ПИТАЊА ЗА УСМЕНИ ИСПИТ ИЗ ЕЛЕКТРОТЕХНИКЕ

Σχετικά έγγραφα
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Induktivno spregnuta kola

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Elektromagnetizam. Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

Elementi spektralne teorije matrica

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Snage u kolima naizmjenične struje

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

NAIZMENI ČNE STRUJE NAIZMENIČNE

Snaga naizmenicne i struje

Algoritmi zadaci za kontrolni

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem.

Vremenski promenljive struje

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum

У к у п н о :

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elektronske komponente

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

5. Karakteristične funkcije

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

3. Napisati relaciju za proracun elektricnog kapaciteta vazdusnog cilindricnog kondenzatora. Definirati velicine koje se koriste u relaciji.

Pozitivna poluperioda Negativna poluperioda. Period. Osnovni pojmovi o naizmjeničnim veličinama

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo. Elektrotehnički fakultet Beograd, 2006.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

( , 2. kolokvij)

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

2. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA ISTOSMJERNE STRUJE

V(x,y,z) razmatrane povrsi S

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE INDUKCIJE

Periodičke izmjenične veličine

NAIZMENIČNE STRUJE. Osnovni pojmovi

Jednosmerne i naizmenične struje

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

1.2. Provodnici, izolatori i poluprovodnici

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Rjesenja dodatnog popravnog ispitnog roka iz EK1 odrzanog god. VarijantaA Zadatak broj 2

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

Operacije s matricama

Električne struje. EE15 8a Elektricne struje kratko.pdf

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

5. Predavanje. October 25, 2016

Смер: Друмски саобраћај. Висока техничка школа струковних студија у Нишу ЕЛЕКТРОТЕХНИКА СА ЕЛЕКТРОНИКОМ

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove

Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu, Niš. Dejan M. Petković. Elektromagnetna zračenja - izvodi sa predavanja i vežbi Sveska II

Transcript:

ПИТАЊА ЗА УСМЕНИ ИСПИТ ИЗ ЕЛЕКТРОТЕХНИКЕ 1. Napisati vektorski izraz za Kulonov zakon i objasni značenje pojedinih članova izraza. Kada važi Kulonov zakon? 2. Šta je Faradejev kavez? 3. Kako se može detektovati postojanje elektrostatičkog polja? 4. Koje su osnovne karakteristike homogenog elektrostatičkog pola i kako se geometrijski predstavlja homogeno elektrostatičko polje. 5. U prostoru u kome vlada homogeno elektrostatičko polje intenziteta K 5 Vcm = uneta je ravna površ površine S m = 0.2 2. U kojim granicama je elektrostatički fluks kroz ovu površinu. Kada je vrednost fluksa maksimalna a kada je nula. Skicirati elemente za odgovor. 6. Primenom Gausove teoremeodrediti intenzitet i skicirati linije sila elektrostatičkog polja ravnomerno naelektrisane provodne ravni. Posmatrati slučajeve pozitivno i negativno opterećene provodne ravni. 7. Definicija kondenzatora. Izvesti izraz za kapacitet pločastog kondenzatora, 8. Od čega i kako zavisi energija koju je moguće akumulirati u kondenzatoru koji je opterećen količinom naelektrisanja Q. 9. Izvesti izraz za silu privlačnog dejstva između ploča pločastog konenzatora koi je opterećen količinom naelektrisanja Q. 10. Koja je osnovna karakteristika idealnog naponskog generatora. 11. Koja je osnovna karakteristika idealnog strujnog generatora 12. Koji parametri određuju realni naponski generator. 13. Koji parametri određuju realni strujni generator. 14. Kada se može izvršiti ekvivalentna transformacija naponskog u strujni generator. 15. Struja kroz otpornik na slici iznosi I = 1A u odnosu na naznačeni referentni smer. Ako je R = Ω 10 koliki je napon U koji je označen na slici. 16. Skicirati šemu mešovite veze jednosmernih naponskih izvora koja je sačinjena od pet paralelnih grana a u svakoj grani se nalaze šest redno vezanih jednosmernih izvora.svaki od naponskih izvora ima ems E i unutrašnju otpornost ru ( ) E V r = = Ω 2 ; 0.1 u. Primenom Tevenenove teoreme odrediti parametre ekvivalentnog generatora kojim zamenjujemo ovakvu mešovitu vezu izvora. 17. Tri jednosmerna naponska izvora ems E = 4V i unutrašnje otpornosti 0,1 ru = Ω čine jednu granu složene veze izvora koja je formirana od šest grana vezanih paralelno. Odrediti struje u pojedinim granama ovakve mešovite veze. izvora.kolike struje su u granama kad se ems jednog izvora u prvoj grani mešovite veze smanji i sada iznosi 1,5V. Sve ostale ems složene veze izvora su nepromenjene. 18. Postaviti jednačine konturnih struja za električnu mrežu koja ima dve nezavisne konture i ne sadrži strujne izvore kao elemente u granama. Objasniti značenja nepoznatih konturnih struja?. Objasniti značenja koeficijenata uz nepoznate veličine. Objasniti značenje slobodnih koeficijenata u sistemu jednačina. Kako se određuju stvarne struje u granama po ovom metodu. 19. Postaviti jednačine nezavisnih napona( metod napona između čvorova) za električnu mrežu koja sadrži tri čvora. Objasniti značenje nepoznatih veličina u sistemu jednačina.

