Konsolidiran TEKST CONSLEG: 1986L /12/1991. izradio CONSLEG sustav. Ureda za službene publikacije Europskih zajednica

Konsolidiran TEKST izradio CONSLEG sustav Ureda za službene publikacije Europskih zajednica CONSLEG: 1986L0280 23/12/1991 Broj stranica: 24 Ured za službene publikacije Europskih zajednica

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 1 Ovaj dokument namijenjen je isklju ivo kao dokumentacijski alat, te institucije ne preuzimaju odgovornost za njegov sadržaj B DIREKTIVA VIJE A od 12. lipnja 1986. o grani nim vrijednostima i cljevima kakvo e za ispuštanja odre enih opasnih tvari navedenih u Popisu I Dodatka Direktivi 76/464/EEC (86/280/EEC) (OJL 181, 4.7.1986, str. 16) Izmjenjeno i dopunjeno: Službeni list Broj Stranica Datum M1 Direktivom Vije a 88/347/EEC od 16. lipnja 1988. M2 Direktivom Vije a 90/415/EEC od 27. srpnja 1990. M3 Direktivom Vije a 91/692/EEC od 23. prosinca 1991. L 158 35 25.6.1988. L219 49 14.8.1990. L377 48 31.12.1991. Ispravljeno: C1 Corrigendum, OJ L 210, 1.8.1986., str. 108 (86/280/EEC) C2 Corrigendum, OJ L 221, 7.8.1986., str. 51 (86/280/EEC)

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 2 B DIREKTIVA VIJE A od 12. lipnja 1986. o grani nim vrijednostima i cljevima kakvo e za ispuštanja odre enih opasnih tvari navedenih u Popisu I Dodatka Direktivi 76/464/EEC (86/280/EEC) VIJE E EUROPSKIH ZAJEDNICA, Uzimaju i u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove lanke 100. i 235., Uzimaju i u obzir Direktivu Vije a 76/464/EEC od 4. svibnja 1976. o one iš enju uzrokovanom ispuštanjem odre enih opasnih tvari u vodeni okoliš Zajednice ( 1 ), a posebno njen lanak 6., Uzimaju i u obzir prijedlog Komisije ( 2 ), Uzimaju i u obzir mišljenje Europskoga parlamenta ( 3 ), Uzimaju i u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora ( 4 ), Budu i da se, u cilju zaštite vodenog okoliša Zajednice od one iš enja odre enim opasnim tvarima, lankom 3. Direktive 76/464/EEC uvodi sustav prethodnog odobrenja kojim se utvr uju emisijske norme za ispuštanja tvari s Popisa I njenog Dodatka; budu i da se u lanku 6. navedene Direktive predvi a utvr ivanje grani nih vrijednosti za te emisijske norme, kao i za ciljeve kakvo e za vodeni okoliš izložen ispuštanju ovih tvari; Budu i da se od zemalja lanica traži primjena grani nih vrijednosti, osim u slu ajevima kada se mogu primijeniti ciljevi kakvo e; Budu i da su opasne tvari obuhva ene ovom Direktivom ve inom odabrane na temelju kriterija usvojenih Direktivom 76/464/EE; Budu i da je nužno, stoga što one iš enje prouzro eno ispuštanjem ovih tvari u vodeni okoliš potje e iz velikog broja industrija, utvrditi posebne grani ne vrijednosti za ispuštanja prema vrsti doti ne industrije, kao i utvrditi ciljeve kakvo e za vodeni okoliš u koji se te tvari ispuštaju; Budu i da je svrha grani nih vrijednosti i ciljeva kakvo e odstranjenje one iš enje raznih dijelova vodenog okoliša koji bi mogli biti izloženi ispuštanju ovih tvari; Budu i da se te grani ne vrijednosti i ti ciljevi kakvo e moraju utvrditi u ovu svrhu, a ne radi uspostave pravila o zaštiti potroša a ili marketingu proizvoda iz vodenog okoliša; Budu i da je potrebno predvidjeti, kako bi se državama lanicama omogu ilo dokazati da su postignuti ciljevi kakvo e, izvješ a Komisiji za svaki odabrani i primijenjeni cilj kakvo e; Budu i da bi države lanice trebale nastojati osigurati da mjere poduzete prema ovoj Direktivi ne utje u na porast one iš enja tla ili zraka; Budu i da bi se, nadalje, u svrhu djelotvorne provedbe ove Direktive, trebao predvidjeti monitoring vodenog okoliša izložen ispuštanju doti ne ( 1 ) OJ br. L 129, 18. 5. 1976., str. 23 ( 2 ) OJ br. C70, 18.3. 1985., str. 15 ( 3 ) OJ br. C 120, 20. 5. 1986. ( 4 ) OJ br. C 188, 29. 7. 1985., str. 19

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 3 B tvari od strane zemalja lanica; budu i da ovlasti uvo enja takvog monitoringa nisu predvi ene Direktivom 76/464/EEC; budu i da, kako posebne ovlasti nisu predvi ene Ugovorom, obveza bi trebala biti prema njegovom lanku 235.; Budu i da bi trebalo, u slu aju zna ajnih izvora one iš enja ovim tvarima razli itih od izvora podložnih grani nim vrijednostima ili nacionalnim emisijskim normama, izraditi posebne programe za one iš enja; budu i da potrebne ovlasti u tom smislu nisu predvi ene Direktivom 76/464/EEC; budu i da, kako posebne ovlasti nisu predvi ene Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice, obveza bi trebala biti biti prema njegovom lanku 235.; Budu i da se podzemne vode mogu isklju iti iz opsega ove Direktive, jer su predmet Direktive 80/68/EEC ( 1 ); Budu i da je važno, u cilju djelotvorne provedbe ove Direktive, da Komisija proslijedi Vije u, svakih pet godina, komparativnu ocjenu njene provedbe od strane zemalja lanica; Budu i da e ova Direktiva morati biti izmijenjena i dopunjena, na prijedoge Komisije, u skladu s razvojem znanstvenih spoznaja vezanih prvenstveno uz toksi nost, razgradljivost i akumulaciju navednih tvari u živim organizmima i sedimentima, ili u slu aju poboljšanja najboljih dostupnih tehni kih sredstava; budu i da je potrebno, u tu svrhu, predvidjeti dodatke ovoj Direktivi, vezane uz mjere u pogledu drugih opasnih tvari, kao i izmjene sadržaja Dodataka, DONOSI OVU DIREKTIVU: 1. Ovom Direktivom: lanak 1. utvr uju se, u skladu s lankom 6. (1) Direktive 76/464/EEC, grani ne vrijednosti emisijskih normi za tvari navedene u lanku 2 (a) o ispuštanjima iz industrijskih postrojenja kako je definirano lankom 2 (e) ove Direktive, utvr uju se, u skladu s lankom 6 (2) Direktive 76/464/EEC, ciljevi kakvo e za tvari navedene u lanku 2 (a) ove Direktive u vodenom okolišu, utvr uju se, u skladu s lankom 6 (4) Direkive 76/464/EEC, rokovi za ispunjenje uvjeta navedenih u odobrenjima koja su izdala nadležna tijela zemalja lanica za postoje a ispuštanja, utvr uju se, u skladu s lankom 12 (1) Direktive 76/464/EEC, referentne metode mjerenja kojima se omogu uje utvr ivanje sadržaja tvari navedenih u lanku 2 (a) ove Direktive u ispuštanjima i u vodenom okolišu, uspostavlja se, u skladu s lankom 6 (3) Direktive 76/464/EEC, postupak monitoringa, zahtijeva se me usobna suradnja zemalja lanica u slu aju ispuštanja koja imaju utjecaj na vode više od jedne zemlje lanice, zahtijeva se da zemlje lanica izrade programe za izbjegavanje ili odstranjenje one iš enja koje potje e iz izvora navedenih u lanku 5, utvr uje se Dodatkom I skupina op ih odredbi primjenjivih na sve tvari navedene u lanku 2 (a), a naro ito na grani ne vrijednosti emisijskih normi (Glava A), ciljeve kakvo e (Glava B) i referentne metode mjerenja (Glava C), utvr uje se Dodatkom II skupina posebnih odredbi kojima se poja avaju i dopunjuju te Glave u pogledu pojedinih tvari. ( 1 ) OJ br. L20, 26. 1. 1980., str. 43

