RAČUNSKA VEŽBA IZ GRAĐEVINSKIH MATERIJALA 1

Σχετικά έγγραφα
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

ISPITIVANJE SINHRONIH MAŠINA

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Kaskadna kompenzacija SAU

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Pismeni ispit održan

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

2.6 Nepravi integrali

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

())*+,-./0-1+*)*2, *67()(,01-+4(-8 9 0:,*2./0 30 ;+-7 3* *),+*< 7+)0 3* (=24(-) 04(-() 18(4-3-) 3-2(>*+)(3-3*

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI RAZLIKE

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Osnove teorije uzoraka

FOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

10. STABILNOST KOSINA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Str. 454;139;91.

IZVODI ZADACI (I deo)

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ot ll1) r/l1i~u (X) f (Gf) Fev) f:-;~ (v:v) 1 lý) æ (v / find bt(xi (t-i; i/r-(~ v) ta.jpj -- (J ~ Cf, = 0 1l 3 ( J) : o-'t5 : - q 1- eft-1

1. písomná práca z matematiky Skupina A. 1. písomná práca z matematiky Skupina B

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Transcript:

RAČUSKA VŽBA IZ GRAĐVISKIH MATRIJALA (Prire z. kolokviju). Kolokviju iz Grđevikih terijl 0 tet-itj (0 teoretkih + 0 rčukih) ouđei odgovori A,B,C,D i ukuo e rdi t 0 i otoje egtivi oei

GRAĐVISKI MATRIJALI Kolokviju br. GRAĐVISKI MATRIJALI Kolokviju br. Pitje br. 4 5 6 7 8 9 0 4 5 6 7 8 9 0 4 5 6 7 8 9 0 ODGOVORI A PITAJA Odgovor je (zokružiti) Poujv tudet: Studet Broj Idek (uiti čitko, šti lovi, ie i rezie) Pitj bez zk: - Broj tčih odgovor - Broj ogreših odgovor Pitj (uerički rieri) zko ( ): - Broj tčih odgovor - Broj ogreših odgovor Pitj (uerički rieri) zko ( ): - Broj tčih odgovor - Broj ogreših odgovor Uku broj oe Oce: Dtu regledj ( ) Vredovje odgovor: Tči odgovori itj (bez zk) vreduju e o,5 oe (ukuo 0x,550 oe); ogreši o 0,5 oe! Tči odgovori itj (ueričke riere) zko ( ) vreduju e o 4 oe (ukuo 8x4 oe); ogreši o oe! Tči odgovori itj (ueričke riere) zko ( ) vreduju e o 9 oe (ukuo x98 oe); ogreši o oe! Poti itet Proeor: Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj. OSOVA SVOJSTVA GRAĐVISKIH MATRIJALA. PARAMTRI STAJA I STRUKTURA SVOJSTVA MATRIJALA 0) Ako je (V) uku zrei, (V š ) zrei šulji, () orozot terijl, td vži ledeć relcij: Vš 00 V V š V 00 6) Zrei ekog uzork orozog terijl izoi 00 c, uku orozot 0 %. Zrei šulji (V š ) i olut zrei ovog uzork (V ), izoe: V 00c ; 0% V V š 000 V 00 60 40c 0 V š 00 0.0* 00 60c 00

9) Seciič i zreik ekog terijl izoe, reektivo: 800 kg/, i 00 kg/. Odo zreie šulji i olute zreie određeog uzork od ovog terijl td će biti: 800kg / ; 00kg / Vš V V V 00 00 ( )00 ( )00 V V V q V 00 00 V V V ; V š V ( ) V V ; V V V V š 800 Vš 00 V tj. V š : V :. FIZIČKA SVOJSTVA MATRIJALA.. Hidroizičk vojtv terijl 4) Odo izeđu uijj vode u roceti e - ei roceti (u) i u roceti zreie - zreiki roceti (u vol ), z eki terijl zreike e (), ko je ecii vode ( v ), dt je relcijo: Vv uvol 00 v ; u 00 V o u v v vol * 00 00 v o o v u v

Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj.. Terotehičk vojtv terijl ) Veliči or u terijlu utiče tolotu rovodljivot tko d ovećje jihove veličie tolot rovodljivot terijl: - rte 4) Z regrdu, tvljeu od tri rzličit terijl, hetki rikzu riložeoj kici, koeicijeti tolote rovodljivoti u: λ,0, λ 0,5 i λ 0, W/ o C. Sredji (roeči) otor rouštj tolote td i vredot: λ λ λ λ λ λ 5c 40c 5c 5c 40c 5c λ λ λ λ λ λ 5c 40c 5c 5c 40c 5c o λ.0w / C o λ 0.5W / C o λ 0.W / C 5 5 90 8 40 8 90 8 5 5 90 8 Λ 8 Λ Λ + Λ+ Λ λ o Λ λ.0w / C λ o Λ λ 0.5W / C λ o Λ λ 0.W / C 8.8 o C ( 5*.0+ 8*0.5+ 5*0.) 0 W 4

4) Kojo debljio ierle vue, koeicijeto tolote rovodljivoti λ v 0,04 W/( C) ože d bude zeje ok regrd debljie 50 c (λ b,0 W/( o C))? Λ λ cot λv 0.04 λ.00 Λv Λ b b 0.04 b 50 Λ v Λ b 0.04 0.04 c 47) Ako je ozto d e kroz regrdu oblik rikzog riložeoj kici ( redoj tri) otvruje tli eciiči toloti rotok q 60 W/, kolik količi tolote (Q) e ribližo izgubi kroz tkvu regrdu u roku od h? q Q q S t S Q q t S t h 60 60 700 π S 4+ 4.8 q 60W Q 60 700 4.8 67056J 670kJ 45) U ko lučju je količi tolote (Q) koj rođe kroz eki zid jedk uli? - kd u teerture oljšje i uutršje redie ite. 8) U odou uv, oroz terijl, tj iti terijl kd je ziće vodo, iće: - veći koeicijet tolote rovodljivoti. 5

Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj.. Čvrtoć terijl od ttički oterećeje 5) Iitivje jede vrte čelik tri eruvete, rečiko vrt od d o 8, kod rve dve eruvete dobijee u ile ri kidju od 0 k i k. Kod treće eruvete, eđuti, došlo je do greške u ošeju oterećej, uled čeg je dobije il lo od 7 k. vede grešk toji e u: d0 8 d0π 0.8 π F 0 0. 50c P z 4 4 F 0 0 z, 0 97. 6MP 0.50 z, 0 47. 5MP 0.50 7 z, 0 8. 0MP 0.50 zto iž od i z, z, 8) Od tri iitive oke kocke, izrđee od ite vrte o, dve kocke u dle čvrtoću od MP, odoo MP, dok je kod treće kocke, uled izvee greške ri iitivju, dobije čvrtoć izoil 7 MP. Ukoliko e redet grešk odoi brziu ošej oterećej, kod treće kocke u itju je: - iuviše brzo ošeje oterećej i tie zčjo ovećje ile lo kocke 4) Čvrtoć uzork oeke - o, oterećeog re riložeoj kici, rčuv e oovu izrz: Pgr o b 47) Kod iitivj čvrtoće ri vijju uzork terijl oblik rize, diezij 4x4x6 c, ilo u redii ro od 0,67 c, dobije je čvrtoć od 4,0 MP. Grič il lo - P gr ove rize u to lučju izoi: z Pgr l z Pgr l P 4 0.04 gr.60 0. 6k 0.067 6

5) Čvrtoć terijl - oterećeog re riložeoj kici rčuv e iz izrz: Pgr l b h 50) Iitivje terijl glo riložeoj dioziciji dobije je čvrtoć ri čito icju od 5 MP, do lo uzork došlo je o ozčei ovrši. Sil lo uzork - P gr u to lučju izoi: τ 5MP P gr τ F τ Pgr F F 5 5 75c 5 75 P gr 75k 0 55) Iitivje re riložeoj dioziciji dobije je il lo uzork od 80 k. Ov il lo odgovr ledećoj čvrtoći terijl ri icju: P gr 80k F 0 0 00c Pgr 80 τ 0 4. 00MP F 00 7

Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj 4. FIZIČKO-MHAIČKA SVOJSTVA MATRIJALA.. Deorcio vojtv terijl 4) Moduli eltičoti dv terijl A i B izoe, reektivo, 40 GP i 00 GP. Z o u eltičo odručju od 50 MP, diltcije (ε) ovih terijl biće: A 40GP σ ε B σ 50MP 00GP σ 50 εa.5*0.5 A 40*0 σ 50 εb 0.5*0 0.5 B 00*0 Kod rirog o vži d u deorcije (diltcije) o i čelik eđuobo jedke (o i čelik rde zjedo - d to ije lučj, riri o bi bio euotrebljiv ko kooziti terijl)!!! ε ε σ < σ 6) Modul eltičoti jede vrte o izoi 0 GP, čeliče šike, uoire u ou tub od ovog o, 0 GP. Ako e ovkv tub viie, koji je izlože kijlo ritiku, krti z veličiu 0,5, oi u ou σ b, odoo u čeliku σ č, od ulovo jedkog krćej ob terijl, izoe: A B h.0 l 0,5 εa εb ε 0GP 0GP 0.5 4 ε ε 5*0 0.5*0 000 σ * ε 0* 0.5 5MP σ * ε ε Jedko krćeje! 0* 0.5 05MP 0.5 8

8) Čelič cev viie 50 c iuje je oo i ko očvršćvj o izlože kijlo ritiku, koji izziv jedko krćeje ob terijl u tubu. Ako oduli eltičoti o i čelik izoe, reektivo, 40 GP i 00 GP, ukuo krćeje tub 0,5, oi u ou (σ b ) i čeliku (σ č ) biće: l 0 0.50 l 0.5 40GP 40*0 MP 00GP 00*0 MP ε ε σ l 0.5 ε *0 0.5*0 0.5 l 0 0.50 * ε 40*0 *0.5*0 0MP σ * ε 00*0 * 0.5*0 00MP 0) Veličie tvrih o - σ tv, u okviru tvrog (rvog) dijgr σ tv -ε u: - ko je u itju ztezje, više, ko je u itju ritik, iže od ulovih o u terijlu ) Dijgr P - l (il-izdužeje) i rdi (ulovi) dijgr σ - ε (ulovi o - diltcij) ekog terijl, o obliku u eđuobo: - otuo jedki Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj 5 ISPITIVAJ MATRIJALA MTODAMA BZ RAZARAJA.MTODA ULTRAZVUKA 4) Iitivje okog zid debljie 50 c etodo ultrzvuk, iz 0 očitvj dobije je roeč brzi od 4660 / (roeč vredot očitvj 07, µ). So jedo etu, eđuti, dobijeo je očitvje od 00 µ, što ukzuje otojje šuljie u zidu to etu. Ako e z d brzi ultrzvuk kroz vzduh izoi 40 /, deblji vzdušog loj ovo etu td izoi: 50c 0.5 v 4660 t 07.µ 07.*0 t de 00µ 6 vvz vde 40 vz t tde + v v vvz 6 0.5 x x 00*0 + 4660 40 6.88 40(0.5 x) + 4660x 46.88 40x x 0.04 4 9

