Sveučilište u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Džepina Goran

Σχετικά έγγραφα
TOPLINSKI PRORAČUN GENERATORA PARE

TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE

Periodičke izmjenične veličine

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Reverzibilni procesi

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

10. STABILNOST KOSINA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

= 2. N E R T, k. kg mol K mol Vježba 161 molekula amonijaka (NH 3 ) mase 100 g

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

Kinetička energija: E

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

METODE PROPRAČUNA IZMJENJIVAČA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Utjecaj izgaranja biomase na okoliš

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

2?nom. Bacc. 2 nom. acc. S <u. >nom. 7acc. acc >nom < <

ENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Doc.dr. Matevž Dular N-4 01/

Primjena IC termografije u graditeljstvu i restauraciji umjetnina

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

/&25*+* 24.&6,2(2**02)' 24

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( , 2. kolokvij)

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

3 IZBOR REPREZENTANTNE ZAVARENE KONSTRUKCIJE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

d D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

SNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE

POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Predmet: Konstruisanje vežbe Školska godina: 2015/16. Nastavnik: Sima Pastor Odeljenje: 405, 406 e mail: Channel: Portfolio:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite

! "#! & "0/! ).#! 71 1&$ -+ #" &> " %+# "1 2$

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Za torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Operacije s matricama

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ENERGETSKA POSTROJENJA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

(... )..!, ".. (! ) # - $ % % $ & % 2007

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Transcript:

Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Džepina Goran Zagreb, 0

Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Menor: prof. r. c. Daniel Rolph Schneier Džepina Goran Zagreb, 0

Izjavljuje a a ovaj ra izraio aoalno lužeći e ečeni znanje i naveeno lierauro. Zahvaljuje e enoru prof. r. c. Danielu Rolphu Schneieru na pooći pri izrai raa. Goran Džepina

SADRŽAJ SADRŽAJ...4 POPIS SLIKA...8 POPIS TALIA...8 POPIS TEHNIČKE DOKUMENTAIJE...8 POPIS OZNAKA...9 SAŽETAK.... UVOD....) NADKRITIČNI GENERATORI PARE..... Onove..... Karakeriike nakriičnog procea..... Paraeri procea...4..4 Razvoj nakriičnih kolova...4..5 Prenoi nakriičnih porojenja...5..6 Tipovi nakriičnih kolova...5. TERMODINAMIČKI PRORAČUN...6.) GORIVO I IZGARANJE...7.. Količina ugljika koji varno izgara...7.. Teorijka količina kiika i zraka porebnog za izgaranje...7.. Svarna količina zraka porebnog za izgaranje...7..4 Teorijka količina uhih inih plinova...7..5 Svarna količina uhih inih plinova...7..6 Količina vlažnih inih plinova...8..7 Ukupni voluen inih plinova...8..8 Ujeli inih plinova...8..9 Prira preička zraka...9..0 Enalpija plinova izgaranja...9.) TOPLINSKA ILANA GENERATORA PARE..... Gubici na neizgoreno..... Gubici zračenja na okolinu..... Supnjevi jelovanja ložiša i zračenja.....4 Gubiak ojene opline u ini plinovia.....5 Supanj jelovanja generaora pare.....6 Veličine anja.....7 Količina voe za hlađenje...5..8 Količina goriva...5 4

..9 Izjenjena oplina u zagrijaču voe...5..0 Izjenjena oplina u ložišu...5.. Izjenjena oplina u pregrijaču pare...6.. Izjenjena oplina u pregrijaču pare...6.. Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare...6..4 Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare...6..5 Izjenjena oplina u zagrijaču zraka...6..6 Ukupna izjenjena oplina...7..7 Teorijka enalpija i eperaura plinova izgaranja...7..8 Izlazna eperaura inih plinova...7.) PRORAČUN LOŽIŠTA...8.. Skica ložiša...8.. Površina ekrana...8.. Supanj ekranizacije...9..4 Efekivna površina ekrana...9..5 Proračun efekivne površine po noraivnoj eoi...9..5. Diribucija eperaure u ložišu...9..5. Efekivni upanj crnoće plaena...9..5. Supanj crnoće ložiša...0..5.4 Efekivna površina ekrana....4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE....4. Ogrjevna površina....4. Minialni prejek....4. Srenja eperaura inih plinova....4.4 rzina inih plinova....4.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo....4.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje...4.4.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova...4.4.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija...5.4.9 Koeficijen prolaza opline...5.4.0 Srenja logariaka eperaurna razlika...6.4. Porebna ogrjevna površina...6.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE...7.5. Ogrjevna površina...7.5. Minialni prejek...7.5. Srenja eperaura inih plinova...7.5.4 rzina inih plinova...7.5.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo...8.5.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje...9.5.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova...9.5.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija...40.5.9 Koeficijen prolaza opline...40.5.0 Srenja logariaka eperaurna razlika...4.5. Porebna ogrjevna površina...4 5

.6) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE...4.6. Ogrjevna površina...4.6. Minialni prejek...4.6. Srenja eperaura inih plinova...4.6.4 rzina inih plinova...4.6.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo...4.6.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje...44.6.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova...44.6.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija...45.6.9 Koeficijen prolaza opline...45.6.0 Srenja logariaka eperaurna razlika...46.6. Porebna ogrjevna površina...46.7) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE...47.7. Ogrjevna površina...47.7. Minialni prejek...47.7. Srenja eperaura inih plinova...47.7.4 rzina inih plinova...47.7.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo...48.7.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje...49.7.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova...49.7.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija...50.7.9 Koeficijen prolaza opline...50.7.0 Srenja logariaka eperaurna razlika...5.7. Porebna ogrjevna površina...5.8) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE...5.8. Ogrjevna površina...5.8. Minialni prejek...5.8. Srenja eperaura inih plinova...5.8.4 rzina inih plinova...5.8.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo...5.8.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje...54.8.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova...54.8.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija...55.8.9 Koeficijen prolaza opline...55.8.0 Srenja logariaka eperaurna razlika...55.8. Porebna ogrjevna površina...56.9) PRORAČUN ZAGRIJAČA ZRAKA...57.9. Ogrjevna površina...57.9. Teperaure ranih eija i oplina koju je porebno izjenii...57.9. Srenja logariaka eperaurna razlika...57.9.4 Srenje eperaure zraka i inih plinova...58.9.5 Teperaure lia...58.9.6 Srenje brzine inih plinova i zraka...58.9.7 Koeficijen prolaza opline...58.9.8 Porebna ogrjevna površina...59 6

