Mašinsko učenje. Regresija.

Σχετικά έγγραφα
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

numeričkih deskriptivnih mera.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

( , 2. kolokvij)

Prosta linearna regresija (primer)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Računarska grafika. Rasterizacija linije

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

18. listopada listopada / 13

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

5. Karakteristične funkcije

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

IZVODI ZADACI (I deo)

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Osnove geostatistike

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Regresija i korelacija

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Algoritmi zadaci za kontrolni

Regresione metode. Linearna regresija

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Termovizijski sistemi MS1TS

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

REGRESIJSKA ANALIZA zavisnost (korelacija) regresijske tehnike kvantitativno zavisnost (korelaciju) linearna regresija

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Operacije s matricama

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Kaskadna kompenzacija SAU

Moguća i virtuelna pomjeranja

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

, i = 1, 2, n. Tabela 1 Koeficijent proste korelacije. Standardizovani regresioni koeficijent. Regresioni koeficijent b

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

4 Numeričko diferenciranje

Reverzibilni procesi

Seminar iz hemometrije Doktorske studije, izborni predmet 2008/09

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

11. glava PROSTA KORELACIONA I REGRESIONA ANALIZA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Teorijske osnove informatike 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Transcript:

Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016

Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa.

Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Aproksimacija neprekidne ciljne funkcije

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora)

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0 Y slučajna promenljiva (tražena promenljiva)

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0 Y slučajna promenljiva (tražena promenljiva) X poznati prediktori (poznate promenljive)

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0 Y slučajna promenljiva (tražena promenljiva) X poznati prediktori (poznate promenljive) ω = (ω 1, ω 0 ) nepoznati vektor

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0 Y slučajna promenljiva (tražena promenljiva) X poznati prediktori (poznate promenljive) ω = (ω 1, ω 0 ) nepoznati vektor Zadatak regresije je da odredimo ω (na osnovu trening podataka, opažanjima iz iskustva)

Linearna regresija Pretpostavlja se linearna veza između promenljive koja se predviđa i datih promenljivih (prediktora) Y = X ω 1 + ω 0 Y slučajna promenljiva (tražena promenljiva) X poznati prediktori (poznate promenljive) ω = (ω 1, ω 0 ) nepoznati vektor Zadatak regresije je da odredimo ω (na osnovu trening podataka, opažanjima iz iskustva) Greška se ne modelira

Linearna regresija ω = (X T X + λi ) 1 X T Y često se za λ uzima vrednost 0 1 x 1 y 1 X = 1 x 2 Y = y 2 1 x 3 y 3

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije formalno korišćenjem statističkih testova

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije formalno korišćenjem statističkih testova neformalno pomoću dijagrama

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije formalno korišćenjem statističkih testova neformalno pomoću dijagrama korišćenjem reziduala r i = y i ωx i

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije formalno korišćenjem statističkih testova neformalno pomoću dijagrama korišćenjem reziduala r i = y i ωx i osnovna mera kvaliteta je srednjekvadratna greška: E(Y, X ω) = 1 n n (y i ωx i ) 2 i=1

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije formalno korišćenjem statističkih testova neformalno pomoću dijagrama korišćenjem reziduala r i = y i ωx i osnovna mera kvaliteta je srednjekvadratna greška: E(Y, X ω) = 1 n n (y i ωx i ) 2 i=1 Upotrebljava se još i koeficijent determinacije: n r 2 i=1 (Y, X ω) = 1 (y i ωx i ) 2 n i=1 (y i ȳ) 2 pri čemu je ȳ prosek uzorka.

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije Ako je vrednost koeficijenta determinacije 1 postoji potpuno podudaranje stvarnih i predviđenih verdnosti.

Ispitivanje kvaliteta linearne regresije Ako je vrednost koeficijenta determinacije 1 postoji potpuno podudaranje stvarnih i predviđenih verdnosti. Što je vrednost koeficijenta determinacije manja, to je poklapanje lošije.

Primer Instrument meri brzinu tela u padu. Izmerena brzina je 2m/s u polaznom trenutku, 4 dve desetinke kasnije, a 6.9 pola sekunde kasnije (u odnosu na polazni trenutak). Linearnom regresijom odrediti model koji predvidja brzinu tela u buducnosti i proceniti brzinu posle jedne i posle dve sekunde. Na osnovu modela proceniti ubrzanje sa koje Zemljina teza uzrokuje u kretanju tela.

Primer Jedne nedelje januara, u ponedeljak, utorak i petak u podne izmerene su temperature -2, 0 i 1 stepen. Linearnom regresijom proceniti temperaturu u sredu i četvrtak u podne. Koliki je koeficijent determinacije za dobijeni linearni model?

Primer Za količine katalizatora od 0,1 i 2 grama, izmerene su brzine hemijske reakcije od 5, 6 i 1 sekunde. Pomoću koeficijenta korelacije oceniti kvalitet linearnog modela t=6-2m dobijenog linearnom regresijom iz datih podataka. Odrediti koeficijent deteminacije. Šta možemo reći na osnovu njegove vrednosti.

Primer Vrednost evra 3. juna je 100 dinara, 4. juna je 101 dinar, a 5. juna je 105 dinara. Pomoću linearne regresije predvideti vrednost evra 6., 7. i 8. juna. Stvarne vrednosti tih dana su bile 105, 106 i 107. Kolika je srednjekvadratna greška tih predviđanja?

Primer Usled poremećaja na tržištu prirodnog gasa, došlo je do brzog rasta cena. U ponedeljak, u utorak i u četvrtak u podne cene kubnog metra su bile 3, 5 i 6 dolara. Proceniti cenu gasa u sredu u 04:00h i petak u 18:00h (primenom linearnog regresionog modela).

Primer Linearnom regresijom odrediti gustinu tela ako se zna da je telo zapremine 5m 3 mase 2kg, telo zapremine 10m 3 mase 4kg, a telo zapremine 18m 3 mase 7.2kg.

Primer Telo se krece po putu konstanantnom brzinom. Nakon jedne sekunde telo je prešlo 6m od starta, nakon 2s 8m, a nakon 3s 10m. Koriteći lineranu regresiju odrediti brzinu tela i na kojoj razdaljini od starta je bilo telo u početnom trenutku.

Primer U toku dana praćena je temperatura vazduha. U 8:00 ujutru je bilo 15 stepeni, a u 10:00 je bilo 18 stepeni. Linearnom regresijom odrediti model koji predvidja temperaturu u budućnosti i proceniti temperaturu u 12:00 i 14:00.