MAŠINSKI ELEMENTI - NASTAVNE PREZENTACIJE

Σχετικά έγγραφα
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu/ Mašinski elementi 1/ Predavanje 3. Slika1.1 Primeri nepokretne i obrtne osovine

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

18. listopada listopada / 13

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Računarska grafika. Rasterizacija linije

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Proračun kotrljajnih ležajeva

10. STABILNOST KOSINA

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

RAD, SNAGA I ENERGIJA

( , 2. kolokvij)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

numeričkih deskriptivnih mera.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Srednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Obrada signala

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SPOJEVI S GLAVINOM. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2010./11.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

SPOJEVI S GLAVINOM. Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2006./07.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

11. ZUPČASTI PRENOSNICI

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

ЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР

l r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)

Teorijske osnove informatike 1

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

7 Algebarske jednadžbe

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Proračun nosivosti elemenata

MAŠINSKI ELEMENTI - NASTAVNE PREZENTACIJE - MAŠINSKI SPOJEVI

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Proračunski model - pravougaoni presek

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

TOLERANCIJE I DOSJEDI

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Elementi spektralne teorije matrica

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Transcript:

- NASTAVNE PREZENTACIJE - - spojevi vratilo - glavčina -

Zadatak spojeva je prenošenj nje opterećenj nja, obrtnih momenata, poprečnih i podužnih sila sa vratila, osovina i rukavaca na obrtne delove i obrnuto. Prema način inu ostvarivanj nja a veze razlikuju se: Spojevi, koji prenose obrtni moment preko otpora klizanj nju između vratila i glavčine ine. Spojevi, koji prenose obrtni moment preko posebnog oblika dodirnih površina ina. Spojevi sa prednaponom,, koji predstavlj ljaju kombi- naciju prve dve grupe i pretežno se baziraju na klinovima različitog itog oblika. SPOJEVI VRATILA I OBRTNIH DELOVA

Primena: kod kaišnika i poluga koje se vezuju za glatko vratilo, kod naknadne montaže mašinskih delova između delova na vratilu, kada spojeni delovi naknadno moraju biti podešeni eni u aksijalnom pravcu i po obimu. Dvodelne i rasečene glavčine

F F t 2C A d T p d min 2 2 CA T l k p doz F b 2CA T z d k doz = 0,33Re - za glavčine od čelika pdoz doz = 0,2Rm - za glavčine od sivog liva. Pdoz d- prečnik vratila, l dužina glavčine z- broj vijaka steznog spoja, μ- koeficijent prianjanja Dvodelne i rasečene glavčine

Primena: pričvr vršćivanje zupčanika anika, kaišnika i spojnica na krajevima vratila; pričvr vršćivanje e alata na radnim vretenima alatnih mašina; pričvr vršćivanje kotrlj ljajnih ležaja na vratilima. Konusni stezni spojevi

C d d 1 2 l tan d1 d2 C 2l 2 p d r F n l p doz T d l 2 sr 2 C A S p doz T max. Obrtni moment koji prenosi stezni spoj F a dsr- srednji prečnik dodira konusa Pdoz= 0,33 Re čelik, 0,2 Rm - SL 2 CA T S sin cos d sr Fa-potrebna aksijalna sila utiskivanja Konusni stezni spojevi

Konusni stezni prstenovi

1- spoljaašnji, 2- unutrašnji clindrični prsten, 3- dva bočna pritisna prstena 4 veći broj zavrtnjeva Konusni stezni sklop

Elastična i talasasta čaura

Primena: prenos velikih ih, naizmenično no promenlj ljivihih momenata ata; kompaktna konstrukcija sa malom dužinom glavčine ine; Spoj je moguće izvesti sa čvrstim naleganj njem između vratila i glavčine ine,, kao i sa labavim naleganj njem, gde je moguće aksijalno pomeranj nje e spojenih delova na vratilu. Ožlebljeni spojevi

Centriranje: Preko unutrašnj nje e površine međuzub uzublja a vratila. Ovaj način centriranj nja a je tačniji i u primeni je kod alatnih mašina. Preko bočnih površina žlebova, gde postoji zazor između u prečnika vratila i glavčine ine. Ovo izvođenj nje e je složenije za izradu, ali može e da se primeni kod prenosa udarnih i naizmenično no promenlj ljivih obrtnih momenata. Ožlebljeni spojevi

Vrste ožlebljenih spojeva: laki red (DIN 5462, JUS M.C1.410), namenj njen prvenstveno za laka opterećenj nja; srednj nji i red (DIN 5463, JUS M.C1.421), namenj njen prvenstveno za srednj nja opterećenj nja; teški red (DIN 5464), namenj njen prvenstveno za teška opterećenj nja. Ožlebljeni spojevi

p 2CA T r dm l ha z p doz d m d 1 d 2 2 p doz doz. povrs. pritisak slabijeg materijala u spoju pdoz = Re/S = Re/(2...3) - za čelik pdoz = Rm/S = Rm/(3...4) - za sivi liv. r = 1,25... 1,35 faktor neravnomjerne raspodjele opterećenja, ha noseća visina spoja, l noseća dužina spoja, z- broj klinova spoja Ožlebljeni spojevi

