA se postavljaju sledeći zahtevi: Obezbeđenje tačnosti mera, kvaliteta obrade, oblika i odnosa površina, Jednostavno i tačno podešavanje alata izvan mašine i nameštanje na mašini, Brza i efikasna zamena alata, Krutost i stabilnost u radu, Visoke rezne sposobnosti uz efikasno hlađenje i podmazivanje, Kompatibilnost reznih modula sa nastavcima, držačima i reznim pločicama, Upotreba standardnih modula gde god je to moguće, Što niža cena, itd.

1.1. Sistem kodiranja 1.0 tipskih UVOD zahvata obrade Tipski tehnološki proces je sastavljen od tipskih operacija obrade, koje sadrže tipske zahvate obrade. Na osnovu prethodne vežbe, proučavaće se i prikazati samo tipska operacija br.60 (operacija koja se realizuje na NC bušilici glodalici), pa je tako izvršena sistematizacija zahvata za tu operaciju data u tabeli 6. Sistem kodiranja je otvorenog tipa mogu se dodavati novi tipski zahvati sa kodovima zahvata. Tabela 6. Sistem kodiranja tipskih zahvata

Tipski zahvat sadrži: Kod zahvata Opseg dimenzija Klasu kvaliteta hrapavosti Tolerancijsko polje 1.2. Sistematizacija 1.0 UVOD tipskih zahvata Na osnovu analize tipskih zahvata obrade u posmatranoj operaciji br.60, na bazi sistema kodiranja izvršena je sistematizacija tipskih zahvata obrade. Opseg mera i mera tipskih zahvataobrade za sve veličine (serije) tipskih prizmatičnih delova alata dati su u tabeli 7 i 8. Prikaz sistematizacije tipskih zahvata za PP i NP dat je tabeli 9., a za PK i NK u tabeli 10.

Tipski crtež osnovne ploče (PP i NP) Tipski crtež međuploče (MP) Tipski crtež kokile (PK i NK) Tipski crtež distantne letve (DL)

U tabeli 7 je dat prikaz osnovnih mera prizmatičnih delova alata Tabela 7. Opseg mera prizmatičnih delova alata prema D-M-E

Tabela 7. Opseg mera prizmatičnih delova alata prema D-M-E N01-N04 (PP i NP) Pokretna i nepokretna ploča N10 (NK i PK) Pokretna i nepokretna kokila N20 (MP) Međuploča N30 (DL) Distantna letva N40 (IP) Izbacivačka ploča N50 (NIP) Nosač izbacivačke ploče

U tabeli 8 je dat prikaz vrednosti dimenzija za potpuno definisanje tipskih zahvata obrade na operaciji bušenja Tabela 8. Brojčane vrednosti dimenzija za definisanje operacije 60

Tabela 9. Sistematizovani tispki zahvati obrade NP i PP Tabela 10. Sistematizovani tispki zahvati obrade NK i PK

1.3. Izbor i 1.0 prikaz UVOD reznih modula Baza podataka (datoteka) reznih modula U tabeli 11 je dat prikaz datoteke reznih modula RM, gde su predstavljeni osnovni podaci o reznim modulima potrebni za definisanje i izbor RM, odnosno: - Naziv RM - Skica RM - Proizvođač - Karakteristične dimenzije - Tolerancijsko polje - Klasa kvaliteta obrade koju maksimalno mogu da ostvare - Kod reznog modula (služi za pretraživanje BP)

Tabela 11. Datoteka reznih modula RM

Tabela 11. Datoteka reznih modula RM

Pravila za izbor reznih modula Na bazi analize zahvata obrade za sve prizmatične tipske delove alata za brizganje plastike, razvijena su pravila za korišćenje, odnosno izbor RM, koja je data u tabeli 12. 1. Ulazni podaci potrebni za proces pretraživanja BP (datoteke) RM: - Kod tipskog zahvata - Opseg karakterističnih dimenzija (prečnik i dužina obrade) - Klasa kvaliteta hrapavosti obrađene površine - Tolerancijsko polje Opseg karakterističnih dimenzija posmatranih zahvata obrade (otvora, rupa, upusta itd.) koji se realizuju u posmatranoj operaciji obrade br.60, čine prečnik obrade reznog alata FSA (minimalni i maksimalni mogući prečnik obrade) i dužina obrade FSA (minimalna i maksimalna moguća dužina obrade). 2. Na početku pretraživanja bira se sektor baze podataka koji odgovara kodu tipskog zahvata.