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 4 B 2. Ova Direktiva se primjenjuje na vode navedene u lanku 1. Direktive 76/464/EEC, s izuzetkom podzemnih voda. lanak 2. Za potrebe ove Direktive: (a) 'tvari' podrazumijevaju: one opasne tvari koje pripadaju obiteljima i skupinama tvari navedenim u Popisu I Dodatka Direktivi 76/464/EEC, a koje se navode u Dodatku II ove Direktive; (b) 'grani ne vrijednosti' podrazumijevaju: vrijednosti navedene u Dodatku II, Glava A, u pogledu tvari koje se navode pod (a); (c) 'ciljevi kakvo e' podrazumijevaju: zahtjeve navedene u Dodatku II, Glava B, u pogledu tvari koje se navode pod (a); (d) 'rukovanje tvarima' podrazumijeva: svaki industrijski proces koji uklju uje proizvodnju, obradu ili korištenje tvari koje se navode pod (a), ili svaki drugi industrijski proces za koji je svojstvena prisutnost tih tvari; (e) 'industrijsko postrojenje' podrazumijeva: postrojenje u kojemu se rukuje tvarima navedenim pod (a), ili svim drugim tvarima koje ih sadrže; (f) 'postoje e postrojenje' podrazumijeva: industrijsko postrojenje koje je u funkciji na dan 12 mjeseci iza dana notifikacije ove Direktive ili, gdje je primjenjivo, na dan 12 mjeseci iza dana notifikacije bilo koje Direktive kojom se ona izmjenjuje i nadopunjuje, a koja se odnosi na takvo postrojenje; (g) 'novo postrojenje' podrazumijeva: industrijsko postrojenje koje e postati funkcionalno 12 mjeseci nakon dana notifikacije ove Direktive ili, gdje je primjenjivo, 12 mjeseci nakon dana notifikacije bilo koje Direktive kojom se ona izmjenjuje i nadopunjuje, a koja se odnosi na takvo postrojenje, postoje e industrijsko postrojenje iji se kapacitet obrade tvari znatno pove ao 12 mjeseci nakon dana notifikacije ove Direktive ili, gdje je primjenjivo, 12 mjeseci nakon dana notifikacije bilo koje Direktive kojom se ona izmjenjuje i nadopunjuje, a koja se odnosi na takvo postrojenje. lanak 3. 1. Grani ne vrijednosti, rokovi za njihovo ostvarenje i postupci monitoringa ispuštanja navedeni su u Dodacima, Glava A. 2. Grani ne vrijednosti e se uobi ajeno primjenjivati na to ku gdje otpadne vode sa sadržajem tvari navedenih u lanku 2 (a) izlaze iz industrijskog postrojenja. Bude li se smatralo potrebnim za odre ene tvari utvrditi druge to ke na koje e se primjenjivati grani ne vrijednosti, te to ke bit e navedene u Dodatku II. Kada se otpadne vode koje sadrže ove tvari pro iš avaju izvan industrijskog postrojenja, u ure aju za pro iš avanje predvi enom za njihovo odstranjivanje, države lanice mogu dozvoliti da se grani ne vrijednosti primijene na to ku u kojoj otpadne vode izlaze iz ure aja za pro iš avanje. 3. Odobrenja navedena u lanku 3 Direktive 76/464/EEC moraju sadržavati odredbe jednako stroge kao one koje su utvr ene u Glavi A Dodataka ovoj Direktivi, osim gdje država lanica zadovoljava lanak 6 (3) Direktive 76/464/EEC na osnovi Glave B Dodataka ovoj Direktivi. Odobrenja e se revidirati najmanje svake etiri godine.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 5 B 4. Ne prejudiciraju i svoje obveze koje potje u iz lanaka 1, 2 i 3, te Direktive 76/464/EEC, države lanice mogu izdati odobrenja za nova postrojenja samo ako ta postrojenja primjenjuju norme koji odgovaraju najboljim dostupnim tehni kim sredstvima, kada je to potrebno u svrhu odstranjenja one iš enja u skladu s lankom 2 navedene Direktive, ili u svrhu spre avanje nastanka poreme aja u konkurenciji. Koju god metodu da usvoji, doti na država lanica, ondje gdje predvi ene mjere iz tehni kih razloga ne odgovaraju najboljim dostupnim tehni kim sredstvima, prije svakog odobrenja podnijet e Komisiji dokaze kojim se podupiru ti razlozi. Komisija e takve dokaze odmah proslijediti ostalim državama lanicama, i poslati izvještaj svim državama lanicama, što je prije mogu e, te dati svoje mišljenje o izuze u navedenom u drugom odlomku. Ako je potrebno, istovremeno e Vije u podnijeti odgovaju e prijedloge. 5. Referentna metoda analize koja e se koristiti pri utvr ivanju prisustnosti tvari navedenih u lanku 2 (a) navedena je u Glavi C Dodatka II. Ostale metode mogu se koristiti, ali pod uvjetom da su granice detekcije, preciznost i to nost tih metoda najmanje jednako dobre kao kod onih koje se navode u Glavi C, Dodatak II. 6. Države lanice nastojat e osigurati da mjere poduzete prema ovoj Direktivi nemaju za posljedicu porast one iš enja ovim tvarima drugih medija, osobito tla i zraka. lanak 4. Doti ne države lanice biti e odgovorne za monitoring vodenog okoliša izloženog ispuštanjima iz industrijskih pogona, te ostalih izvora znatnih ispuštanja. U slu aju ispuštanja koji utje u na vode više od jedne države lanice, doti ne države lanice sura ivat e u cilju uskla ivanja postupaka monitoringa. lanak 5. 1. Vezano uz tvari koje se posebno navode u Dodatku II, države lanice e izraditi posebne programe za izbjegavanje ili odstranjivanje one iš enja iz zna ajnih izvora ovih tvari (uklju uju i višestruke i raspršene izvore), osim za izvore ispuštanja koji podliježu pravilima o grani nim vrijednostima Zajednice, ili nacionalnim emisijskim normama. 2. Programi e uklju ivati najprikladnije mjere i tehnike zamjene, retencije i/ili recikliranja tvari navedenih u to ci 1. 3. Posebni programi moraju se provesti ne kasnije od pet godina nakon dana notifikacije Direktive koja se neposredno odnosi na doti nu tvar. lanak 6. 1. Države lanice slat e Komisiji informacije o provedbi ove Direktive u trogodišnjim intervalima, u obliku sektorskog izvješ a kojim se obuhva aju i ostale relevantne Direktive Zajednice. Ovo izvješ e bit e izra eno na osnovi upitnika ili nacrta izra enog od strane Komisije, prema postupku utvr enom u lanku 6 Direktive 91/692/EEC ( 1 ). Upitnik ili nacrt bit e poslani državama lanicama šest mjesec prije po etka razdoblja koje e biti obuhva eno izvješ em. Izvješ e e biti poslano Komisiji u roku devet mjeseci od kraja trogodišnjeg perioda koje obuhva a. ( 1 ) OJ br. L 377, 31. 12. 1991., str. 48

