Utjecaj meteoroloških pojava na operacije sustava bespilotnih zrakoplova

Utjecaj meteoroloških pojava na operacije sustava bespilotnih zrakoplova Amela Jeričević, ANS inspektor

PRAVILNIK O SUSTAVIMA BESPILOTNIH ZRAKOPLOVA, Članak 11., Opći uvjeti za letenje bespilotnih zrakoplova, (2) Rukovatelj mora: (c) prikupiti sve potrebne informacije za planirani let i uvjeriti se da meteorološki i ostali uvjeti u području leta osiguravajusigurno izvođenje leta Sadržaj izlaganja: Uvod u osnovne meteorološke procese Opasne meteorološke pojave Izvori meteoroloških informacija Meteorološki produkti izvješća (METAR, TAF), meteorološke karte $2000 Quadcopter in pieces

Međunarodna standardna atmosfera

Temperaturna Inverzija Temperaturna inverzija je pojava u atmosferi kada temperatura, umjesto da pada raste s visinom iznad tla. Kada je hladniji i teži zrak dolje

(Ne)Stabilnost atmosfere

Lokalno strujanje zraka Strujanje se prilagođava izgledu topografije. S obzirom na mehanizam nastanka, lokalna strujanja zraka mogu se podijeliti na : termička-(ac) termička konvekcija. strujanje more-kopno, strujanje planina-dolina i dinamička Kod dinamički uzrokovane lokalne cirkulacije uglavnom razlikujemo strujanja s obzirom na način prelaska zraka oko ili preko (planinskih) prepreka.

Dinamičko strujanje-urbani utjecaji https://www.youtube.com/watch?v=mqahwpt3w6y Urbani utjecaji na strujanje zraka

Suhi zrak 1-10 cm/s Vlažni nezasićeni zrak 2-4 m/s Zasićeni vlažni zrak 20-40 m/s Termička konvekcija nastaju tijekom ljetnog dana kada uslijed jakoga prizemnog zagrijavanja zraka atmosfera postane statički nestabilna te dolazi do lokalnih uzlaznih gibanja

Lokalno strujanje more-kopno Lokalno strujanje more-kopno (ili obalna cirkulacija) posljedica je nejednolikog zagrijavanja (hlađenja ) mora i kopna tijekom dana (noći). Obalna cirkulacija

Lokalno strujanje planinadolina nastaje uslijed nejednolikog zagrijavanja (hlađenja) zraka tijekom dana (noći) uz obronke planine i u slobodnoj atmosferi. Cirkulacija obronka

wind channeling efekt Osim strujanja zraka preko izoliranih planina i planinskih lanaca, može se promatrati i prizemno strujanje zraka koje se u velikoj mjeri prilagođava izgledu topografije nekog područja.

Oblaci

As Cs Ci Atmosferske frontetopla fronta Sc Ns

Cumulonimbus calvus Hladna fronta

Zaleđivanje Konvektivna naoblaka Propad Macroburst i microburst Smicanje vjetra Turbulencija Mlazna struja Magla Opasne meteorološke pojave

Zaleđivanje Pojava nakupljanja leda na površini letjelice nastaje uslijed izravnog prelaska vodene pare u led ili naglim smrzavanjem pothlađenih kapi vode (od -10 do -40 C) Na zaleđivanje letjelice utječu: negativna temperatura na razini leta veći sadržaj vode u oblaku (više vode-više kapljica; nizak u blizini podnice) veličina oblačnih kapi (veće kapljice-sporije zaleđivanje, konvektivni oblaci veće kapljice) Tijekom leta, do zaleđivanja može doći na nekoliko načina: letenjem kroz oblak koji se sastoji od pothlađenih kapljica. letenjem kroz područje ledene kiše u tom slučaju zaleđivanje se događa ispod oblaka, u sloju padanja kiše koja se sastoji od velikih pothlađenih kapljica. letenjem u vlažnom vedrom zraku (iz hladnijeg u toplije područje)

kod jakog zaleđivanja ledena se naslaga može povećavati brzinom od 2,5 cm u dvije minute

Turbulencija je kaotično gibanje zraka u obliku vrtloga. Turbulenciju ćemo obično naći u blizini frontalnih poremećaja, mlaznih struja, konvektivne naoblake, općenito pri jakom smicanju vjetra. Na podrhtavanje i naprezanje zrakoplova utjecat će samo oni vrtlozi čija je veličina usporediva s veličinom letjelice. Manji vrtlozi obično ne utječu bitno na let zrakoplova, dok veći vrtlozi uzrokuju mahovitost vjetra. Podrhtavanje zrakoplova uglavnom izazivaju uzlazne i silazne struje zraka. Turbulencija

