PORESKI SISTEM I POLITIKA MR DARKO MARJANOVIć
Poreska terminologija Poreski obveznik je fizičko ili pravno lice koje je prema zakonu obavezno da plati porez Poreski platac je fizičko ili pravno lice koje u ime, ili za račun poreskog obveznika, vrši plaćanje poreza Poreski destinatar je lice koje je po nameri zakonodavstva pozvano da snosi poreski teret Konačan platac poreza je osoba koja stvarno snosi poreski teret, nezavisno od intencije zakona Poreski jemac je lice koje garantuje da će poreski obveznik udovoljiti poreskoj obavezi, kao i da će ako ovaj to ne učini on izmiriti poresku obavezu Poreska sposobnost je ekonomska mogućnost obveznika da odgovori svojoj poreskoj obavezi 14. mart 2011 2
Poreski izvor čini sve ono čime poreski obveznik raspolaže i iz čega može da plati porez(prihod, dohodak i imovina) Poreski objekat predstavlja svaku činjenicu, odnosno manifestaciju ekonomske snage koja pruža osnov da se uvede neki poreski oblik (prihodi, dohodak, imovina, potrošnja, fizička egzistencija) Poreska osnovica je u novcu iskazana vrednost poreskog objekta Poreska stopa označava iznos poreza u odnosu na poresku osnovicu Poreska tarifa predstavlja sistematizovan pregled poreskih objekata, odnosno osnovica i poreskih stopa Poreska prijava predstavlja izveštaj poreskog obveznika nadležnom poreskom organu o svim činjenicama bitnim za utvrđivanje poreza 14. mart 2011 3
Poreska osnovica Poreska osnovica =?= Poreska jedinica Faktička (stvarna) poreska osnovica Pretpostavljena poreska osnovica ex officio paušalna osnovica
Osnovni problem kod izračunavanja poreske osnovice je utvrđivanje njene visine. Metode za utvrđivanje poreske osnovice: a) Indicijarna metoda; b) Direktna metoda; c) Indirektna metoda; d) Službena metoda; e) Unakrsna metoda; f) Metoda parifikacije. 14. mart 2011 5
D= C+ δ S Metod unakrsne procene poreske osnovice D = D p + D n δ S= S 2 S 1 D n =D-D p D = 1 (S 2 - S ) + C D = (S -S ) + C - D n 2 1 p D = n (S 2 - S 1 ) - D p D n = (S 2 -S )-D 1 p -G-K
D n = (S 2 -S )-D 1 p -G-K Prijavljeni dohodak: 2.000.000 RSD D p Imovina (01.01.2009.): 25.000.000 RSD S 1 Vrednost ukupne imovine (31.12.2009.): 33.000.000 RSD S 2 Nasleđena imovina: 3.000.000 RSD G Prihodi od dividende: 1.000.000 RSD K Neprijavljeni dohodak za 2009. = (33.000.000 25.000.000) 2.000.000 3.000.000 1.000.000= = 2.000.000 x 20%
Poreske stope Poreske stope mogu biti: 1. Proporcionalne; 2. Progresivne; 3. Regresivne. Proporcionalne stope su stope kod kojih se sa promenom poreske osnovice ne menja visina poreske stope Primena proporcionalnih stopa ima za posledicu nepromenjene relativne odnose u snagama poreskih obveznika 14. mart 2011 8
Progresivne poreske stope su stope kod kojih se sa povećanjem poreske osnovice povećava i poreska stopa Porast poreskih stopa može biti ravnomeran, ubrzan i usporen, pa se na osnovu toga razlikuju: 1. Proporcionalno progresivne poreske stope; 2. Progresivno progresivne poreske stope; 3. Regresivno progresivne poreske stope. 14. mart 2011 9
Proporcionalno progresivne poreske stope Poreska osnovica Poreska stopa Procenat rasta poreske osnovice do 1.000 RSD 10 % od 1.000 2.000 RSD 20 % 100 % od 2.000 4.000 RSD 40 % 100 % Peocenat rasta poreske stope 100 % 100 % Progresivno progresivne poreske stope Poreska osnovica Poreska stopa Procenat rasta poreske osnovice do 1.000 RSD 10 % od 1.000 2.000 RSD 25 % 100 % od 2.000 4.000 RSD 75 % 100 % Peocenat rasta poreske stope 150 % 200 % Regresivno progresivne poreske stope Poreska osnovica Poreska stopa Procenat rasta poreske osnovice do 1.000 RSD 10% od 1.000 2.000 RSD 15% 100 % od 2.000 4.000 RSD 20% 100 % Peocenat rasta poreske stope 50 % 33,33 %
Oporezivanje progresivnim poreskim stopama može se obaviti na dva načina, i to u obliku: 1. Direktne progresije a) stalna (globalna) b) raščlanjena 2. Indirektne progresije Kod stalne progresije je poreska osnovica podeljena na klase a progresivna stopa se primenjuje na celokupan prethodni deo poreske osnovice Poreska osnovica do 1.000 RSD od 1.000 2.000 RSD od 2.000 4.000 RSD Poreska stopa 10% 15% 20% 14. mart 2011 11
Kod raščlanjene progresije je poreska stopa podeljena na klase a povećana se poreska stopa primenjuje samo na povećanje osnovice u toj klasi, a ne na celokupni deo poreske osnovice Na dohodak do 1.000 RSD od 1.000 2.000 RSD od 2.000 4.000 RSD Plaća se porez 10% 100 RSD + 15% na iznos preko 1.000 RSD 250 RSD + 20% na iznos preko 2.000 RSD zakonska poreska stopa vs marginalna poreska stopa vs prosečna poreska stopa vs efektivna poreska stopa 14. mart 2011 12
Kod indirektne progresije se progresivne stope ne vide, tj. zbog određenih odbitaka od osnovice kod oporezivanja proporcionalnim stopama učinak je isti kao da je oporezivanje celokupnog iznosa izvršeno primenom progresivnih stopa Učinak je isti kao da se radi o progresivnom oporezivanju iako se primenjuju proporcionalne poreske stope Dohodak Odbitak Poreska Zakonska Porez Efektivna osnovica stopa stopa 1.500 500 1.000 20 % 200 13,33 % 2.000 500 1.500 20 % 300 15 % 3.000 500 2.500 20 % 500 16,67 % 4.000 500 3.500 20 % 700 17,50 % 14. mart 2011 13
