numeričkih deskriptivnih mera.

Σχετικά έγγραφα
2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Mere centalne tendencije srednje vrednosti

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

5. Karakteristične funkcije

Operacije s matricama

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

RELATIVNI BROJEVI. r b

PRIMENA STATISTIKE U KONSTRUISANJU

7 Algebarske jednadžbe

MERE DISPERZIJE ( VARIJABILNOSTI )

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Teorijske osnove informatike 1

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Statističke metode. doc. dr Dijana Karuović

Elementi spektralne teorije matrica

Obrada signala

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Aritmetička sredina Medijan Mod. Harmonijska sredina

4. MJERE DISPERZIJE. Josipa Perkov, prof., pred. 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Uvod u neparametarske testove

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zadaci iz trigonometrije za seminar

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Testiranje statistiqkih hipoteza

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Uvod u matematičku statistiku

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Uvod u neparametarske testove

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

18. listopada listopada / 13

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

UVOD DEFINICIJA: Statistika planiranje i provođenje pokusa skupljanje podataka interpretacija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Zadaci iz Osnova matematike

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

3 Populacija i uzorak

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).

Populacija Ciljna/uzoračka populacija

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Str

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Mašinsko učenje. Regresija.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Reverzibilni procesi

9. TESTIRANJE HIPOTEZA O PARAMETRU. Josipa Perkov, prof., pred. 1

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Transcript:

DESKRIPTIVNA STATISTIKA

Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera.

Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana, Modus, Kvartili Pokazatelji varijacije Interval varijacije, Interkvartilna razlika, Varijansa, Standardna Devijacija, j Srednje apsolutno odstupanje, Koeficijent varijacije, Koeficijent interkvartilne varijacije, Standardizovano odstupanje Asimetričnost Ai tič t Oblik distribucije

Numerički pokazatelji karakteristika distribucije Centralna Tendencija (Lokacija) Varijacija (Disperzija) Simetričnost

Mera centralne tendencije (srednja vrednost) je vrednost oko koje se numeričke vrednosti obeležja grupišu. Iako mera centralne tendencije nije dovoljna da u potpunosti opiše jedan skup, ona je najva važniji pokazatelj od koga se polazi u određivanju drugih pokazatelja.

Prema načinu utvrđivanja srednje vrednosti se dele na: Matematičke (izračunate) Aritmetička ( geometrijska, harmonijska sredina) odsečena aritmetička sredina Pozicione modus medijana

Mere centralne tendencije za negrupisane podatke

3-2 Aritmetička sredina populacije ΣX μ = N Nb broj opservacija populacije X vrednosti obeležja x = x N = x 1 + x 2 + L + N x N

3-4 Aritmetička sredina uzorka X = X n gde X je aritmetička sredina n veličina uzorka

Aritmetička sredina (mean, average) x = n x i= 1 i n x + x = 1 2 + n + x n 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 x = 5 = 5 x = =66

Svojstva aritmetičke sredine Najčešće korišćena mera centralne tendencije Primenjuje se kod numeričkog obeležja Svi podaci učestvuju u izračunavanju aritmetičke sredine Skup podataka ima jedinstvenu aritmetičku sredinu Na aritmetičku sredinu utiču ekstremno velike i male vrednosti ( outliers ) Jedina mera za koju je ispunjeno da je zbir odstupanja od sredine jednaka nuli

3-7 PRIMER X: 3, 8, and 4. Aritmetička sredina: 5 (3-5) + (8-5) + (4-5) = -2 +3-1 = 0. Σ( ( X X ) = 0

Odsečena aritmetička sredina Izračunava se tako što iz skupa izbace ekstremne vrednosti sa oba kraja raspodele (najniže i najviše vrednosti Uobičajeno je da se odbaci 5-25% vrednosti i onda se izračunava srednja vrednost Eliminiše se uticaj ekstremnih vrednosti

Uticaj ekstremnih vrednosti na aritmetičku sredinu 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 srednja vrednost = 3 srednja vrednost = 4 1+ 2 + 3 + 5 4 + 5 = 15 5 = 3 1+ 2 + 3 + 5 4 + 10 = 20 5 = 4

Ponderisana aritmetička srednja vrednost izračunava se kada su podaci prikazani kao distribucija frekvencija: x = f i x f i i Ako su podaci grupisani u grupne intervale, ponderisana aritmetička sredina se izračunava primenom formule: x = f i (x s ) i f i

3-10 Medijana Medijana je središnji član statističke serije u slučaju č neparnog broja podataka. U slučaju parnog broja podataka medijana je jednaka aritmetičkoj sredini dva središnja člana statističke serije Ispod i iznad medijane je jednak broj članova serije

Medijana Važna mera centralne tendencije Na medijanu ne utiču ekstremne vrednosti 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 Medijana = 5 Medijana = 5

Svojstva medijane Primenjuje se kod numeričkog obeležja i rangove Skup podataka ima jedinstvenu sredinu medijanu Na medijanu ne utiču ekstremno velike i male vrednosti

Modus Vrednost obeležja koja ima najveću frekvenciju Na N modus ne utiču ekstremne kt vrednosti Modus ne postoji ukoliko sve vredmosti obeležja imaju istu frekvenciju Modus nije jedinstven Modus može da se izračuna kod numeričkih i kategorijalnih podataka 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Mo = 9 0 1 2 3 4 5 6 Nema modusa

Simetričnost distribucije Utvrđivanje simetričnosti distribucije na osnovu aritmetičke sredine,modusa i medijane Asimetrija ulevo Simetričnost Asimetrija udesno Sredina Medijana Modus Sredina = Medijana= Modus Modus Medjiana Sredina