Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

Σχετικά έγγραφα
Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

BJT (Bipolar Junction Transistor) MOSFET (Metal Oxide Semiconductor FET) IGBT (Insulated Gate Bipolar Transistor

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)


Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

SIMULIRANJE REGULIRANOG ELEKTROMOTORNOG POGONA PRIMJENOM M FUNKCIJA. Vježba broj 6

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

2.6 Nepravi integrali

Savijanje elastične linije

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

3.1 Granična vrednost funkcije u tački


GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Το άτομο του Υδρογόνου

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Matematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Kaskadna kompenzacija SAU

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

( , 2. kolokvij)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Matematički osnovi Z transformacije

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Mašinsko učenje. Regresija.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

IZVODI ZADACI (I deo)

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Elementi spektralne teorije matrica

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Tretja vaja iz matematike 1

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

w w w.k z a c h a r i a d i s.g r

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Transcript:

Regulisni elektromotorni pogoni s mšinm jednosmerne struje Osnovne krkteristike Regulcij moment - struje indukt Regulcij brzine Nčini relizcije (ktutor) z rd u 2 ili 4 kvdrnt

Elektromotorni pogon promenljive brzine s MJS sistem bez povrtne veze UPRAVLJANJE - Pogon u otvorenoj sprezi (primer pogon s lbortorijskih vežbi) Zdvnje željene brzine u M Opterećenje Aktutor

Elektromotorni pogon promenljive brzine s MJS sistem bez povrtne veze UPRAVLJANJE - Pogon u otvorenoj sprezi (primer pogon s tiristorskim mostom) Zdvnje željene brzine Kontroler (soft-strt) u c u M Opterećenje Aktutor

Regulisni elektromotorni pogon - sistem s povrtnom vezom REGULACIJA - Pogon u ztvorenoj sprezi (primer s regulcijom brzine) Zdvnje željene brzine Prilgođenje reference (soft-strt) Diskrimintor + - Signl greške Regultor u c u D M Opterećenje Aktutor

Regulisni elektromotorni pogon - sistem s povrtnom vezom Elementi krkteristični z regulisne elektromotorne pogone: Prilgođenje reference (u sttičkom i dinmičkom smislu) (soft strt); Diskrimintor (u sstvu regultor); Regultor; Dvč regulisne veličine (merenje električnih i neelektričnih veličin, glvnsko odvjnje); Povrtn vez.

Regultori u y (v Regultor c ) Regultor obezbeđuje: Sttičke i dinmičke krkteristike RP; Odgovrjuću vrednost komndnog signl V c Vrste regultor po krkteristici prenos: P ; I ; D ; PI ; PD ; PID.

Krkteristike osnovnih regultor TIP P Dif. jednčin y K u Funkcij prenos K y( p) u( p) Odziv n "jedinični step" y(t) K t I dy dt 1 T i u 1 p T i 1 y(t) T i t D y T D du dt pt D y(t) t "Relni" D T g dy dt y T D du dt p TD 1 p T g T T D g y(t) T g t

Nponski izvor Drugčiji simbol nponski uprvljivi izvor u c + - u M u c + - u u c A u u e 1 R i e / 1 pt m m m 1 ptm f

Strujni izvor Drugčiji simbol strujni uprvljivi izvor u c i M u c i u c A i i m e m m 1 ptm f

Poređenje sttičkih mehničkih krkteristik Nponski izvor (nponsko npjnje) m m2 m m1 Strujni izvor (strujno npjnje) m m2 m m1 m m

Ukoliko je mehničk krkteristik opterećenj nezvisn od brzine Nponski izvor (nponsko npjnje) m m3 Strujni izvor (strujno npjnje) m m3 Z m e2 nemmo ustljeno stnje (nem rdne tčke). m m m e2 m e3

Nponsko npjnje: sporiji odziv sttičk stbilnost rdne tčke nem kontrole nd strujom (prevzilzi se korišćenjem regultor struje) Strujno npjnje: brži odziv (!) sttičk stbilnost rdne tčke (prevzilzi se korišćenjem regultor brzine) neposredn kontrol nd strujom (momentom)

Prktičn relizcij strujnog izvor Nponski izvor + regultor struje m m * i Reg. i u c u A u Ke 1 pt e e 1 R i me / 1 pt f 1 ptm relni strujni izvor T T T T T T e e m

