Spektroskopija u UV-Vis oblasti

Σχετικά έγγραφα
APSORPCIJA ZRAČENJA (Ultravioletna i vidljiva oblast)

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

SPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA

numeričkih deskriptivnih mera.

Fluorimetrija. Molekulska emisiona spektroskopija u UV i vidljivoj oblasti

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Računarska grafika. Rasterizacija linije

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Spektroskopske metode

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Elementi spektralne teorije matrica

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Računarska grafika. Rasterizacija linije


Kiselo bazni indikatori

Teorijske osnove informatike 1

n (glavni ) 1, 2, 3,.. veličina orbitale i njena energija E= -R(1/n 2 )

Kaskadna kompenzacija SAU

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Infracrvena spektroskopija (IR)

Operacije s matricama

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

5. Karakteristične funkcije

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

IZVODI ZADACI (I deo)

VEŽBA BR. 3 ODREĐIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI

7 Algebarske jednadžbe

Apsorpciona infracrvena spektrofotometrija

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Reverzibilni procesi

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PP-talasi sa torzijom

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Rastvori rastvaračem rastvorenom supstancom

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

UVOD U KVANTNU TEORIJU

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA. BOJE I OSVETLJENOST za studente animacije u inženjerstvu

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Fizika. Dualna priroda elektromagnetnog zračenja. Princip rada lasera. za studente Geodezije i geomatike. Doc.dr Ivana Stojković

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU. Rad iz fizike II na temu: BOJA KRISTALA. Novi Sad, 2010.

Glava Energija Sunca

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Drugi zakon termodinamike

radni nerecenzirani materijal za predavanja

STRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Obrada signala

SPEKTROSKOPSKE METODE ZA ODREĐIVANJE STRUKTURE BIOLOŠKIH MAKROMOLEKULA. D. Krilov

Periodičke izmjenične veličine

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Transcript:

Spektroskopija u UV-Vis oblasti APSORPCIONE METODE EMISIONE METODE Apsorpcija u vidljivom delu spektra zasniva se na stabilnim promenama u elektronskim energetskim nivoima. Apsorpcioni spektar nastaje tako što uzorak apsorbuje zračenje u određenim porcijama, tako da detekcioni sistem registruje smanjenje intenziteta svetlosti koja izlazi iz uzorka. Energija koja je apsorbovana tokom apsorpcije fotona može naknadno biti oslobođena u više različitih procesa koji se dešavaju međusobno konkurentno (emisija, fosforescencija, fluorescencija).

Apsorpciona spektroskopija u UV-Vis oblasti Zasniva se na apsorpciji svetlosti UV: ultra (iznad, preko) + violet (ljubičasto) 200-380 nm Vis: visible (vidljivo) 380-780 nm

Apsorpcija zračenja dovodi do prelaza valentnih elektrona iz osnovnog u pobuđeno stanje hν = E više -E niže Pobuđuju se valentni elektroni: - sigma (σ) elektroni - pi (π) elektroni - slobodni elektronski parovi (n)

Dozvoljeni elektronski prelazi

APSORPCIONI SPEKTAR Jedan elektronski prelaz - jedna apsorpciona traka A=f(λ) λ max -ona talasna dužina koju jedinjenje najviše apsorbuje

Na λ max utiče priroda supstance Različita jedinjenja imaju različite hromofore (molekul ili deo molekula koji je odgovoran za apsorpciju u UV-Vis oblasti)

Apsorpcioni spektar benzena (1) oko 255 nm i fenola (2) oko 270 nm A π π n-π 1 2 180 200 220 240 260 280 300 λ, nm

Spektroskopija u vidljivoj oblasti

Vidljiva oblast BOJA posledica selektivne apsorpcije određenih talasnih dužina upadne svetlosti od strane obojene supstance.

Spektar u vidljivoj oblasti

Selektivna apsorpcija u vidljivom delu spektra (400-800 nm) Komplementarne boje Boja jedinjenja

Predmeti su one boje koju reflektuju

Rastvori su one boje koju propuštaju, a ne apsorbuju

Zašto je NaCl bezbojan, a NiCl 2 obojen? 11Na 1s 2 2s 2 2p 6 3s 1 Na + 1s 2 2s 2 2p 6 isto kao i Ne Velika E da se prevede u pobuđeno stanje u UV oblasti 28Ni 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 4s 2 3d 8 Ni 2+ 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 4s 2 3d 6 Mala E da se prevede u pobuđeno stanje u Vis oblasti

Koje informacije dobijamo iz UV-Vis spektra? Apsorpcija svetlosti iz ovog dela spektra donosi malo podataka o strukturi materije, ali je vrlo korisna u smislu kvantitativnih merenja koncentracija supstance u rastvoru određuje se primenom Lambert-Beer ovog zakona.

Lambert-Beer ov zakon Jean-Henri Lambert (1728 1777) je postavio prvu matematičku vezu koja kaže da je logaritam opadanja intenziteta svetlosti jednak proizvodu neprozirnosti (opacity) sredine i njene debljine. 1850. nemački fizičar Auguste Beer je postavio relaciju između koncentracije i optičke gustine (sada nazvane apsorbancija), koja je dovela do današnjeg oblika Lambert Beer ovog zakona.

