Vrste objekata Po veličini objekti jedne te iste vrste uslovno se razvrstavaju na: male objekte (po značaju lokalni, po veličini mali ili niski); sred

Σχετικά έγγραφα
GRAĐEVINSKI FAKULTEТ. Katedra za a geodeziju i geoinformatiku GEODETSKA MREŽA U INŽENJERSKIM RADOVIMA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elementi spektralne teorije matrica

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

18. listopada listopada / 13

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

IZVODI ZADACI (I deo)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Operacije s matricama

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

- Geodetske točke in geodetske mreže

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Mašinsko učenje. Regresija.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Definicija: Hipoteza predstavlja pretpostavku koja je zasnovana na određenim činjenicama (najčešće naučnim ili iskustvenim).

5. Karakteristične funkcije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Testiranje statistiqkih hipoteza

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Str

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Kaskadna kompenzacija SAU

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Sistem sučeljnih sila

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

5 Ispitivanje funkcija

Teorijske osnove informatike 1

Uvod u neparametarske testove

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

( , 2. kolokvij)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Obrada signala

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

10. STABILNOST KOSINA

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

9.1 Testovi hipoteza u statistici

Periodičke izmjenične veličine

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

7 Algebarske jednadžbe

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Dijagonalizacija operatora

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Transcript:

Vrste objekata Po nameni objekte je moguće uslovno razvrstati na: stambene, privredne (industrijski, energetski, poljoprivredni, hidrotehnički, transportni) industrijski objekti (fabrike, rudnici, skladišta i rezervoari, velike mašine, brodogradilišta, objekti auto, avio, hemijske i prehrambene industrije i metalurgije); energetske objekti (termoelektrane, hidroelektrane, atomske i nuklearne elektrane); poljoprivredne objekti (farme, silosi, elevatori); hidrotehničke objekte (brane, kanali, obaloutvrde, hidrotehnički tuneli, akvadukti, cevovodi, fabrike za prečišćavanje voda, rezervoari) i transportne objekte (putevi i ulice, pruge, plovni putevi, pristaništa, aerodromi, cevovodi, dalekovodi, antenski radio i TV-stubovi, radioteleskopi, kranovi, pokretne transportne trake, mostovi, vijadukti, akvadukti, tuneli, metroi).

Vrste objekata Po veličini objekti jedne te iste vrste uslovno se razvrstavaju na: male objekte (po značaju lokalni, po veličini mali ili niski); srednje objekte (po značaju regionalni, po spratnosti do 6 spratova) i velike objekte (po velikom ili izuzetnom značaju, mogu biti republičkog ili medjunarodnog značaja, po visini: soliteri, visoki TV-tornjevi, visoke brane, visoke peći, po veličini: kompleksi više objekata, velika pristaništa, visoki i dugi mostovi, dugi tuneli, duge žičare).

Vrste objekata Po geometrijskom obliku objekti se uslovno mogu razvrstati na: linijske (putevi, pruge, kanali, kolektori, cevovodi, dalekovodi, gasovodi, optički i drugi kablovi, telekomunikacioni vodovi) i površinske (naselja, gradovi, industrijski kompleksi, fabrike, aerodromi, hidročvorovi, termo i atomske elektrocentrale i dr.).

Vrste objekata Po lokaciji odnosno po položaju objekata u odnosu na tlo objekti mogu biti: prizemni (pri tlu), nadzemni (iznad tla) i podzemni (ispod tla) ili kombinacija podzemnih i nadzemnih objekata (višespratnice sa više etaža pod zemljom).

Vrste objekata Po materijalu od koga se gradi, konstrukcija objekta može se razvrstati na: zemljane, kamene, betonske, armirano-betonske, prethodnonapregnute, čelične, metalne, drvene konstrukcije i konstrukcije od novih savremenih materijala.