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 6 M3 B Prvo izvješ e obuhva at e razdoblje od 1993. do zaklju no 1995. godine. Komisija e objaviti izvješ e Zajednice o provedbi Direktive u roku devet mjeseci od primitka izvješ a zemalja lanica. 2. Ako se izmijene znanstvene spoznaje prvenstveno vezane uz toksi nost, razgradljivost i akumulaciju tvari navedenih u lanku 2 (a) u živim organizmima i sedimentima, ili u slu aju poboljšanja najboljih dostupnih tehni kih sredstava, Komisija e podnijeti odgovaraju e prijedloge Vije u radi postroženja grani nih vrijednosti i ciljeva kakvo e, ako je primjenjivo, ili utvr ivanja novih grani nih vrijednosti i dodatnih ciljeva kakvo e. lanak 7. 1. Države lanice stavit e na snagu potrebne mjere u svrhu poštivanja ove Direktive do 1. sije nja 1988, o emu e potom izvijestiti Komisiju. 2. Države lanice e obavijestiti Komisiju, neposredno po usvajanju, o tekstovima odredbi nacionalnog prava koje su usvojene na podru ju koje regulira ova Direktiva. lanak 8. Ova je Direktiva upu ena državama lanicama.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 7 B DODATAK I. OP E ODREDBE Ovaj Dodatak je podijeljen u tri glave kojima se utvr uju op e odredbe primjenjive na sve relevantne tvari: A: grani ne vrijednosti za emisijske norme, B: ciljevi kakvo e, C: referentne metode mjerenja. Op e odredbe poja ane su i dopunjene u Dodatku II nizom posebnih odredbi primjenjivih na pojedina ne tvari. GLAVA A Grani ne vrijednosti, rokovi utvr eni za njihovo postizanje i postupci monitoringa ispuštanja 1. Grani ne vrijednosti i rokovi utvr eni za njihovo postizanje navedeni su u Dodatku II, Glava A, u pogledu razli itih vrsta relevantnih industrijskih postrojenja. 2. Koli ine ispuštenih tvari izražene su kao koli ina tvari koje je industrijsko postrojenje proizvelo, obradilo ili koristilo tijekom istog razdoblja ili, u skladu s lankom 6 (1) Direktive 76/464/EEC, prema nekom drugom parametru karakteristi nom za tu djelatnost. 3. Grani ne vrijednosti za industrijska postrojenja koja ispuštaju tvari navedene u lanku 2 (a), a koje se ne spominju u Glavi A Dodatka II, Vije e e utvrditi, gdje je potrebno, u kasnijoj fazi. Države lanice u me uvremenu e neovisno utvrditi, u skladu s Direktivom 76/464/EEC, emisijske norme za ispuštanja takvih tvari. Ti standardi moraju uzimati u obzir najbolja dostupna tehni ka sredstva, i ne smiju biti manje strogi od najusporedivijih grani nih vrijednosti koje se navode u Glavi A, Dodatak II. Ova to ka tako er e se primjenjivati ondje gdje su aktivnosti industrijskog postrojenja druga ije od onih za koje su utvr ene grani ne vrijednosti u Glavi A, Dodatak II, i koja e vjerojatno biti izvor ispuštanja tvari navedenih u lanku 2 (a). 4. Grani ne vrijednosti izražene kao koncentracije koje se u na elu ne smiju premašiti navedene su u Dodatku II, Glava A, u pogledu doti nih industrijskih postrojenja. Ni u kojem slu aju grani ne vrijednosti izražene kao maksimalne koncentracije, kada nisu jedine primjenjive vrijednosti, ne smiju biti više od grani nih vrijednosti izraženih težinom podijeljenom sa zahtjevima za vodom po elementu karakteristi nom za aktivnost koja proizvodi one iš enje. Me utim, budu i da je koncentracija ovih tvari u efluentima ovisna o koli ini vode u pitanju, što varira kod razli itih postupaka i postrojenja, grani ne vrijednosti izražene kao težina ispuštenih tvari u odnosu na parametre karakteristi ne za aktivnost,koji se navode u Glavi A, Dodatak II, moraju se u svim slu ajevima posti i. 5. Postupak monitoringa mora biti uspostavljen kako bi se provjerilo da li ispuštanja tvari navedenih u lanku 2 (a) zadovoljavaju emisijske norme. Ovaj postupak mora uklju ivati uzimanje i analizu uzoraka i mjerenje protoka ispuštanja, kao i koli inu obra en tvari, ili, gdje je primjenjivo, mjerenje parametara karakteristi nih za aktivnost koja uzrokuje one iš enje navedeno u Dodatku II, Glava A. Primjerice, ako je koli inu obra enih tvari nemogu e utvrditi, postupak monitoringa mogao bi se zasnivati na koli ini tvari koje bi se mogle koristiti kao funkcija proizvodnog kapaciteta, na temelju ega je izdano odobrenje. 6. Reprezentativan uzorak za ispuštanja uzima se tijekom razdoblja od 24 sata mora se uzeti. Koli ina tvari ispuštenih tijekom jednog mjeseca izra unava se na osnovi dnevnih koli ina ispuštenih tvari. U Dodatku II mogu se, me utim, za ispuštanja odre enih tvari navesti koli inski pragovi ispod kojih države lanice mogu primijenjivati pojednostavljen postupak monitoringa. 7. Uzorkovanje i mjerenje protoka predvi eno to kom 5 uobi ajeno e se provoditi u to kama gdje se primjenjuju grani ne vrijednosti navedene u lanku 3 (2). Me utim, ondje gdje je potrebno osigurati da mjerenja zadovoljave zahtjeve iz Glave C Dodataka, države lanice mogu dozvoliti da se

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 8 B uzorkovanje i mjerenje protoka vrši na u drugoj to ci, koja prethodi onoj na koju se primjenjuju grani ne vrijednosti, pod uvjetom: da se sve vode ispuštene iz postrojenja, koje su možda one iš ene doti nim tvarima, uzimaju u obzir u ovim mjerenjima, da redovne provjere pokažu kako su mjerenja u potpunosti reprezentativna za koli ine ispuštene u to kama primjene grani nih vrijednosti, ili su uvijek više. GLAVA B Ciljevi kakvo e, rokovi utvr eni za njihovo postizanje i postupci monitoringa ispunjenje 1. Za one države lanice koje se odlu e na izuzetak predvi en lankom 6 (3) Direktive 76/464/EEC, emisijske norme koje se moraju biti utvr ene i primijenjene prema lanku 5 te Direktive, utvrdit e se tako da se odgovaraju i cilj ili ciljevi kakvo e od onih koji su utvr eni u skladu s to kama 2 i 3 ispod, postigne ili postignu na podru ju izloženom ispuštanjima tvari navedenih u lanku 2 (a). Nadležno tijelo utvrdit e za svaki pojedina ni slu aj izloženo podru je, i odabrat e od cilja ili ciljeva kakvo e utvr enih u skladu s to kama 2 i 3 ispod, cilj ili ciljeve koje smatra odgovaraju im, uzimaju i u obzir injenicu da je svrha ove Direktive odstraniti svo one iš enje. 2. U svrhu odstranjenja one iš enja, kao što je definirano Direktivom 76/464/EEC i lankom 2 te Direktive, ciljevi kakvo e i rokovi utvr eni za njihovo postizanje navode se u Glavi B Dodatka II. 3. Osim ako se druga ije ne navodi u Glavi B Dodatka II, sve koncentracije koje se spominju kao ciljevi kakvo e odnose se na aritmeti ku sredinu rezultata dobivenih tijekom godine. 4. Ondje gdje se primjenjuje više od jednog cilja kakvo e na vode unutar jednog podru ja, kakvo a vode mora biti dovoljna da zadovolji svaki od tih ciljeva. 