Lambert-Beer ov zakon

Eksponencijalni oblik Lambert-ovog zakona kb I p = I 0 e Intenzitet propuštene svetlosti eksponencijalno opada sa debljinom sloja kroz koju svetlost prolazi.

Beer-ov zakon A = abc Apsorbancija nekog rastvora srazmerna je koncentraciji tog rastvora, debljini sloja kroz koji svetlost prolazi i apsorptivnosti rastvorene supstance

Lambert-Beer-ov zakon T=I/I 0 A=log (1/T) A=log I 0 /I=abc T transparencija A- apsorbancija I o - intenzitet upadne svetlosti I p - intenzitet propuštene svetlosti a-(molarni) apsorpcioni koeficijent ili (molarna) apsorptivnost b-dužina optičkog puta c-koncentracija

Veza između A i T A = logt ili A = 2 log(%t)

Kalibraciona kriva Beer-ov zakon: nagib=ab,odsečak =0 A = abc 1,0 A 0,8 0,6 0,4 y= kx + n jednačina prave 0,2 0,0 0,0 koncentracija

Ograničenja Lambert-Beerovog zakona A=abc Važi za: monohromatsko zračenje A=f(λ) razblažene rastvore (nema interakcija analitanalit ni analit-rastvarač)

Izbor talasne dužine

Izbor talasne dužine

Veza između apsorpcionog i kalibracionog dijagrama Kalibracija 100 90 80 70 60 50 40 λ1 (470 nm) λ2 (510 nm) λ3 (540 nm) 30 20 10 0 0 1 2 3 4 C (mg/l)

MERENJE APSORPCIJE INSTRUMENTI MERE APSORBANCIJU/TRANSPARENCIJU Fotometri (fotometri, kolorimetri) Spektrofotometri

MERENJE APSORPCIJE Osnovni delovi instrumenta Izvor svetlosti -Lampa sa volframovim vlaknom Monohromator -obojeni filter (propuštaju 30-50 nm) -prizma i razrez (propuštaju 1-35 nm) -difrakciona rešetka (propušta 1-35 nm) Optički sistem -ogledala, sočiva, razrezi za usmeravanje svetlosnog zraka

MERENJE APSORPCIJE Osnovni delovi instrumenta Kivete i držači kiveta (uzorak u obliku rastvora i obojen) Detektor (uređaj za merenje jačine svetlosti) - Ljudsko oko - Fotoćelija - Fotocev

Kolorimetri -poređenje boje rastvora nepoznate koncentracije sa bojom rastvora (filtra) poznate koncentracije -koristi se bela svetlost (ne monohromatska) Henerovi cilindri Helige komparator... Fotometri i spektrofotometri - Meri se jačina propuštene svetlosti - Koriste se monohromatori: o filtri fotometri o prizme ili rešetke spektrofotometri

Vis deo spektra: volframova lampa (360-950 nm) Izvori zračenja-lampe UV deo spektra: deuterijumova i vodonična (190-420 nm) cevi za pražnjenje živina lampa- linijski spektri

Izvori zračenja-lampe Volframova lampa (sijalica) - vidljiva oblast Deuterijumova ili vodonična lampa - UV

Monohromator Od polihromatske treba da izdvoji monohromatsku svetlost. Sastoji se od: Ulaznog i izlaznog razreza (slita) Optičkog sistema sočiva i ogledala Disperzionog elementa - prizma ili difrakciona rešetka

Monohromatori Izbor λ se vrši pomeranjem monohromatora Odabrana λ se propusti kroz razrez Izgled spektra zavisi od kvaliteta monohromatora i veličine razreza

Disperzioni element PRIZMA DIFRAKCIONA REŠETKA U Vis oblasti spektra-staklene U UV oblasti spektra- kvarcne

Monohromatori

Kivete Staklene- za Vis oblast Kvarcne-za UV oblast Najčešće prečnika 1 cm (dužina optičkog puta)

Kivete

Detektori fotoćelija fotocev fotomultiplikator

Detektori fotoćelija fotocev fotomultiplikator

Spektrofotometar sa jednim zrakom

Shema spektrofotometra

Spektrofotometar sa jednim zrakom

Spektrofotometar sa dva zraka

Šta je slepa proba? Rastvor = analit+ rastvarač Apsorbuje i analit i rastvarač Uloga slepe pobe - eliminisati apsorbanciju (transparenciju) rastvarača tako što se kazaljka instrumenta dovede na 0 apsorbancije, odnosno 100% transparencije Na taj način merenjem se dobija samo apsorbancija (transparencija) analita.

Fotometar Jednostavniji uređaji od spektrofotometra Samo u Vis oblasti spektra Meri se apsorbancija i transparencija obojenih rastvoraodređuje se koncentracija Kao monohromatori se koriste FILTERI

Kako izabrati filter prema boji ispitivanog rastvora? Boja filtera je komplementarna boji ispitivanog rastvora. To znači da filter treba maksimalno da propusti svetlost one boje koju rastvor maksimalno apsorbuje.