BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

Σχετικά έγγραφα
Drugi zakon termodinamike

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

GASNO STANJE.

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra

SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE

Prvi zakon termodinamike

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

za reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.

Termodinamika. Termodinamika

Količina topline T 2 > T 1 T 2 T 1

GASOVITO STANJE. Idealno gasno stanje

C P,m C V,m = R C P C V = nr

Termodinamički zakoni

TERMODINAMIKA. Sistem i okruženje

numeričkih deskriptivnih mera.

TERMODINAMIKA.

C P,m C V,m = R C P C V = nr

13.1. Termodinamički procesi O K O L I N A. - termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog volumena

H T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Reverzibilni procesi

Test pitanja Statika fluida

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota

C P,m C V,m = R C P C V = nr

Primer povratnog procesa bi bio izotermski proces koji bi se odvijao veoma sporo i bez trenja.

Kaskadna kompenzacija SAU

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

II zakon termodinamike

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj

Moguća i virtuelna pomjeranja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

RAD, SNAGA I ENERGIJA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Pneumatski sistemi. Pneumatski sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije, kao i za

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

zapremini. Na i koliki deo konaqne zapremine zauzima gasovita faza, ako je odnos specifiqnih zapremina

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

5. Karakteristične funkcije

2. OSNOVNI POJMOVI. 2.1 Fizika i termodinamika

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova

UNIVERZITET U BEOGRADU. Zbirka zadataka iz Statističke fizike

AGREGATNA STANJA MATERIJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

A B C D. v v k k. k k

Statistička interpretacija entropije Funkcije stanja

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Hemijska termodinamika

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

18. listopada listopada / 13

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Logatherm WPL 14 AR T A ++ A + A B C D E F G A B C D E F G. kw kw /2013

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

Termofizika. Glava Temperatura

Elementi spektralne teorije matrica

KOLOIDI. suspenzija. pravi rastvori. veće od. manje od < 1 nm. > 100 nm

Realno gasno stanje Kompresioni faktor

Transcript:

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. /

p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA stanja sistema velikog broja čestica parametri stanja: pritisak, zapremina, temperatura,... Temperatura stepen zagrejanosti termička ravnoteža i smer toplotne razmene t 0 = 0 [ C] t = 00 [ C] T 0 = 273,5 [K] T = 373,5 [K] T [K] = 273 + t[ C]

p. 3/ Termika ZAGREVANJE I HLA-DENJE TELA zagrevanjem linearno širenje tela V = V 0 ( + γt) hlad enjem obrnuto TERMOREGULACIJA I I m TERMOVIZIJA temperatura boja 0 m

p. 4/ Termika Idealan gas molekuli su bezdimenzione loptice zauzimaju ceo sud izmed u sebe ne interaguju udari molekula o zidove suda su apsolutno elastični. Pritisak p = n 0 k B T, k B =,38 0 23 J K Daltonov zakon p = N p i, Avogadrov zakon mol bilo koje supstancije sadrži isti Avogadrov broj jedinki (molekula, atoma i/ili jona): N A = 6, 022 0 23 [mol ] i= Molska zapremina: V 0 = 22, 4 [ ] l mol

p. 5/ Termika Gasni zakoni Parametri gasnog stanja id. gasova: p, V, T, m Bojl-Mariotov zakon: (m = const i T = const) p V = const izotermski procesi Gej Lisakov zakon (m = const i p = const) V T = const ili V = V 0 ( + α t [ C]) izobarski procesi p 0 V 0 V 0 2 2 T= const T < T 2 p= const p < p 2 V t

p. 6/ Termika Gasni zakoni Šarlov zakon: (m = const i V = const) p T = const ili p = p 0 ( + α t [ C]) izohorski procesi p 0 p 0 2 V= const V < V 2 t KLAPEJRONOVA JEDNAČINA: Jednačina stanja idealnog gasa pv = nrt R k B N A = 8, 3 J mol K ; gasni procesi n = m M

p. 7/ Termika Prenos toplote Provod enje: Strujanje: Zračenje: dq dt = λs dt dx, dq = hs T dt dq dt = σ S T 4 T Q = λs t x

p. 7/ Termika Prenos toplote Provod enje: Strujanje: Zračenje: Difuzija dq dt = λs dt dx, dq = hs T dt dq dt = σ S T 4 Slobodna difuzija Fikov zakon: T Q = λs t x Φ dm dt Kroz membranu: ϕ dφ ds Osmoza: difuzija rastvarača kroz membranu usled razlike u hem. potencijalima = D S dc dx = αd β S dc dx K p C