Podešvnje prmetr regultor struje Blok dijgrm sistem * i Reg. i u c A u K 1 pt u e e 1/ 1 R pt i Merenje struje Elektromotorn sil

Blok dijgrm konture regulcije struje e 0 * i + u c u i K i 1 pt i pt i K 1 pt e + 1/ R 1 pt 1 pti K 1/ R F0 i p Ki pt 1 pt 1 pt i e T T e Znemrili smo blok (senzor) z merenje struje, smtrmo d je ideln. Aktutor im pojčnje i kšnjenje (uprošćeno). Znemrili smo uticj elektromotorne sile, pošto se sporo menj. Smtrmo d je to z konturu regulcije struje poremećj, i u postupku podešvnj prmetr vrednost je e=0

Funkcij prenos konture regulcije struje 1 pti K 1/ R F0 i p Ki pt 1 pt 1 pt i e Izvršimo kompenzciju veće vremenske konstnte T T i T T e F 0i p Ki K 1/ R p T 1 p T i e u + D _ x G(p) H(p) y y G( p) ( p) u 1 G( p) H ( p) F i p F p 0i 1 F 0i p H p 1

Izbor prmetr regultor F i p Ki K 1/ R 2 1/ K K R p T p T T i i i e K K 1/ R ; T ; T T 0 i 1 i 2 i e F ( j) 2 0 2 ( 2 1 2 0 2 0 2 4 ) 2 2 Ovo će biti 1 z mle učestnosti ko je: Posle čeg se dobij: F 2 1 2 02 0 ( j) 1 4 1 2 2 1 0 2 2 2 0

Amplitud (ps) Izbor prmetr regultor Frekventn 1.4 krkteristik: 1.2 S prebčjem 1 0.8 Opdjuć Optimln 0.6 0.4 p 2 n 2 2 2 n pn 0.2 Kriterijum optimlnosti: Propusni opseg 0 110 3 0.01 0.1 1 10 100 Učestnost [Hz]

Izbor prmetr regultor Frekventn krkteristik: S prebčjem Opdjuć Optimln Kriterijum optimlnosti: Propusni opseg

Izbor prmetr regultor S prebčjem Optimln Opdjuć Vremenski odziv n step ulz: 1 1 b 0,707 2 0, 45 c

K K 1/ R ; T ; T T 0 i 1 i 2 i e Primenjujemo definisn kriterijum optimizcije modul funkkcije prenos 2 2 1 1 2 Ti Ki K 1/ R 2 T e K i T i 2 K 1/ R T e F i p opt. i p 1 i p p T p T * 1 2 2 2 2 e e

Im. os F i Polovi funkcije prenos F (p) z T e =1: p opt. 0.6 0.5 0.4 0.3 p i p 1 i p p T p T * 1 2 2 2 2 e e 1,2 1 1 i 2T 2T e 1 1 i i 2T e e 0.2 0.1 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0 Re. os 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 Ako je u * (t) step funkcij h(t), ond je: y t u p F p 1 * ( ) ( ) ( ) t 2 T t e 1 e cos sin t 2Te 2Te

Odziv u vremenskom domenu (T e =0,1s) 4,3% ±2% 1 0,707 2 2 2 1 1 n 2 2 2 T e T r =4,7 T e T s =8,4 T e T r Vreme regovnj T s Vreme smirenj

Brzin promene brzine je znčjno mnj od brzine promene struje indukt i. * Pri promeni D i ~ D vži D 0 i De 0 i Ako uzmemo PI - regultor i : K 1 pt i i pt i kompenzcij T i = T Optimizcij po modulu * Di relni strujni izvor: 1 1 2 2 1 p 2Te p 2Te 1 p 2Te D Di t 0 0 Te 5 ms 2 T e t

Regulisni pogon s regultorom brzine s jednosmernim motorom npjnim iz strujnog izvor m m * Reg. * i A i i m e 1 ptm f

Regultor brzine: * Reg. * i 1 1 p2t e i m e 1 pt m f F p K F p 1 pt pt K 1 p T K 1 p T f 0 2 2 p T Tm 1 p 2Te p T Tm 1 p 2Te K K f F F ( p) 1 F ( p) 0 p 0