Objasniti značenje koeficijenata uz nepoznate kao i koeficijenata slobodnih članova u sistemu jednačina. Kako se određuju struje u granama po ovom metodu. 20. Tevenenova teorema, formulacija i primer 21. Nortonova teorema, formulacija i primer Кулонов закон. Електростатичко поље. Сложено електростатичко поље. Флукс вектора електростатичког поља. Гаусов закон. Проводна плоча. Потенцијал електростатичког поља. Кондензатор. Плочасти кондензатор. Енергија оптерећеног кондензатора. Сила привлачења плоча плочастог кондензатора. Везивање кондензатора у групе. Електрична струја. Пратећи ефекти електричне струје. Електрично коло. Електромоторна сила. Интензитет и густина електричне струје. Омов закон. Режими рада извора електричне струје. Електрични рад и снага генератора и потрошача. Степен корисног дејства система генератор-потрочаш. Напон између прикључака генератора и електричног отпорника. Одређивање струје у сложеном електричном колу. Кирхофови закони. Делитељ напона и делитељ струје. Напонски и струјни генератор. Метода контурних струја. Метода напона између чворова. Тевененова теорема. Нортонова теорема. Теорема суперпозиције. Теорема компензације. Електростатичке мреже. 1. Koja je veličina u magnetizmu je analogna tačkastom naelektrisanju u elektrostatičkom polju. 2. Napiši zakon privlačenja dva strujna elementa na osnovu analogije sa Kulonovim zakonom. 3. Napiši izraz za podužnu silu kojom dva paralelna provodnika na rastojanju u kojima su struje i, deluju jedan na drugog. Na osnovu tog izraza definisati struju od. 4. Napiši izraz za magnetno polje koje potiče od strujnog elementa polazeći od analogije sa elektrostatičkim poljem usled tačkastog naelektrisanja. 5. Napiši izraz za fluks magnetnog polja i objasni značenje pojedinih veličina u izrazu. 6. Jedna zatvorena kružna kontura u magnetnom polju magnetne indukcije predstavlja oslonac za dve površi od kojih je jedna polusfera okrenuta na gore a druga polusfera okrenuta na dole.razlika fluksa kroz ove dve površine je :..(objasniti)

7. Definiši sopstvenu i međusobnu induktivnost električnog kola. 8. Kada se električno kolo nalazi u vremenski promenljivom magnetnom polju dolazi do sledeće pojave: (Objasniti) 9. Opiši pojavu koja se dešava kada se provodnik dužine kreće brzinom koja se opisuje vektorom u magnetnom polju magnetne indukcije. Skiciraj karakteristične slučajeve. 10. Šta je to uzajamna induktivnost dva električna kola. 11. Na primeru torusa na koji su namotana dva namotaja sa i navojka u kojima su struje i izvesti izraze za sopstvene i međusobne induktivnosti. 12. Definisati magnetno kolo i navesti osnovne magnetne veličine koje ga karakterišu. 13. Koja magnetna veličina je nepromenljiva u svim delovima prostog magnetnog kola bez rasipanja. 14. Analogija magnetnih veličina magnetnog kola i električnih veličina električnog kola. 15. Koji je uslov potreban da bi se na krajevima kalema induktivnosti pojavio napon koji je promenljiv u vremenu. Nacrtati sliku i naznačiti referentne veličine. 16. Izvesti izraz za ekvivalentnu induktivnost dva kalema induktivnosti i koji su vezani na red i koji su magnenotno spregnuti međusobnom induktivnošću 17. Izvesti izraz za ekvivalentnu induktivnost dva kalema induktivnosti i koji su vezani paralelno i koji su magnenotno spregnuti međusobnom induktivnošću. 18. Veličina koja određuje tip magnetnoh materijala naziva se (dati kraće objašnjene vrsta magnetih materijala. 19. Koje veličine i na koji način određuju da lije nekakav magnetski materijal linearan ili ne. 20. Izvesti izraz za energiju magnetnog polja u kalemu induktivnosti koji se priključuje na generator elektromotorne sile i unutrašnje otpornosti. Objasniti pojave koje se dešavaju. Био-Саваров закон. Магнетна индукција у центру круга. Магнетна индукција у околини праволинијског проводника. Магнетна индукција на оси кружног навојка. Магнетна индукција на оси соленоида. Сила која делује на струјну контуру у магнетном пољу. Електромагнетна сила између два струјна елемента. Сила између два паралална проводника са струјама. Моменат магнетних сила на круту струјну контуру. Линије магнетног поља. Флукс вектора магнетне индукције. Магнетно поље у присуству супстанце. Магнетне особине материјала. Закон укупне струје Амперов закон. Магнетна индукција у унутрашњости торусног намотаја. Индуктивност електричног кола. Узајамна индуктивност два кола.