5. Za svako odobrenje dano sukladno ovoj Direktivi nadležno tijelo e utvrditi detaljna pravila, postupke monitoringa i rokove kako bi se osiguralo postizanje cilja ili ciljeva kakvo e u pitanju. 6. Prema lanku 6 (3) Direktive 76/464/EEC, države lanice e za svaki odabran i primijenjen cilj kakvo e izvijestiti Komisiju o: to kama ispuštanja i putevima raspršenja, podru ju na koje se primjenjuje cilj kakvo e, lokaciji to aka uzorkovanja, u estalosti uzorkovanja, metodama uzorkovanja i mjerenja, postignutim rezultatima. 7. Uzorci se moraju uzeti u to ci dovoljno blizu to ke ispuštanja kako bi bili reprezentativni za kakvo u vodenog okoliša u podru ju izloženom ispuštanju, dok u estalost uzorkovanja mora biti dovoljna da bi pokazala svaku promjenu u vodenom okolišu, posebice uzimaju i u obzir prirodne varijacije hidroloških uvjeta. GLAVA C Referentne metode mjerenja i granica detekcije 1. Definicije dane u Direktivi Vije a 79/869/EEC od 9. listopada 1979. za metode mjerenja i u estalosti uzorkovanja i analize površinskih voda namijenjenih zahva anju pitke vode u državama lanicama ( 1 ) primjenjivat e se u kontekstu ove Direktive. 2. Referentne metode mjerenja koje e se koristiti za utvr ivanje koncentracije doti ne tvari i granica detekcije za doti ni okoliš navode se u Glavi C Dodatka II. 3. Granica detekcije, to nost i preciznost metode navode se za svaku tvar u Glavi C, Dodatak II. 4. Mjerenja toka efluenta moraju se provoditi do to nosti od ± 20 %. ( 1 ) OJ br. L 271, 29. 10. 1979., str. 44.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 9 B DODATAK II. POSEBNE ODREDBE M1 M2 B 1. Vezane uz ugljikov tetraklorid 2. Vezane uz DDT 3. Vezane uz pentaklorfenol 4. Vezane uz aldrin, dieldrin, endrin i izodrin 5. Vezane uz heksaklorbenzen 6. Vezane uz heksaklorbutadien 7. Vezane uz kloroform 8. Vezane uz 1,2dikloretan (EDC) 9. Vezane uz trikloretilen (TRI) 10. Vezane uz perkloretilen (PER) 11. Vezane uz triklorbenzen (TCB). Numeriranje tvari navedenih u ovom Dodatku odgovara popisu od 129 tvari sadržanih u priop enju Komisije Vije u od 22. lipnja 1982. ( 1 ). Ako se u budu nosti u ovaj Dodatak budu uklju ivale tvari koje se ne navode u gornjem popisu, biti e numerirane kronološkim redom uklju enja, po evši s br. 130. I. Posebne odredbe vezane uz ugljikov tetraklorid (br. 13) ( 2 ) CAS br. 56235 ( 3 ) ( 1 ) OJ br. C 176, 14. 7. 1982., str. 3. ( 2 ) lanak 5 naro ito se primjenjue na upotrebu ugljikovog tetraklorida u industrijskim praonicama. ( 3 ) CAS broj (Chemical Abstract Service Number).

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 10 B Glava A (13): Grani ne vrijednosti za emisijske norme Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 )( 2 ) Vrsta Grani ne vrijednosti izražene kao (3) prosje ne vrijednosti težina koncentracija Proizvodnja ugljikovog tetrakolorida perkloriranjem a) postupak uklju uje pranje: 40 g CCl 4 po toni od ukupnog proizvodnog kapaciteta CCl 4 i perkloretilena b) postupak ne uklju uje pranje: 2,5 g/ t a) postupak uklju uje pranje: 80 g/t b) postupak ne uklju uje pranje: 5 g/ t 1.5 mg/l 1.5 mg/l 3 mg/l 3 mg/l 1. 1. 1988. Proizvodnja klormetana kloriranjem metanom (uklju uju i proizvodnju klora visokotla nom elektrolizom) i iz metanola 10 g CCl 4 po toni ukupnog proizvodnog kapaciteta klormetana 20 g/t 1.5 mg/l 1. 1. 1988. 3 mg/l Proizvodnja klorofluorougljika ( 4 ) ( 1 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Glavi A, to ka 3, Dodatak I, posebno se spominju postrojenja koja koriste ugljikov tetraklorid kao otapalo. ( 2 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 30 kg/god. ( 3 ) Uzimaju i u obzir hlapljivosti ugljikovog tetraklorida, te radi osiguranja da se poštuje lanak 3 (6), ondje gdje se koristi postupak koji uklju uje miješanje efluenta koji sadrži ugljikov tetraklorid na otvorenom, države lanice e zahtijevati poštivanje grani nih vrijednosti uzvodno od doti nog postrojenja; one e osigurati da se sva voda koja e vjerojatno biti one iš ena u cijelosti uzme u obzir. ( 4 ) Trenutno nije mogu e usvojiti grani ne vrijednosti za ovaj sektor. Vije e e usvojiti te grani ne vrijednosti naknadno, postupaju i na prijedlog Komisije. Glava B (13): Ciljevi kakvo e ( 1 ) Okoliš Cilj kakvo e Mjerna jedinica Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode 12 μg/l CCl4 1..1. 1988. Glava C (13): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje prisustva tetraklorida u efluentima i vodi je plinska kromatografija. ( 1 ) Ne prejudiciraju i lanak 6 (3) Direktive 76/464/EEC, ondje gdje ne postoje dokazi o problemima u postizanju i kontinuiranom održavanju gore navedenog cilja kakvo e, može se uvesti pojednostavljen postupak monitoringa.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 11 B Osjetljiv detektor mora se koristiti kada su razine koncentracije ispod 0.5 mg/l, u kojem slu aju granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) iznosi 0.1 μg/l. Za razine koncentracije iznad 0.5 mg/l granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) od 0.1 mg/l je prihvatljiva. 2. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja ( 1 ). II. Posebne odredbe vezane uz DDT (br. 46) C2 ( 2 ) ( 3 ) CAS br. 50 29 3 ( 4 ) ZADRŽAVANJE STANJA: Koncentracija DDT u vodenom okolišu, sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama ne smije zna ajno porasti tijekom vremena. Glava A (46): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ( 5 ) ( 6 ) Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 )( 2 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani na vrijednost izražena kao g/t proizvedene, obra ene ili korištene tvari mg/l ispuštene vode Proizvodnja DDTa, uklju uju i sintezu DDTa na istoj lokaciji 8 16 0,7 1.3 1. 1. 1988. 1. 1. 1988. 4 0.2 1. 1. 1991. 8 0.4 1. 1. 1991. ( 1 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Glavi A, to ka 3, Dodatak I, posebno se spominju postrojenja za sintezu DDT izvan proizvodne lokacije, te industrija koja proizvodi dikofol. ( 2 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 1 kg/god. Glava B (46): Ciljevi kakvo e Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Ciljevi kakvo e 10 za izomer para para DDT 25 za ukupni DDT Mjerna jedinica C1 ng/l 1. 1. 