5. PLANIRANJE TRAJEKTORIJE

Σχετικά έγγραφα
GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

2.6 Nepravi integrali

Reverzibilni procesi

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Popis zadataka. 1. Odredi Re

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.


= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Elementi energetske elektronike

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

OSCILATORNO KRETANJE

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

! " #$% & '()()*+.,/0.

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna

0 = x 0 < x 1 <... < x n = 1, x k = k n, x = 1 0 n. f(x k ) x =

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

TEHNIČKA MEHANIKA II

R: a) x(t)..nejednoliko gibanje duž pravca; y(t)..jednoliko ubrzano gibanje duž pravca s akceleracijom 10 m/s 2. r r r r b) t=0,5 s, ( ) ( ) s

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Postavljamo uvjet ravnoteže na osnovu dijagrama slobodnog tijela i dijagrama masa-ubrzanje.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

MEHANIKA MATERIJALNE ČESTICE

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?

Moguća i virtuelna pomjeranja

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

1 PRORAČUN DEFORMACIJA POS 1

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2. P r e d a v a n j a z a č e t v r t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2008/2009.

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

BUKA I VIBRACIJE VEŽBE 1

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

6.642 Continuum Electromechanics

r r KINEMATIKA KINEMATIKA NA TO^KA (t) - osnovna kone~na ravenka na dvi`ewe vo vektorski oblik dvi`ewe - hodograf na vektorot =

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Solving an Air Conditioning System Problem in an Embodiment Design Context Using Constraint Satisfaction Techniques

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

! " # $ $ % # & ' (% & $ &) % & $ $ # *! &+, - &+

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

MERENJE EFIKASNOSTI POSLOVNIH SISTEMA. Gordana Savić, Milan Martić

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

AC 1 = AB + BC + CC 1, DD 1 = AA 1. D 1 C 1 = 1 D 1 F = 1. AF = 1 a + b + ( ( (((

18. listopada listopada / 13

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

Transcript:

Plnrnje rjekorje. PLANIRANJE RAJEKORIJE. UVOD D b robo ogo ob određen zdk orebno je zd nz čk u rooru kroz koje rh nulor or roć. Clj ouk lnrnj rjekorje jee generrnje reerennh ulz u e urljnj krenje koj ogur nuloru ljeđenje zdne rjekorje. Kornk občno odbre jedn ku rer dooljnh z o željene rjekorje. Plnrnje e generr reenk eken rjedno rdružen olnokoj unkj koj nerolr željenu rjekorju. U nku e obrđuju ou z generrnje rjekorj u lučju: kd u zdne o očen krjnj čk unje od čke do čke eng. on-o-on b kd je zdn končn ku čk duž unje krenje o unj eng. h oon. Pod ojo rjekorje odrzuje e rorčun ubrznj uorenj nhronzj krenj eđu o uklđnje brzn e zrčunnje ozj zglobo h o gbnj u kldu zdno unjo krenj rh nulor. Z rzlku od rjekorje unj je geoerjko jeo čk u zgloboko rooru l u oerjko rooru koje nulor reb d ljed r zršnju određenog zdk. Kod lnrnj rjekorje nužno je u rorčune uključ ogrnčenj koj kod robo objekno ooje uljed geoerje robo ogrnčenj rdnog roor e zbog relnh krkerk konrukje robo čroć njegoh ogon klno dozoljeno ubrznje brzn krenj kog zglob. U oće lučju u ulz u lgor lnrnj rjekorje: o unje ogrnčenj n unju ogrnčenj n dnku nulor zlz u u rjekorje zglobo rh nulor u oblku reenke ekene rjedno koje or ozj brzn ubrznje. Punj je denrn l u zgloboko l u oerjko rooru r čeu je rrodnje noš oeror o u oerjko rooru. Njčešće e zdje ukuno rjee relzje rjekorje ogrnčenj n klne brzne ubrznjko eenulne brzne ubrznj u nek dodn čk koje u oebno nerenne.. PLANIRANJE RAJEKORIJE U ZGLOBOVSKOM PROSORU Krenje nulor občno e denr u oerjko rooru ooću rjekorjkh rer ko šo u očen krjnj lokj rh nulor oguće eđulokje rjee rjnj krenj duž ojednčne geoerjke ze. Ako e lnrnje rjekorje žel ob u zgloboko rooru d je neohodno ronć rjedno zglobokh rjbl. o e ože učn n d nčn:. Prjeno lgor nerzne kneke ko e lnrnje rš bez neorednog učešć nulor eng. O-lne.. Drekn jerenje ooću dč zglobokh rjbl ko e lnrnje rš obučnje eng. ehng-by-hong. Algor lnrnj generr unkju koj nerolr dne ekore u koj čk uz u obzr nenu ogrnčenj. Algor z lnrnje rjekorje u zgloboko rooru reb un ljedeće ujee: - rčunnje rjekorj ne je b uše kolrno rčunrke čke gledš - rjble oložj zglobo brzne zglobo orju b konnurne unkje reen konnurno e ože l ne or nenu n ubrznj zglobo - neoželjn eek rebju b nzrn nr. oduo glkoće rjekorje koje nerolrju unje. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje.. Krenje od čke do čke engl. on-o-on oon U oo lučju nulor e kreće z očene do končne kongurje z zdno rjee. Srn unj rh nulor nje olko žn nego je bno d nulor z dno rjee gne z očene u krjnju čku. Može e ronć elk broj oerj koje nulor oblj uz krenje od čke do čke. ke u oerje čko zrnje bušenje odznje ušnje d. Onono nčelo krenj od čke do čke uključuje ljedeće korke:. ok u zdnu ozju nr. zeđu dje elekrode. zuljnje u zdnoj ozj. obljnje zdk zrnje 4. ok u ljedeću ozju. U elko boju lučje kod krenj od čke do čke u rjekorj brzn krenj zro nežne. Pr oe e nčelno krenje robo ože odj n d onon nčn:. k o zebno kreće klno brzno. e o zršju krenje oreeno šo znč d e klno brzno kreće on o koj or rel njeću udljeno dok e ole o kreću orje.... Plnrnje rjekorje od čke do čke neroljo kubn olnoo Z denrnje krenj zglob ože e odbr kubn olno:. koj rbolčn rol brzne: lnern rol ubrznj:... U oo lučju ooje 4 neozn koejen z čje e određnje ored očenh krjnjh rjedno rjbl zglob ogu uorjeb očene krjnje rjedno brzne zglob koje e občno oljju n nulu. Određnje erne rjekorje oblj e rješnje ljedećeg e jedndžb:.4 N Sl.. rkzn je zkon reenke rojene doben ljedeć ulzn od : π. Ko šo e oglo reo brzn rbolčn rol ubrznje lnern rol očen krjnj rekdo rog red. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 7 4 oložj [rd] -..4..8. [] brzn 4 [rd/] -..4..8. [] ubrznje [rd/ ] - -..4..8. [] Slk.. Vreenk djgr oložj brzne ubrznj reenko rojeno oložj u oblku kubnog olno. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 8 Alernn ru u lnrnju rjekorje krenj nulor od čke do čke je ooću ndoeznh reenkh olno. Ok ru oogućuje d e odh rojer d l rezulujuće brzne ubrznj dn nulor ože relzr obzro n nern dnčk ogrnčenj.... Plnrnje rjekorje od čke do čke ouko ndoeznh reenkh olno Čeo e olj zdk robou d z očene u krjnju ljnu čku gne šo je brže oguće u kldu klno dozoljen brzn ubrznj zglobo. Prjelzn oj zdnog krenj rkzn je n Sl... Slk.. rezodn rol brzne. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 9 jeko rjelzne oje ogu e uoč r čn nerl: nerl klnog ubrznj nerl klne brzne nerl klnog uorenj. Počen krjnj rjedno brzne jednke u nul očen krjnj nerl konnnog ubrznj jednkog u rjnj; oljed og u jednke lude u ob nerl. N onou okog zbor rjekorj oje erčn obzro n rednju čku ] [ ] [ ] [ u renuku. rjekorj or zdoolj nek ogrnčenj ukolko e žel reć z u z rjee. Brzn n krju rbolčkog egen or b jednk brzn konnnoj lnernog egen j.. gdje je rjedno rjble zglob n krju rbolčkog nerl u renuku konnn ubrznje. d je:.. Kobnrnje zrz.. dob e:..7 Buduć d je občno ozno z zdn rješenje z rčun e z.7 ko : 4..8 Nrno ubrznje or zdoolj relju: 4..9 Ako je rehodn zrz zdooljen znko jednko d rezodn rol brzne oje roku. Pre oe z zdne rjedno zrz 4 oogućuje oznje rjedno ubrznj koj je konzenn rjekorjo. Z e zrčun z.8 če e dob : < <.. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje U oo lučju o dodno nenul rjedno ubrznj z željenu rjekorju rezodn rolo brzne. Prjer. Plnrnje rjekorje od čke do čke ouko ndoeznh reenkh olno rezodn rol brzne z doegennu lnrnu ruku. Zdn je doegenn lnrn rukur nulor Sl.. ljedeć od: k l l. l kg kg l I l I l r k r kg.kg I I r čeu ob egen ju ouno denčnu geoerjeku grđu. y l I l l l l I l x Slk... Doegenn lnrn robok ruk. Željen rol rjekorje brzne je rezodnog oblk r čeu e rh nulor kreće o horzonlnoj o. Počen kongurj je nulor u zgrčeno oložju rh nulor u čk. Sl. -4.. y y. x.8 b x Slk.4. Počen krjnj oložj rh nulor. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje Porebno je odojeno rzor d lučj : brz rjekorj: rjee ubrznj je kln brzn / or rjekorj : rjee ubrznj je kln brzn / Rješenje: Željen unj krenj rh nulor zdn je u oerjko rooru očeno krjnjo čko. Ako e lnrnje rjekorje žel roe u zgloboko rooru orebno je ronć rjedno zglobokh rjbl urljnj rjeno lgor nerzne kneke. Proble nerzne kneke e oj u određnju zglobokh rjbl koje odgorju dnoj ozj orjenj rh nulor. Rješnje nerznog knečkog roble je žno jer e krenje robo njčešće urlj ko d e zd željen oložj orjenj rh nulor. Vekor ozje rh doegennog nulor Sl.. u odnou n bzn koordnn e oj e od dje koonen x y duž x y o. y y y W x x x Slk.. Doegenn lnrn ruk. Porebno je roble z oerjkog ree u zglobok roor odred zkon rojene rjbl zglobo. Ako u de očen krjnj čk krulje u lnrnje rjekorje je od čke do čke POIN-O-POIN. Mr hoogene