. HIDRODINAMIČKI PRORAČUN...60.) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE...60.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...60.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...60.. Ukupni pa laka...60.) PRORAČUN EKRANA LOŽIŠTA...6.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...6.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...6.. Ukupni pa laka...6.) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE...6.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...6.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...6.. Ukupni pa laka...6.4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE...6.4. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...6.4. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...6.4. Ukupni pa laka...6.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE...64.5. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...64.5. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...64.5. Ukupni pa laka...64.6) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE...65.6. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi...65.6. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi)...65.6. Ukupni pa laka...65 4. PRORAČUN ČVRSTOĆE...66 5. ORADA DIMNIH PLINOVA...67 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE DUŠIKOVIH OKSIDA (De-NO x )...67 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE...67 5.) SUSTAV ODSUMPORAVANJA DIMNIH PLINOVA...68 6. ZAKLJUČAK...69 PRILOZI...70 LITERATURA...70 7

POPIS SLIKA Slika Enalpije inih plinova u ovinoi o λ Slika Shea generaora pare Slika T- ijagra (kica) Slika 4 T- ijagra (varne vrijenoi) Slika 5 Skica ložiša Slika 6 Pregrijač pare Slika 7 Međupregrijač pare Slika 8 Pregrijač pare Slika 9 Međupregrijač pare Slika 0 Zagrijač voe Slika Zagrijač zraka Slika Dijagra eperaure inih plinova i voe/zraka POPIS TALIA Tabela Tabela Tabela Tabela 4 Enalpije inih plinova (koponene) Enalpije inih plinova u ovinoi o λ Veličine anja Svojva inih plinova POPIS TEHNIČKE DOKUMENTAIJE Generaor pare 8

POPIS OZNAKA oznaka jeinica opi D / količina proizveene pare D / količina eđupregrijane pare eperaura T K eperaura p bar lak p Pa lak V O in V zr V zr V pl, V in H O V pl eorijka količina kiika porebnog za izgaranje eorijka količina zraka porebnog za izgaranje varna količina zraka porebnog za izgaranje eorijka količina uhih inih plinova količina vlažnih inih plinova ukupni voluen inih plinova r O uio O u ini plinovia r SO uio SO u ini plinovia h kj enalpija guoća h L h Z L Z h A K % % % gubici na neizgoreno gubici zračenja na okolinu upanj jelovanja ložiša upanj jelovanja zračenja gubiak ojene opline u ini plinovia upanj jelovanja generaora pare količina goriva 9

Q k izjenjena oplina q kj izjenjena oplina a uljina ekrana b širina ekrana c viina ekrana F površina L upanj ekranizacije F ef efekivna površina ekrana x bezienzijki položaj akialne eperaure F efekivni upanj crnoće plaena L upanj crnoće ložiša vanjki projer cijevi ebljina ijenke cijevi u unuarnji projer cijevi L uljina konvekivnog izjenjivača opline n broj cijevi u jeno reu n broj reova cijevi p poprečni korak cijevi u uzužni korak cijevi f inialni prejek w brzina ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi enji relaivni ijagonalni korak cijevi Pr Pranlova značajka K koeficijen oplinke voljivoi kineaička vikozno K koeficijen prijelaza opline 4 K koeficijen zračenja crnog ijela k K koeficijen prolaza opline enja logariaka eperaurna razlika ebljina lia zagrijača zraka broj egenaa zagrijača zraka z broj liova u jeno egenu b širina liova zagrijača zraka 0

l užina liova zagrijača zraka F poprečni prejek ovora zagrijača zraka o F l površina liova na poprečno prejeku koeficijen renja koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi

SAŽETAK Tea iplokog raa je proračun nakriičnog generaora pare. Ovaj ra aoji e o eroinaičkog i hiroinaičkog proračuna, e ehničkog creža kola. Teroinaički proračun obuhvaća ienzioniranje ložiša i konvekivnih površina. Hiroinaički proračun preavlja izračunavanje opora rujanja, onono paova laka u vi izjenjivačia opline. Tehnički crež prikazuje ip kola, e rapre i ješaj izjenjivačkih površina i oalih ijelova generaora pare.

. UVOD.) NADKRITIČNI GENERATORI PARE.. Onove Ko nakriičnih kolova voa e zagrijava na konanno laku veće o kriičnog laka (. MPa), pa nea pojele na plin i ekućinu (guoća obje faze je jenaka). To je onovna razlika u onou na pokriične kolove gje ko iparavanja voe pooje vije faze (ekuća i plinovia) koje iaju različii pecifični voluen, i oaju na ioj eperauri (eperauri zaićenja) oko iparavanja. Ko pokriičnih kolova, nakon šo je va ekućina iparila, eperaura pregrijane pare e zagrijavanje povećava pri konanno laku. Zbog oga pokriični kolovi obično iaju bubanj za ovajanje ekućine i pare gje e ekućina ovoi na recirkulaciju kroz iparivač, a para olazi u pregrijački io. U nakriično kolu vojva voe koninuirano e ijenjaju iz ekućeg u plinovio anje (eperaura zagrijavanje koninuirano rae). uući a voa nii u jeno ijelu kola nije pojeljena na vije faze, konrukcija kola je bez bubnja. Tipični nakriični generaori pare u kolovi a jeni prolazo, gje voa pupana napojno pupo prolazi kroz izjenjivačke eleene generaora pare i preaje e urbini na konačnoj eperauri bez recirkulacije. Svarna lokacija prijelaza iz ekućine u paru u kolu e lobono poiče za različie uvijee, pa je oguće poići obar upanj ikoriivoi za različia operećenja... Karakeriike nakriičnog procea U proceu nakriičnog generaora pare konenzana i napojna pupa poižu lak izna kriičnog laka. U T,-ijagrau za nakriično porojenje linija procea ne prelazi liniju zaićenja, a para na konačnoj eperauri ekpanira u viokolačnoj urbini. Za paru koja izlazi iz viokolačne urbine vrši e eđupregrijanje prije ekpanzije u nikolačnoj urbini čie e povećava učinkovio porojenja.