Regresivne poreske stope su stope kod kojih se sa povećanjem poreske osnovice smanjuje poreska stopa Regresivni učinci oporezivanja su najčešći kod primene posrednih poreza, a taj učinak je veći što je veća razlika u ekonomskoj snazi poreskih obveznika Grupa domaćinstava 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Marginalna sklonost potrošnji 85,01 % 81,02 % 78,89 % 77,40 % 76,16 % 74,41 % 72,42 % 71,09 % 70,03 % 69,15 % 67,82 % 14. mart 2011 14
Izbor između pojedinih vrsta poreskih stopa Prednosti proporcionalnih nedostatak progresivnih progresija unosi arbitrarnost u oporezivanju, jer ne postoje čvrsti kriterijumi na osnovu kojih bi se odredilo da se pojedini delovi osnovice oporezuju jednom, a pojedini drugom stopom u uslovima primene progresivnih stopa kada dohodak kao poreska osnovica raste poreski dug raste još više uticaj progresivnog poreza na veličinu radnog napora nepovoljniji je od uticaja proporcionalnog otpor plaćanja poreza kod proporcionalnih je manji nego kod progresivnih primena progresivnih poreskih stopa zahteva brojniju, bolje obrazovanu i tehnički opremljeniju poresku administraciju
Prednosti progresivnih nedostatak proporcionalnih progresivno oporezivanje je primerenije zahtevu da porez treba da se plaća srazmerno ekonomskoj snazi primena progresivnih stopa omogućuje vođenje aktivne poreske politike prigovor da progresivni porezi destimulišu radni napor treba shvatiti u relativnom smislu otpor plaćanja poreza nije nužno vezan uz primenu progresivnih poreskih stopa (poreske obveznike pogađa visina efektivne poreske stope, a njima je u načelu svejedno da li je zakonska stopa proporcionalna ili progresivna) u uslovima primene elektronske obrade podataka ni administrativne teškoće u primeni progresivnih poreskih stopa nisu takve da bi nalagale zamenu ovih stopa proporcionalnim
Poreske olakšice umanjenje poreskog tereta u odnosu na situaciju koja bi postojala da takva povlastica nije odobrena. socijalnopolitičkog karaktera: kada se favorizuju oni poreski socijalnopolitičkog karaktera: kada se favorizuju oni poreski obveznici čija je ekonomska snaga manja, a diskriminišu oni sa većim dohotkom ili imovinom.
Vrste poreskih olakšica na osnovu vezivanja svakog poreskog ustupka za određeni porez: poreske olakšice u okviru poreza na dobiz preduzeća, PDV-a, poreza na dohodak fizičkih lica. na osnovu dužine trajanja: trajne i privremene na osnovu toga da li se pružaju u celoj državi ili samo u pojedinim granama delatnosti ili regionima na osnovu uticaja koje poreske olakšice imaju na poreske prihode(definitivno neplaćanje poreza poresko oslobođenje; delimično neplaćanje porez poreski kredit; odlaganje plaćanja poreza ubrzana amortizacija)
prema fazi preduzetničkog poduhvata u kojoj se poreskom obvezniku daje olakšica (olakšice u inicijalnom periodu; olakšice koje se pružaju za vreme obavljanja operacija; olakšice pružene po okončanju aktivnosti) na planu međunarodnih ekonomskih odnosa (poreske olakšice koje pružaju zemlje uvoznice kapitala da bi privukli SDI i poreske olakšice koje pružaju zemlje izvoznice kapitala da bi stimulisale svoje rezidente da investiraju u zemljama u razvoju) olakšice u pogledu poreskog obveznika olakšice u pogledu poreske osnovice(izuzimanje i odbici) olakšice u pogledu visine poreske stope olakšice u pogledu visine obračunatog poreza
Двоструко опорезивање појава у којој се исто лице (порески обвезник) у вези са истим објектом опорезивања опорезује истим, или сличним порезима за исти период од стране више пореских власти истог ранга. порески обвезник порески објекат порески облик временски период
идентичност пореског обвезника идентичност пореског објекта идентичност пореза идентичност периода
Феномени слични двоструком опорезивању Надопорезивање Кумулирање Економско двоструко опорезивање
Надопорезивање у истом периоду времена исти порески обвезник за исти порески објекат опорезује са више пореза исте врсте од стране две пореске власти различитог ранга. порески обвезник - исти порески објекат - исти порески облик - исти временски период исти пореска власт различитог ранга
Кумулирање у истом периоду времена исти порески обвезник за исти порески објекат опорезује са више различитих пореза, а ирелевантно је да ли су пореске власти истог или различитог ранга. порески обвезник - исти порески објекат - исти порески облик више облика временски период исти пореска власт истог или различитог ранга
Економско двоструко опорезивање у истом временском периоду исти порески објекат опорезује се два пута са различитим порезима од стране пореске власти истог ранга, при чему су порески обвезници различити. порески обвезник - различит порески објекат - исти порески облик различит временски период исти пореска власт истог ранга
PORESKI SISTEM I POLITIKA MR DARKO MARJANOVIć