Prednosti ozublj ljenih u odnosu na ožlebljene spojeve su sledeće: veći broj zubaca po obimu manj nje e visine, tako da je i slablj ljenje e vratila i glavčine manj nje; mogućnost izrade postupkom relativnog kotrlj ljanja, čime se postiže veća tačnost nost,, a samim tim i veća nosivost pre svega za udarna opterećenj nja; veći broj zubaca pruža veći broj mogućih ugaonih položaja obrtnih delova na vratilu. Ozubljeni spojevi

Nedostatak je što su noseće dodirne površine postavlj ljene pod uglom u odnosu tangentni pravac podeone kružnice nice,, tako da se pri prenosu obrtnog momenta indukuje dodatna radijalna komponenta sile. Ozubljeni spojevi

d m d 1 d 3 2 p 2CA T r dm l ha z p doz pdoz = Re/SR = Re/(2...3) - za čelik pdoz = Rm/S = Rm/(3...4) - za sivi liv. r = 1,25... 1,35 Ozubljeni spojevi

Teorijski profil poligonalnih spojeva su ravnostrani trougao ili kvadrat. Stranice i uglovi teorijskih profila su odgovarajuće zaoblj ljeni,, tako da spoj leži između dva koncentrična na kružna cilindra. Prelazi su kontinualni,, tako da je koncentracija napona vrlo mala. Poligonalni spojevi

Poligonalni spojevi prenose obrtne momente i predviđeni eni su za čvrste (nepokretne) i labave (aksijalno pokretne) spojeve vratila i glavčine ine. U pogledu naponskog stanj nja a spoj sa kvadratnim profilom je povolj ljniji u odnosu na spoj sa trouglastim profilom. Trouglasti profili primenj njuju se za nepokretne spojeve, a kvadratni profili i za nepokretne i za aksijalno pokretne spojeve. Poligonalni spojevi

Primena: u opštem mašinstvu instvu, kod alatnih mašina, kod teretnih vozila u elektroindustriji Poligonalni spojevi

p C T A 2 1 1 1 l 2,36 d e 0,05d p doz pdoz = Re/S = Re/(2...3) - za čelik pdoz = Rm/S = Rm/(3...4) - za sivi liv d1- mjerodvani prečnik glavčine, e- ekscentričnost profila Poligonalni spojevi

p C T A 2 r r 0,05 r l d e d p doz pdoz = Re/S = Re/(2...3) - za čelik pdoz = Rm/S = Rm/(3...4) - za sivi liv, dr mjerodavni računski prečnik Poligonalni spojevi

Ovo su najčešć šće korišć šćeni spojevi za vezu kaišnika nika, zupčanika anika,, spojnica itd. sa vratilima za prenos jednosmerno promenlj ljivih obrtnih momenata Klinovi bez nagiba

Prednosti: jednostavna montaža i demontaža bez primene udarnih sila; jednostavna izrada žlebova i samog klina; mogućnost povećanj nja a nosivosti spoja postavlj ljanjem dva klina; primena i za aksijalno pokretne spojeve; spoj nema uticaja na centričnost nost povezanih delova. Klinovi bez nagiba

Nedostaci: nije moguća primena za udarne naizmenično no promenlj ljive obrtne momente, jer pri tome nastaju relativna mikrokretanj nja a vratila i glavčine praćena korozijom i razaranj njem površinskih slojeva; znatna koncentracija napona na vratilu (k( = 2...2,5); potreba za dodatnim obezbeđenj njem protiv aksijalnog pomeranj nja delova spoja; ne preporučuje uje se primena kod brzohodih vratila. Klinovi bez nagiba

Klinovi bez nagiba

A B p Ft 2CA T h l z d h l z r r doz a a a a pdoz = Re/SR = Re/(2...3) - za čelik pdoz = Rm/S = Rm/(3...4) - za sivi liv. p Klinovi bez nagiba

Segmentni klin

Klinovi sa nagibom

Klinovi sa nagibom imaju mali nagib (1:100) tako da se spoj izvodi sa prednaponom između vratila i glavčine Primena: za udarne naizmenično no promenjive obrtne momente kod sporohodih vratila u teškoj mašinograd inogradnji i - kod bagera, kranova, kod polj ljoprivrednih mašina, presa Klinovi sa nagibom

Negativna strana: Ekscentričnini položaj vratila i glavčine ine, kao posledica deformacije spojenih delova u radijalnom pravcu A B Klinovi sa nagibom

Klinovi sa nagibom

Klinovi sa nagibom

Klinovi sa nagibom

Klinovi sa nagibom

Razlika između klina bez nagiba i klina sa nagibom Veza klinovima

Tangentni klin

Elastični prstenovi

Elastični prstenovi

Neelastični prstenovi