.. Paraeri procea ipični paraeri za pokriično porojenje: eperaura pregrijane pare 540 lak pregrijane pare 6.5 o 8 MPa eperaura eđupregrijane pare 540 o 560 neo upanj ikoriivoi porojenja 6% ipični paraeri za nakriično porojenje: eperaura pregrijane pare 540 lak pregrijane pare 5 MPa eperaura eđupregrijane pare 565 neo upanj ikoriivoi porojenja 7.5%..4 Razvoj nakriičnih kolova Pora u granji nakriičnih kolova baziran je na ikuvu u rau i kolovia. Prvi akvi kolovi bili u inalirani 960-ih u SAD-u, a o aa u napravljena noga poboljšanja. U Sjeinjeni Aerički Državaa porojenja ovog ipa iaju ukupno 86 G elekrične nage. Većina o njih bila u izgrađena oko 60-ih i 70-ih i rae paraeria pare koji u ek alo izna kriičnih. U Japanu e ogoio najveći pora izgranje nakriičnih elekrana. Europa akođer povećava korišenje porojenja nakriični priiako pare ko ugljeno loženih kolova. Nova porojenja na crni ugljen u fazi planiranja iaju eperaure pare o oko 600 na laku o 0 MPa, šo ogovara zaani paraeria pare u ovo proračunu. 4

..5 Prenoi nakriičnih porojenja prenoi nakriičnih kolova u onou na pokriične kolove: - veća učinkovio porojenja šo rezulira anjo eiijo O po Mh elekrične energije - veća učinkovio porojenja u šire poručju jeloičnih operećenja nego ko pokriičnih kolova - brže vrijee pokreanja nego ko pokriičnih kolova bubnje oale prenoi korišenja nakriičnih kolova: - ikuvo ečeno rao nakriični kolovia pokazuje a u pouzani u rau - korišenje čelika proizveenih oerni ehnologijaa, cijene porojenja nakriični kolovia u konkurenne pokriični porojenjia..6 Tipovi nakriičnih kolova.) Generaor pare jeni prolazo.) Generaor pare va prolaza.) Horizonalni generaor pare Ekonoka procjena va ri ipa pokazala je a je generaor pare jeni prolazo (oranjki ip) najbolje rješenje. Proračun u naavku izvršen je za oranjki ip generaora pare. 5

. TERMODINAMIČKI PRORAČUN Zaano: proizvonja pare: D 64 / eperaura napojne voe: 98 eperaura pregrijane pare: 6 60 lak pregrijane pare: p6 08 bar eperaura eđupregrijane pare na ulazu u gen. pare: lak eđupregrijane pare na ulazu u gen. pare: p7 50 7 0.7 bar eperaura eđupregrijane pare na izlazu iz gen. pare: 0 6.5 lak eđupregrijane pare na izlazu iz gen. pare: p0 48 bar oplinka vrijeno goriva: H 600 kj / Saav goriva (ugljen): c 0.6548 h 0.047 0.007 o 0.08 n 0.04 w 0.0766 a 0.84 6

.) GORIVO I IZGARANJE.. Količina ugljika koji varno izgara c h L c 0.6548 00 00 0 0.648 gubici na neizgoreno: h % L.. Teorijka količina kiika i zraka porebnog za izgaranje V V O in.87c 0 5.5 h 0.7 0.7 o.870.648 5.50.047 0.7 0.007 0.70.08.40 V.40 0. O in zr in 6. 678 0... Svarna količina zraka porebnog za izgaranje V zr V zr in.56.678 8. 48..4 Teorijka količina uhih inih plinova V pl,.87 c 0 0.7 0.8 n 0.79V zr in.870.648 0.7 0.007 0.80.04 0.796.678 6.507..5 Svarna količina uhih inih plinova V pl, V pl, ( ) Vzr in 6.507 (.5 ) 6.678 8. 76 7

..6 Količina vlažnih inih plinova V. h.4 w.0.047.40.0766 H O 0.57..7 Ukupni voluen inih plinova V pl V pl, VH O 8.76 0.57 8. 749..8 Ujeli inih plinova V O.87 c0.87 0.648. VO. r O 0.9 V 8.749 pl V SO 0.7 0.7 0.007 r SO V SO 0.007 0.007 8.749 V pl 0.0008 V RO VO VSO. 0.007.9 V n V N in 0.8 0.79 zr in 0.80.04 0.796.6784 5. 87 r O 0.8555 r SO 0.00084 r O 0.040075 r N 0.755087 r HO 0.06547 Σ 8

..9 Prira preička zraka po pregrijaču pare: 0. 0 po zagrijaču voe: 0. 0 po zagrijaču zraka: 0. 0 na izlazu iz pregrijača pare :.5 0.0. 7 na izlazu iz eđupregrijača pare :.7 0.0. 9 na izlazu iz pregrijača pare :.9 0.0. na izlazu iz eđupregrijača pare : 4. 0.0. na izlazu iz zagrijača voe: 5 4. 0.0. 5 na izlazu iz zagrijača zraka:.5 0.0. 7 6 5..0 Enalpija plinova izgaranja h h pl n pl n kj kj G V h RO ho n VN in hn n VH O hh O n ( ) pl n V pl kj pl V zr in h zr n pl V RO V 44 N in 8 H O V pl V.4 8 ( ) V zr in 9.9 44 5.87 8 0.5788 (.5 ) 6.6784 9 8.749.4.8 ρ pl, /.848 ρ pl, /.48004 ρ pl, /.6776 ρ pl, /.8755 ρ pl4, /.4077 ρ pl5, /.4707 ρ pl6, /.44678 9