rnorje doegenne lnrne rukure je ljedećeg oblk A A. gdje je [ ] ekor rjbl zglobo. Vekor ozje rh nulor redlj r r rek zdnjeg u re drekne kneke: n Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje čje u koonene duž x y o jednke: x y o n. Nkon kdrrnj urnj dob e: x y x y Prhlj rješenj u o z dok u ol n dounog rdnog roor. Ugo ože e zrčun n ljedeć nčn:. An. gdje je ±. Pozn redznk e odno n donj oložj lk negn n donj oložj lk. Počenoj čk rjekorje. odnono. odgor u zgloboko rooru ljedeć rjedno ugl : x x y. r o.9.84 rd y.9. Anlogno e dob rjedno ugl u krjnjoj čk.:.. r o..44 rd -4 Pre oe ože e zključ d e jenj od.84 rd do. 44rd j. rjedno rjble d. U nku je orebno zrčun znoe uglo zkre rog zglog u očenoj krjnjoj čk unje. Iz očenh jedndžb e dob: x y y x x x y y g y x x y An. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje N onou jedndžbe. dobju e rjedno ugl zkre rog egen u očenoj krjnjoj čk kroz koje rolz rh nulor n ljedeć nčn:.9.9.97.97 g..9.44 rd.....99.99 g.889..7 rd.7 Vrjedno rjble ugl re od -.4 rd do -.77 rd. Čeo e u lnrnju rjekorje z zdke krenj od čke do čke kor ru ndoezn reenk olno. Prol brzne koj e dob u o lučju oru rezod šo reolj konnno ubrznje u očenoj z konnnu uujuću brznu konnno uorenje u z dolk n lj. Rezulujuć rjekorj e dobj jnje lnernog egen d rbolčk egen u očenoj zršnoj z. U zdku je dn rol rjekorje brzne rezodnog oblk n onou kojeg reb odred jedndžbe z rojenu rjbl zgobo u reenu. Brz rjekorj Pr zglob : Zdn rjekorj je erčn u odnou n rednju čku u renuku. U nerlu rol brzne ljedeću jedndžbu: gdje je rjedno brzne u renuku..8 Inegrrnje zrz.8 dob e zrz z rjblu zglob u nerlu :.9 njego derrnje dob e zrz z ubrznje: Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 4.. Buduć d ubrznje konnnu rjedno u rorno nerlu ljed d je e n onou og jedndžb.9 or ljedeć oblk:.. Vrjbl zglob u nerlu jenj e o zkonu:.. N onou zdnh zrčunh rer dob e zrz z rojenu ugl rjble rog zglob odnono ozje rog zglob:.4.4.4.. /..7.4.4.. Porebno je zrčun ukuno rjee krenj rog zglob kko b e kolerl unkj.. Ako e žel ogur rjelz z u z rjee rjekorj or zdoolj nek ogrnčenj o je d brzn z r brzn z rbol u čk nšnj budu jednke j.:.4 Uršnje ljedećh zrz: Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje u zrz.4 dob e: z kog ljed zrz z ukuno rjee krenj rog zglob egen :.. Iz. ljed d je.97. Sljed d. oje Drug zglob :.4..4.. <.97...7.97.97 <.97 Zdn rjekorj je erčn u odnou n rednju čku u renuku. U nerlu rol brzne ljedeću jedndžbu:.7 gdje je rjedno brzne u renuku. Anlogn ouko ko z r zglob dob e nerlu.. : Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje Vrjbl zglob u nerlu jenj e o zkonu:..8 N onou zdnh zrčunh rer dob e zrz z rojenu ugl rjble rog zglob odnono ozje rog zglob:.84.84.84.. / Uršnje dobenh rjedno u.8 dob e:..44.84.84..9 Dobnje reen z drug zglob je nlogno ouku z r zglob. Dobju e ljedeć zrz: z kog ljed zrz z ukuno rjee krenj drugog zglob egen :. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 7 Uršnje oznh rjedno dob e zno reen n ljedeć nčn:.44 rd.84 rd..44.84.99. Uršnje zno u.9 dob e zrz z rjekorju drugog zglob:.84..4. <.9...44.99.9 <.9. Sor rjekorj Vreen rjnj krenj zglobo rojene uglo zglobo u: r zglob...7.4..9..4. 4... <....7.9. <.9 4 b drug zglob...44.84...4.84. 4.9.. 4....44. 4.. 4 Grčk rkz rjekorj z ob zglob ku rol brzn ubrznj dn u z brzu rjekorju n Sl.. z oru n Sl..7. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 8 Pozj rog zglob Pozj drugog zglob.. [rd] -. [rd]. - -.. -. [] Brzn rog zglob.. [] Brzn drugog zglob.. [rd/]. -. [rd/] -. - -. [] Ubrznje rog zglob -... [] Ubrznje drugog zglob [rd/ ] [rd/ ] - - -. [] -.. [] Slk.. Grčk rkz ozje brzne ubrznj zglobo doegenne lnrne ruke z brzu rjekorju. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje 9 Pozj rog zglob Pozj drugog zglob.. [rd] -. [rd]. - -.. -... [] Brzn rog zglob 4 [] Brzn drugog zglob.. [rd/]. -. [rd/] -. - -... [] Ubrznje rog zglob -. 4 [] Ubrznje drugog zglob [rd/ ] [rd/ ] - - -... [] - 4 [] Slk.7. Grčk rkz ozje brzne ubrznj zglobo doegenne lnrne ruke z oru rjekorju. Bno je uoč d u reen krenj egen rzlč. Nkon zuljnj rog egen zglob drug egen e nlj kre dok e ne dogne ljn čk.8 u oerjko rooru. Vrjedno zkre rog egen e oeć od -.4 do -.7 rd šo znč d njego rol brzne or u očeno nerlu erod klnog ubrznj konnn Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje zno u nerlu uorenje d rjedno u nerlu <. Z rzlku od < rog zglob drug zglob e u očeno nerlu ubrz u urono jeru od rog zglob uorenje u zdnje nerlu dolz do njegoog ubrznj.. PLANIRANJE RAJEKORIJE U OPERACIJSKOM PROSORU Željen unj r urljnju konnurn krenje rh nulor ože e denr u oerjko rooru ooću ekor kongurje rh nulor koj ljedeć oblk: [ ex / π r ] n. gdje oznč oložj rh nulor r jednčn ekor koj određuje jer rh nulor n ugo roje rh nulor. N k nčn ože e nln rkz kongurje rh nulor jer ekor o še koonen. Pre r koonene redljju oložj rh nulor dok reole r koonene određuju orjenju rh nulor [ ex π r ]. n N oj nčn e ože unj rh nulor denr ko krulj u oerjko rooru. Ako e r oe zdju renu u koj rh nulor or b u odgorjuć čk unje d unj oje rjekorj. Ukolko je željen unj rh nulor nerlnog oblk l ko u zdne o ojedne čke krulje orebno je zrš nerolju krenj. Nek e reo d željen unj rh nulor nje u ouno denrn nego u zdne o ojne l čorne čke n oj krulj ko šo u oček krlj krulje e neke eđučke. d je orebno roe nerolju zeđu ojnh čk kko b e dobl glk unj koj reb bre dje nerekdne derje zbog zbjegnj bekončnog ubrznj. Nek u zdne očen krjnj čk unje. Z nerolju glke krulje zeđu oh dju čk ože e kor ljedeć olno: A B C D.7 gdje je rjee orebno z rjelz unje. Pr oe rebju b zdooljen d rubn uje z očenu krjnju čku rjekorje:. Koejen kubnog olno u: A B C D.8 gdje u očen zršn brzn rh nulor. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje Prjer. roon lnrn nulor roon lnrn nulor čju je rjekorju orebno odred rkzn je n Sl..8. Nek e rh nulor rolnjk kreće od nulog oložj robo do čke u kojoj r drug egen čne r ugo uz ugo ljnj rh nulor π Sl..9. y d x Slk.8. roon lnrn nulor. y x Slk.9. Počen zršn kongurj rh nulor. Vekor kongurje rh nulor z dnu rukuru oblk: W 4 d ex π r..9 Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje d je očen čk unje rh nulor u oerjko rooru jednk: [ ] d krjnj čk unje: [ ] d 487. π π π. Rčunnje neroljkh olno: : D C B A [ ] D C B A..4 : D C B A D C B A..4 : d..4 4 : 4..4 Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue

Plnrnje rjekorje :..44 : A B C D A B C D.9744.944.9744.944..4 Pre oe zdn unj ože e nerolr ljedeć kubn olno: d.4 4.9744.944. Z ljedeće rjedno rer.. d. dob e:..9... 9..47 4.9744.944. Mr.. Jn Velgć dl.nž.el. Lbororj z Roboku uonone ue