1988. Glava C (46): Referentna metoda mjerenja Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje DDTu u efluentima i vodenom okolišu je plinska kromatografija sa zahvatom elektrona (ECD) nakon ekstrakcije putem odgovaraju eg otapala. Granica kvantitativnog odre ivanja ( 7 ) C1 za ukupni DDT je otprilike 4 ng/l za vodeni okoliš i 1 μg /l za efluente, ovisno o broju vanjskih tvari prisutnih u uzorku. ( 1 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule. ( 2 ) Suma izomera 1,1,1triklor2,2 bis (pklorfenil) etan; 1,1,1 triklor 2 (oklorfenil) 2 (pklorfenil) etan; 1,1,1diklor2,2 bis (pklorfenil) etile n; i 1,1diklor2,2 bis (p klorfenil) etan. ( 3 ) lanak 5 primjenjuje se na DDT ako su identificirani izvori razli iti od onih koji se navode u ovom Dodatku. ( 4 ) CAS broj (Chemical Abstract Service Number). ( 5 ) U pogledu novih ure aja, najbolja dostupna tehni ka sredstva ve sada moraju omogu avati utvr ivanje, za DDT, emisijskih normi nižih od 1 g/t proizvedenih tvari. ( 6 ) Na temljelju iskustva ste enog u provedbi ove Direktive, Komisija e pravodobno podnijeti Vije u, sukladno lanku 6 (3) ove Direktive, prijedloge o utvr ivanju strožih grani nih vrijednosti koje bi stupile na snagu do 1994. ( 7 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 12 2. Referentna metoda koja e se koristiti za utvr ivanje DDTa u sedimentima i organizmima je plinska kromatografija sa detektorom zahvata elektrona (ECD) nakon odgovaraju e pripreme uzoraka. Granica kvantitativnog odre ivanja (1) je 1 μg /kg. 3. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja ( 1 ). III. Posebne odredbe vezane uz pentaklorfenol (br. 102) ( 2 ) ( 3 ) CAS 87865 ( 4 ) ZADRŽAVANJE STANJA: Koncentracije pentaklorfenola u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama ne smije zna ajno porasti tijekom vremena. Glava A (102): Grani ne vrijednosti za emisijske norme Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 )( 2 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani na vrijednost izražena kao g/t kapaciteta proizvodnje/korištenja mg/l ispuštene vode Proizvodnja natrijevog pentaklorfenata hidrolizom heksaklorbenzena 25 50 1 2 1.1.1988. 1.1.1988. ( 1 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Glavi A, to ka 3, Dodatak I, posebno se spominju postrojenja za proizvodnju natrijevog pentaklorfenata saponifikacijom, i ona koja proizvode pentaklorfenol kloriranjem. ( 2 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 3 kg/god. Glava B (102): Ciljevi kakvo e Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Cilj kakvo e Mjerna jedinica 2 μg/l 1. 1. 1988. Glava C (102): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje pentaklorfenola u efluentima i vodenom okolišu je visokotla na teku inska kromatografija s detekcijom zahvata elektrona nakon ekstrakcije putem odogovaraju eg otapala. Granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) 2 μg /l za efluente, i 0.1 μg /l za vodeni okoliš. 2. Referentna metoda koja e se koristiti za utvr ivanje pentaklorfenola u sedimentima i organizmima je visokotla na teku inska kromatografija ili plinska kromatografija s detekcijom zahvata elektrona nakon odgovaraju e pripreme uzoraka. Granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) je 1 μg/kg. 3. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja ( 1 ). ( 1 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule. ( 2 ) Kemijski spoj 2,3,4,5,6pentaklor1hidroksibenzen i njegove soli. ( 3 ) lanak 5 primjenjuje se na pentaklorfenol, naro ito njegovu upotrebu pri obradi drveta. ( 4 ) CAS broj (Chemical Abstract Service Number).

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 13 M1 IV. Posebne odredbe vezane uz: aldrin (br. 1) ( 1 ) CASbr. 309002 dieldrin (br. 71) ( 2 ) CAS br. 60571 endrin (br. 77) ( 3 ) CAS br. 72208 izodrin (br. 130) ( 4 ) CAS br. 465736 (1) Aldrin je kemijski spoj C 12 H 8 Cl 6 1, 2, 3, 4, 10, 10heksaklor1, 4, 4a, 5, 8, 8aheksahidro1, 4endo5, 8egzodimetanonaftalen. (2) Dieldrin je kemijski spoj C 12 H 8 Cl 6 O 1, 2, 3, 4, 10, 10 heksaklor 6, 7epoksi1, 4, 4a, 5, 6, 7, 8, 8aoktahidro1, 4 egzo 5, 8exo dimetanonaftalen. (3) Endrin je kemijski spoj C 12 H 8 Cl 6 O 1, 2, 3, 4, 10, 10 heksaklor 6, 7 epoksi 1, 4, 4a, 5, 6, 7, 8, 8a oktahidro 1,4endo5, 8endodimetanonaftalen. (4) Izodrin je kemijski spoj C 12 H 8 Cl 6 1, 2, 3, 4, 10, 10 heksaklor 1, 4, 4a, 5, 8, 8a heksahidro 1, 4endo5, 8 endo dimetanonaftalen. Glava A (1, 71, 77, 130): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ( 1 ) Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani na vrijednost izražena kao Težina Koncentracija u efluentu μg/l ispuštene vode ( 2 ) Proizvodnja aldrina i/ili dieldrina i/ili endrina, uklju uju i sintezu ovih tvari na istoj lokaciji 3 g po toni ukupnog proizvodnog kapaciteta (g/t) 15 g po toni ukupnog proizvodnog kapaciteta (g/t) ( 3 ) 2 10 ( 3 ) 1. 1. 1989. 1. 1. 1989. ( 1 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Glavi A, to ka 3, Dodatak I, posebno se spominju postrojenja za sintezu aldrina i/ili dieldrina i/ili endrina izvan proizvodne lokacije. ( 2 ) Ovi iznosi uzimaju u obzir ukupnu koli inu vode koja pro e kroz postrojenje. ( 3 ) Ako je mogu e, dnevne vrijednosti ne bi trebale prelaziti dvostuku mjese nu vrijednost. Glava B (1, 71, 77, 130): Ciljevi kakvo e Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Aldrin Tvar Dieldrin Endrin Izodrin Ciljevi kakvo e ng/l moraju se poštivati od 1. 1. 1989. 1. 1. 1994. 30 za ukupno etiri tvari, uz maksimalno 5 za endrin 10 10 5 5 ZADRŽAVANJE STANJA: Koncentracija(e) aldrina i/ili dieldrina i/ili endrina i/ili izodrina u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama ne smije zna ajno porasti tijekom vremena. ( 1 ) Grani ne vrijednosti navedene u ovoj glavi odnosit e se na ukupno ispuštanje aldrina, dieldrina i endrina. Ako efluent nastao proizvodnjom ili korištenjem aldrina, dieldrina i/ili endrina (uklju uju i sintezu ovih tvari) tako er sadrži izodrin, gore navedene grani ne vrijednosti primjenjivat e se na ukupna ispuštanja aldrina, dieldrina, endrina i izodrina.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 14 M1 Heading C (1, 71, 77, 130): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje aldrina, dieldrina, endrina i/ili izodrina u efluentima i vodenom okolišu je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon ekstrakcije putem odogovaraju eg otapala. Granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) za svaku tvar je 2,5 ng/l za vodeni okoliš i 400 ng/l za efluente, ovisno o broju parazitnih tvari prisutnih u uzorku. 