Utjecaj meteoroloških pojava na operacije sustava bespilotnih zrakoplova

Σχετικά έγγραφα
METAR. Πώς να το διαβάσετε!!! Σελ.1 από 11

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

VISINA KONDENZACIJE. TZ = temperatura zraka TR = temperatura rosišta. T γs = suhoadijabatički gradijent. iznošenje topline iz oblaka s kapima oborine

( , 2. kolokvij)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

konst. Električni otpor

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

numeričkih deskriptivnih mera.

Oblaci i oborine. Agroklimatologija s osnovama fizike Vježbe dr. sc. Bojana Brozović

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Operacije s matricama

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

18. listopada listopada / 13

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Periodičke izmjenične veličine

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Voda i njezine pretvorbe. Dr. sc. Melita Zec Vojinović

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

1.4 Tangenta i normala

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZVODI ZADACI (I deo)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Elementi spektralne teorije matrica

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

1. Uvod. 1. Uvod ZB Klaić

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

IZVORI DEPRESIJE U VJETRENOJ MREŽI

10. STABILNOST KOSINA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

6) VODA I NJEZINE PRETVORBE prisutna u sva tri agregatna stanja: krutom (led, snijeg), tekućem (voda, kiša, rosa) i plinovitom (para)

2.6 Nepravi integrali

Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

1 Promjena baze vektora

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Obrada signala

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Transcript:

Utjecaj meteoroloških pojava na operacije sustava bespilotnih zrakoplova Amela Jeričević, ANS inspektor

PRAVILNIK O SUSTAVIMA BESPILOTNIH ZRAKOPLOVA, Članak 11., Opći uvjeti za letenje bespilotnih zrakoplova, (2) Rukovatelj mora: (c) prikupiti sve potrebne informacije za planirani let i uvjeriti se da meteorološki i ostali uvjeti u području leta osiguravajusigurno izvođenje leta Sadržaj izlaganja: Uvod u osnovne meteorološke procese Opasne meteorološke pojave Izvori meteoroloških informacija Meteorološki produkti izvješća (METAR, TAF), meteorološke karte $2000 Quadcopter in pieces

Međunarodna standardna atmosfera

Temperaturna Inverzija Temperaturna inverzija je pojava u atmosferi kada temperatura, umjesto da pada raste s visinom iznad tla. Kada je hladniji i teži zrak dolje

(Ne)Stabilnost atmosfere

Lokalno strujanje zraka Strujanje se prilagođava izgledu topografije. S obzirom na mehanizam nastanka, lokalna strujanja zraka mogu se podijeliti na : termička-(ac) termička konvekcija. strujanje more-kopno, strujanje planina-dolina i dinamička Kod dinamički uzrokovane lokalne cirkulacije uglavnom razlikujemo strujanja s obzirom na način prelaska zraka oko ili preko (planinskih) prepreka.

Dinamičko strujanje-urbani utjecaji https://www.youtube.com/watch?v=mqahwpt3w6y Urbani utjecaji na strujanje zraka

Suhi zrak 1-10 cm/s Vlažni nezasićeni zrak 2-4 m/s Zasićeni vlažni zrak 20-40 m/s Termička konvekcija nastaju tijekom ljetnog dana kada uslijed jakoga prizemnog zagrijavanja zraka atmosfera postane statički nestabilna te dolazi do lokalnih uzlaznih gibanja

Lokalno strujanje more-kopno Lokalno strujanje more-kopno (ili obalna cirkulacija) posljedica je nejednolikog zagrijavanja (hlađenja ) mora i kopna tijekom dana (noći). Obalna cirkulacija

Lokalno strujanje planinadolina nastaje uslijed nejednolikog zagrijavanja (hlađenja) zraka tijekom dana (noći) uz obronke planine i u slobodnoj atmosferi. Cirkulacija obronka

wind channeling efekt Osim strujanja zraka preko izoliranih planina i planinskih lanaca, može se promatrati i prizemno strujanje zraka koje se u velikoj mjeri prilagođava izgledu topografije nekog područja.

Oblaci

As Cs Ci Atmosferske frontetopla fronta Sc Ns

Cumulonimbus calvus Hladna fronta

Zaleđivanje Konvektivna naoblaka Propad Macroburst i microburst Smicanje vjetra Turbulencija Mlazna struja Magla Opasne meteorološke pojave

Zaleđivanje Pojava nakupljanja leda na površini letjelice nastaje uslijed izravnog prelaska vodene pare u led ili naglim smrzavanjem pothlađenih kapi vode (od -10 do -40 C) Na zaleđivanje letjelice utječu: negativna temperatura na razini leta veći sadržaj vode u oblaku (više vode-više kapljica; nizak u blizini podnice) veličina oblačnih kapi (veće kapljice-sporije zaleđivanje, konvektivni oblaci veće kapljice) Tijekom leta, do zaleđivanja može doći na nekoliko načina: letenjem kroz oblak koji se sastoji od pothlađenih kapljica. letenjem kroz područje ledene kiše u tom slučaju zaleđivanje se događa ispod oblaka, u sloju padanja kiše koja se sastoji od velikih pothlađenih kapljica. letenjem u vlažnom vedrom zraku (iz hladnijeg u toplije područje)

kod jakog zaleđivanja ledena se naslaga može povećavati brzinom od 2,5 cm u dvije minute