Tabela Enalpije inih plinova (koponene) Tablica: Enalpije inih plinova (kj/ ) T O N H O Zrak 0 0 0 0 0 0.45 5.96 9.94 5.96 00 70.0 0.04 50.5 0.04 00 57.47 60.75 04.46 6.4 00 558.94 9.7 46.64 95.5 400 77.05 58.7 66.5 5.7 500 994.7 666. 795.07 67.56 600,4.64 807. 968.8 8.9 700,46.0 95.4,48.86 959.6 800,704.86,097.6,4.,07.4 900,95.0,45.99,56.09,57.7 000,0.5,97.4,7.87,409.70 00,76.40,704.0,.4,79.0 600,768.54,.7,00.94,5.40 000 4,844.,977.65,95.54,00.94 500 6,04.84,794.50 5,.60,85.90 000 7,9.95 4,655.4 6,9.59 4,75.06 Tabela Enalpije inih plinova u ovinoi o λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ4 h pl,λ5 h pl,λ6 T kj/ kj/ kj/ kj/ kj/ kj/ kj/ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7.0 40.7875 44.549 47.74 5.898 54.657 58.47 00 98.6 5.595.965 50.4 67.70 85.07 0.44 00 45.4 460.8 495.55 50.7 565.09 600.008 64.95 00 685.644 78.4 79.0 84.98 896.76 949.54 400. 400 498.6 505.6 5.654 594.675 565.696 56.77 5407.78 500 6.5 6400.849 6490.549 6580.48 6669.947 6759.647 6849.46 600 7675.7 778.886 789.598 800. 80.04 88.77 87.45 700 907.50 900.675 98.849 9457.0 9585.96 97.7 984.544 800 0494.9 064. 0790.0 097.9 085.85.76 8.68 900 94.54 0.54 78.5 446.5 64.5 78.5 950.49 000 44.5 60.8 79. 979.9 467.69 455.98 4544.7 00 64.67 664.8 687.9 70.5 7.4 756.76 779.7 600 58. 897.46.8 56.4 840.48 454.8 4469.6 000 89.7 9. 97. 04.06 055.0 095.99 6.96 500 6956.4 7467.4 7978.45 8489.47 9000.49 95.5 400.54 000 45808. 4649.4 47070.6 4770.48 48.6 4896.7 49594.84 0

Enalpije inih plinova u ovinoi o λ h,kj/ 60000 50000 40000 0000 0000 λ λ λ λ λ4 λ5 λ6 0000 0 0 500 000 500 000 500 000 500, Slika Enalpije inih plinova u ovinoi o λ

.) TOPLINSKA ILANA GENERATORA PARE.. Gubici na neizgoreno h L %.. Gubici zračenja na okolinu h Z 0. %.. Supnjevi jelovanja ložiša i zračenja L Z hl 0.99 00 00 hz 0. 0.997 00 00..4 Gubiak ojene opline u ini plinovia za prepoavljenu izlaznu eperauru kj 0 iz 70. izl h pl h A H h pl iz V zr h zr 70. 0.05884 6008.484.9 5.884 %..5 Supanj jelovanja generaora pare K hl hz ha 0. 5.884 0.98 00 00

..6 Veličine anja Slika Shea generaora pare Tabela Veličine anja anje, p, bar h, kj/ 98 8 9.96 5 4 407.986 400.07 6.46 4 470 7 940.8 5 450 7 85.406 6 60 08 45.885 7 0.7 50 988.95 8 90 49 75.7 9 70 49 5.57 0 6.5 48 69.99

Slika T- ijagra (kica) 700, 600 60 6.5 500 470 450 400 400.07 90 70 00 98 5 0.7 00 00 0, kj/k Slika 4 T- ijagra (varne vrijenoi) 4

..7 Količina voe za hlađenje količina voe za hlađenje izeđu pregrijača i pregrijača : D ( h4 h5 ) 64 (940.8 85.406) w a 5.8 h4 h 940.8 9.96 Da D wa 64 5.8 8.7 količina voe za hlađenje izeđu eđupregrijača i eđupregrijača : D ( h8 h9 ) 08 (75.7 5.5) w a 8.7 h8 h 75.7 9.96 D a D w a 08 8.7 99.7 količina eđupregrijane pare: D 08 /..8 Količina goriva D ( h 4 h ) D a ( h 6 h K 5 ) D ( H ( h V zr 8 h h 7 zr ) D ) a ( h 0 h 9 ) Q zz 64 (940. 9.9) 8.7 (45.8 85.4) 08 (75. 988.9) 99.7 (69.9 5.5) 9960 0.986 (600 8.484.9) 4.9..9 Izjenjena oplina u zagrijaču voe Q zv D a ( h h ) 8.7 (407.98 9.96) 9.77 0 k Q 9.77 0 zv qzv 74.84 Z 0.997 4.9 kj..0 Izjenjena oplina u ložišu Q L Da ( h h ) 8.7 (6.4 407.98) 55.7 0 QL 55.7 0 kj ql 68. 0.997 4.9 Z k 5

.. Izjenjena oplina u pregrijaču pare Q pr Da ( h4 h ) 8.7 (940.8 6.4) 6.80 k Q 6.80 q 6400.07 pr pr Z 0.997 4.9 kj.. Izjenjena oplina u pregrijaču pare Q pr D ( h6 h5 ) 64 (45.88 85.4) 8.00 k Q 8.00 q 555.66 pr pr Z 0.997 4.9 kj.. Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Q p D a ( h8 h7 ) 99.7 (75.7 988.9) 55.88 0 k Q 55.880 q 60.74 p p Z 0.997 4.9 kj..4 Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Q p D ( h0 h9 ) 08 (69.9 5.5) 74.76 0 k Q 74.76 0 q 455.4 p p Z 0.997 4.9 kj..5 Izjenjena oplina u zagrijaču zraka Vzr ( hzr hzr ) 8.48 (4.9 5.96) qzz 49.44 0.997 Z kj zrak, h zr, kj/ 0 5.96 40 4.9 6

..6 Ukupna izjenjena oplina q q L q pr q pr q p q p q zv q zz 68. 6400.07 555.66 60.74 455.4 74.84 49.44 69.48 kj..7 Teorijka enalpija i eperaura plinova izgaranja kj za zr 40 hzr 4.9 h H V h 0.99 600 8.48 4.9 8665.9 pl L zr zr kj za h pl 8665.9 984.49 pl Tpl pl 7.5 984.49 7.5 57.64 K..8 Izlazna eperaura inih plinova h h q 8665.9 69.48 74.4 pl iz pl kj za h pl iz kj 74.4 pl iz.4 provjera pogreške u prepoavljenoj izlaznoj eperauri inih plinova: pl iz pl iz izl.40 00 00.4.86 % zaovoljava 7

.) PRORAČUN LOŽIŠTA.. Skica ložiša Slika 5 Skica ložiša.. Površina ekrana a b c.5 l 5.5 F L a ( c l) b c b l l 6 (.5 5.5).5 5.5 5.5 6 5.9 8