2. Referentna metoda koja e se koristiti za utvr ivanje aldrina, dieldrina i/ili endrina i/ili izodrina u sedimentima i organizmima je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon odgovaraju e pripreme uzoraka. Granica kvantitativnog odre ivanja je 1 μg/kg suhe tvari za svaku pojedina nu tvar. 3. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja. V. Posebne odredbe vezane uz heksaklorbenzen (HCB) (br. 83) CAS118741 Glava A (83): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ZADRŽAVANJE STANJA: Ne smije do i do zna ajnog neposrednog ili posrednog porasta one iš enja koji potje e od ispuštanja HCBa i utje e na koncentracije u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama tijekom vremena. Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) ( 2 ) ( 3 ) 1. Proizvodnja i obrada HCBa 2. Proizvodnja perkloretilena (PER) i ugljikovog tetraklorida (CCl 4 ) perkloriranjem 3. Proizvodnja trikloretilena i/ili perkloretilena svakim drugim postupkom ( 4 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani na vrijednost izražena kao težina 10 g HCB/t proizvodnog kapaciteta HCB 20 g HCB/t proizvodnog kapaciteta HCB 1,5 g HCB/t ukupnog proizvodnog kapaciteta PER + CCl 4 3g HCB/t ukupnog proizvodnog kapaciteta PER + CCl 4 koncentracija 1 mg/l HCB 2 mg/l HCB 1,5 mg/l of HCB 3 mg/l of HCB 1. 1. 1990. 1. 1. 1990. ( 1 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 1 kg/god. ( 2 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Dodatku I, Glava A, to ka 3, posebno se spominju industrijska postrojenja za proizvodnju kvintocena i teknacena, industrijska postrojenja koja proizvode klor kloralkalnom elektrolizom s grafitnim elektrodama, industrijska postrojenja koja obra uju gumu, postrojenja koja proizvode pirotehni ke proizvode i postrojenja koja proizvode vinil klorid. ( 3 ) Na temljelju iskustva ste enog u provedbi ove Direktive, i uzimaju i u obzir injenicu da korištenje najboljih dostupnih tehni kih sredstava ve sada omogu uje da se u nekim slu ajevima primijene mnogo strože vrijednosti od gore navedenih, Vije e e donijeti odluku, na prijedlog Komisije, o strožim grani nim vrijednostima, do 1. sije nja 1995. ( 4 ) Trenutno nije mogu e usvojiti grani ne vrijednosti za ovaj sektor. Vije e e usvojiti te grani ne vrijednosti naknadno, postupaju i na prijedlog Komisije. U me uvremenu, države lanice primjenjivat e nacionalne emisijske norme sukladno Dodatku I, Glava A, to ka 3. ( 1 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja ' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 15 M1 Glava B (83): Ciljevi kakvo e ( 1 ) ZADRŽAVANJE STANJA: Koncentracija HCB u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama ne smije zna ajno porasti tijekom vremena. Okoliš Cilj kakvo e Mjerna jedinica Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode 0,03 g/l 1. 1. 1990. Glava C (83): Referentna metoda mjerenje 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje prisustva HCBa u efluentima i vodama je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon ekstrakcije putem odogovaraju eg otapala. Granica kvantifikacije ( 2 ) za HCB biti e u rasponu 1 do 10 ng/l za vode, i 0,5 do 1 μg/l za efluente, ovisno o broju vanjskih tvari prisutnih u uzorku. 2. Referentna metoda koja e se koristiti za utvr ivanje HCBa u sedimentima i organizmima je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon odgovaraju e pripreme uzoraka. Granica kvantifikacije ( 2 ) biti e u rasponu 1 do 10 μg/kg suhe tvari. 3. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantifikacije ( 2 ). ( 1 ) Komisija e razmotriti mogu nost utvr ivanja strožih ciljeva kakvo e, uzimaju i u obzir izmjerene koncentracije HCBa u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama, i izvijestit e Vije e, do sije nja 1995., o odluci da li bi trebalo provesti izmjene u Direktivi. ( 2 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 16 M1 VI. Posebne odredbe vezane uz heksaklorbutadien (HCBD) (br. 84) CAS87683 Glava A (84): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ZADRŽAVANJE STANJA: Ne smije do i do zna ajnog neposrednog ili posrednog porasta one iš enja koji potje e iz ispuštanja HCBDa i utje e na koncentracije u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama tijekom vremena. Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) ( 2 ) ( 3 ) Vrsta Grani na vrijednost izražena kao prosje ne vrijednosti težina koncentracija 1. Proizvodnja perkloretilena (PER) i ugljikovog tetraklorida (CCl 4 ) perkloriranjem 1,5 g HCBD/t ukupnog proizvodnog kapaciteta za PER + CCl 4 3 g HCBD/t ukupnog proizvodnog kapaciteta za PER + CCl 4 1,5 mg/l HCBD 3 mg/l HCBD 1. 1. 1990. 2. Proizvodnja trikloretilena i/ili perkloretilena svakim drugim postupkom ( 4 ) ( 1 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 1 kg/god. ( 2 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Dodatku I, Glava A, to ka 3, posebno se spominju industrijska postrojenja koja koriste HCBD u tehni ke svrhe. ( 3 ) Na temljelju iskustva ste enog u provedbi ove Direktive, i uzimaju i u obzir injenicu da korištenje najboljih tehni kih sredstava ve sada omogu uje da se u nekim slu ajevima primijene mnogo strože vrijednosti od gore navedenih, Vije e e donijeti odluku, na prijedlog Komisije, o strožim grani nim vrijednostima do 1. sije nja 1995. ( 4 ) Trenutno nije mogu e usvojiti grani ne vrijednosti za ovaj sektor. Vije e e usvojiti te grani ne vrijednosti naknadno, postupaju i po prijedlogu Komisije. U me uvremenu, države lanice primjenjivat e nacionalne emisijske norme sukladno Dodatku I, Glava A, to ka 3. Glava B (84): Ciljevi kakvo e(1) ZADRŽAVANJE STANJA: Koncentracija HCBDa u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama ne smije zna ajno porasti tijekom vremena. Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Cilj kakvo e Mjerna jedinica 0,1 g/l 1. 1. 1990. ( 1 ) Komisija e razmatrati mogu nost utvr ivanja strožih ciljeva kakvo e, uzimaju i u obzir izmjerene koncentracije HCB u sedimentima i/ili mekušcima i /ili školjkašima i/ili ribama, i izvijestit e Vije e, do sije nja 1995., o odluci da li bi trebalo izvršiti izmjene u Direktivi.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 17 M1 Glava C (84): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje HCBDa u efluentima i vodama je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon ekstrakcije putem odogovaraju eg otapala. Granica kvantitativnog odre ivanja ( 1 ) za HCBD biti e u rasponu 1 do 10 ng/1 za vode i 0,5 do 1 μg/l za efluente, ovisno o broju vanjskih tvari prisutnih u uzorku. 