Коефицијент индуктивне спреге. Магнетно коло. 1. Princip rada alternatora, izvođenje izraza za sinusoidalnu ems. 2. Koje su tri veličine na osnovu kojih je potpuno određena prostoperiodična naizmenična veličina. 3. Efektivmna i srednja vrednost naizmenične veličine 4. Predstavljanje prostoperiodičnih veličina pomoću fazora i operacije između fazorskih veličina. 5. Kompleksne predstave prostoperiodičnih veličina. Operacije sabiranja oduzimanja deljenja i množenja kompleksnih predstava naizmeničnih veličina. 6. Otpornik u kolu naizmenične struje 7. Induktivnost u kolu prostoperiodične struje. Definicija induktivne reaktanse. 8. Kondenzator u kolu prostoperiodične struje. Definicija kapacitivne reaktanse. 9. Redna veza R,L,C. Fazorski dijagram napona. Iimpedansa RLC redne veze. 10. Paralelna veza R,L,C. Fazorski dijagram struja. Admitansa R,L,C paralelne veze 11. Redno rezonantno kolo. Izraz za impedansu i fazni ugao. Izrazi za efektivne vrednosti struje, napona na otporniku, napona na reaktansama u funkciji promenljive učestanosti.skicirati i odgovarajuće dijagrame. 12. Paralelno rezonantno kolo. Izraz za admitansu kola i fazni stav. Izvesti izraze za struju kroz otpornik, iduktivnost i kapacitivnost u funkciji učestanosti. 13. Snage u kolu naizmenične struje. Definicije 14. Izračunavanje snage primenom kompleksnog računa. 15. Popravka faktora snage. 16. Princip rada trofaznog alternatora. Trofazni naizmenični naponi 17. Veze trofaznih generatora u zvezdu i trougao. Linijske i fazne vrednosti karakterističnih veličina. 18. Simetrični trofazni potrošač sa vezom faza u zvezdu (trougao). Linijske i fazne vrednosti karakterističnih veličina. Fazorski dijagrami napona i struja kada je impedansa faze pretežno induktivna. 19. Snage u trofaznom kolu naizmeničme struje. 1. Skicirati na dijagramu promenu struje u funkciji vremena pri uključenju RL opterećenja na izvor jednosmernog napona. 2. Skicirati na dijagramu promenu napona na otporniku i promenu napona na induktivitetu u prelaznom procesu koji započinje uključenjem RL opterećenja na izvor jednosmernog napona. 3. Napisat izraze za struju, napon na otporniku i napon na induktivitetu u prelaznom procesu koji započinje uključenjem RL opterećenja na izvor jednosmernog napona. 4. Skicirati na dijagramu promenu struje u funkciji vremena u prelaznom procesu koji započinje kad se RL opterećenje isključi sa napajanja i kratko spoji

5. Napisat izraze za struju, napon na otporniku i napon na induktivitetu u prelaznom procesu koji započinje isključenjem RL opterećenja sa izvora jednosmernog napona i njegovim kratkim spajanjem 6. Napisati izraze koji opisuju energetski bilans u prelaznom procesu koji započinje uključenjem RL opterećenja na izvor jednosmernog napona. 7. Napisati izraze koji opisuju energetski bilans u prelaznom procesu koji započinje isključenjem RL opterećenja sa izvor jednosmernog napona i kratkim spajanjem krajeva redne veze RL. 8. Skicirati na dijagramu promenu napona na otporniku i kondenzatoru u prelaznom procesu koji započinje priključenjem redno vezanih elemenata RC na izvor stalnog jednosmernog napona. Razmatrati slučaj kad je kondenzator bio neopterećen pre priključenja na naponski izvor. 9. Skicirati na dijagramu promenu struje u prelaznom procesu koji započinje priključenjem redno vezanih elemenata RC na izvor stalnog jednosmernog napona. Razmatrati slučaj kad je kondenzator bio neopterećen pre priključenja na naponski izvor. 10. Skicirati dijagram i napisati izraz za promene količine naelektrisanja na oblogama kondenzatora u prelaznom procesu koji započinje priključivanjem redne veze otpornika i kondenzatora na izvor jednosmernog napona. Razmatrati slučajeve: kada je kondenzator bio prethodno neopterećen kada je kondenzator bio opterećen količinom naelektrisanja Q 0 11. Napisati izraze koji opisuju energetski bilans u prelaznom procesu koji započinje uključenjem RC opterećenja na izvor jednosmernog napona. 12. Napisati izraze koji opisuju energetski bilans u prelaznom procesu koji započinje isključenjem RC opterećenja sa izvor jednosmernog napona i kratkim spajanjem krajeva redne veze RC. Napomena : U gore navedenom tekstu RL označavai rednu vezu elemenata otpornika otpornosti R i kalema (induktiviteta) induktivnosti L. Analogno ovome RC je redna veza otpornika otpornosti R i kondenzatora kapacitivnosti C.