.. Supanj ekranizacije jenoreni ekran: ebljina ijenke cijevi: korak: L 40 projer cijevi: L 0 L 5 očiano iz l. 4.6/ (Kreuh: Generaori pare) L 40 za. L 0. 97 0 L..4 Efekivna površina ekrana F ef F L L 5.9 0.97 95.8..5 Proračun efekivne površine po noraivnoj eoi..5. Diribucija eperaure u ložišu za izgaranje kruog goriva u prooru: M 0.59 0.5x 0.59 0.5 0.487 0.486 h 4 bezienzijki položaj akialne eperaure: x 0.487 h 9 ualjeno o na ložiša o eine polja akialnih eperaura: ualjeno o na ložiša o eine izlaznog ovora ložiša: h 9 h 4..5. Efekivni upanj crnoće plaena F v nv ( ) 0.8 0.55 0.77 ( 0.55) 0.56 upanj crnoće vjelećeg plaena: za.5 0. 8 efekivna ebljina loja inih plinova: VL 8.6.6 9.75 F 479.9 v.5 V L a b ( c l) l b (.5 5.5) 5.5 8 9

F F L F Z 5.944 479.9 F Z a b 44 za 400 k / 0. 55 q l q l h V L pl 4.9 8665.9 09.677 8 k upanj crnoće nevjelećeg plaena: nv e k nv p e 0.04479.75 0.77 k nv 0.78.6 r H O 0. pn 0.78.6 0.0654 0. 0.048 9.75 Tv 0.7 000 r 86.5 0.7 000 n 0.048 0.0447 r n r O r 0.85 0.0008 0.0654 0.048 SO r H O pn p rn 0.048 0.048 p bar bar prepoavka: Tv v 7.5 590 7.5 86.5 K..5. Supanj crnoće ložiša L F F 0.56 0.747 ( ) 0.56 ( 0.56) 0.97 0.45 F L očiano iz ablice. 4. (Kreuh: Generaori pare) za lobone površine ekrankih cijevi i ugljeni prah kao gorivo: 0. 45 0

..5.4 Efekivna površina ekrana F ef 8 ql 0 M T L v T pl M T T pl v 8 68.0 4.9 0 5.67 0.486 0.45 0.747 86.5 57.64 0.486 57.64 86.5 89.4 q ( h h ) 0.99 (8665.9 48.89) 68. L L pl pl v kj za 590 h 48.89 v pl v kj Tv v 7.5 590 7.5 86.5 K 89.495.8 oupanje: 00-0.498 % 89.4 a b ukupni broj cijevi u ekrania ložiša: n 00 0.04 brzina eija u cijevia ekrana ložiša: L w D v 4 8.7 0.0008 4 a u n 0.0 00.89 v, / 0.008 v, / 0.0085 v, / 0.0008

.4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.4. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: 0. pp 058 ebljina ijenke cijevi: 0. pp 006 unuarnji projer cijevi: u pp pp 0. 046 uljina pregrijača pare: L pp broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 8 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F n n L 00 pp pp pp 8 0.058 749..4. Minialni prejek f a b L n pp pp.98 0.058 00 7.4 b ( n ) p (00 ) 0.8.98.4. Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl 86.5 488.04 T 675.59 K Tul Tv 86.5 K eperaura na izlazu iz pp: za kj hpl izl 6876. izl 4.89 Tizl 488.04 kj hpl izl hpl ul q pp 48.8 555.6 6876. K.4.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f 4.9 8.749 675.59 7 7.4 0.9

.4.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T 7.5 079. p 0.8 ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.04 0.058 u 0. ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.74 0.058 enji relaivni ijagonalni korak cijevi:.04.74.00 4 4.04.05.00 pp pp 0. 0. za 0..7 0.4 0.4.05 0.4 S 0.05 0.05 za n 0 i. n.5. 8.5 0.968 Z Tabela 4 Svojva inih plinova T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E-05 0.08 0.7 00 4.9E-05 0.048 0.65 500 7.0E-05 0.06559 0.6 700.07E-04 0.0869 0.6 000.67E-04 0.0897 0.58 500.8E-04 0.55 0.5 000 4.9E-04 0.9887 0.49 00 4.8E-04 0.6 0.47 za 40.44 : Pr 0.597 0.448 K 0.00059 k Z S w pp pp 0.6 Pr 0. 0.448 0. 0.058 0.968 0.4 0.058 0.00059 0.6 0.597 0..44 K

.4.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje eperaura ijenke: 5 6 450 60 0 0 556.5 T 89.65 K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l. 4.50 (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p pp 0. 0.8 0.058 0.08 ( a p) (.08 0.08) upanj crnoće inih plinova: e e 0.087 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: 5.67 0 4 K zr 5.67 0 S T 8 4 T T T T 0.8 0.087 799.65 89.65 799.65 89.65 799.65 4 6.99 K.4.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova.4 6.99 69.408 K pl k zr 4

.4.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u pregrijaču : 5 6 450 60 p 56.5 Tp 799.65 K enji pecifični voluen u pregrijaču : v5 v6 0.0067 0.049 0.009 v v 5, / 0.00674 v 6, / 0.049 enja brzina pare u cijevia: D v 4 64 0.009 4 w p 9.9604 n 0.046 00 u 0.8 0.8 wp u 0.4 0.0956 9.96 0.046 0.4 w 0.0 Pr 0.0.066 7646.69-7 u 0.046.97 0 K za p 56.5 p p.5 bar : Pr.06695 λ, /K 0.09568 ν, /.97E-07.4.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: 0. 9 5 K k pl pp w 69.408 0.9 0.006 5 7646.6 46.64 K 5

.4.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u pregrijač: 5 450 izlazna eperaura pare iz pregrijača: 6 60 ulazna eperaura inih plinova u pregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz pregrijača: pl ul pl izl 590 4.9 pl ul 6 590 60 987 pl izl 5 4.9 450 764.9 ln 987 764.9 87. 987 ln 764.9.4. Porebna ogrjevna površina F q pp k z 4.9 555.66 799.06 0.997 46.6 87. Fpp F 749. 799.06 oupanje: 00 00 -.848 % F 749. pp Pregrijač, 800 w 600 590 pl 400 00 4.90 000 800 600 400 00 60 450 0 0 00 % F Slika 6 Pregrijač pare 6

