KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Σχετικά έγγραφα
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Termodinamika i energetika. Energetika

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ELEKTRIČNA POSTROJENJA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Lijeva strana prethodnog izraza predstavlja diferencijalnu formu rada rezultantne sile

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Operacije s matricama

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za električne mreže i postrojenja OPĆA ENERGETIKA

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Periodičke izmjenične veličine

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Rad, energija i snaga

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Obnovljivi izvori energije

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Reverzibilni procesi

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

1.4 Tangenta i normala

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

IZVODI ZADACI (I deo)

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

konst. Električni otpor

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

numeričkih deskriptivnih mera.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Fizika 1. Auditorne vježbe 6 Rad. Energija. Snaga. Ivica Sorić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Prostorni spojeni sistemi

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kaskadna kompenzacija SAU

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Obrada signala

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak. Prof.dr.sc. Igor Kuzle

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

ENERGETSKA POSTROJENJA

Prikaz sustava u prostoru stanja

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

1 Promjena baze vektora

Transcript:

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o održanju energije: energija se ne može proizvesti niti izgubiti već može samo izvršenjem rada ili transformacijom promijeniti svoj oblik. Snaga se definira kao promjena energije u vremenu, odnosno brzina obavljanja rada 1

Mjerne jedinice za energiju i snagu SI jedinica za energiju je joul, J. 1J je rad koji izvrši sila od 1N na putu od 1m u smjeru sile. U području elektroenergetike dopuštena je upotreba mjerne jedinice kwh, pri tome je 1kWh=3,6MJ. SI jedinica za snagu je wat, W. kilo kwh kw 10 3 Wh W Mega MWh MW 10 6 Wh W Giga GWh GW 10 9 Wh W Tera TWh TW 10 12 Wh W Peta PWh PW 10 15 Wh W Podijela energije Energija se može podijeliti na više načina (dvije osnovne podjele): podjela sa stajališta postojanosti nagomilana energija u nekom prostoru ili tijelu, prijelazna energija, energija kada nagomilana energija prelazi iz prostora u prostor ili s tijela na tijelo. podjela prema obliku i upotrebljivosti primarna transformirana korisna energija. 2

Podijela energije prema postojanosti Osnovna je razlika u tome da se nagomilana energija može u danom stanju održavati proizvoljno dugo, dok je kratkotrajnost pojave osnovno svojstvo prijelazne energije. Podijela energije prema obliku i upotrebljivosti Oblici energije koji se javljaju u prirodi ili se u njoj nalaze. Ne mogu se upotrijebiti u prirodnom obliku za dobivanje korisne energije. Primarna energija se pretvara u transformirani oblik i služi za dobivanje korisnog oblika energije. Transformacije su poželjne jer je uglavnom tehnički i ekonomski povoljnije koristit transformirane oblike. 3

Primarna energija Primarnom energijom nazivaju se nosioci energije koji su u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. Mogu se promatrati po nekoliko različitih podjela prema obnovljivosti pogodnosti korištenja fizičkim svojstvima Primarna energija Podjela primarne energije prema obnovljivosti 4

Primarna energija Podjela primarne energije prema pogodnosti korištenja Primarna energija Podjela primarne energije prema fizikalnim svojstvima: Kemijska energija Drvo, ugljen, sirova nafta, zemni plin, uljni škriljavci, biomasa Nuklearna energija Nuklearna goriva Potencijalna energija Vodne snage, plima i oseka Kinetička energija Vjetar, energija morskih valova i strujanja Toplinska energija Geotermalna Energija zračenja Sunčeva en. 5

Transformirani oblici energije Očekivane kombinacije transformacija oblika energije primarna transformirana transformirana transformirana primarna korisna transformirana korisna korisna primarna kombinacije gornjih Transformacije primarnih oblika ne mogu se uvijek koristiti kao korisni oblici energije, pa ih je vrlo često potrebno još jednom ili više puta transformirati do oblika najpogodnijeg za korištenje. Transformacije primarne en. u transformirane oblike en. Izgaranje Proces transformacije kemijske energije u unutrašnju energiju Destilacija Transformacije sirove nafte u derivate Nuklearne reakcije Transformacije nuklearne energije u unutrašnju energiju nosilaca energije Turbinske pretvorbe Transformacije potencijalne energije, kinetičke energije i geotermičke en. u mehaničku energiju Zračenje Sunčevo isijavanje i zračenje iz geotermičke en. 6

Transformirani oblici energije Korisni oblici energije Potrošačima je potrebna energija u jednom od sljedećih oblika Toplinska Para i vrela voda Izgaranje na ložištima Električna energija Kemijska Koks Električna energija Mehanička Električna energija Toplinska energija Potencijalna i kinetička energija. Energija za rasvjetu Električna energija 7

Električna energija Električna energija je najplemenitiji vid energije jer se samo ona može dalje transformirati u sva četiri oblika korisne energije. Posebna joj je prednost pogodnost dopremanja do svih potrošača i jednostavna transformacija u sve korisne oblike. Električna energija je i najskuplji oblik energije jer se do nje dolazi kroz najviše transformacija u kojima se dio energije prenosi u druge nekorisne, pa čak i štetne oblike. Stupanj korisnog učinka transformacije Odnos između količine energije koja se u nekom procesu transformacije dobija u izlaznom obliku i količine energije koja je dovedena u proces naziva se stupanj korisnog učinka transformacije i definiran je izrazom = W transf η W dovedeno Primjer Za 1 [kwh] električne energije potrebno je oko 3 [kwh] primarne energije ugljena (η = 1/3 = 0,33). Za 1 [kwh] električne energije potrebno je oko 1,25 [kwh] energije vode (η = 1/1,25 = 0,8). 8

Energetski sustav Postrojenja za eksploataciju primarnih oblika energije Postrojenja za transformaciju oblika energije ELEKTRANE: postrojenja za transformaciju mehaničke energije u električnu energiju Postrojenja za transport oblika energije Postrojenja za razdiobu oblika energije Postrojenja za skladištenje oblika energije Potrošači oblika energije ES sastoji se od primarnih, transformiranih i korisnih oblika energije Energetski sustav ELEKTROENEREGTSKI SUSTAV EES Dio energetskog sustava Potrošači električne energije Rasklopna postrojenja, prijenosne i razdjelne mreže Izvori električne energije 9

Izvori električne energije ZADATAK: u svakom trenutku zadovoljiti potrošnju električne energije po snazi i po količini. POTROŠNJA EE potrošnja koju traže potrošači i gubici koji nastaju u rasklopnim postrojenjima, prijenosnim i razdjelnim mrežama. Moraju slijediti iznenadne promjene opterećenja Moraju imati rezervu u slučaju kvarova i sl. 10