3. Unutar izabranog sektora tipskog zahvata pretražuju se opsezi dimenzija prema zahtevanim prečnikom i dužinom obrade. U slučaju da se traženi zahvat obrade može izraditi sa dva ili više reznih modula bira se jean od njih, na bazi: -Maksimalne krutosti namanja dužina FSA -Minimalnog vremena tehnoekonomska optimizacija -Minimalnih troškova tehnoekonomska optimizacija 4. Nakon toga se vrši provera da li izabrani rezni modul sa drugim delovima FSA može da ostvari predviđeni kvalitet obrađene površine i zahtevano tolerancijsko polje. Pravila pretraživanja baze podataka reznih modula AKO JE (Kod tipskog zahvata, Opseg karakterističnih dimenzija reznog modula, Klasa hrapavosti, ISO tolerancijsko polje) ONDA JE (Kod RM)

Tabela 12. Pravila korišćenja, odnosno izbora RM

Baza podataka nastavaka i držača 1.4. Izbor i prikaz 1.0 UVOD nastavaka i držača Moduli nastavaka ostvaruju vezu između držača i reznog modula, pri čemu omogućuju prilagođavanje alata dimenzijama obradka i površini za obradu. Moduli držača služe za povezivanje alata sa glavnim vretenom mašine, kao i za držanje nastavaka i reznih modula. Moduli nastavaka i držača se biraju tako da zadovolje sledeće uslove: - Međusobna kompatibilnost i kompatibilnost sa reznim modulom i glavnim vretenom - Statičku i dinamičku krutost, posebno u slučaju velikih sila i momenata rezanja, - Potrebnu dužinu za obradu određenih zahvata obrade. Baza podataka nastavaka je data u tabeli 13, a baza podataka držača u tabeli 14. (Izbor iz modularnog sistema alata Sanvik- Coromant pod nazivom Varilock). Držači su uslovljeni završetkom glavnog vretena mašina.

Tabela 13. Datoteka nastavaka NA

Tabela 13. Datoteka nastavaka NA Tabela 14. Datoteka držača DA

Pravila kombinovanja, odnosno izbora elemenata FSA Pod kombinovanjem elemenata FSA se podrazumeva povezivanje elemenata FSA (DA-NA-RM-RP) u celini i određivanje njihovih odnosa i veza. Jedan od najbitnijih parametara kombinovanja elemenata FSA je krutost sistema DA-NA-RM. Baza znanja za kombinovanje elemenata FSA data je u tabeli 15.

Tabela 15. Pravila kombinovanja, odnosno izbora elemenata FSA

1.0 Zadatak UVOD A) Na osnovama razvijene baze znanja za projektovanje tehnoloških procesa izrade prizmatičnih tipskih delova alata za brizganje plastike i razvijene baze znanja za izbor elemenata FSA, izvršiti izabor elemenata FSA, odnosno reznih modula, nastavaka i držača za tipsku pokretnu kokilu oznake N10B-1212-46 od Č.4730.

Tipski crtež kokile (PK) N10 Opseg mera prizmatičnih delova alata serije 1212 prema D-M-E (iz tabele 7) Dimenzije obrade u operaciji bušenja (iz tabele 8)

Pokretna kokila N10B-1212-46 1. Prema tabeli 2 AKO JE PK odnosno N10 Λ Č.4730 Λ tip proizvodnje serijski ONDA JE oznaka tipskog tehnološkog procesa TTP3 2. Prema tabeli 1 Sledi da je sadržaj tipskog tehnološkog procesa TTP3 Na bazi prethodnog vidimo da posmatran deo alata u operaciji bušenja (Op60) ima tipske oblike TO1 i TO3.

Na bazi prethodnog vidimo da posmatran deo alata u operaciji bušenja (Op60) ima tipske oblike TO1 i TO3.

3. Prema tabeli 4 sledi Potrebni podaci d7=16, T=46, dm=6.8, d=18, t3=21, M8, t2=15, d1=22, t1=6.1 i tolerancije određenih mera

4. Prema tabeli 5 sledi prepoznavanje delova tipskih peracija obrade Potrebni podaci : T=46, d7=16, d=18, d1=22, t1=6.1, dm=6.8, t3=21, M8, t2=15,

5. Na osnovu dimenzija zahvata izvršeno je preciziranje TP izrade tipske pokretne kokile N10-1212-46.

6. Na osnovu tabele 10 dat je prikaz neophodnih karakteristika zahvata obrade.

7. Na osnovu definisanih karakteristika tipskih zahvata operacije br.60 (kod, opseg dimenzija, klasa hrapavosti i tolerancijsko polje) izabrani su rezni moduli ( naosnovu pravila iz tabele 12)

8. Na osnovu pravila kombinovanja elemenata FSA iz tabele 15 izabrani su svi potrebni elemeni FSA za zahvate obrade posmatrane kokile.

9. Na sledećoj slici su prikazani izabrani elementi FSA za obradu posmatrane tipske pokretne kokile oznake N10-1212-46, odnosno njihov grafički prikaz. RZ01.02 RB01.05 NA01.01 RB02.04 NA08.01 RN01.03 DA01.01 NA11.01 NA12.02 RP01.02 NA02.02 RP02.02 NA13.01 RF01.04