.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.5. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: p 0. ebljina ijenke cijevi: 0. p 006 unuarnji projer cijevi: u p p 0. uljina pregrijača pare: L p broj cijevi u jeno reu: n 70 broj reova cijevi: n 7 poprečni korak cijevi: p 0.68 uzužni korak cijevi: u 0.6 F p n n p Lp 48.7.5. Minialni prejek f a b p Lp n.5 b ( n ) p.98.5. Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 4.9 K T ul 488.04 K eperaura na izlazu iz p: za kj hpl izl 60.8 izl 9.6 Tizl 95.77 kj h pl izl h pl ul q p 60.8 K.5.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f 54.99 7

.5.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T 7.5 068.76 p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.7 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:. enji relaivni ijagonalni korak cijevi:.69 4 0.79 p p 0. za 0..7 0.4 0. 49 S 0.05 za n 0 i. n.5 0.98 Z T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E-05 0.08 0.7 00 4.9E-05 0.048 0.65 500 7.0E-05 0.06559 0.6 700.07E-04 0.0869 0.6 000.67E-04 0.0897 0.58 500.8E-04 0.55 0.5 000 4.9E-04 0.9887 0.49 00 4.8E-04 0.6 0.47 za 068.76 : Pr 0.57 0.509 K 0.0008 0.6 p k Z S p w 0. Pr 9.007 K 8

.5.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 9 0 eperaura ijenke: 0 50.75 T 79.9 K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l. 4.50 (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p p 0.098 ( a p) upanj crnoće inih plinova: e 0.004 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: 5.67 0 4 K S T T T T T 6.6 K zr 4.5.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova 55.67 K pl k zr 9

.5.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u eđupregrijaču : 9 0 p 490.75 Tp 76.9 K enji pecifični voluen u eđupregrijaču : v9 v0 v 0.069 v 9, / 0.05554 v 0, / 0.0807 enja brzina pare u cijevia: D v 4 w p 6.95 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr 5.079 u K za 490.75 p 48. bar : 0.8 p p 5 Pr 0.949064 λ, /K 0.06957 ν, /.97E-06.5.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: 0. 9 5 K k pl p w. K 40

.5.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u eđupregrijač: 9 70 izlazna eperaura pare iz eđupregrijača: 0 6.5 ulazna eperaura inih plinova u eđupregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz eđupregrijača: pl ul pl izl 4.9 9.6 pl ul 0 60.9 pl izl 9 55.6 ln 577.64.5. Porebna ogrjevna površina F qp k z 488.7 Fp F oupanje: 00 -.046 % F p Međupregrijač 400, w 00 4.90 pl 000 800 600 400 00 6.5 9.6 70 0 0 00 % F Slika 7 Međupregrijač pare 4

.6) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.6. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: pp 0.064 ebljina ijenke cijevi: 0. pp 006 unuarnji projer cijevi: u pp pp 0.05 uljina pregrijača pare: L pp broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 54 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F pp n n pp L pp 08.8.6. Minialni prejek f a b pp L pp n 66.6 b ( n ) p.98.6. Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 97.49 K T ul 95.77 K eperaura na izlazu iz pp: kj za hpl izl 60.7 izl 474.05 Tizl 747. kj h pl izl h pl ul q pp 60.7 K.6.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f 9.68 4

.6.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T 7.5 698.4 p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.84 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.56 enji relaivni ijagonalni korak cijevi:.84 4.06 pp pp 0. za 0..7 0.4 0.4 za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E-05 0.08 0.7 00 4.9E-05 0.048 0.65 500 7.0E-05 0.06559 0.6 700.07E-04 0.0869 0.6 000.67E-04 0.0897 0.58 500.8E-04 0.55 0.5 000 4.9E-04 0.9887 0.49 00 4.8E-04 0.6 0.47 za 698.4 : Pr 0.600 0.085 0.00007 K 0.6 pp k Z S w pp 0. Pr 0.8 K 4

.6.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 4 eperaura ijenke: 0 465.0 T 78.8 koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l. 4.50 (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 K ebljina loja plina: u p pp 0.077 ( a p) upanj crnoće inih plinova: e 0.0797 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: 5.67 0 4 K S T T T T T 0.64 K zr 4.6.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova.55 K pl k zr 44

.6.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u pregrijaču : 4 p 45.0 Tp 708.8 K enji pecifični voluen u pregrijaču : v v4 v 0.00596 v, / 0.00847 v 4, / 0.0075584 enja brzina pare u cijevia: Da v 4 wp 8.74 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr 7607.494 u K za p 45.0 p p 5 bar : 0.8 Pr.44 λ, /K 0.078657 ν, /.67E-07.6.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: 0. 9 5 K k pl pp w 98.559 K 45

.6.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u pregrijač: 400.07 izlazna eperaura pare iz pregrijača: 4 470 ulazna eperaura inih plinova u pregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz pregrijača: pl ul 4 45.6 pl izl 7.98 pl ul pl izl 9.6 474.05 ln 09.05.6. Porebna ogrjevna površina F q pp k z 8.6 Fpp F oupanje: 00.498 % F pp Pregrijač, 950 9.6 w pl 850 750 650 550 470 474.05 450 400.07 50 0 00 % F Slika 8 Pregrijač pare 46

.7) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.7. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: p 0.4 ebljina ijenke cijevi: 0. p 006 unuarnji projer cijevi: u p p 0. uljina pregrijača pare: L p broj cijevi u jeno reu: n 70 broj reova cijevi: n 4 poprečni korak cijevi: p 0.68 uzužni korak cijevi: u 0.6 F p n n p Lp 5.76.7. Minialni prejek f a b p Lp n 8.976 b ( n ) p.98.7. Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 695.5 K T ul 747. K eperaura na izlazu iz p: kj za hpl izl 4859.99 izl 70.6 Tizl 64.5 kj h pl izl h pl ul q p 4859.99 K.7.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f.55 47

.7.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T 7.5 4. p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.54 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.90 enji relaivni ijagonalni korak cijevi:.457 4 0.7758 p p 0. za 0..7 0.4 0.4 za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E-05 0.08 0.7 00 4.9E-05 0.048 0.65 500 7.0E-05 0.06559 0.6 700.07E-04 0.0869 0.6 000.67E-04 0.0897 0.58 500.8E-04 0.55 0.5 000 4.9E-04 0.9887 0.49 00 4.8E-04 0.6 0.47 za 4. : Pr 0.66 0.05886 K 6.680 5 0.6 pp k Z S w pp 0. Pr 86.4 K 48