Vrste konstruktivnih elemenata

Vrste konstruktivnih elemenata

Vrste konstruktivnih elemenata

Aproksimacija objekata i konstruktivnih elemenata geometrijskim elementima Tačka Linija Površina

GEODETSKE MREŽE OBJEKATA Skup geodetskih tačaka/repera,datih i traženih, sa skupom L1, L2,..., Ln merenih veličina, koje mogu biti i raznorodne, nazvaćemo geodetskom mrežom, ako izmeñu ovih n merenih veličina možemo naći q (q u n) nezavisnih koje ćemo zvati neophodnim, takvih da bilo koji element u mreži, čija vrsta pripada vrsti merenih veličina, možemo izraziti pomoću tih q neslobodnih veličina

GEODETSKE MREŽE OBJEKATA Koordinatni sistem u kome se mreža predstavlja Vrsta odreñenosti enosti geodetske mreže e objekta Oblik Oblik i veličina ina Oblik, veličina ina i položaj 1D ( k=1 ) m-2 m-1 m 2D ( k=2 ) 2m-4 2m-3 2m 3D ( k=3 ) 3m-7 3m-6 3m

Tip mrež e Mereni elementi u mreži Defekt mreže Elementi kojičine defekt mreže (Nepoznati parametri koord. sist.) 1D Visinske razlike 1 Visina jedne tačke (translacija) 2D a) Uglovi b) Dužine (ili: dužine i uglovi) c) Dužine (ili: dužine i uglovi) i azimuti (orijentacija) d) Koordinatne razlike (GPS) 4 3 2 2 Koord. jedne tačke, razmera i orijent. Koord. jedne tačke i orijentacija Koordinate jedne tačke Koordinate jedne tačke 3D Dužine (dužine i uglovi) Uglovi 6 7 Koordinate jedne tačke i orijentacija u trima ravnima Koord. jedne tačke, razmera i orijentacija u trima ravnima

GEODETSKE MREŽE OBJEKATA Neslobodnim mrežama nazivamo one geodetske mreže kod kojih date veličine odreñujemo merenjima ili ih računamo kao funkcije rezultata merenja. Slobodnim mrežama nazivamo one geodetske mreže kod kojih se date veličine uzimaju proizvoljno. Datum geodetske mreže predstavljaju parametri kojima se definiše koordinatni sistem, odnosno parametri koji definišu položaj geodetske mreže u koordinatnom sistemu, pa tako kod neslobodnih mreža datum mreže definišu date tačke, a kod slobodnih mreža parametri datuma zadaju se proizvoljno.

Opšte postavke testiranja hipoteza U vezi sa prihvatanjem ili neprihvatanjem neke hipoteze, moguće je učiniti dve vrste grešaka: greška I vrste: pogrešno odbaciti hipotezu kada je ona tačna i greške II vrste: pogrešno usvojiti hipotezu kada je ona netačna. Verovatnoća greške I vrste označava se sa α nivo značajnosti Verovatnoća greške II vrste je 1-β i naziva se moć testa

Opšte postavke testiranja hipoteza Osnovne etape testiranja su: izbor nivoa značajnostiα, opis statističkog modela, formulisanje nulte Ho i alternativne hipoteze Ha, izbor test statistike, optimizacija greške prve i druge vrste, izračunavanje vrednosti test statistike i izvoñenje zaključaka.

Gaus-Markovljev model izravnanja a) Linearni funkcionalni model b) Stohastički model

Prethodna ocena tačnosti Nivelmanske mreže 2D položajne mreže 3D položajne mreže

Linearne hipoteze T RH/ k 1 1 = = = 2 R n u kσˆ ( ) T ( ) ( T Hxˆ w HQ ) ˆxH ( Hxˆ w) F( H)

Optimizacija geodetske mreže Projekat nultog reda: predstavlja izbor optimalne kovarijacione matrice. A, P - dati, konstantni X, Qx nepoznati Projekat prvog reda: dovodi do optimalne konfiguracije geodetske mreže. P, Qx - dati, konstantni A nepoznati Projekat drugog reda: dovodi do optimalnih težina ili tačnosti planiranih opažanja u mreži. Ovi podaci su od velike važnosti za izbor optimalne instrumentalne opreme, jer se u mreži mogu javiti opažanja raznorodnih vrsta. A, Qx - konstantni P nepoznati Projekat trećeg reda: vodi do optimalnog poboljšanja postojećih mreža. Osnova rešenja ovog problema leži u pogušćavanju mreže u slabijim zonama dodatnim opažanjima i tačkama. Qx - dato, konstantno P, A - delom nepoznati

Oblici geodetskih mreža objekata

Oblici geodetskih mreža objekata

Oblici geodetskih mreža objekata T 2 α 2 T 4 T 1 T 3 α 3

Oblici geodetskih mreža objekata

Oblici geodetskih mreža objekata