F F Funkcij spregnutog prenos brzinske petlje p p Primenom optimizcije: gde je =2+1 K 1 p T 1 2 1 2 p T Tm p Te K p T K 1 p T 3 2 m 2 e m p T T T p T T p T K K 3 2 1 0 - željeni reltivni fktor prigušenj ztvorene brzinske petlje. 1 Tm Sledi d je: K 2T f T T K 2 1 2 e; e 2 2 1 0 2 2 1 3 Tm 2T e

Regulisni elektromotorni pogon s motorom z jednosmernu struju osnovn struktur Zdvnje željene brzine ** Prilgođenje reference (soft-strt) * * i + - Reg. brzine + Reg. - struje i Aktutor u Reg. pob. M DB

Regulisni elektromotorni pogon s motorom z jednosmernu struju Prilgođenje reference (soft-strt) s regulcijom pozicije Zdvnje željenog položj + * * * i - Reg. pol. + - Reg. brzine + Reg. - struje i Aktutor u Reg. pob. M DB DP

Relizcij blok z prilgođenje reference Integrtor u kontinulnom vremenskom domenu Limit = ±0,5 C f R 0 - u in + u out R M GND Invertuje signl

Relizcij blok z prilgođenje reference Integrtor u diskretnom vremenskom domenu

Relizcij blok z prilgođenje reference Uticj pojčnj

Relizcij blok z prilgođenje reference Uticj promene limit n ubrznje Limit = ±0,75

Relizcij blok z prilgođenje reference Soft-strt + filter Limit = ±1,5

Simulcioni blok dijgrm R = 0.075; PsiFn = 1-R; T = 30e-3; Tm = 1.92; ktg = 0.05; Kp = ktg; Tp = 52.8e-3; Kpi = 0.025; Tpi = 2.6e-3; Tt = 1.66e-3; Kt = 30; Ti = T; Ki = 0.3516; T = 245.33e-3; K = 8.46; mm = PsiFn/2; Vref1 = 0.5 * Kp; Vref2 = 0.25 * Kp; LIM_UC = 1; LIM_IA = 2 * Kpi; LIM_SS = 0.5 * Kp; Regultor brzine Regultor struje im isti blok dijgrm, li druge prmetre: pojčnje (Ki), vremensku konstntu integrlnog dejstv (Ti) i limite integrlnog dejstv i izlz (LIM_IA)

Početn zdt brzin je 0,5 nom. U trenutku t=3s zdje se brzin 0,75 nom. Opterećenje pogon polovinom nominlnog moment je u t = 6s

Uticj limit moment n odziv regultor brzine Povećno je željeno ubrznje u bloku soft strt. Zbog ogrničenj struje, ne dostiže se zdt brzin u toku soft-strt.

Aktutori Tiristorski isprvljči Više-kvdrtni rd Čoperi Uprošćeni blok dijgrm ktutor U U u c u p Uprošćen prenosn funkcij ktutor c K 1 p T k T k =? zvisi od vrste ktutor

Četvoro- kvdrtni rd s preklopnikom Regulcij brzine z mle brzine revers! Logičko kolo: - promen stnj prekidč smo kd je i = 0 - položj prekidč u funkciji od znk i * L d * Reg. brzine * i i Reg. struje u c 6x L1 L2 L3 M DB i * i 0 0 Logičko kolo

Četvoro-kvdrtni rd s dv nti-prleln most (rzdeljeno uprvljnje) L d * Reg. brzine * i Reg. struje u c 6x L1 L2 L3 M DB i 6x i 0 i 0 * * i 0 Logičko kolo

buffer i Logičko kolo Logičko kolo deluje n blokirnje impuls most koji ne treb d vodi. * i nd & 1 nd & 1=ON & 1 & 1=ON Pogoni s rzdeljenim uprvljnjem mogu d ostvre bržu promenu znk struje nego pogoni s preklopnikom.

DCS 800 struktur

SIMOREG struktur (energetski deo)

SIMOREG blok dijgrm

DCS 800 Blok dijgrm regulcij struje

DCS 800 Blok dijgrm uprvljnje momentom

DCS 800 Blok dijgrm regulcij brzine

Četvoro-kvdrntni čoper u dc 1 2 M i DB 4 3

* Struktur nelinernog regultor Reg. i * i Δ komprtor 1 3 2 4 Trenutne vrednosti npon struje motor i u dc u -u dc t D i * i t

Svremeni elektromotorni pogon s motorom z jednosmernu struju npjnim iz čoper L u dc u C R k Čoper M DB i