2. Referentna metoda koja e se koristiti za utvr ivanje HCDBa u sedimentima i organizmima je plinska kromatografija sa detekcijom zahvata elektrona (ECD) nakon odgovaraju e pripreme uzoraka. Granica kvantitativnog odre ivanja (1) za HCBD biti e u rasponu 1 do 10 μg/kg suhe tvari. 3. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja ( 1 ). VII. Posebne odredbe vezane uz kloroform (CHCl3) (br. 23) (2) CAS67663 Glava A (23): Grani ne vrijednosti za emisijske norme Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) ( 2 ) Grani na vrijednost (mjese ni prosjeci) izražena kao ( 3 ) ( 4 ) Poštivati od Proizvodnja klormetana iz metanola ili iz kombinacije metanola i metana ( 5 ) težina 10 g CHCl 3 /t ukupnog proizvodnog kapaciteta za klormetane koncentracija 1 mg/l 1. 1. 1990. Proizvodnja klormetana kloriranjem metana 7,5 g CHCl 3 /t ukupnog proizvodnog kapaciteta za klormetane 1 mg/l 1. 1. 1990. Proizvodnja klorofluorougljika CFC ( 6 ) ( 1 ) Me u industrijskim pogonima navedenim u Dodatku I, Glava A, to ka 3, posebno se spominju, za kloroform, postrojenja koja proizvode monomer vinil klorid pirolizom dikloretana, postrojenja koja proizvode izbijeljenu pulpu, te druga postrojenja koja koriste CHCl 3 kao otapalo, teostrojenja u kojima se vode za hla enje ili drugi efluenti kloriraju. Vije e e usvojiti grani ne vrijednosti za te sektore naknadno, postupaju i po prijedlozima Komisije. ( 2 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 30 kg/god. ( 3 ) Dnevne prosje ne grani ne vrijednosti jednake su dvostrukim prosje nim mjese nim vrijednostima. ( 4 ) Uzimaju i u obzir hlapljivosti kloroforma, te radi osiguranja da se poštuje lanak 3 (6), ondje gdje se koristi postupak koji uklju uje miješanje efluenta koji sadrži kloroform na otvorenom, države lanice e zahtijevati poštivanje grani nih vrijednosti uzvodno od doti nog postrojenja; one e osigurati da se sva voda koja e vjerojatno biti one iš ena u cijelosti uzme u obzir. ( 5 ) T.j. hidrokloriranje metanola, zatim kloriranje metil klorida. ( 6 ) Trenutno nije mogu e usvojiti grani ne vrijednosti za ovaj sektor. Vije e e usvojiti te grani ne vrijednosti naknadno, postupaju i po prijedlogu Komisije. U me uvremenu, države lanice primjenjivat e nacionalne emisijske norme sukladno Dodatku I, Glava A, to ka 3. ( 1 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule. ( 2 ) Za kloroform, lanak 3 Direktive 76/464/EEC primjenjivat e se na ispuštanja iz industrijskih postupaka koji sami mogu zna ajno pridonijeti razini kolorforma u vodenom efluentu; naro ito e se primjenjivati na navedene u Glavi A ovog Dodatka. lanak 5 ove Direktive primjenjuje se ako su identificirani razli iti izvori od onih koji se navode u ovom Dodatku.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 18 M1 Glava B (23): Ciljevi kakvo e ( 1 ) Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Ciljevi kakvo e Mjerna jedinica 12 g/l 1. 1. 1990. Glava C (23): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje kloroforma u efluentima i vodenom okolišu je plinska kromatografija. Osjetljiv detektor mora se koristiti kada su razine koncentracije ispod 0,5 mg/l, u kojem slu aju granica kvantitativnog odre ivanja( 2 ) iznosi 0,1 μg/l. Za razine koncentracije iznad 0,5 mg/l granica kvantitativnog odre ivanja od 0,1 mg/l je prihvatljiva. 2. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja. M2 VIII. Posebne odredbe vezane uz 1,2dikloretan (EDC) (br. 59) ( 3 ) CAS 107062 Glava A (59): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ( 4 ) Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) ( 2 ) a) Prodizvodnja samo 1,2 dikloretana (bez prerade ili upotrebe na istoj lokaciji) b) Proizvodnja 1,2dikloretana, i prerada ili upotreba na istoj lokaciji, osim za upotrebe definirane ispod pod (e) ( 5 ) ( 6 ) Vrsta Grani ne vrijednosti izražene kao prosje ne vrijednosti težina (g/ t) ( 3 ) koncentracija (mg/l) ( 4 ) 4 2,5 8 5 12 5 24 10 2 1,25 4 2,5 6 2,5 12 5 c) Prerada 1,2 dikloretana u tvari osim vinil klorida ( 7 ) d) Upotreba EDC za odmaš ivanje metala (izvan industrijske lokacije obuhva ene pod (b) ( 8 ) 2,5 5 1 2 0,1 0,2 ( 1 ) Ne prejudiciraju i lanak 6 (3) Direktive 76/464/EEC, ondje gdje ne postoje dokazi o problemima u postizanja i kontinuiranom održavanju gornjeg cilja kakvo e, može se uvesti pojednostavljen postupak monitoringa. ( 2 ) 'Granica kvantitativnog odre ivanja' x g odre ene tvari je najmanja koli ina kvantitativno utvrdiva na uzorku na osnovi neke radne metode, koju je još uvijek mogu e razlikovati od nule. ( 3 ) lanak 5 Direktive 86/280/EEC primjenjuje se naro ito na EDC korišten kao otapalo izvan lokacije proizvodnje ili prerade, ako godišnja ispuštanja iznose manje od 30 kg/god. Takva mala ispuštanja mogu se izuzeti od zahtjeva iz lanka 3 Direktive 76/464/EEC. Unato lanku 5 (3) Direktive 86/280/EEC, države lanice moraju provesti posebne programe ne kasnije od 1. sije nja 1993., o emu moraju istovremeno obavijestiti Komisiju. ( 4 ) Uzimaju i u obzir hlapljivosti EDC, te radi osiguranja da se poštuje lanak 3 (6) Direktive 86/280/EEC, ondje gdje se koristi postupak koji uklju uje miješanje EDC na otvorenom, države lanice e zahtijevati poštivanje grani nih vrijednosti uzvodno od doti nog postrojenja; one e osigurati da se sva voda koja e vjerojatno biti one iš ena u cijelosti uzme u obzir.