p. 8/ Energije molekulskog kretanja Srednja kinetička energija molekula: ε = i 2 k B T Unutrašnja energija: U = i 2 nrt Količina toplote razmenjena energija

p. 8/ Energije molekulskog kretanja Srednja kinetička energija molekula: ε = i 2 k B T Unutrašnja energija: U = i 2 nrt Količina toplote razmenjena energija Prvi princip termodinamike dq = d U +da promena un.energije rad sistema d U = nc V dt da = pdv

p. 9/ Adijabatski procesi p Poasonova jednačina: pv κ = const κ = C p = i + 2 C V i > adijabata izoterma Entropija: S = Q T mera je neured enosti sistema: S = k B lnw adijabatski procesi su IZOENTROPIJSKI: S = const 0 V

p. 0/ Rad gasa A = GASNI PROCESI V 2 V pdv izohorski A = 0, V = const izobarski A = p(v 2 V ) nr(t 2 T ) izotermski A = nrt ln V 2 V nrt ln p p 2 adijabatski A = nc V (T T 2 )

p. / Kružni proces direktan (a): A u = A 2 + A 2 A > 0 inverzan ili obrnut (b): A < 0 p (a) p (b) A > 0 A < 0 2 2 0 V 0 V

p. 2/ Termodinamički procesi povratan ili reverzibilan: direktan + obrnut => početak nepovratan ili ireverzibilan: disipacija (rasipanje) energije T >T 2 T Q Q TOPLOTNA MASINA A RASHLADNA MASINA A Q 2 Q 2 T <T 2 T 2

p. 3/ Koeficijent korisnog dejstva p Q η = A Q = Q Q 2 Q = Q 2 Q A Kružni TD ciklus 2 Q 2 0 p V Q Karnoov ciklus η = T T 2 T = T 2 T T 2 4 Q 2 T 2 3 0 V

p. 4/ PROMENA ENTROPIJE povratni procesi: S = 0 nepovratni procesi: S > 0 Klauziusova nejednakost: S 0

p. 4/ PROMENA ENTROPIJE S = S S 2 = povratni procesi: S = 0 2 dq T 2 du + da T nepovratni procesi: S > 0 Klauziusova nejednakost: S 0

p. 4/ PROMENA ENTROPIJE S = S S 2 = povratni procesi: S = 0 2 dq T 2 du + da T nepovratni procesi: S > 0 Klauziusova nejednakost: S 0 PRINCIP PORASTA ENTROPIJE Svi procesi u zatvorenom TD sistemu vode povećanju njegove entropije, tj. oni vode sistem iz manje verovatnih stanja ka verovatnijim. Ravnotežno TD stanje ima najveću verovatnoću, najveću entropiju i to je najneured enije stanje!.

p. 5/ Drugi princip termodinamike definiše smer odvijanja TD procesa, u skladu sa principom porasta S: Nemoguć je kružni TD ciklus kod koga se sva toplota od grejača pretvara samo u rad Nemoguć je kružni TD ciklus kod koga se predaja toplote vrši od hladnijeg ka toplijem telu

p. 5/ Drugi princip termodinamike definiše smer odvijanja TD procesa, u skladu sa principom porasta S: Nemoguć je kružni TD ciklus kod koga se sva toplota od grejača pretvara samo u rad Nemoguć je kružni TD ciklus kod koga se predaja toplote vrši od hladnijeg ka toplijem telu Treći princip termodinamike U svakom TD sistemu na apsolutnoj nuli entropija sistema jednaka je nuli: lim S = 0 ili S T 0 T=0 = 0

p. 6/ Promena agregatnih stanja TEČNOSTI isparavaju, tj. ključaju očvršćavaju ČVRSTA se tope sublimiraju GASOVI kondenzuju (sublimiraju) G A S ISPARAVANJE KONDENZOVANJE TECNOST TOPLJENJE OCVRSCAVANJE C V R S T O S U B L I M A C I J A

p. 7/ Fazni prelazi p KT CVRSTO TECNOST T TOPLJENJE T SUBLIMACIJA KS OCVRSCAVANJE KLJUCANJE KONDENZOVANJE G A S K KK T t CVRSTO TOPLJENJE OCVRSCAVANJE TECNOST 0 T Q