KORIŠTENJE VODNIH SNAGA AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA

Σχετικά έγγραφα
KVS - Protok. Potreba na snazi tokom dana

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRIMERI PRORAČUNA BILANSA VODA U RETENZIONIM PROSTORIMA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

18. listopada listopada / 13

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

numeričkih deskriptivnih mera.

Kaskadna kompenzacija SAU

( , 2. kolokvij)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Obrada signala

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

7 Algebarske jednadžbe

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Moguća i virtuelna pomjeranja

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Obnovljivi izvori energije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1.4 Tangenta i normala

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

10. STABILNOST KOSINA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

2.7 Primjene odredenih integrala

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Operacije s matricama

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OBRANA GRADILIŠTA OD VELIKIH VODA

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Transcript:

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA

Potreba snage - srednje vrijednosti satnih prosjeka RH P[MW] t[h]

Primjer potreba snage u RH tijekom dana

Osnovna podjela izvora opskrbe P[MW] VRŠNA ENERGIJA HE NE TE TEMELJNA ENERGIJA protočne HE t[h]

Snaga (MW) Srednja dnevna potreba snage kroz godinu Srednja dnevna potreba snage 2000 1500 1000 500 0 0 100 200 300 400 Vrijeme (dani)

Akumulacije Q (m 3 /s) VODOOPSKRBA NAVODNJAVANJE PLOVIDBA ENERGETIKA VIŠAK VIŠAK MANJAK 0 3 6 9 12 PROTOK UKUPNA POTREBA T (mjeseci)

Osnovni parametri akumulacije Kota normalnog uspora (NRR) kota kod koje je ispunjen korisni volumen akumulacije Kota minimalnog radnog nivoa (MRR) kota ispod koje se ne uzima voda za korisnika Kota maksimalnog radnog nivoa (MR) maksimalna kota nivoa vode u akumulaciji. NRR MR Preljev KORISNI VOLUMEN MRR MRTVI VOLUMEN Temeljni ispust

Osnovni parametri akumulacije Korisni volumen akumulacije volumen potreban da osigura zadovoljenje potreba korisnika, za poznati hidrogram dotoka. Mrtvi volumen akumulacije volumen koji se ne koristi za reguliranje protoka, prostor koji prihvaća nanos. Volumen rezervnog prostora volumen za prihvaćanje vodnog vala. NRR MR Preljev KORISNI VOLUMEN MRR MRTVI VOLUMEN Temeljni ispust

Osnovni parametri akumulacije Krivulja volumena i površine akumulacije definira ovisnost volumena akumulacije i površine vodnog lica o nivou vode u akumulaciji.

Osnovni parametri akumulacije Hidraulički reţim brane opisuju krivulja protoka kroz evakuacijske objekte i krivulja protoka zahvata u ovisnosti s nivoom vode u akumulaciji. Krivulja protoka donje vode opisuje ovisnost protoka i nivoa vode u nizvodnom koritu vodotoka. Reţim upravljanja akumulacijom definira način korištenja akumulacije u radnim i izvanrednim uvjetima.

Pokazatelji karakteristika akumulacije Doprinos akumulacije Bonitet akumulacije Bonitet usporne graďevine Odnos korisnog volumena i ukupnog godišnjeg dotoka Energetska vrijednost akumulacije

Pokazatelji karakteristika akumulacije Doprinos akumulacije ISKORISTIVOST RIJEKE (I R ) I R =V kor /V

Pokazatelji karakteristika akumulacije Doprinos akumulacije ISKORISTIVOST IZGRADNJE (I IZ ) I IZ =V kor /V pot =V kor /(Q i T)

Pokazatelji karakteristika akumulacije Doprinos akumulacije ISKORISTIVOST RIJEKE S AKUMULACIJOM (I RA ) I RA =(V kor +ΔV)/V UK

Pokazatelji karakteristika akumulacije Doprinos akumulacije DOPRINOS AKUMULACIJE (D ak ) omjer dodatnog prema iskorištenom volumenu D ak =(I R A -I R )/I R =ΔV/V kor