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 19 M2 Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) ( 2 ) e) upotreba EDC u proizvodnji ionskih izmjenjiva a ( 9 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani ne vrijednosti izražene kao težina (g/ t) koncentracija ( 3 ) (mg/l) (4) ( 1 ) Proizvodni kapacitet pro iš enog EDC uklju uje onaj dio EDCa koji nije krekiran u jedinici za proizvodnju vinil klorida (VC), povezanoj s jednicom za proizvodnju EDCa, i koje je recikliran u odjelu za pro iš avanje EDC u postrojenju. Kapacitet proizvodnje ili prerade je kapacitet odobren od strane administracije, ili, u suprotnom, najve a godišnja koli ina proizvedena ili prera ena tijekom etiri godine prije izdavanja ili revizije odobrenja. Kapacitet odobren od strane administracije ne bi se trebao znatno razlikovati od stvarne proizvodnje. ( 2 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 30 kg/god. ( 3 ) Ove grani ne vrijednosti odnose se: na sektore (a) i (b), na proizvodni kapacitet pro iš enog EDCa u tonama, na sektor (c), na kapacitet obrade EDCa izražen u tonama. U slu aju sektora (b), me utim, ako je kapacitet obrade i korištenja ve i od proizvodnog kapaciteta, grani ne vrijednosti primjenjivat e se u odnosu na globalni kapacitet obrade i korištenja. Ako na istoj lokaciji postoji nekoliko postrojenja, grani ne vrijednosti primjenjivat e se na sva postrojenja zajedno. ( 4 ) Ne prejudiciraju i odredbe Glave A (4), Dodatak I, ove grani ne koncentracije odnose se na sljede e referentne koli ine: (a) 2 m 3 /t proizvodnog kapaciteta pro iš enog EDCa; (b) 2,5 m 3 /t proizvodnog kapaciteta pro iš enog EDCa; (c) 2,5 m 3 /t kapaciteta obrade EDCa. ( 5 ) Grani ne vrijednosti uzimaju u obzir sve raspršene unutrašnje izvore i/ili EDC korišten kao otapalo na lokaciji industrijske proizvodnje; ovo e osigurati smanjenje ispuštanja EDCa za više od 99 %. Bez obzira na ovo, kombinacija najbolje dostupne tehnologije i odsustva svih raspršenih unutrašnjih izvora omogu it e postizanje smanjenja koli ina koja su ve a od 99,9 %. Na temljelju iskustva ste enog u primjeni postoje ih mjera, Komisija e Vije u pravovremeno podnijeti prijedloge o strožim grani nim vrijednostima, koja e se primjenjivati od 1998. godine. ( 6 ) Ondje gdje država lanica zauzme stav da, zbog integracije proizvodnje EDCa i proizvodnje drugih kloriranih ugljikovodika, proizvodni postupak za EDC vjerojatno ne e zadovoljavati ove grani ne vrijednosti do roka od 1. sije nja 1993., o emu se mora obavijestiti Komsiju prije 1. sije nja 1991. Program za smanjenje ispuštanja EDCa, koji e omogu iti da se zadovolje ove grani ne vrijednosti do 1. sije nja 1997., bit e predan Komisiji ne kasnije od 31. prosinca 1993. Sljede a grani na vrijednost mora, me utim, biti zadovoljena 1. sije nja 1993: 40 g EDC/t proizvodnog kapaciteta pro iš enog EDCa (mjese ni i dnevni prosjek). Grani na vrijednost izražena kao koncentracija oduzima se na temelju koli ine vode koju ispusti doti no postrojenje/ postrojenja. ( 7 ) Proizvodnja sljede ih tvari konkretno uklju uje: etilen diamin, etilen poliamin, 1.1.1.trikloretan, trikloretilen i perkloretilen. ( 8 ) Ove grani ne vrijednosti odnose se se samo na postrojenja ija godišnja ispuštanja prekora uju 30 kg/god. ( 9 ) Trenutno nije mogu e usvojiti grani ne vrijednosti za ovaj sektor. Vije e e usvojiti te grani ne vrijednosti naknadno, postupaju i na prijedlog Komisije. U me uvremenu, države lanice primjenjivat e nacionalne grani ne vrijednosti sukladno Dodatku I, Glava A, to ka 3. Glava B (59): Ciljevi kakvo e Okoliš Kopnene površinske vode Vode estuarija Kopnene obalne (prijelazne) vode, osim voda estuarija Teritorijalne vode Ciljevi kakvo e (μg/l) 10 Komisija e usporediti rezultate provedenog monitoringa, sukladno tre oj alineji lanka 13 (1) Direktive 76/464/EEC, s indikativnom koncentracijom od 2,5 μg/l. Komisija e, do 1989., preispitati ciljeve kakvo e na temelju iskustva ste enog u primjeni sadašnjih mjera.

1986L0280 EN 23.12.1991. 001.002 20 M2 Glava C (59): Referentna metoda mjerenja 1. Referentna metoda mjerenja koja e se koristiti za utvr ivanje prisustva 1,2 dikloretana u efluentima i vodenom okolišu je plinska kromatografija sa detektorom zahvata elektrona (ECD) nakon ekstrakcije putem odogovaraju eg otapala, ili plinska kromatografija nakon izoliranja tehnikom dinami ke analize para iznad uzorka, upotrebom rashladnog kriogenskog kapilarnog sistema. Granica kvantitativnog odre ivanja je 10 μg/l za efluente i 1 μg/l za vodeni okoliš. To nost i preciznost metode mora biti ± 50 % pri koncentraciji koja predstavlja dvostruku vrijednost granice kvantitativnog odre ivanja. Države lanice mogu utvrditi koncentracije EDCa referiranjem koli ina AOX, EOX ili VOXa, pod uvjetom da se Komisija prethodno uvjeri kako ove metode daju ekvivalentne rezultate, te dok se ne usvoji Direktiva o op im otapalima. Države lanice u pitanju uspostavljat e redovito odnos u koncentraciji izme u EDCa i korištenih parametara. IX. Posebne odredbe vezane uz trikloretilen (TRI) (br. 121) ( 1 ) CAS 79.01.6 Glava A (121): Grani ne vrijednosti za emisijske norme ( 2 ) Vrsta industrijskog postrojenja ( 1 ) Vrsta prosje ne vrijednosti Grani ne vrijednosti izražene kao težina (g/ t) koncentracija ( 2 ) (mg/l) (3) a) Proizvodnja trikloretilena (TRI) i perkloretilena (PER) b) Korištenje TRI za odmaš ivanje metala ( 4 ) ( 1 ) Pojednostavljen postupak monitoringa može se uvesti ako godišnja ispuštanja ne prelaze 30 kg/god. 10 2,5 20 5 2 0,5 4 1 0,1 0,2 1. 1. 1993 1. 1. 1995 ( 2 ) Za sektor (a), grani ne vrijednosti za ispuštanja TRI do ukupnog proizvodnog kapaciteta za TRI + PER. Za postoje e postrojenje koje koristi dehidrokloriranje tetrakloretana, proizvodni kapacitet je ekvivalentan proizvodnom kapacitetu TRIPER, omjer proizvodnje TRIPERa uzet na jednu tre inu. Kapacitet proizvodnje ili prerade je kapacitet odobren od strane administracije, ili, u suprotnom, najve a godišnja koli ina proizvedena ili prera ena tijekom etiri godine prije izdavanja ili revizije odobrenja. Kapacitet odobren od strane administracije ne bi se trebao znatno razlikovati od stvarne proizvodnje. ( 3 ) Ne prejudiciraju i odredbe Glave A (4), Dodatak I, grani ne koncentracije TRI odnose se na sljede e referentne vrijednosti: sektor (a), 5 m3/t proizvodnje TRI + PER. ( 4 ) Ove grani ne vrijednosti odnose se samo na industrijska postrojenja ija godišnja ispuštanja prekora uju 30 kg/god. ( 1 ) lanak 5 Direktive 86/280/EEC primjenjuje se naro ito na TRI korišten kao otapalo u kemijskom iš enju za odstranjivanje masno a ili mirisa, te za odmaš ivanje metala ondje gdje godišnja ispuštanja iznose manje od 30 kg/god. Tako mala ispuštanja mogu se izuzeti od zahtjeva iz lanka 3 Direktive 76/464/EEC. Unato lanku 5 (3) Direktive 86/280/EEC, države lanice moraju provesti svoje posebne programe ne kasnije od 1. sije nja 1993. One o njima moraju istovremeno obavijestiti Komisiju. ( 2 ) Uzimaju i u obzir hlapljivosti trikloretilena, te radi osiguranja da se poštuje lanak 3 (6) Direktive 86/280/EEC, gdje se koristi postupak koji uklju uje miješanje efluenata koji sadrže trikloretilen na otvorenom, države lanice moraju zahtijevati poštivanje grani nih vrijednosti uzvodno od doti nog postrojenja; one moraju osigurati da se sva voda koja e vjerojatno biti one iš ena uzme odgovaraju e u obzir.