Propad U blizini ili ispod olujnog grmljavinskog oblaka mogu naglo nastati jaka silazna strujanja koja se nazivaju propad. Definirano je nekoliko vrsta propada s obzirom na prisutne atmosferske pojave: Macroburst i microburst mali propad (engl. microburst ) propad koji se pojavljuje iznad područja horizontalnog promjera < 4 km i traje 2 do 5 minute (razlika u brzini vjetra između središta i ruba pojave je veća od 10 m/s) veliki propad (engl. macroburst ) propad koji se pojavljuje iznad područja horizontalnog promjera > 4 km i traje 5 do 30 minuta

Mlazna struja Područje razmjerno jakog vjetra u obliku uske kvazivodoravne ili vodoravne zračne struje. vjetar u samoj jezgri mlazne struje jači od 33 m/s te da je prosječno vodoravno smicanje vjetra 10 m/s na 100 km, a vertikalno smicanje 5 do 10 m/s po jednom kilometru.

Jako smicanje vjetra najčešće se može naći kod: brzo pokretnih fronti (npr. hladna fronta druge vrste), aktivnih grmljavinskih oluja i kod mlazne struje. Pri tlu uvijek postoji smicanje vjetra zbog prizemnog trenja (prizemno smicanje >> pri slabijem vjetru ( sila trenja lakše uspori gibanje zraka). Smicanje vjetra U kontinentalnoj Hrvatskoj, jako smicanje vjetra može nastati i u stabilnim situacijama, topao zrak s Jadrana u jugozapadnoj visinskoj struji klizi povrh hladnog zraka koji struji sa sjeveroistoka (sloj hladnog zraka ~ 2 km; na visini od ~ 2 km =>promjena smjera vjetra za 180.-BURA -na sjevernom Jadranu -istodobno nalazi duboka ciklona).

Magla se sastoji od vrlo sitnih kapljica (polumjera 2-130 μm) ili ledenih kristala koji su toliko lagani da lebde u zraku. Vidljivost pri magli je manja od 1 km, no može biti u pojedinim situacijama i manja od 50 m (Istra) MAGLA Loša vidljivost, magla ili sumaglica u atmosferi nastaju u vezi s pretvorbama vode u atmosferi. Radijacijska: tijekom noći, zrak ižaravanjem može znatnije ohladiti, i visoka relativna vlažnost pogoduju kondenzaciji vodene pare i nastanku tzv. radijacijske sumaglice ili magle. Advekcijska: advekcija vlažne zračne mase iznad hladnije podloge, kopnene ili morske, pa stoga i naziv advekcijska sumaglica ili magla.

Osnovno znanje o meteorološkim/klimatološkim karakteristikama područja u kojem se upravlja letjelicom Dobra priprema Mjereni podaci (METAR izvješća) Prognostički materijali (karte, TAF, METAR) https://www.windyty.com/ldza?clouds,2016-02-12-18,45.993,17.457,8 http://met.crocontrol.hr/web/guest/opmet http://www.ogimet.com/cgi-bin/gmsat2?lang=en http://www.radareu.cz/?lng=hr http://vrijeme.hr/aktpod.php?id=sonda&param=maksimir Sigurno upravljanje letjelicom

Mjereni i motreni podaci na području aerodroma na točno određen način i u dogovorenim vremenskim intervalima prema ICAO Annex-u 3 METAR LDZA 121130Z 01004KT 320V060 7000 -RA FEW020 OVC035 03/02 Q1006 NOSIG = METAR LDSP 121130Z 10012KT 060V160 9999 SCT030 BKN043 11/07 Q1008 NOSIG = Meteorološka izvješća METAR (SPECI) Količina i vrsta (samo za Cb) oblaka, (visina oblaka baze *100 feet; *30 m; VV) SKC (sky clear), FEW (<1 to 2 oktas), SCT (3 to 4 oktas), BKN (5 to <8 oktas), OVC (8 oktas)

Očekivane promjene jednog ili više elemenata tijekom vremena važenja. TAF LDZA 121125Z 1212/1312 03005KT 7000 -RA SCT015 OVC030 TX05/1214Z TN02/1303Z PROB30 TEMPO 1212/1216 2000 -RASN BR BKN010 OVC020 TEMPO 1222/1309 4000 RA BECMG 1305/1307 27010KT BECMG 1309/1311 VRB02KT= TAF-Terminal Aerodrome Forecast