5) Izeđu odi (redjik i rijeik) ultrzvuče rture i okog zid koji e iituje oi e tk loj ti, gutog ulj, vzeli ili l. iz ledećih rzlog: -rdi eliiij vzdušog loj izeđu odi i o, koji bi, uled vrlo ike brzie, doveo do zčjih grešk u očitvju 7) Jed od ozbiljijih edottk etode ultrzvuk kod iitivj ložeih terijl, ko što u lteri i oi, je: -brzi ultrzvuk e zvii od vrte (kle) riejeog veziv i thezije izeđu vezivog ke i zr gregt, koji tkođe iju veliki uticj kvlitet ovkvih terijl.5 MTOD MRJA POVRŠISK TVRDOĆ 7) Mereje ovršike tvrdoće etodo kleroetr u jedoj rotoriji riro oke kotrukcije (i zidovi i tvice od rirog o), očitvje vii odkok odu, zidovi i lou (odozdo), dobijee u jedke roeče vredoti idek kleroetr. Ijući u vidu uticj oložj kleroetr viie odkok, ože e zključiti ledeće: -jveću tvrdoću, i ti i čvrtoću, i o od, drugo etu je tvrdoć zid, dok jižu tvrdoću i o lo u ovoj rotoriji.6 VIBRACIO MTOD 5) Ako je izere rezot rekvecij ekoj okoj rizi, diezij 0 x 0 x 40 c, izoil 5000 / i rize 9,8 kg, diički odul eltičoti i ledeću vredot: l 0.4 5000 5000 Hz d 4* * l * 4 * 450 *0.4 d V 9.GP 9.8kg 0.* 0.* 0.4 kg 450 *5000 P 0

8) Betok riz diezij 0 x 0 x 40 c i e od 9,6 kg odvrgut je iitivju rezote rekvecije i brzie ultrzvuk, u cilju određivj diičkog odul eltičoti - D i diičkog Poio - ovog koeicijet -µ D. Kolik je vredot diičkog odul eltičoti ukoliko diički Poio - ov koeicijet i vredot 0,0, izere brzi ultrzvuk - v izoi 450 /? 9.6kg V 0.* 0.* 0.4 µ d 0. v 450 µ d 0. 0. ( µ d) (+ µ d)( µ d) (+ 0.)( *0.).*0.6 v d ( µ d) d v kg 400 450 * ( µ d) 0.8 0.7 400 P.90*0. 0. P 9.05GP Prieri iz Zbirke tetov uz vežbu broj 7 ) Otorot terijl re hbju brušeje izržv e ko: -gubitk zreie 50 c brušee ovršie ) Priliko iitivj otoroti terijl hbje brušeje: - uzorci e oterećuju kotti ritiko P/F 64)ko oterećivj do ile od 400 k i roejvj zdrobljeog terijl kroz ito veličie otvor 0, otorot tucik z uteve ritik izržv e odoo e iteži B, koj rolzi kroz ito 0, i ukue e iitivog tucik A, u %. Tucik z uteve će iti veću otorot ritik ko: - (B/A) 00 i ju vredot 65)Koji eđuobi odo otoji izeđu čvrtoće lkog gregt ri drobljeju u cilidru u MP i rke tog itog lkog gregt MLA (u kg/ )? - već čvrtoć odgovr većoj rki 68)Ukoliko e drobljivot gregt ili tucik z uteve iituje tko što e utvrđuje dubi utikivj kli u etli cilidr uzorko gregt, ri određeoj, kottoj ili ritik, otorot gregt (tucik) ritik biće već ko je - dubi utikivj j

Priliko iitivj čvrtoće o ri ritiku šet uzork oblik kocke ivice 0 c dobijei u ledeći rezultti: 4 6 4 40 4 9 oovu dobijeih rezultt odrediti krkteritiču vredot čvrtoće o ri ritiku,kr (u MP) koj odgovr rktilu 0% ri ivou overej od 0,95. U rorčuu korititi odgovrjuće vredoti iz riložee tbele. 5 6 7 8 9 0 0,90 0,05,08,95,78,664,574,50 0,95 0,05 0,0 4,9,8,668,964,55,7,45,54,99,47,875, (,, ) * S, kr * i S i ( X i X ) 6 * 9MP 6 i 0,90 0,95 0,05 0,05 0,0 5,08 4,9,8 6,95,668,964 7,78,55,7 8,664,45,54 9,574,99,47 0,50,875, 6 0. (,, ) (6,0.,0.95). 964 0.95 ( i ) i 60 S. 464MP 5 5 kr, kr (,, )* S 9.964*.464, 9 0.67 8. 7MP kr, 8. 7MP