Turbulencija je kaotično gibanje zraka u obliku vrtloga. Turbulenciju ćemo obično naći u blizini frontalnih poremećaja, mlaznih struja, konvektivne naoblake, općenito pri jakom smicanju vjetra. Na podrhtavanje i naprezanje zrakoplova utjecat će samo oni vrtlozi čija je veličina usporediva s veličinom letjelice. Manji vrtlozi obično ne utječu bitno na let zrakoplova, dok veći vrtlozi uzrokuju mahovitost vjetra. Podrhtavanje zrakoplova uglavnom izazivaju uzlazne i silazne struje zraka. Turbulencija

Propad U blizini ili ispod olujnog grmljavinskog oblaka mogu naglo nastati jaka silazna strujanja koja se nazivaju propad. Definirano je nekoliko vrsta propada s obzirom na prisutne atmosferske pojave: Macroburst i microburst mali propad (engl. microburst ) propad koji se pojavljuje iznad područja horizontalnog promjera < 4 km i traje 2 do 5 minute (razlika u brzini vjetra između središta i ruba pojave je veća od 10 m/s) veliki propad (engl. macroburst ) propad koji se pojavljuje iznad područja horizontalnog promjera > 4 km i traje 5 do 30 minuta

Mlazna struja Područje razmjerno jakog vjetra u obliku uske kvazivodoravne ili vodoravne zračne struje. vjetar u samoj jezgri mlazne struje jači od 33 m/s te da je prosječno vodoravno smicanje vjetra 10 m/s na 100 km, a vertikalno smicanje 5 do 10 m/s po jednom kilometru.

Jako smicanje vjetra najčešće se može naći kod: brzo pokretnih fronti (npr. hladna fronta druge vrste), aktivnih grmljavinskih oluja i kod mlazne struje. Pri tlu uvijek postoji smicanje vjetra zbog prizemnog trenja (prizemno smicanje >> pri slabijem vjetru ( sila trenja lakše uspori gibanje zraka). Smicanje vjetra U kontinentalnoj Hrvatskoj, jako smicanje vjetra može nastati i u stabilnim situacijama, topao zrak s Jadrana u jugozapadnoj visinskoj struji klizi povrh hladnog zraka koji struji sa sjeveroistoka (sloj hladnog zraka ~ 2 km; na visini od ~ 2 km =>promjena smjera vjetra za 180.-BURA -na sjevernom Jadranu -istodobno nalazi duboka ciklona).

Magla se sastoji od vrlo sitnih kapljica (polumjera 2-130 μm) ili ledenih kristala koji su toliko lagani da lebde u zraku. Vidljivost pri magli je manja od 1 km, no može biti u pojedinim situacijama i manja od 50 m (Istra) MAGLA Loša vidljivost, magla ili sumaglica u atmosferi nastaju u vezi s pretvorbama vode u atmosferi. Radijacijska: tijekom noći, zrak ižaravanjem može znatnije ohladiti, i visoka relativna vlažnost pogoduju kondenzaciji vodene pare i nastanku tzv. radijacijske sumaglice ili magle. Advekcijska: advekcija vlažne zračne mase iznad hladnije podloge, kopnene ili morske, pa stoga i naziv advekcijska sumaglica ili magla.

Osnovno znanje o meteorološkim/klimatološkim karakteristikama područja u kojem se upravlja letjelicom Dobra priprema Mjereni podaci (METAR izvješća) Prognostički materijali (karte, TAF, METAR) https://www.windyty.com/ldza?clouds,2016-02-12-18,45.993,17.457,8 http://met.crocontrol.hr/web/guest/opmet http://www.ogimet.com/cgi-bin/gmsat2?lang=en http://www.radareu.cz/?lng=hr http://vrijeme.hr/aktpod.php?id=sonda&param=maksimir Sigurno upravljanje letjelicom

Mjereni i motreni podaci na području aerodroma na točno određen način i u dogovorenim vremenskim intervalima prema ICAO Annex-u 3 METAR LDZA 121130Z 01004KT 320V060 7000 -RA FEW020 OVC035 03/02 Q1006 NOSIG = METAR LDSP 121130Z 10012KT 060V160 9999 SCT030 BKN043 11/07 Q1008 NOSIG = Meteorološka izvješća METAR (SPECI) Količina i vrsta (samo za Cb) oblaka, (visina oblaka baze *100 feet; *30 m; VV) SKC (sky clear), FEW (<1 to 2 oktas), SCT (3 to 4 oktas), BKN (5 to <8 oktas), OVC (8 oktas)

Očekivane promjene jednog ili više elemenata tijekom vremena važenja. TAF LDZA 121125Z 1212/1312 03005KT 7000 -RA SCT015 OVC030 TX05/1214Z TN02/1303Z PROB30 TEMPO 1212/1216 2000 -RASN BR BKN010 OVC020 TEMPO 1222/1309 4000 RA BECMG 1305/1307 27010KT BECMG 1309/1311 VRB02KT= TAF-Terminal Aerodrome Forecast