.7.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 7 8 eperaura ijenke: 0 85.5 T 658. 5 K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l. 4.50 (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p p 0.0 ( a p) upanj crnoće inih plinova: e 0.04 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: 5.67 0 4 K S T T T T T 6.609 K zr 4.7.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova 9.95 K pl k zr 49

.7.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u eđupregrijaču : 7 8 p 55.5 Tp 68. 5 K enji pecifični voluen u eđupregrijaču : v7 v8 v 0.05 v 7, / 0.04859 v 8, / 0.05786 enja brzina pare u cijevia: D a v 4 w p.09 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr 80.84 u K za 55.5 p 49. bar : 0.8 p p 5 Pr.0487 λ, /K 0.0566 ν, /.9E-06.7.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: 0. 9 5 K k pl p w 77.60 K 50

.7.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u eđupregrijač: 7 0.7 izlazna eperaura pare iz eđupregrijača: 8 90 ulazna eperaura inih plinova u eđupregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz eđupregrijača: pl ul 8 84.05 pl izl 7 49.66 pl ul pl izl 474.05 70.6 ln 65.5.7. Porebna ogrjevna površina F qp k z 084.8 Fp F oupanje: 00 0.68 % F p Međupregrijač 500, 450 474.05 w pl 400 90 50 00 70.6 0.7 50 0 00 % F Slika 9 Međupregrijač pare 5

.8) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE.8. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: zv 0.064 ebljina ijenke cijevi: zv 0. 006 unuarnji projer cijevi: u zv zv 0.06 0.006 0.05 uljina pregrijača pare: L zv broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 54 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F zv n n zv Lzv 08.8.8. Minialni prejek f a b pp Lzv n 66.6 b ( n ) p.98.8. Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 65.0 K T ul 64.5 K eperaura na izlazu iz zv: kj za hpl izl 45.4 izl.7 Tizl 586.5 kj hpl izl hpl ul qzv 45.4 K.8.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f.6 5

.8.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T 7.5 4.87 p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.84 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.56 enji relaivni ijagonalni korak cijevi:.84 4.06 zv zv 0. za 0..7 0.4 0.4 za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E-05 0.08 0.7 00 4.9E-05 0.048 0.65 500 7.0E-05 0.06559 0.6 700.07E-04 0.0869 0.6 000.67E-04 0.0897 0.58 500.8E-04 0.55 0.5 000 4.9E-04 0.9887 0.49 00 4.8E-04 0.6 0.47 za 4.87 : Pr 0.647 0.059 50 5 K 0.6 w zv k Z S zv 0. Pr 78.80 K 5

.8.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje eperaura ijenke: 0 6.5 T 609.65 K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l. 4.50 (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p zv 0.077 ( a p) upanj crnoće inih plinova: e 0.0797 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: 5.67 0 4 K S T T T T T.79 K zr 4.8.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova 8.54 K pl k zr 54

.8.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija w5000 K.8.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: 0. 9 5 K k pl zv w 7.88 K.8.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u zagrijač voe: 98 izlazna eperaura pare iz zagrijača voe: 5 ulazna eperaura inih plinova u zagrijač voe: izlazna eperaura inih plinova iz zagrijača voe: pl ul pl izl 70.6.8 pl ul 55.6 pl izl 5.8 ln. 55

.8. Porebna ogrjevna površina F qzv k z 08.09 Fzv F oupanje: 00-0.608 % F zv Zagrijač voe 90, 70 70.6 50 0 5 0.8 98 90 70 50 0 00 % F w pl Slika 0 Zagrijač voe 56

.9) PRORAČUN ZAGRIJAČA ZRAKA Ljungroov regeneraivni zagrijač.9. Ogrjevna površina ebljina lia: 0.6 broj egenaa: broj liova u jeno egenu: z 00 širina liova: b 5 užina liova: l 4.4 ( ) (7 ) poprečni prejek ovora: F o 94.47 4 4 površina liova na poprečno prejeku: Fl z.6 loboni prejek za ine plinove: F 0.6 ( F F ) 54.8 loboni prejek za zrak: F z pl 0.4 ( F F ) 6.5 o l o l F zz b l z 6400.9. Teperaure ranih eija i oplina koju je porebno izjenii ulazna eperaura zraka u zagrijač: izlazna eperaura zraka iz zagrijača: zr 0 zr 40 ulazna eperaura inih plinova u zagrijač: izlazna eperaura inih plinova iz zagrijača: oplina koju je porebno izjenii: q zz, kj/ 49.44 pl ul pl izl.8.0.9. Srenja logariaka eperaurna razlika pl ul zr 7.8 pl izl zr.0 ln 90.9 57

.9.4 Srenje eperaure zraka i inih plinova pl ul pl izl pl.9 Tpl 495.4 zr zr zr 0 Tzr 40.5 K K.9.5 Teperaure lia L pl L zr pl zr 9.9 7.9.6 Srenje brzine inih plinova i zraka V pl T w.0 7 Fpl Vzr T wzr 4.004 7 F z.9.7 Koeficijen prolaza opline očiano iz l. 4.06 (Đurić: Parni kolovi): ' 76, ' 66 K K.5,.5, '., H l korekcija uz očiane koeficijene: na rani inih plinova: H l ' 00.5 K na rani zraka: H ' l ' 8.49 K 4.04 K k 58

.9.8 Porebna ogrjevna površina F q k zz 670.49 Fzz F oupanje: 00 -.76 % F zz Zagrijač zraka 50, 00 50 00.8 40 zr pl 50 00.0 50 0 0 0 00 % F Slika Zagrijač zraka 59

. HIDRODINAMIČKI PRORAČUN.) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w.957 0 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 648 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 085 enja brzina: Da v 4 w.56 u n guoća: 78.55 v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 0.69 0 5 Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.. Ukupni pa laka pzv pr pl 4. bar 60

.) PRORAČUN EKRANA LOŽIŠTA.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w 0.750 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 9 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 085 enja brzina: Da v 4 w.89 u n guoća: 474.9 v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 0 i 0 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.. Ukupni pa laka pl pr pl 0.75 bar 6

.) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w 5.880 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 648 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 085 enja brzina: Da v 4 w 8.74 u n guoća: 9.4 v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w.96 0 5 Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.. Ukupni pa laka p pr pr pl 6.585 bar 6

.4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.4. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w 8.49 0 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 96 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 085 enja brzina: D v 4 w 9.9604 u n guoća: 09.7 v.4. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 0.6 0 5 Pa i.8 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.4. Ukupni pa laka p pr pr pl 9.05 bar 6

.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.5. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w.550 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 408 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 04 enja brzina: D a v 4 w.09 u n guoća: 8.864 v.5. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 0.66080 5 Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.5. Ukupni pa laka pp pr pl.4 bar 64

.6) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.6. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w 0.50 5 Pa ukupna uljina jene cijevi: L 84 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) 0. 04 enja brzina: D v 4 w 6.95 u n guoća: 4.44 v.6. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 050 5 Pa i.4 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) 0. 4.6. Ukupni pa laka pp pr pl 0.69 bar 65

4. PRORAČUN ČVRSTOĆE N aerijal cijevi izjenjivača opline: čelik rmo45 op 00 naprezanje u poprečno prejeku za:.) zagrijač voe p zv p u N N 45.6 00 op zv.) cijevi ekrana ložiša: p L p u N N 66.7 00 op L.) pregrijač pare p pp p N 40.8 00 u op pp N 4.) pregrijač pare p pp p N 9.79 00 u op pp N 5.) eđupregrijač pare p p p N 46. 00 u op p N 6.) eđupregrijač pare p p p N 48.5 00 u op p N 66

5. ORADA DIMNIH PLINOVA Eiije O, SO x, NO x i prašine anjuju e poizanje većeg upnja jelovanja porojenja, ali akođer e korii i niz poupaka za pročišćavanje inih plinova. 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE DUŠIKOVIH OKSIDA (De-NO x ) Toko procea izgaranja ugljena varaju e ušični okii (NO x ). Nakon izgaranja u kolu koncenracija NO x iznoi približno 400 g/n. Proceo elekivne kaaliičke reukcije (SR) koncenacija NO x e nižava na anje o 80 g/n. Selekivno kaaliičko reukcijo ušični okii prevaraju e u ušik i vou pri konaku a aonijako kao reukcijki evo u priunoi ogovarajućeg kaalizaora. Reukcijko evo ubacuje e u ine plinove prije kaalizaora u količinaa eeljeni na raženi vrijenoia reukcije. Dijelovi SR uava: ) kaaliički reakor ) uav za klaišenje i rukovanje ureo ) uav za proizvonju plinoviog aonijaka 4) uav iješanja iparenog aonijaka a zrako 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE U ini plinovia koji u prouk izgaranja ugljena nalaze e čeice prašine koje e oraju uklonii prije ipušanja inih plinova u okoliš. Eiiju prašine porbno je anjii ipo ozvoljene količine koja iznoi 0 g/. Fileri koji e korie za uklanjanje prašine u elekroaki fileri (ESP). To u uređaji u kojia e za izvajanje prašine korie elekrične ile i ila graviacije. Veće čeice e izvajaju graviacijko ilo, a anje elekrični ilaa. Dini plin ruji už više paralelnih prolaza (aložnih elekroa) izeđu kojih u ješene eiijke elekroe. Eiijke elekroe u pojene na negaivni pol viokonaponkog reguliranog ipravljača, a aložne elekroe u uzeljene. Vioki napon izeđu eiijkih i aložnih elekroa uzrokuje ionizaciju plinova, ako proizveeni negaivni ioni uaraju e čeicaa prašine. 67

Čeice prašine koje u aa nabijene kreću e po ujecaje elekričnog polja prea aložni elekroaa gje e alože. Naaložena prašina e preko uava oreača koninuirano orea i paa u bunkere prašine. Fizikalne veličine koje uječu na ESP: ) pecifični opor prašine - najbolji učinci poižu e a pecifični oporo 0 4 o 0 0 Ω/c ) eperaura inih plinova - viša eperaura je povoljinija ) aržaj vlage u ini plinovia - viši aržaj vlage poboljšava ra ESP 4) aržaj SO u plinovia - uz iovreeno priuvo vlage poboljšava ra ESP 5.) SUSTAV ODSUMPORAVANJA DIMNIH PLINOVA Eiija SO anjuje e okri poupko ouporavanja oako vapna, gje e neuralizacija kielih upornih pojeva vrši oavanje a(oh), a kao konačni prouk naaje gip. Za ani preičak zraka (λ =.5 -.7) korii e kieli poupak ouporavanja ko kojeg u ph vrijeoi.7-5.4. Prenoi kielog poupka (u onou na neuralni): - upanj oranjivanja upora je veći o 95% - obiveni gip ia anje onečišćenja - anja porošnja vapna Ko poupka ouporavanja vrši e i obraa opanih voa iz porojenja za ouporavanje (fizikalno-keijka obraa koja e aoji iz neuralizacije, aloženja i filracije). 68

6. ZAKLJUČAK Za raženu proizvonju pare D 64 /, e oale zaane paraere, korii e oranjki ip nakriičnog generaora pare ljeećih karakeriika: K upanj jelovanja : 0. 98 količina goriva : 4.9 izlazna eperaura inih plinova : izl 0 ienzije ložiša :. 5 izjenjivačke površine : zagrijač voe pregrijača eđupregrijača zagrijač zraka plaenici : 4 nivoa, u vako u 4 angencijalno razješena plaenika Dijagra ep. inih pl. i voe/zraka 000 984.5, 500 590 4.90 000 9.6 500 0 400.07 60 5 6.5 450 474.05 470 70.6 70 400.07 90 0.7 5 98 40.8 ložiše pr p pr p zv zz.0 0 Slika Dijagra eperaure inih plinova i voe/zraka 69

PRILOZI I. D-R ic II. Tehnička okuenacija LITERATURA [] Krau,. : Srojarki priručnik, Tehnička knjiga Zagreb, 988. [] Kreuh, L. : Generaori pare, Školka knjiga Zagreb, 978. [] Đurić,. : Parni kolovi, Građevinka knjiga eogra, 969. [4] Sua, M. : Ulra-upercriical Pulverize oal Fire Power Plan [5] Richaron, M., Shiogori, Y. : Supercriical oiler Technology Maure [6] Gulič, M. : Parni kolovi, Mašinki fakule eogra, 98. 70