Pokazatelji karakteristika akumulacije Bonitet akumulacije BONITET AKUMULACIJE (β) pokazatelj vrijednosti akumulacije. što je bonitet akumulacije veći napraviti ćemo veću akumulaciju na istom prostoru. β A Vak h max max

Pokazatelji karakteristika akumulacije Bonitet usporne građevine BONITET USPORNE GRAĐEVINE (β ak/g / β g/ak ) pokazatelj ugraďenog materijala u akumulacije. Vak βak/g V g koliko je m 3 akumulacije ostvareno ugradnjom za 1m 3 materijala u graďevinu. β g/ak V V g ak koliko je m 3 materijala ugraďeno u graďevinu za 1m 3 akumulacije V ak volumen akumulacije V g volumen graďevine

Pokazatelji karakteristika akumulacije Odnos korisnog volumena i ukupnog godišnjeg dotoka ODNOS KORISNOG VOLUMENA I UKUPNOG GODIŠNJEG DOTOKA daje nam predodţbu o stupnju moguće transformacije (izravnanja). GOD V V GOD γ >0,5 - izjednačavanje volumena u nekoliko godina γ ~ 0,25 izjednačavanje volumena u tijeku jedne godine AK

Pokazatelji karakteristika akumulacije Odnos korisnog volumena i ukupnog godišnjeg dotoka Godišnja regulacija: Nepotpuna γ =2-3% (0.02-0.03) Potpuna (moguće osigurati srednju godišnju protoku) γ =20-30% (0,20-0,30) Višegodišnja regulacija: Nepotpuna γ ~50% godišnjeg protoka Potpuna Dnevna regulacija: γ 100% godišnjeg protoka Nepotpuna γ ~5% potrebe Potpuna γ ~25% potrebe

Dimenzioniranje akumulacije Bilancna jednadžba t t Q DOT dt= Q IZ dt ± ΔV t0 t0 ULAZ U AKUMULACIJU Q DOT *Δt = Q IZ *Δt ± ΔV VOLUMEN KOJI OSTAJE U AKUMULACIJI V DOT VOLUMEN KOJI KORISTIMO V K V IZ VOLUMEN KOJI SE GUBI NA PRELJEVU V PR V DOT =V IZ ± ΔV

Dimenzioniranje akumulacije PRISTUPI: DETERMINISTIČKI PRISTUP grafički analitički STOHASTIČKI PRISTUP (odreďuje vjerojatnost) bolje i kvalitetnije TIPOVI ZADATAKA: 1) Poznati ulaz i izlaz, kolika mora biti akumulacija? U I V ak =? 2) Poznati ulaz i akumulacija, koliki mora biti izlaz? U V ak I=?

Dimenzioniranje akumulacije Sumarna krivulja DOTOKA ULAZA IZLAZA POTREBA

U 1. TIP ZADATKA: V AK =? I

2. TIP ZADATKA: U I =? V ak Kriteriji regulacije 1. Q radno Q instalirano 2. V preljeva minimum 3. minimum Q radno maksimum 4. Ujednačen reţim rada (minimalan broj promjena radnog protoka)

Vrste reguliranja dotoka višegodišnje izravnanje omogućava da se višak vode iz vodnih godina prebaci u period sušnih godina godišnje ili sezonsko izravnanje omogućava da se voda iz vodnih perioda u toku jedne godine prebacuje u sušne periode iste godine tjedno izravnanje uravnoteţuje neravnomjernost potrošnje tokom tjedna dnevno izravnanje uravnoteţuje neravnomjernost potrošnje u toku jednog dana.

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija Polazeći od potreba koje su neujednačene u odnosu na ujednačen dotok tijekom dana akumulacija se koristi za odgovarajuću transformaciju dotoka. U proučavanju potrebne veličine akumulacije, padova, snage i energije koriste se svi protoci. Pri proučavanju akumulacija utvrďuju se ekstremna stanja, što omogućuje upravljanje raspoloţivom količinom vode u svim uvjetima rada.

