Bjana Bdrža, Odsek za psihlgiju, Filzfski fakultet, Nvi Sad Ivana Jakšić, Institut za pedagška istraživanja, Begrad
Ministarstv zdravlja Srbije (2013): prcenat gjaznih starijih d 15 gdina je 22,1% št je k 5% više neg 2006. gdine kada rađen prethdn istraživanje U dnsu na 2006. gdinu pvećan je i prcenat gjazne dece (d 7 d 14 gdina) sa 8,5 na 13,7%. Uzrci gjaznsti Psledice gjaznsti: Zdravstvene Estetske Psihlške
Meta studija: prekmerna težina je pvezana sa nižim sampštvanjem i t narčit kd žena (Miller & Dwney, 1999) Gjazna deca u pređenju sa decm nrmalne težine imaju niže sampštvanje u svim dmenima, a narčit im je narušena slika spstvenim atletskim kmpetencijama i fizičkm izgledu (Danielsen et al, 2012) Pretnje p sampštvanje (npr. psmatranje reklama sa atraktivnim mdelima) vde ka tme da sbe sa niskim sampštvanjem u jš većj meri baziraju sećaj lične vrednsti na dmenu kji je bi ugržen (Buckingham, Weber, & Sypher, 2012) Slike idealn mršavih mdela kje se plasiraju u medijima imaju negativan uticaj na zadvljstv spstvenim fizičkim izgledm - narčit kd žena i t čak i kada ne nemaju prekmernu težinu! (Grabe, Ward, Hyde, 2008; Paeratakul, White, Williamsn, Ryan, & Bray, 2002; Pritchard, King, & CzajkaNarins, 1997),
Nisk sampštvanje gjaznih sba je psledica scijalne dbačensti, zadirkivanja... kji dlaze iz predrasuda prema gjaznima Implicitni negativni stavvi prema i steretipi gjaznima su negativniji neg eksplicitni (Rddy, Stewart, & Barnes-Hlmes, 2011; Teachman et al, 2003) K su sbe kje imaju izrazit negativne stavve prema gjaznima? Osbe knzervativnih shvatanja, plitički knzervativne, rasisti, sbe kje manje pdržavaju netradicinalne brakve... (Crandall & Biernat, 1990) ZAKLJUČAK: Predrasude prema gjaznim sbama su više pvezane sa idelgijm neg sa spstvenm težinm tj. gjaznšću (Crandall & Biernat, 1990)
Studija kntakt hipteze i negativnih stavva prema gjaznim sbama: Interakcija sa gjaznim sbama je pvezana i sa našim stavvima prema njima i sa našim dnsm prema spstvenm telu (Alperin et al, 2014) Dinamika državanja slike sebi igra bitnu ulgu u razvju i ispljavanju steretipa i predrasuda (Fein & Spencer, 1997) Kada im je ugržen sampštvanje ljudi su sklniji da druge cenjuju steretipn
Odns slike sebi i stavva prema gjzansti? ISTRAŽIVAČKA PITANJA: Glbaln sampštvanje: Da li će sbe sa niskim sampštvanjem biti sklnije da u većj meri nipdaštavaju druge (gjazne sbe) tj. da li će imati negativnije stavve prema gjaznima? Fizički self-kncept: Da li će sbe kje su imaju negativniju sliku spstvenm fizičkm izgledu imati više razumevanja za gjazne tj. da li će ispljiti manje predrasuda i steretipa prema gjaznima? Sampštvanje uslvljen fizičkm atraktivnšću: Da li će sbe čije sampštvanje više zavisi d (dbrg) fizičkg izgleda biti sklnije da i druge vrednuju na bazi njihvg fizičkg izgleda (tj. da malvažavaju gjazne sbe)
256 srednjšklaca (II i III razred) iz Čačka i Bačke Palanke 58% devjke (n=149) 42% mladići (n=107)
Indeks telesne mase (BMI) - izračunat na snvu pdataka težini i visini Glbaln sampštvanje (SL-SC; Tafardi & Swann, 1995) Samprcena spstveng fizičkg izgleda prcena i zadvljstv spstvenim fizičkim izgledm (r=.78) Sampštvanje zavisn d fizičke atraktivnsti (Cntingency f Self-Wrth; Crcker, Luhtanen, Cper, & Buvrette, 2003) (Negativan) steretip gjaznim sbama (Fat Phbia Scale; Bacn, Scheltema, Rbinsn, 2001): lenji/vredni, privlačni/neprivlačni... Stavvi prema gjaznim sbama i gjaznsti (Anti-Fat Attitudes Questinnaire; Crandall, 1994) Nenaklnst prema gjaznim sbama: Stvarn ne vlim debele ljude. Strah d gjenja: Brinem se da bih mga/la da pstanem debe/la. Atribucija gjaznsti (Snaga vlje): Debeli ljudi su uglavnm sami krivi za svju težinu.
REGRESIONE ANALIZE Kriterijumi Negativan steretip gjaznim sbama Nenaklnst prema gjaznim sbama Strah d gjaznsti Unutrašnja atribucija gjaznsti Prediktri Indeks telesne mase Sampštvanje Samprcena spstveng fizičkg izgleda Sampštvanje zavisn d fizičkg izgleda Analize zasebn sprvedene na uzrcima devjaka i mladića
β Kriterijum R 2 Indeks telesne mase Sampštvanje Samprcena fizičkg izgleda Sampštvanje zavisn d izgleda Negativan steretip gjaznim sbama.043-0.125 0.014 0.119-0.033 Nenaklnst prema gjaznima.011.003.122.003.053 Strah d gjenja.106*.266** -0.064 0.034 0.141 Unutrašnja atribucija gjaznsti.038.027 -.157.126 -.193
β Kriterijum R 2 Indeks telesne mase Sampštvanje Samprcena fizičkg izgleda Sampštvanje zavisn d izgleda Negativan steretip gjaznim sbama.138** -0.061 0.052 0.113 0.385** Nenaklnst prema gjaznima.061 -.070 -.126 -.081.112 Strah d gjenja.211**.285** -0.209* 0.051.246** Unutrašnja atribucija gjaznsti.044 -.009 -.013.165.176
Kd muškaraca negativni stavvi gjaznsti i steretipi gjaznima nisu uslvljeni načinm na kji pažaju sebe i svj fizički izgled U skladu sa zaključcima Crandall-a i Biernat-a (1990) da stavve prema gjaznsti i gjaznima dređuje idelgija, a ne lične karakteristike Kd žena su stavvi prema gjaznsti pvezani sa slikm sebi! Sampštvanje zavisn d fizičkg izgleda ( vredim sam ak dbr izgledam ) dprinsi tge da žene i druge ljude vrednuju na bazi karakteristike u kjj je sampštvanje uslvn Crandall i Biernat, 1990: kd žena je dbijena slabija veza stavva prema gjaznsti sa idelgijm, pa su zaključili da kd žena lični faktri imaju veću ulgu u determinisanju vih stavva Strah d gjenja je i kd muškaraca i žena veći je kd sba sa većim indeksm telesne mase