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija-raspodjela koncentracija protoka po pravokutniku

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija Raspoloţivi dnevni protok koncentrira se na maksimalni protok kroz dio dana najvećih potreba u trajanju ovisnom o raspoloţivom dotoku Raspoloţivi dnevni dotok rasporeďuje se tako da se do najvećeg mogućeg protoka koncentrira na fiksno vremensko razdoblje

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija Raspoloţivi dnevni protok koncentrira se na maksimalni protok kroz dio dana najvećih potreba u trajanju ovisnom o raspoloţivom dotoku

Vrste reguliranja dotoka Dnevna regulacija Raspoloţivi dnevni dotok rasporeďuje se tako da se do najvećeg mogućeg protoka koncentrira na fiksno vremensko razdoblje

Promjene u okolini izgradnjom HG (formiranjem akumulacija) Posredni Neposredni Pozitivni Negativni Neutralni Intenzivni Zanemarivi Vremenski (prije, za vrijeme, za vrijeme korištenja i nakon) Utjecaji HG Kratkotrajni Dugotrajni Na: Prirodu Umjetnu pr. Čovjeka Psihološki Sociološki Gospodarski Tlo Voda Zrak Ţivi svijet Prirodne vrijednosti Infrastruktura Naselja Kulturna i povijesna dobra

Promjene u okolini izgradnjom HG Rijeka Drava: HE Varaţdin (1971-75) nije trebala studija utjecaja na okoliš HE Čakovec (1975-85) trebala je studija utjecaja na okoliš (Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na iskustvima gradnje HE Čakovec, napravljena malo prije puštanja u rad) HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoliš HE Vinodol (1952): Akumulacija Bajer sva voda ide na HE Ličanka je presušila Lika i Gacka - stara korita su suha

Neposredne promjene: tlo vode prenamjena površine zauzimanje zemljišta površinske podzemne Površinske vode Promjene u protocima - krivulja trajanja protoka (prije i nakon izgradnje brane) Krivulja trajanja protoka prije izgradnje brane Q Q i Q d >Q i Krivulja trajanja protoka u napuštenom koritu Q B T % Lokvarsko jezero (prazno) Podzemne vode Povišenje/sniţenje razine podzemnih voda

Posredne promjene PRIRODA: zrak, ţivi svijet i prirodne vrijednosti Mijenjanje mikroklime BIOCENOZA (skup ţivih organizama-suţivot) + BIOTOP (ţivotna sredina) EUTROFIKACIJA STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA: Infrastruktura Naselja Kulturna i povijesna dobra (arheološki lokaliteti) ČOVJEK: Psihičke Sociološke Gospodarske

Problemi vezani uz akumulacije: Zatrpavanje nanosom uzvodno od brane: erozija korita nizvodno mrtvi prostor vijek trajanja akumulacije (50-200 godina) potrebno je smanjiti količinu nanosa koji dolazi u akumulaciju (pregrade na pritocima) osigurati ispiranje nanosa kroz temeljne ispuste i preko preljeva osigurati čišćenje nanosa iz akumulacije (ako je moguće) Vododrživost akumulacije procjeďivanje kroz bokove doline i dno Očuvanje kvalitete akumulirane vode

Problemi vezani uz akumulacije: Gubitak uslijed isparavanja Utjecaj akumulacije na klimu, ekologiju, kulturno naslijeďe i kvalitetu vode Plavljenje površina (naselja, poljoprivredne površine, infrastruktura, ) Porast/sniženje razine podzemnih voda Potpuno ili djelomično rušenje brane moţe uzrokovati katastrofalne posljedice Punjenje i praţnjenje akumulacije moţe uzrokovati inducirane potrese Očuvanje kvalitete akumulirane vode

Problemi vezani uz akumulacije: Naglo praţnjenje moţe izazvati klizišta U korištenju akumulacije postoji sukob interesa različitih korisnika Priprema površina koje će se potopiti nakon izgradnje potapanja